Geografija

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.11</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Geografija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268</id>
    <revision>
      <id>42655948</id>
      <parentid>42577902</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T14:27:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31036" sha1="ip0h0t9u1stwm0jttgv068jloxyw83g" xml:space="preserve">[[Datoteka:Physical world.jpg|mini|400px|desno|Karta svijeta]]

'''Geografija''' ([[grčki jezik|grč]]. γεωγραφία, od γῆ: zemlja + γράφεıν: pisati), [[nauka|znanost]] koja proučava prostornu stvarnost [[Zemlja (planet)|Zemljine]] površine; zemljopis. Uz [[filozofija|filozofiju]] i [[historija|historiju]], geografija pripada među najstarije [[nauka|znanosti]] ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje geografskog prostora koristi metodama [[prirodne znanosti|prirodnih]] i [[društvene nauke|društvenih znanosti]]. S obzirom na raznoznačnost geoprostora, geografija je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf |access-date=2010-10-03 |archive-date=2008-10-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081003084542/http://web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.physicalgeography.net/fundamentals/1b.html&lt;/ref&gt; Naziva se i svjetskom disciplinom.&lt;ref&gt;Bonnett, Alastair: What is Geography? London, Sage, 2008&lt;/ref&gt;

Geografija je, dakle, sintetička znanost, koja spaja mnoga dostignuća brojnih znanosti radi objašnjavanja geografskog prostora. Ona pripada u skupinu prirodnih znanosti jer joj je osnovno polazište u prirodnim značajkama geoprostora.

Geografija kao [[nauka|znanost]] o geografskom prostoru (Zemljinoj površini) objašnjava raširenost, utjecaje i međuzavisnost svih najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova ([[regija]]).

== Etimologija i terminologija ==

Termin ''geografija'' potječe iz [[antička Grčka|klasične starine]], a upućuje na prvotno značenje geografije. [[Etimologija|Etimološki]] elementi ([[morfem]]i) prema kojima je nastala riječ geografija jesu [[prefiksalni morfem]] geo- koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. γεο- ''zemljo-, koji se odnosi na zemlju''; γῆ ''[[zemlja (planet)|zemlja]]'', te [[sufiksalni morfem]] ''-grafija'' koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. -γραφια ''-pis(anje)'', a srodan je morfemima -graf, -grafika, -grafički, -grafizam, [[grčki jezik|grč]]. -γραφος ''-pisac, koji piše''; γράφω ''pišem'', γραφικός ''pismeni''.&lt;ref&gt;[[Enciklopedija leksikografskog zavoda]], sv. 2 (D-Helio), [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|JLZ]], [[Zagreb]], [[1967]].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;Online Etymology Dictionary&quot;. Etymonline.com. http://www.etymonline.com/index.php?term=geography.&lt;/ref&gt; Geografija tada nije bila znanost s određenim objektom i ciljem proučavanja, već neka vrsta opće [[enciklopedija|enciklopedije]] o Zemlji. Riječ ''geografija'' prvi je skovao [[Eratosten]] oko [[200. pne.]] kako bi označio opisno učenje o Zemlji. Na temelju prvotnog značenja geografije u [[Zapadnoslavenski jezici|zapadnim]] i [[južnoslovenski jezici|južnim]] [[Slavenski jezici|slavenskim jezicima]] tokom [[19. vijek]]a nastaje i riječ ''zemljopis'' ([[Češki jezik|češ.]] ''zeměpis'', [[Slovački jezik|sk.]] ''zemepis'', [[Slovenski jezik|sl.]] ''zemljepís'') koja je zaživjela kao ime geografskog [[Osnovna škola|osnovnoškolskog]] predmeta u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[1950-e|1950-ih]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[1991]]. - [[2005]].).

== Grane geografije ==

=== Opšta geografija ===
Kao sintetička znanost, geografija uključuje i analitičke studije određenih pojava i objekata Zemljine površine. Ukupnost svih grana analitičkih studija tvori opću geografiju. Prema tome, odnose li se analitička proučavanja na objekte i pojave prirodne sredine ili ljudske djelatnosti, opća se geografija dijeli na [[fizička geografija|fizičku geografiju]] i [[antropogeografija|antropogeografiju]].

=== Fizička geografija ===
:''Glavni članak: [[fizička geografija]]''
[[Fizička geografija]] (ili fiziogeografija) dijeli se na [[geomorfologija|geomorfologiju]], [[hidrografija|hidrografiju]], [[klimatologija|klimatologiju]] i [[biogeografija|biogeografiju]]. Ranije se u fizičku geografiju ubrajala i [[matematika|matematička]], odnosno [[astronomija|astronomska]] geografija s [[geodezija|geodezijom]] i [[kartografija|kartografijom]], ali budući da su se razvile u samostalne znanosti, to se ne mogu uključiti u sistem opće geografije iako je u geografskom radu praktično poznavanje njihovih principa neophodno potrebno. Geografija proučava [[reljef]] Zemljine površine, a hidrografija [[voda|vode]]. Zbog razlike između morskih, jezerskih i tekućih voda, hidrografija se dijeli na [[oceanografija|oceanografiju]] (oceani i mora), [[limnologija|limnologiju]] (jezera) i [[potamologija|potamologiju]] (rijeke). Klimatologija proučava [[klima|klimu]] s geografskog stanovišta, tj. osobine i značenje klime za ostale objekte i pojave Zemljine površine. Napokon, biogeografija proučava značenje organskog svijeta na Zemljinoj površini, njegovu rasprostranjenost i uvjete rasprostranjenosti. Prema tome, je li težište na proučavanju [[flora (biljke)|flore]] ili [[fauna (životinje)|faune]], biljna geografija ili [[fitogeografija]] razlikuje se od životinjske geografije ili [[zoogeografija|zoogeografije]]. Stoga su najvažnije grane fizičke geografije sljedeće:

:{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
| || [[Datoteka:Gavin Plant.JPG|96px]] || [[Datoteka:Meridian convergence and spehrical excess.png|96px]] || [[Datoteka:Delicate Arch LaSalle.jpg|96px]]
|-
| [[biogeografija]] || [[ekološka geografija|ekogeografija]] i&lt;br /&gt;[[upravljanje okolišem]]&lt;br /&gt;|| [[geodezija]] || [[geomorfologija]]
|-
| [[Datoteka:Receding glacier-en.svg|96px]] || [[Datoteka:Meander-en.svg|96px]] || [[Datoteka:Cyclone Catarina from the ISS on March 26 2004.JPG|96px]] || [[Datoteka:Khajuraho-landscape.jpg|96px]]
|-
| [[glaciologija]] || [[hidrologija]] i [[hidrografija]] || [[klimatologija]] i&lt;br /&gt;[[paleoklimatologija]]&lt;br /&gt;|| [[pejzažna ekologija|krajobrazna ekologija]]
|-
| [[Datoteka:Milankovitch Variations sv.png|96px]] || [[Datoteka:90 mile beach.jpg|96px]] || [[Datoteka:World11.jpg|96px]] || [[Datoteka:Soil profile.jpg|96px]]
|-
| [[kvartarna znanost]] || [[litoralna geografija|obalna geografija]] || [[oceanografija]] || [[pedologija]]
|-
| [[Datoteka:Pangea animation 03.gif|96px]]
|-
| [[paleogeografija]]
|}

=== Antropogeografija ===
:''Glavni članak: [[antropogeografija]]''
Glavni je geografski faktor na Zemljinoj površini [[čovjek|ljudsko]] društvo, a međusobne odnose ljudskog društva i prirodne sredine na Zemlji proučava [[antropogeografija]] ili [[antropogeografija|humanistička geografija]]. Budući da su aktivnosti ljudskog društva i prirodne sredine na Zemljinoj površini vrlo složene, najveći broj specijalnih grana i ogranaka geografije postoji upravo u antropogeografiji. Osim proučavanja stanovništva kao cjeline ([[demogeografija]]), ističe se geografija naselja, koja se njima bavi kao geografskom pojavom (osobito razvijen pravac koji proučava gradove – [[poleogeografija]]). Složene probleme gospodarske djelatnosti društva proučava [[ekonomska geografija]] (ima mnogo ogranaka i smjerova, npr. [[agrarna geografija|agrarna]], [[industrijska geografija|industrijska]], [[prometna geografija]] i dr.). Geografske uvjete historijskog razvoja proučava [[historijska geografija]], a geografske pretpostavke i probleme političkih tvorevina (država) [[politička geografija]]. [[Medicinska geografija]] proučava geografsku raširenost pojedinih [[bolest]]i, [[higijena|higijenske]] uvjete života u pojedinim geografskim područjima i time omogućuje donošenje planskih mjera za poboljšanje zdravstvenih prilika u svijetu. Posebno područje antropogeografije čine [[strateška geografija|strateška]] i [[vojna geografija]]. Najvažnije grane antropogeografije jesu sljedeće:

:{| style=&quot;border:1px solid #ddd; text-align:center; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;15&quot;
| [[Datoteka:Christaller model 1.jpg|96px]] || [[Datoteka:British Empire 1897.jpg|96px]] || [[Datoteka:Qichwa conchucos 01.jpg|96px]] || [[Datoteka:Star of life.svg|96px]]
|-
| [[ekonomska geografija]] || [[historijska geografija|historijska]] &amp; [[vremenska geografija|vrem. geog.]] || [[kulturna geografija]] || [[medicinska geografija]]
|-
| [[Datoteka:UN General Assembly.jpg|96px]] || [[Datoteka:Pyramide Comores.PNG|96px]] || [[Datoteka:RERParisVision2025.png|96px]] || [[Datoteka:Pepsi in India.jpg|96px]]
|-
| [[politička geografija|polit. geog.]] &amp; [[geopolitika]] || [[demogeografija|pop. geog.]] ili [[demografija]] || [[prometna geografija]] || [[razvojna geografija]]
|-
| [[Datoteka:ReligionSymbol.svg|96px]] || [[Datoteka:US-hoosier-family.jpg|96px]] || [[Datoteka:Croatia Pula Temple of Roma and Augustus 2014-10-11 11-30-05.jpg|96px]] || [[Datoteka:New-York-Jan2005.jpg|96px]]
|-
| [[religijska geografija]] || [[socijalna geografija]] || [[turistička geografija]] || [[urbana geografija]]
|}

U različite pristupe području antropogeografije koji su nastali relativno nedavno mogu se ubrojiti:

* [[Bihevioralna geografija]]
* [[Feministička geografija]]
* [[Kulturna teorija]]
* [[Geozofija]]

=== Ekološka geografija ===
:''Glavni članak: [[ekološka geografija]]''
[[Ekološka geografija]] je grana geografije koja opisuje prostorne aspekte interakcija između ljudi i prirodnog svijeta. Ona zahtjeva tradicionalne aspekte fizičke i antropogeografije kao i načine po kojima ljudska društva konceptualiziraju okolinu.

Ekološka geografija se pojavila kao most između fizičke i antropogeografije zbog rastuće specijalizacije navedena dva polja. Štoviše, kako se ljudski odnos prema okolini mijenjao kao posljedica [[globalizacija|globalizacije]] i [[tehnološka promjena|tehnoloških promjena]], uvidjela se potreba za novim pristupom radi razumijevanja promjena i dinamičkih odnosa. Primjeri istraživačkih polja u ekološkoj geografiji jesu [[upravljanje u kriznim situacijama]], [[upravljanje okolišem]], [[održivost]] i [[politička ekologija]].

=== Geomatika ===
:''Glavni članak: [[geomatika]]''
[[Datoteka:Geabios3d.jpg|thumb|thumb|Digitalni elevacijski model (DEM)]]
[[Geomatika]] je grana geografije koja je nastala nakon [[kvantitativna revolucija|kvantitativne revolucije]] u geografiji sredinom [[1950-e|1950-ih]]. U geomatici se koriste tradicionalne prostorne tehnike korištene u kartografiji i topografiji kao i njihova primjena na računala. Geomatika je postala prostrano polje s mnogim disciplinama koje koriste tehnike poput GIS-a i daljinskih istraživanja. Geomatika je također dovela do revitalizacije pojedinih geografskih odsjeka posebice u [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]] gdje je ovaj predmet bio u silaznoj putanji tijekom [[1950-e|1950-ih]].

Geomatika obuhvaća velika područja koja uključuju [[prostorna analiza|prostornu analizu]] poput [[kartografija|kartografije]], [[geografski informacijski sistem|geografskih informacijskih sustava (GIS)]], [[daljinska istraživanja|daljinskih istraživanja]] i [[globalni pozicijski sustav|globalnih pozicijskih sustava (GPS)]].

=== Regionalna geografija ===
:''Glavni članak: [[regionalna geografija]]''
Sve navedene specijalnosti, grane i ogranci opće geografije, odnosno fizičke i antropogeografije, imaju analitičko značenje, te se s obzirom na objekt, cilj i zadatke geografske znanosti koriste kao pomoćne discipline. Kompleksno proučavanje prostorne stvarnosti na Zemljinoj površini, tj. osnovni i bitni dio geografskog rada, oslanja se djelomično na opće rezultate tih analitičkih studija, ukoliko ih ima. Budući da prostorna stvarnost Zemljine površine, tj. osobine prirodne sredine, i društveno-ekonomska i kulturna nadgradnja, nisu jednolike, već sastavljene od prostorno raznolikih i vremenski promjenljivih individualnih cjelina ili geografskih područja, upotrebljava se za kompleksno bitno geografsko proučavanje i naziv [[regionalna geografija]]. Glavni postupak u regionalnoj geografiji je [[regionalizacija]] koja pokriva odgovarajuće tehnike prostornog razgraničenja među regijama.

=== Srodna područja ===
* [[Urbanističko planiranje]], [[regionalno planiranje]] i [[prostorno planiranje]]: ove discipline koriste geografsku znanost radi asistiranja u određivanju kako razvijati (ili ne razvijati) zemlju da bi se dostigli određeni kriteriji poput sigurnosti, ljepote, ekonomskih mogućnosti, očuvanja izgrađene i prirodne baštine i tako dalje. Planiranje gradova i ruralnih područja može se smatrati primijenjenom geografijom.
* [[Regionalna geografija|Regionalna znanost]]: tijekom [[1950-e|1950-ih]] pojavio se pokret regionalne znanosti pod vodstvom [[Walter Isard|Waltera Isarda]], a glavni cilj tog pokreta bilo je osiguravanje veće kvalitativne i analitičke baze u geografskim pitanjima nasuprot deskriptivnim nastojanjima tradicionalnih geografskih programa. Regionalna znanost obuhvaća korpus znanja u kojem prostorna dimenzija ima fundamentalnu ulogu poput [[regionalna geografija|regionalne ekonomike]], [[upravljanje resursima|upravljanja resursima]], [[teorija lokacije|teorije lokacije]], [[urbanističko planiranje|urbanističkog]] i [[regionalno planiranje|regionalnog planiranja]], [[promet]]a i [[komunikacije|komunikacija]], [[antropogeografija|antropogeografije]], populacijske distribucije, [[pejzažna ekologija|krajobrazne ekologije]] i kvalitete okoliša.
* [[Planetologija|Interplanetarne znanosti]]: dok je disciplina geografije obično zaokupljena [[Zemlja (planet)|Zemljom]], ovaj se termin neslužbeno koristi za opisivanje istraživanja drugih svjetova poput [[planeta]] u [[Sunčev sistem|Sunčevom sustavu]] ili čak izvan njega. Istraživanje sustava većih od same Zemlje obično čini dio [[astronomija|astronomije]] ili [[kosmologija|kozmologije]]. Istraživanje drugih planeta obično se naziva [[planetologija|planetologijom]] (planetarnom znanošću). Predlagali su se i alternativni termini poput [[geologija Marsa|areologije]] (proučavanje Marsa), no njihova se uporaba nije proširila.

== Geografske tehnike ==
Budući da su prostorni međuodnosi ključni u ovoj [[sinoptička znanost|sinoptičkoj znanosti]], [[karta|karte]] su njeno ključno oruđe. Klasična [[kartografija]] se modernijim pristupom pridružila geografskoj analizi, [[geografski informacijski sistem|geografskim informacijskim sustavima]] (GIS) temeljenim na uporabi računala.

U svojem radu geografi koriste četiri međuodnosna pristupa:
* sistematski - grupira geografsko znanje u kategorije koje se mogu globalno istraživati.
* regionalni - proučava sistematične veze među kategorijama za pojedine regije ili mjesta na planetu.
* deskriptivni - jednostavno navodi lokacije obilježja i populacija.
* analitički - ispituje ''zašto'' se pronalaze obilježja i populacije u određenom geografskom prostoru.

=== Kartografija ===
:''Glavni članak: [[kartografija]]''
[[Kartografija]] se bavi prikazivanjem Zemljine površine pomoću apstraktnih simbola. Iako druge geografske subdiscipline koriste karte u prikazivanju vlastitih analiza, samo stvaranje karata je dovoljno apstraktno da se promatra zasebno. Kartografija je iz skupa nacrtnih tehnika narasla u stvarnu znanost.

Kartografi moraju učiti [[kognitivna psihologija|kognitivnu psihologiju]] i ergonomiku kako bi razumjeli koji simboli najbolje predstavljaju informacije o Zemlji, te [[bihevioralna psihologija|bihevioralnu psihologiju]] kako bi potaknuli čitatelje svojih karata da reagiraju na informaciju. Oni moraju također učiti [[geodezija|geodeziju]] i prilično naprednu [[matematika|matematiku]] kako bi razumjeli kako oblik Zemlje utječe na iskrivljenost simbola na karti projiciranih na ravnu plohu radi preglednosti. Može se reći, bez mnogo polemike, da je kartografija neosporno sjeme iz kojega raste velik dio polja geografije. Većina će geografa navesti očaranost kartama u djetinjstvu kao rani znak da su završili u tom području.

=== Geografski informacijski sustavi ===
:''Glavni članak: [[geografski informacijski sistem|geografski informacijski sustav]]''
[[Geografski informacijski sistem|Geografski informacijski sustav]] bavi se pohranom informacija o Zemlji radi automatske obrade računalom na pouzdan način prikladan svrsi informacije. Osim svih ostalih subdisciplina geografije, GIS stručnjaci moraju razumjeti [[računarstvo]] i sustave [[baza podataka|baze podataka]]. GIS je toliko revolucionirao područje kartografije da se svaka izrada karata radi uz pomoć nekog oblika GIS softvera. GIS se također odnosi na znanost uporabe GIS softvera i GIS tehnika radi prikazivanja, analiziranja i predviđanja prostornih odnosa. U tom smislu GIS označava geografsku informacijsku znanost.

=== Daljinska istraživanja ===
:''Glavni članak: [[daljinska istraživanja]]''
[[Daljinska istraživanja]] mogu se definirati kao umijeće i znanost prikupljanja informacija o obilježjima Zemlje na način da se mjerenja izvode na daljinu. Podaci prikupljeni daljinskim istraživanjima dolaze u raznim oblicima poput [[satelitsko snimanje|satelitskih]] i [[zračno snimanje|zračnih snimaka]], te podataka prikupljenih priručnim instrumentima. Geografi sve više koriste podatke iz daljinskih istraživanja kako bi prikupili informacije o Zemljinoj površini, oceanima i atmosferi zato jer: a) pružaju objektivnu informaciju u raznolikim prostornim mjerilima (od lokalnog do globalnog), b) osiguravaju sinoptički pogled na interesno područje, c) omogućuju pristup udaljenim i/ili nepristupačnim mjestima, d) osiguravaju spektralnu informaciju izvan vidljivog dijela elektromagnetskog spektra i e) olakšavaju istraživanja o promjeni obilježja/područja u vremenu. Podaci iz daljinskih istraživanja mogu se analizirati neovisno ili u konjunkciji s ostalim slojevima digitalnih podataka (npr. u geografskom informacijskom sustavu).

=== Geografske kvantitativne metode ===
:''Glavni članak: [[geostatistika]]''
[[Geostatistika]] se bavi analizom kvantitativnih podataka, posebice primjenom statističke metodologije u istraživanju geografskih fenomena. Geostatistika se opširno koristi u raznim poljima koja uključuju: [[hidrologija|hidrologiju]], [[geologija|geologiju]], istraživanje [[nafta|nafte]], vremensku analizu, [[urbanističko planiranje]], [[logistika|logistiku]] i [[epidemiologija|epidemiologiju]]. Matematička osnova za geostatistiku proizlazi iz [[grupna analiza|grupne analize]], [[diskriminantna analiza|linearne diskriminantne analize]] i [[neparametni statistički ispit|neparametrijskih statističkih testova]], te brojnih drugih područja. Primjene geostatistike počivaju uvelike na [[geografski informacijski sistem|geografskim informacijskim sustavima]] posebice u [[interpolacija|interpolaciji]] (procjeni) nemjerenih točaka. Geografi trenutno značajno doprinose metodi kvantitativnih tehnika.

=== Geografske kvalitativne metode ===
:''Glavni članak: [[etnografija]]''
Geografske kvalitativne metode ili tehnike [[etnografija|etnografskog]] istraživanja koriste antropogeografi. U [[kulturna geografija|kulturnoj geografiji]] postoji tradicija primjene tehnika [[kvalitativno istraživanje|kvalitativnog istraživanja]] koje se također koriste u [[antropologija|antropologiji]] i [[sociologija|sociologiji]]. [[Sudioničko promatranje]] i [[produbljeni intervju]]i služe antropogeografima u prikupljanju kvalitativnih podataka.

== Historija geografije ==
:''Glavni članak: [[Historija geografije]]''

Najstarije poznate karte svijeta potječu iz 9. vijeka pr. ne., a pripadale su [[Babilonija|Babiloncima]].&lt;ref&gt;Kurt A. Raaflaub &amp; Richard J. A. Talbert (2009). Geography and Ethnography: Perceptions of the World in Pre-Modern Societies. John Wiley &amp; Sons. str. 147. {{ISBN|1-4051-9146-5}}&lt;/ref&gt; Težnja za spoznajom prostornog rasporeda svih pojava na Zemljinoj površini seže u najdalju poznatu historiju, ali je ona ostvarena tek u [[antička Grčka|antičkoj Grčkoj]]. [[Hipokrat]], [[Aristotel]], [[Hiparh]], osobito [[Eratosten]] (jedan od prvih koji je mjerio promjer Zemlje) &lt;ref&gt;Jean-Louis and Monique Tassoul (1920). A Concise History of Solar and Stellar Physics. London: Princeton University Press. {{ISBN|0-691-11711-X}}.&lt;/ref&gt;, nastojali su objasniti opće fenomene [[Zemlja (planet)|Zemlje]] kao cjeline. Kasnije se [[Agripa (astronom)]], [[Strabon]] i [[Plinije Stariji]], prema praktičnim potrebama (ekspanzija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]), orijentiraju na opise zemalja. Dok je prva, starija geografska orijentacija gotovo isključivo prirodoznanstvena i spekulativna, druga je prakticistička i opisna, s osobitim naglaskom na čovjeku i njegovu djelovanju na Zemlji. Od [[3. vijek]]a, kineske metode geografskih istraživanja i njihova geografska literatura mnogo su složeniji nego u Europi toga vremena, što je slučaj sve do [[13. vijek]]a.

U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] orijentalna, arapska geografija nastavlja uglavnom prirodoznanstvenu antičku tradiciju. Proširenje općih saznanja nadopunjeno je tada i značajnijim opisima, prakticističkim radovima ([[Masudi]], [[Al-Idrisi|Al Idrisi]], [[Ibn Batuta|Ibn Battuta]], [[Ibn Khaldun]]). [[Evropa|Europska]] srednjovjekovna geografija ([[kozmografija]]) zaostaje za antičkom i arapskom geografijom.&lt;ref&gt;Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 3. Taipei: Caves Books, Ltd. Str. 512.&lt;/ref&gt; Nakon putovanja [[Marko Polo|Marka Pola]] te ponovnim oživljavanjem interesa za djela antičkih pisaca (osobito nakon [[velika geografska otkrića|velikih geografskih otkrića]]) počinje življi rad koji ima samo opisno značenje, s velikim balastom suvišnih pojedinosti i neobičnih, često fantastičnih priča i opisa.

[[Datoteka:Alexander von Humboldt-selfportrait.jpg|thumb|185px|thumb|Autoportret [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]], jednog od ranih pionira geografije]]

U [[17. vijek|17.]] i [[18. vijek]]u, zbog napretka tehničkih znanosti ([[1617]]. prva [[triangulacija]], [[1682]]. [[Giovanni Domenico Cassini|Cassinijeva]] nova karta svijeta), postaje horizont geografskih saznanja širi ([[Bernhard Varenius]]), ali se sav geografski rad još ograničuje na opisno-statistički pregled pojedinih država. Tek radovi njemačkih geografa [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]] ([[1769]]. – [[1859]].) i [[Carl Ritter|Karla Rittera]] ([[1779]]. – [[1859]].) stvaraju potpuno nove osnove za razvoj geografije, koja otada postaje znanstvena disciplina. A. Humboldt i K. Ritter smatraju se osnivačima moderne znanstvene geografije, jer su za cilj geografije postavili objašnjavanje uzročnosti predmeta i pojava koji se javljaju u prostoru. Prema Humboldtu, glavno značenje ima uporedno proučavanje prirodne sredine, jer &quot;čovjek zavisi od prirode i njoj se prilagođuje&quot;. K. Ritter, naprotiv, polazi od djelatnosti čovjeka i prema njoj određuje značenje i osobine pojedinih dijelova Zemlje. Tim se smjerom razvijala geografija u drugoj polovici 19. st., ali je zbog snažnog razvitka prirodnih nauka prevladala prirodoznanstvena orijentacija, osobito u općoj geografiji (''fizička geografija'').

''Antropogeografija'' je s [[Friedrich Ratzel|Friedrichom Ratzelom]] ([[1844]]. - [[1904]].) počela jačati humanistički smjer u geografiji, ali se ipak nije razvila ni osamostalila kao fizička geografija, jer je teško bilo točno razgraničiti predmet proučavanja i naći prave metode rada. Neki su antropogeografi smatrali njezinim objektom samo pojave materijalne ljudske aktivnosti, a drugi i [[Kultura|kulturne]], [[Politika|političke]], [[Religija|religiozne]], [[Psihologija|psihičke]] i dr. Dualizam u geografiji (odvajanje fizičke od antropogeografije) nije se mogao održati, jer je nastao kao posljedica nedostatka jedinstvenog školovanja. Gotovo su sve novoosnovane katedre iz geografije na [[univerzitet]]ima popunjavali u drugoj polovici [[19. vijek]] stručnjaci iz drugih srodnih znanosti. Tek potkraj 19. i na početku [[20. vijek]]a nove generacije geografskih stručnjaka ističu jedinstvo geografske nauke. U Francuskoj [[Paul Vidal de La Blache|Vidal de La Blache]] udara temelje modernoj regionalnoj geografiji, koja je dala niz dobrih sintetičko-geografskih studija. U [[Nemačka|Nemačkoj]] je obilježen nov smjer pojavom [[Alfred Hettner|A. Hettnera]]. Velika potreba za sintetičkim geografskim radovima, osobito za [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], potakla je razvoj, moderne, jedinstvene geografije u Engleza, Amerikanaca, Rusa i drugih naroda, a to je pojačano poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

== Poznati geografi ==
:''Glavni članak: [[popis geografa]]''
[[Datoteka:The Geographer.jpg|thumb|thumb|200px|''Geograf'', rad [[Johannes Vermeer|Johannesa Vermeera]]]]
* [[Eratosten]] ([[276. pne.]] - [[194. pne.]]), izračunao [[opseg]] [[Zemlja (planet)|Zemlje]]. 
* [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]] (o. [[90]]. - o. [[168]].), prikupio grčko i rimsko znanje u knjigu ''[[Geographia]]''.
* [[Gerardus Mercator]] ([[1512]]. - [[1594]].), inovativni [[kartografija|kartograf]] koji je osmislio [[Mercatorova projekcija|Mercatorovu projekciju]]
* [[Alexander von Humboldt]] ([[1769]]. - [[1859]].), smatra se ocem moderne geografije; objavio ''Kosmos'' i utemeljio područje [[biogeografija|biogeografije]].
* [[Carl Ritter]] ([[1779]]. - [[1859]].), smatra se ocem moderne geografije. Prvi pročelnik Katedre za geografiju na [[Хумболтов универзитет у Берлину|Univerzitetu u Berlinu]].
* [[Arnold Henry Guyot]] ([[1807]]. - [[1884]].), zabilježio strukturu [[ledenjak]]a i unaprijedio razumijevanje gibanja ledenjaka, posebice u brzom ledenom toku.
* [[William Morris Davis]] ([[1850]]. - [[1934]].), otac američke geografije. Razvio shvaćanje ciklusa erozije.
* [[Paul Vidal de La Blache]] ([[1845]]. - [[1918]].), utemeljitelj francuske škole [[geopolitika|geopolitike]] i autor principa [[antropogeografija|antropogeografije]].
* Sir [[Halford Mackinder|Halford John Mackinder]] ([[1861]]. - [[1947]].), suosnivač [[Londonska škola ekonomije|Londonske škole ekonomije]] i [[Geografsko udruženje|Geografskog udruženja]]
* [[Walter Christaller]] ([[1893]]. - [[1969]].), antropogeograf i pronalazač [[teorija centralnog mjesta|teorije centralnog mjesta]].
* [[Yi-Fu Tuan]] ([[1930]]. - ), kinesko-američki znanstvenik smatra se osnivačem discipline humanističke geografije.
* [[David Harvey (geograf)|David Harvey]] ([[1935]]. - ), [[marksizam|marksistički]] geograf i autor teorija o prostornoj i [[urbana geografija|urbanoj geografiji]]. 
* [[Edward Soja]] (rođen [[1941]].), poznat po svojem radu na regionalnom razvitku, planiranju i vladanju, te kovanju termina [[sinekizam]] i postmetropolis.
* [[Michael Frank Goodchild]] ([[1944]]. - ), istaknuti stručnjak u GIS-u i dobitnik ''RGS founder's medal'' [[2003]]. godine.
* [[Doreen Massey (geograf)|Doreen Massey]] ([[1944]]. - ), ključna stručnjakinja u prostoru i mjestima [[globalizacija|globalizacije]] i njenim raznolikostima, dobitnica [[Lauréat Prix International de Géographie Vautrin Lud|Ludove nagrade]].
* [[Nigel Thrift]] ([[1949]]. - ), začetnik nereprezentacionalne teorije.

== Geografske institucije i društva ==
* [[Geografski institut Antona Melika]] ([[Slovenija]])
* [[Hrvatsko geografsko društvo]]
* [[National Geographic Society]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
* [[Kraljevsko geografsko društvo|Royal Geographical Society]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]])
* [[Pariško geografsko društvo|Société de Géographie]] ([[Francuska]])

== Publikacije ==
* ''[[Acta Geographica Croatica]]''
* ''[[African Geographical Review]]''
* ''[[Geografski horizont]]''
* ''[[Geographical Review]]''

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite book |author = Ernst Brunotte, Hans Gebhardt, Manfred Meurer, Peter Meusburger, Josef Nipper |title = Lexikon der Geographie |pulisher = Spektrum |location = Heidelberg  |year =2002|isbn =3-8274-0416-9}}
* {{cite book |author = Hans Gebhardt, Rüdiger Glaser, Ulrich Radtke, Paul Reuber |title = Geographie. Physische Geographie und Humangeographie|Auflage=2.|publisher=Spektrum|location=Heidelberg|Jahr=2011|ISBN=978-3-8274-2816-5}}
* {{cite book |author = Hartmut Leser |title = Diercke-Wörterbuch Geographie. Raum&amp;nbsp;– Wirtschaft und Gesellschaft&amp;nbsp;– Umwelt |volume = 15. |publisher = Westermann |location = Braunschweig |year = 2011 |isbn=978-3-1411-4445-1}}
* Hanno Beck: ''Geographie. Europäische Entwicklung in Texten und Erläuterungen.'' Alber, Freiburg 1973, {{ISBN|3-495-47262-2}} (''Orbis academicus. Problemgeschichten der Wissenschaft in Dokumenten und Darstellungen.'' Band 2/16).
* Daniela Dueck: ''Geographie in der antiken Welt.'' Zabern, Darmstadt 2013, {{ISBN|978-3-8053-4610-8}}
* Ulrich Eisel: ''Die Entwicklung der Anthropogeographie von einer 'Raumwissenschaft' zur Gesellschaftswissenschaft''. Kassel, Gesamthochschulbibliothek. 1980.
* Gerhard Hard: ''Die Geographie. Eine wissenschaftstheoretische Einführung''. de Gruyter, Berlin 1973.
* {{cite book |author = Hans-Dietrich Schultz |title = Die deutschsprachige Geographie von 1800 bis 1970. Ein Beitrag zur Geschichte ihrer Methodologie |publisher = Selbstverlag d. Geograph. Inst. d. FU Berlin |location = Berlin |year = 1980}}

{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Geography}}
* [http://www.geografija.hr/ Geografija.hr - edukativni internet projekt Hrvatskog geografskog društva]
* [http://www.sgd.org.rs/ Srpsko geografsko društvo]
* [http://www.geog.pmf.hr/ Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu]
* [http://www.gef.bg.ac.rs/ Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu]
* [http://www.geog.pmf.hr/hgd/ Hrvatsko geografsko društvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630173511/http://www.geog.pmf.hr/hgd/ |date=2007-06-30 }}
* [http://www.igu-net.org/ Internacionalna geografska unija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311010732/http://www.igu-net.org/ |date=2008-03-11 }}
* [http://www.nationalgeographic.com/ National Geographic Online]
* [http://www.swisseduc.ch/geographie/ Geographie auf SwissEduc]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Unterrichtsmaterialien
* [http://www.geoworld.de Geographisches Informationssystem] inkl. Literatur-, Adress- und Linksuche sowie Web-Mapping-Anwendung
* [http://www.mygeo.info Geographisches Portal&amp;nbsp;– mygeo.info] mit [http://dict.mygeo.info Online Wörterbuch Deutsch Englisch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160708052222/http://dict.mygeo.info/ |date=2016-07-08 }}
* [http://www.geomagazin.net/ Linksammlung sowie News und Buchtipps&amp;nbsp;– geomagazin.net]
* [http://www.geo-leo.de GEO-LEO&amp;nbsp;– Virtuelle Fachbibliothek Geowissenschaften, Geographie, Bergbau, Thematische Karten]

{{Geografske teme}}

[[Kategorija:Geografija| ]]
[[Kategorija:Interdisciplinarne nauke]]</text>
      <sha1>ip0h0t9u1stwm0jttgv068jloxyw83g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2002.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2714</id>
    <revision>
      <id>42655949</id>
      <parentid>42491201</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T14:51:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jul/Juli/Srpanj */</comment>
      <origin>42655949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50412" sha1="fd7fzt5c5rdg2ydcl6yk5ub42m2fghs" xml:space="preserve">{{Godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|2002}}
'''2002.''' je bila [[redovna godina koja počinje u utorak]] prema [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]].
__NOTOC__
Ova godina bila je obilježena kao:
* Međunarodna godina ekološkog turizma i planina.
* Godina [[outback]]a u [[Australija|Australiji]].
* Nacionalna godina znanosti u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].
* Godina svjesnosti [[autizam|autizma]] u Velikoj Britaniji.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
[[Datoteka:1 Euro Common Face (Old Design) (5132150012).jpg|100px|thumb|left|[[Euro]] u gotovini]]
* [[1. 1.]] - Uvođenje nove valute [[euro|eura]] u papirnatim novčanicama i kovanicama u državama [[Austrija|Austriji]], [[Belgija|Belgiji]], [[Finska|Finskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Irska|Irskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Luksemburg]]u, [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Portugal]]u i [[Španjolska|Španjolskoj]].
* 1. 1. - Stupio na snagu [[Ugovor o otvorenom nebu]], međunarodni program osmatranja iz vazduha (SAD se povukle 2020, Rusija 2021).
* [[3. 1.]] - Savet Agencije za sanaciju i likvidaciju banaka predložio Narodnoj banci Jugoslavije da otvori stečaj nad Beogradskom bankom, Jugobankom, Investbankom i Beobankom; savezni ministar finansija [[Jovan Ranković]] [[16. 1.]] dao ostavku zbog tog pitanja.
* [[6. 1.]] - [[Slučajevi seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi]]: ''Boston Globe'' je objavio rezultate istraživanja koji će dovesti do krivičnog procesa petorici sveštenika.
* 6. 1. - Velika depresija u Argentini: prelazni predsednik [[Eduardo Duhalde]] devalvira [[Argentinski pezo|pezo]]; bankarski ulozi u dolarima su pretvoreni u pezose po zvaničnom kursu. Argentinska privreda je pala 28% od 1998, većina živi u siromaštvu.
* 6/[[7. 1.]] - Na [[Božić]]noj liturgiji se prvi put oglasila zvona [[Hram Svetog Save|Hrama Svetog Save]].
* [[7. 1.]] - Prilikom loženja božićnog badnjaka u gradskom parku u [[Berane|Beranama]], u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] jake policijske snage sprečile su sukob između pristalica [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] i nepriznate [[Crnogorska pravoslavna crkva|Crnogorske pravoslavne crkve]] i uhapsile više lica.
* januar - Američka Organizacija za odbranu od balističkih raketa je preimenovana u Agenciju za raketnu odbranu (''[[Missile Defense Agency]]'') - predsednik Bush je prošlog meseca obavestio Rusiju da se SAD povlače iz Ugovora o antiraketnoj odbrani (ABM) iz 1972.
* januar - Saudijci ruše osmansku tvrđavu Adžjad u [[Meka|Meki]] uprkos protestima iz Turske, a zatim i brdo Bulbul kako bi izgradili meganeboder [[Abradž al-Bait]].
* [[17. 1.]] - U Beogradu je po poternici Interpola uhapšen [[Alija Delimustafić]].
* 17. 1. - Početak erupcije vulkana [[Nyiragongo]] na istoku DR Kongo, jedna osmina grada [[Goma]] je pokrivena lavom, još dosta zgrada je srušeno u zemljotresima narednih meseci.
* [[18. 1.]] - Završen je [[Građanski rat u Sijera Leoneu]]: od 1991. je stradalo najmanje 50.000 ljudi.
* [[21. 1.]] - Nemački diplomata [[Mihail Štajner]] imenovan za šefa [[UNMIK]]-a.
* [[22. 1.]] - [[BiH]] postala punopravni član Parlamentarne skupštine [[Savet Evrope|Saveta Evrope]].
* [[23. 1.]] - Skupština Srbije u načelu usvojila omnibus-zakon kojim je [[Vojvodina|Vojvodini]] vraćeno preko 200 ovlašćenja iz 24 oblasti.
* 23. 1. - U [[Pakistan]]u otet [[Daniel Pearl]], novinar [[Wall Street Journal]]a koga otmičari optužuju da je agent [[CIA]]-e (ubijen 1. 2.).
* [[27. 1.]] - Eksplozija u skladištu oružja u [[Lagos]]u, Nigerija, usled čijih posledica strada preko 1.000 ljudi.
* [[29. 1.]] - Američki predsjednik [[George W. Bush]] u svojoj [[Poslanica o stanju nacije|Poslanici o stanju nacije]] prvi put koristi izraz &quot;[[Osovina zla]]&quot; kako bi opisao [[Irak]], [[Iran]] i [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]].
* [[31. 1.]] - [[Irska]] katolička crkva pristala je da plati odštetu od 110 miliona dolara ljudima koji su detinjstvo proveli u crkvenim sirotištima, gde su ih sveštena lica seksualno zlostavljala. Za sada je tužbe podnelo 3.500 ljudi koji su živeli u takvim crkvenim institucijama.

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|thumb|150px|[[Janica Kostelić]]]]
* [[6. 2.]] - U ul. Srpskih vladara, ispred srpske skupštine, postavljena &quot;[[Čedomir Jovanović|Čedina]] zebra&quot;.
* [[8.2.|8.]] - [[24. 2.]] - [[Olimpijske igre|Zimske Olimpijske igre]] u [[Salt Lake City]]ju - [[Hrvatska]] 3 zlatne i 1 srebrna medalja (sve [[Janica Kostelić]]).
* [[12. 2.]] - Početak suđenja [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]] u Hagu.
* [[14. 2.]] - Prva hrvatska medalja na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim olimpijskim igrama]] - &lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;&lt;/span&gt;'''zlato''' u skijaškoj kombinaciji za žene u [[Salt Lake City]]u - [[Janica Kostelić]].
* 14. 2. - U Srbiji usvojen Zakon o lokalnoj samoupravi - šira ovlašćenja lokalnim organima i novi način izbora funkcionera.
* [[15. 2.]] - Pogreb britanske princeze [[Princeza Margaret, grofica od Snowdona|Margaret]], tačno 50 godina od sahrane njenog oca [[George VI.|Georga VI.]]; poslednje pojavljivanje [[Elizabeth Bowes-Lyon|kraljice majke]].
* 15. 2. - [[Sretenje]] prvi put obeleženo kao Dan državnosti Srbije.
* [[18. 2.]] - Emisija &quot;[[Latinica (TV emisija)|Latinice]]&quot; s temom &quot;Treba li Hrvatskoj zakon o deustašizaciji&quot; skinut zbog &quot;neprofesionalnosti nekih priloga&quot;.
* [[19. 2.]] - Počinje naučna misija ''[[2001 Mars Odyssey]]''.
* [[20. 2.]] - Požar u vozu na liniji Kairo-Luksor, zvanično 383 poginulih.
* [[22. 2.]] - [[Angolski građanski rat]]: lider [[UNITA]] [[Jonas Savimbi]] je poginuo; zamenik i naslednik António Dembo je fatalno ranjen, umire tri dana kasnije. Vlada je u martu objavila primirje.
* 22. 2. - Nakon sedam godina je završena treća faza [[Šrilankanski građanski rat|Šrilankanskog građanskog rata]] (završna runda sledi 2006-2009).
* [[23. 2.]] - Za vrijeme kampanje za predsjedničke izbore u [[Kolumbija|Kolumbiji]] pripadnici ljevičarskog pokreta [[FARC]] otimaju kandidatkinju [[Ingrid Betancourt]] (oslobođena u akciji 2008).
* [[23. 2.]] - Posetom [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskom okrugu]] počinje turneja Vlade &quot;Srbija na dobrom putu&quot;.
* [[27. 2.]] - U zapaljenom vozu u [[Gudžarat]]u poginulo 58 ljudi, uglavnom hindu hodočasnika - za ovo su okrivljeni muslimani, nakon čega dolazi do krvavih nemira u toj indijskoj državi, sa preko 1.000 mrtvih.
* 27. 2. - [[Romi]] priznati kao nacionalna manjina u [[SRJ]].
* [[28. 2.]] - [[1. 3.]] - Neuspela [[SFOR]]-ova akcija hapšenja [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u [[Čelebići (Foča)|Čelebićima]].
* [[28. 2.]] - Uveče bačene dve [[kašikara|kašikare]] u hodnik zgrade u ul. Braće Jugovića u kojoj se nalazi sedište [[DSS]].

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - Makedonski specijalci ubili šest Pakistanaca i jednog Indijca, navodnih terorista, u mestu Raštanski Lozja kod [[Ljuboten (Skoplje)|Ljubotena]] - tadašnji ministar u. p. [[Ljube Boškoski]] je optužen da je ubio migrante kako bi &quot;impresionirao SAD&quot;.
* [[2. 3.|2]] - [[18. 3.]] - [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|Rat u Afganistanu]]: koalicija izvela uspešnu [[Operacija Anaconda|Operaciju Anaconda]] protiv talibana i Al-Kaide u dolini Šah-i-Kot, [[Paktija|prov. Paktija]].
* [[4. 3.]] - [[Ibrahim Rugova]] je prvi predsednik Kosova (do smrti 2006), a [[Bajram Redžepi]] premijer (do 2004).
* [[9. 3.]] - [[Druga Intifada]]: bombaš-samoubica ubio 11 ljudi u jerusalimskom Café Moment.
* [[14. 3.]] - Potpisan ''Beogradski sporazum o preuređenju odnosa između Srbije i Crne Gore'' (osnova za [[Državna zajednica Srbija i Crna Gora|Državnu zajednicu]]). Sporazum potpisali predsednik [[SRJ]] [[Vojislav Koštunica]], visoki predstavnik [[EU]] [[Havijer Solana]], potpredsednik savezne Vlade [[Miroljub Labus]], premijer Srbije [[Zoran Đinđić]] i najviši crnogorski funkcioneri: [[Filip Vujanović]] i [[Milo Đukanović]].
* 14/[[15. 3.]] - Potpredsednik srpske vlade [[Momčilo Perišić]] i prvi sekretar američke ambasade uhapšeni u motelu nadomak Beograda, u trenutku dok je prvi predavao izvesna dokumenta vojne prirode.
* [[22. 3.]] - [[MMF]] odobrio [[SRJ]] kredit od 800 mil. dolara.
* 22. 3. - Afera &quot;[[Dijamant (fabrika ulja)|Dijamant]]&quot;: priveden generalni direktor Savo Knežević povodom sporne privatizacije.
* [[24. 3.]] - [[Zemunski klan]] kidnapovao biznismena [[Milija Babović|Miliju Babovića]] - pušten posle 40 dana i isplate 10,5 miliona evra&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.291.html:423144-Otmice-zemunskog-klana-6-Legija-u-dve-uloge Otmice zemunskog klana (6): Legija u dve uloge], novosti.rs (07. mart 2013)&lt;/ref&gt;.
* 24. 3. - [[74. dodjela Oscara]]: ''[[A Beautiful Mind (film)|A Beautiful Mind]]'' (najbolji film) i ''[[The Lord of the Rings: The Fellowship of the Ring]]'' po četiri nagrade od osam odn. 13 nominacija; najbolji strani film je bosanski &quot;[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]&quot;.
* [[27. 3.]] - [[Druga Intifada]], Masakr na Pashu: samoubica ubio trideset civila u hotelu Park u [[Netanya|Netanyi]], Izrael odgovara dva dana kasnije operacijom Odbrambeni štit na Zapadnoj obali. Ovog meseca je u intifadi stradalo 135 Izraelaca, uglavnom civila.

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Holandija]] postala prva zemlja na svijetu koja je legalizirala [[eutanazija|eutanaziju]].
* 1. 4. - SFOR kod [[Bratunac|Bratunca]] uhapsio optuženika za ratne zločine [[Momir Nikolić|Momira Nikolića]].
* 1. 4. - Biro Vlade Republike Srpske za odnose s ICTY saopćio da niko od lica iz RS sa javnih optužnica tog suda više ne može dobiti garancije Vlade RS za odbranu sa slobode, jer je istekao jednomjesečni rok koji je Vlada odredila za dobrovoljnu predaju.
* 1. 4. - Vlada SR Jugoslavije jednoglasno podržala odluku Vlade Srbije da se u saradnji s ICTY direktno primjeni Statut tog suda.
* 1. 4. - Američki državni sekretar [[Kolin Pauel]] na neodređeno vrijeme odgodio odluku o deblokadi američke pomoći Srbiji i Crnoj Gori.
* 1. 4. - U Crnoj Gori prestao funkcionirati dvovalutni sistem, a [[euro]] postao jedino sredstvo plaćanja.
* 1. 4. - Kriza tajnih službi u Hrvatskoj: svu dokumentaciju Ureda za nacionalnu sigurnost dotadašnji direktor [[Tomislav Karamarko]] predao Hrvatskom državnom arhivu, uz objašnjenje da je nije imao nikom drugom predati.
* 1. 4. - [[Izrael]] odlučio u potpunosti izolirati palestinskog lidera [[Jaser Arafat|Jasera Arafata]], koga izraelska vojska drži pod opsadom u njegovom sjedištu u [[Ramalah]]u
* [[1.4.|1]] - [[15. 4.]] - [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|Popis stanovništva u Srbiji]]: 7.498.001 stanovnika po novoj metodologiji (bez Kosova).
* [[2. 4.]] - Načelnici općina s hrvatskom većinom u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] podnijeli krivične prijave protiv kantonalnog ministra finansija Alije Tipure i pomoćnika direktora Trezora HNK Ahmeta Bebanića zbog zloupotrebe položaja.
* 2. 4. - Bivši premijer [[Kosovo|Kosova]] i bivši visoki funkcioner Demokratskog saveza Kosova (DSK) [[Bujar Bukoši]] osnovao Novu partiju Kosova (NPK).
* 2. 4. - [[Izrael]]ski premijer [[Ariel Šaron]] izjavio da će dopustiti palestinskom lideru Jaseru Arafatu napuštanje njegovog štaba u Ramallahu jedino ako je &quot;riječ o karti u jednom pravcu&quot; - Arafat to sutradan odbija.
* 2. 4. - Izraelske snage započele opsadu [[Bazilika Rođenja Isusova|Bazilike Rođenja Isusova]] u koju su se sklonili naoružani Palestinci (traje do 10. svibnja).
* [[3. 4.]] - Tužilaštvo [[ICTY]], zbog nedostatka dokaza, zatražilo povlačenje optužnice protiv bosanskog Srbina [[Nenad Banović|Nenada Banovića]], kojeg je teretilo za zločine počinjene u logorima [[prijedor]]skog područja počinjene tokom [[1992]]. godine.
* [[4. 4.]] - Visoki predstavnik u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] [[Wolfgang Petritsch]] donio odluku kojom se, u očekivanju provođenja reforme pravosudnog sistema, obustavljaju sva imenovanja sudija i tužilaca u BiH.
* 4. 4. - Javno preduzeće BH Pošta promoviralo markicu sa likom [[Davorin Popović|Davorina Popovića]], umrlog pjevača sarajevske grupe &quot;[[Indexi]]&quot;, koji je postao prvi muzičar u BiH čiji se lik našao na poštanskoj markici.
* 4. 4. - U [[Tuzla|Tuzli]] upriličeno svečano davanje imena košarkaša [[Mirza Delibašić|Mirze Delibašića]] dosadašnjoj Ulici Đure Đakovića u centru grada, u kojoj je Mirza rođen.
* 4. 4. - [[Haški tribunal]] (ICTY) dostavio Vladi Srbije optužnicu protiv deset lica iz [[RS]] koja su jugoslovensko državljanstvo dobila [[1996]]. i [[1997]]. godine.
* 4. 4. - [[Angolski građanski rat]]: predstavnici vlade i UNITA-e potpisali Memorandum o razumevanju - rat je završen nakon 26 godina.
* [[6.4.|6]] - [[7. 4.]] - [[Miroslav Ilić]] nastupa u Hrvatskoj (Koprivnica i Samobor).
* [[10. 4.]] - Skupština SRJ usvojila Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom.
* [[11. 4.]] - [[Vlajko Stojiljković]], bivši ministar srpske policije, optužen u Hagu za zločine na Kosovu [[1999]], izvršio samoubistvo ispred zgrade savezne Skupštine u Beogradu (umro dva dana kasnije).
* 11. 4. - Eksplozija ispred sinagoge na tuniskom ostrvu [[Djerba]], stradalo 19 ljudi, većinom nemačkih turista.
* [[11. 4.|11]] - [[14. 4.]] - [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.|Neuspešni puč u Venecueli]] protiv [[Ugo Čaves]]a, nakon provokativnih smena na čelu naftne kompanije [[PDVSA]].
* [[16. 4.]] - Holandska vlada [[Wim Kok|Wima Koka]] dala simboličnu ostavku nakon izveštaja o [[Masakr u Srebrenici|padu Srebrenice]] (redovni izbori, na kojima Kok ne učestvuje, sledećeg su meseca).
* [[19. 4.]] - [[Crna Gora|Crnogorski]] premijer [[Filip Vujanović]] podneo ostavku.
* [[21. 4.]] - Održan prvi krug [[Francuski predsjednički izbori 2002|predsjedničkih izbora]] u [[Francuska|Francuskoj]] na kojima se u drugi kvalificiraju dotadašnji predsjednik [[Jacques Chirac]] i [[Jean Marie le Pen]], vođa ekstremno desnog [[Nacionalni front (Francuska)|Nacionalnog fronta]]. Socijalistički premijer [[Lionel Jospin]] je treći - najavljuje ostavku i povlačenje iz politike.
* 21. 4. - Drugi krug parlamentarnih izbora u Mađarskoj: [[Fidesz]] pojačava relativnu većinu, nedostaje mu šest mandata. [[Péter Medgyessy]] u maju postaje premijer nakon [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]], na čelu koalicije socijalista i slobodnih demokrata (do 2004, Orbán se vraća 2010).
* [[24. 4.]] - [[BiH]] pristupa [[Savet Evrope|Savetu Evrope]].
* 24. 4. - Jak zemljotres kod [[Gnjilane|Gnjilana]].
* [[25. 4.]] - [[Mark Shuttleworth]] je drugi svemirski turista.
* 25. 4. - General [[Dragoljub Ojdanić]] stigao u Hag (dobrovoljna predaja).
* [[26. 4.]] - Bivši učenik [[Gimnazija|Gimnazije]] u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Erfurt]]u počeo je pucati vatrenim oružjem na svoje bivše učitelje i ostale učenike ubivši 16 osoba prije negoli je počinio samoubojstvo.

=== Maj/Svibanj ===
* [[2. 5.]] - [[Kolumbijski konflikt]], masakr u Bojayi: FARC-ova gasna cilindarska bomba je promašila položaj grupe AUC i pala u crkvu - poginulo je 119 civila.
* [[3. 5.]] - Predstavnici 36 od 44 zemlje [[Savet Evrope|Saveta Evrope]], potpisali dokument o potpunoj zabrani smrtne kazne.
* [[5. 5.]] - [[Jacques Chirac]] po drugi put izabran za predsjednika Francuske, pobjeđuje Le Pena sa 82% glasova. Novi premijer od sutradan je [[Jean-Pierre Raffarin]] (do 2005).
* [[6. 5.]] - Ljevičarski aktivist u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] ubija antiimigrantskog političara [[Pim Fortuyn|Pima Fortuyna]].
* [[9. 5.]] - U ruskom gradu [[Kaspijsk]] eksplozija bombe tokom parade za Dan pobjede ubija 43, a ranjava najmanje 130 osoba.
[[Datoteka:Dubrovnik-bridge.jpg|mini|200px|[[Most dr. Franja Tuđmana (Dubrovnik)]]]]
* [[11. 5.]] - Otvoren [[Most dr. Franja Tuđmana (Dubrovnik)|Most dr. Franja Tuđmana]] preko zaljeva Rijeka Dubrovačka.
* [[15. 5.]] - Bivši predsednik [[RSK]] [[Milan Martić]] se predao [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]].
* 15. 5. - [[Jugoslovenski dinar]] konvertibilan za tekuća plaćanja sa inostranstvom.
* 15. 5. - Izbori u Holandiji: najviše glasova za opozicione hrišćanske demokrate [[Jan Peter Balkenende]]a (premijer do 2010), stranka pokojnog Fortuyna na drugom mestu.
* [[17. 5.]] - [[Niški sporazum (2002)|Niški sporazum]] s namerom prevazilaženja pitanja odnosa [[SPC]] i nepriznate [[Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska arhiepiskopija|MPC]].
* [[20. 5.]] - {{flag|Istočni Timor}} je nezavisan nakon indonežanske vlasti 1975-99. i administracije UN.
* 20. 5. - Hrvatska je u Akcionom planu za članstvo (MAP) u NATO - ostvareno 2009.
* [[24. 5.]] - Predsedništvo DOS odlučilo da zameni 50 najneredovnijih poslanika u srpskoj skupštini.
* 24. 5. - Moskovski samit Putin-Bush: potpisan je Ugovor o strateškim ofanzivnim redukcijama (SORT, na snazi 2003-2011).
* [[25. 5.]] - [[Pjesma Eurovizije 2002.|Pjesma Eurovizije]] u Talinu, Estonija: pobjedila Marie N iz Latvije, [[Vesna Pisarović]] iz Hrvatske 11. (&quot;Everything I Want&quot;), [[Maja Tatić]] iz BiH 13. (&quot;Na jastuku za dvoje&quot;).
* [[26. 5.]] - U Skupštini Srbije [[SRS|radikalska]] poslanica [[Nataša Jovanović]] polila vodom predsednicu Skupštine [[Nataša Mićić|Natašu Mićić]].
* [[27. 5.]] - [[Paddy Ashdown]] je novi Visoki predstavnik u BiH, umesto [[Volfgang Petrič|Volfganga Petriča]] (do 2006) - jačanje centralnih institucija.
* [[28. 5.]] - Vanredni samit NATO u Rimu: osnovan je Savet NATO-Rusija.
* [[31. 5.]] do [[30. lipnja]] - Svjetsko nogometno prvenstvo u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. U finalu je reprezentacija [[Brazil]]a pobijedila Njemačku rezultatom 2:0, a oba pogotka postigao je [[Ronaldo]]. Hrvatska ostala u grupnoj fazi.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.|1]] - [[4. 6.]] - Britanska kraljica [[Elizabeta II]] slavi &quot;Zlatni jubilej&quot; - 50 godina vladavine.
* [[6. 6.]] - Tzv. [[Istočnomediteranski događaj 2002]], jaka eksplozija asteroida u atmosferi.
* [[7. 6.]] - [[DSS]] u Srbiji predstavila Vladu u senci, predsednik [[Dragan Maršićanin]].
* [[8. 6.]] - U ženskom finalu [[Roland Garros]]a [[Serena Williams]] pobjeđuje vlastitu sestru [[Venus Williams]].
* [[10. 6.]] - Na parkingu ispred beogradskog hotela „Jugoslavija“ ubijen general srpske policije [[Boško Buha (general)|Boško Buha]].
* [[11. 6.]] - Oduzeti mandati 21 poslanika [[DSS]] u srpskoj skupštini, zbog neredovnosti na zasedanjima.
* [[13. 6.]] - SAD su izašle iz Antibalističkog ugovora (ABM), nakon isteka šestomesečnog otkaznog roka. Rusija sutradan saopštava da se povlači iz ugovora [[START II]] iz 1993. (nije ni stupio na snagu, zaobiđen je prošlomesečnim SORT-om).
* [[14. 6.]] - U Beogradu počela s radom dečja [[Happy TV]] (nacionalna frekvencija sa Košavom 2006-10, zatim pod imenom Happy).
* [[15. 6.]] - [[Ceca]] pevala na Marakani.
* [[16. 6.]] - Parlamentarni izbori u Francuskoj: Savez za narodni pokret, nova partija koju je osnovao predsednik Chirac, dobila je apsolutnu većinu. 
* [[18. 6.]] - Osnovan [[Dijalog za azijsku saradnju]].
* [[21. 6.]] - Bivši direktor [[RTS]] [[Dragoljub Milanović]] osuđen na 10 godina zatvora.
* [[24. 6.]] - Predsednik [[Vojislav Koštunica|Koštunica]] smenio načelnika generalštaba [[Vojska Jugoslavije|VJ]] [[Nebojša Pavković|Nebojšu Pavkovića]], novi je [[Branko Krga]] (do 2005). Pavković izjavljuje da je vojsci prošlog juna (&quot;Pijana junska noć&quot;) bilo naređeno da upadne u Biro za komunikacije Vlade Srbije. Aferu &quot;Četvorožilni kabl&quot; tokom leta ispituje Anketni odbor Skupštine Srbije.
* [[25. 6.]] - U SAD je izbio skandal ''WorldCom'', najveći računovodstveni skandal u američkoj istoriji - na kraju je utvrđeno da je imovina ove telefonijske firme preuveličana za 11 milijardi dolara.
* [[29. 6.]] - Prvi [[Zagreb Pride|Zagreb Gay Pride]]
* tijekom mjeseca: razotkriveni razni [[slučajevi seksualnog zlostavljanja u katoličkoj crkvi]] u SAD-u, Irskoj i Filipinima.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:International Criminal Court logo.svg|mini|80px|[[Međunarodni krivični sud|ICC]]]]
* [[1. 7.]] – Na snazi je [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimski statut]], čime je uspostavljen [[Međunarodni krivični sud]] ovlašten da proganja počinitelje [[genocid]]a, [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]], [[ratni zločin|ratnih zločin]]a i [[Zločin agresije|zločina agresije]]. SAD i Rusija nisu ratifikovali statut, Kina ga nije ni potpisala.
* 1. 7. - 72 osobe poginule su u sudaru ruskog putničkog sa teretnim zrakoplovom iznad južne Njemačke.
* [[3. 7.]] - [[Steve Fossett]] obišao svet balonom za malo preko 13 dana.
* [[5. 7.]] - Hrvatski premijer [[Ivica Račan]] dao ostavku, pošto [[HSLS]], druga partija po veličini u [[Trećesiječanjska vlast|koaliciji]], ne podržava dogovor sa Slovenijom oko [[Nuklearna elektrana Krško|NE Krško]].
* [[8. 7.]] - U Beogradu predstavljena [[Radovan Karadžić|Karadžićeva]] knjiga pesama za decu &quot;Ima čuda, nema čuda&quot;.
[[Datoteka:Flag of the African Union.svg|mini|150px|Zastava [[Afrička unija|Afričke unije]]]]
* [[9. 7.]] - [[Organizacija afričkog jedinstva]] prestaje postojati, a zamjenjuje ju [[Afrička unija]].
* [[14. 7.]] - Na paradi za [[Dan Bastille]] na Jacquesa Chiraca pokušan atentat.
* [[18. 7.]] - U Srbiji donet zakon po kojem je Resor Državne Bezbednosti transformisan u [[Bezbednosno-informativna agencija|Bezbednosno-informativnu agenciju]] (BIA).
* [[21. 7.]] - Američki telekomunikacioni džin ''WorldCom'' bankrotira, najveći stečaj u američkoj istoriji.
* [[22. 7.]] - Komandant [[Hamas]]ovih [[Al-Qassamove brigade|Al-Qassamovih brigada]] [[Salah Shehade]] ubijen u avionskom udaru u [[Gaza (grad)|Gazi]], poginulo je i nekoliko civila. Naslediće ga [[Mohammed Deif]] (ubijen 2024. tokom [[Rat u Gazi|Rata u Gazi]]).
* [[26. 7.]] - Savezni ustavni sud poništio odluku o oduzimanju 21 mandata DSS-u. Predsedništvo DOS zatim objavilo odluku o isključenju DSS iz te koalicije.
[[Datoteka:Безбедоносно Информативна Агенција.jpg|mini|100px|[[Bezbednosno-informativna agencija|BIA]]]]
* [[27. 7.]] - [[Sknilovska tragedija]]: Sudar dva [[Ukrajina|ukrajinska]] aviona prilikom aeromitinga na [[lavov]]skom aerodromu izaziva smrt 85 osoba.
* 27. 7. - Dragan Čedić (32), u [[Leskovac|Leskovcu]], pucajući iz automatske puške &quot;kalašnjikov&quot;, ubio bivšu ženu i još šest osoba. Poslije zločina počinio samoubojstvo, a policija njegovo tijelo pronašla mjesec dana kasnije.
* [[29. 7.]] - Nakon isključenja [[DSS]] iz DOS, Administrativni odbor Skupštine Srbije joj oduzeo 45 poslaničkih mesta.
* [[30. 7.]] - [[Ivica Račan]] formirao novu [[Osma Vlada Republike Hrvatske|vladu]], sada bez [[HSLS]].

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[3. 8.]] - U Zemun Polju pucano na [[Ljubiša Buha|Ljubišu Buhu]] Čumeta, ubijen njegov telohranitelj.
* [[7. 8.]] - [[Álvaro Uribe]] je predsednik [[Kolumbija|Kolumbije]] (do 2010). Njegov deklarisani cilj je borba protiv paravojnih grupa (→ [[Kolumbijski konflikt]]); nastavlja se rat protiv droge, s pomoći SAD, ''[[Plan Colombia]]''.
* [[10. 8.]] - [[Turkmenistan]] zakonom sve [[mjesec (godina)|mjesece]] u godini preimeniju prema [[Ruhnama|Ruhnami]], knjizi predsjednika [[Saparmurat Nijazov|Saparmurata Nijazova]].
* [[11. 8.]] - KFOR i UNMIK uhapsili u Prištini Rustema Mustafu - Remija, bivšeg lidera OVK, pod optužbom za mučenja i ubistva - narednih dana protesti na Kosovu.
* [[12. 8.]] - Slobodan Milošević iz Haga predlaže [[Vojislav Šešelj|Šešelja]] za zajedničkog opozicionog ''patriotskog'' kandidata. SPS to odbija i kandiduje [[Velimir Bata Živojinović|Batu Živojinovića]].
* [[avgust]] - Stoletne poplave u centralnoj Evropi, pogođena i Hrvatska.
* [[16. 8.]] - [[Abu Nidal]] se ubio u Bagdadu, pre nego što će ga irački obaveštajci privesti.
* [[19. 8.]] - Katastrofa kod Hankale: Čečeni su [[9K38 Igla|Iglom]] oborili ruski helikopter [[Mil Mi-26]], koji je pao u minsko polje - poginulo je 127 od 142 vojnika.
* [[21. 8.]] - [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] odigrala na [[Maksimir]]u svoju 100. službenu utakmicu. Sa [[Wales]]om je završilo 1:1.
* [[31. 8.]] - Tajfun Rusa je pogodio Koreju: najmanje 233 mrtvih na Jugu, uništeno dosta letine na Severu.
* [[kolovoz]] - [[rujan]] - Zategnuto oko [[Piranski zaliv|Piranskog zaliva]] ([[Savudrijska vala|Savudrijske vale]]) između [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:5000-Dinara-2002.jpg|160px|mini]]
* [[2. 9.]] - Izdata novčanica od 5000 [[srpski dinar|dinara]] - lik [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]], zelene nijanse (vredi 82€).
* [[5. 9.]] - Auto-bombom ubijeno 30 ljudi u Afganistanu, istog dana neuspešan atentat na [[Hamid Karzai|Hamida Karzaija]].
* 5. 9. - U &quot;Nacionalu&quot; i &quot;Identitetu&quot; počinje objavljivanje navodnih pisama Ljiljane Buhe u kojima ona optužuje svog supruga Ljubišu za kriminal i veze sa vladom Zorana Đinđića.
* [[8. 9.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] Završeno [[Svetsko prvenstvo u košarci 2002.]] u [[Indianapolis (Indiana)|Indijanapolisu]] - SR Jugoslavija šampion, [[Dejan Bodiroga]] MVP finalnog meča, [[Predrag Stojaković]] u timu prvenstva (bek).
* [[10. 9.]] - [[Švicarska]] postaje 190. članicom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].
* 10. 9. - Na institutu za sudsku medicinu u Beogradu osnovana prva [[DNK]] laboratorija u SRJ.
* [[13. 9.]] - Otvoren prvi [[golf]] teren u SR Jugoslaviji.
* [[15. 9.]] - Izbori u Makedoniji donose promenu: najviše glasova za levu koaliciju &quot;Za Makedoniju zajedno&quot;. [[Branko Crvenkovski]] će ponovo biti premijer (do 2004, zatim predsednik do 2009).
* [[septembar]] - Izdat singl ''Govedina'' &quot;[[Beogradski sindikat|Beogradskog sindikata]]&quot;.
* [[19. 9.]] - Započinje [[Prvi građanski rat u Obali Slonovače]]: neuspeli vojni udar protiv preds. [[Laurent Gbagbo|Gbagba]]; bivši predsednik, gen. [[Robert Guéï]] je ubijen sa većim delom porodice od strane vladinih snaga. Pobunjenici se povlače na sever, rat traje do 2007.  
* [[20. 9.]] - [[ICTY]] objavio optužnicu protiv [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]], u vezi sa [[Medački džep|Medačkim džepom]] - hrvatska vlada odbija izručenje, na osnovu njegovog lošeg zdravlja; i sabor se 27. 9. jednoglasno očituje protiv optužnice.
* 20. 9. - Karmadonsko klizište: u ruskoj [[Severna Osetija-Alanija|Severnoj Osetiji]] poginulo 125 ljudi uključujući jednu filmsku ekipu.
* [[22. 9.]] - [[Njemački parlamentarni izbori 2002|Njemački parlamentarni izbori]]: vladajuća [[Socijaldemokratska partija Njemačke|socijaldemokratsko]]-[[Zeleni (Njemačka)|zelena]] koalicija kancelara [[Gerhard Schröder|Gerharda Schrödera]] suprotno očekivanjima ostvaruje pobjedu i još jedan mandat.
* [[26. 9.]] - Potonuće senegalskog feribota ''MV Le Joola'', najmanje 1.863 stradalih.
* [[27. 9.]] - [[Istočni Timor]] je 191. članica UN.
* [[29. 9.]] - Prvi krug predsedničkih izbora u Srbiji, najviše glasova imaju Vojislav Koštunica ([[DSS]], predsednik SRJ) i Miroljub Labus ([[Demokratska opozicija Srbije|DOS]], potpredsednik Savezne vlade i ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom).

=== Oktobar/Listopad ===
* [[2. 10.]] - [[Biljana Plavšić]] izjavila da se oseća krivom po tački optužnice za zločin protiv čovečnosti, ostale tačke (uključujući genocid) povučene.
* 2. 10. - U okolici [[Washington D.C.|Washingtona]] započinju [[Beltwayski snajperski napadi]] (ukupno deset ubijenih).
* [[5. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|22px|BiH]] Parlamentarni izbori u [[BiH]]: u Federaciji [[SDA]] 32,4%, [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] 16,2%, u Republici Srpskoj [[SDS (BiH)|SDS]] 33,7%, [[SNSD]] 23,4%. Ovo su prvi izbori koje su organizovale bh. vlasti.
* [[7. 10.]] - od aktivnog igranja nogometa se na [[Maksimir]]u oprostio legendarni kapetan ''Vatrenih'', [[Zvonimir Boban]].
* [[11. 10.]] - [[Senat SAD]], uključujući većinu članova [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]], donosi [[Rezolucija o iračkom ratu|rezoluciju]] kojom je predsjednik George W. Bush ovlašten upotrijebiti vojnu silu protiv [[Irak]]a.
* [[12. 10.]] - [[Bombaški napad na Baliju (2002)|Bombaški napad na Baliju]]: 202 osobe su poginule, a više od 300 ih je ozlijeđeno u napadu na dva noćna kluba na [[Bali]]ju.
* [[13. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg|22px|Srbija]] U drugom krugu predsedničkih izbora, Koštunica pobedio Labusa ali pobeda ništavna zbog izlaznosti glasača manje od 50%.
* [[16. 10.]] - Otvorena [[Bibliotheca Alexandrina]].
* [[20. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Montenegro (1992-2004).svg|22px|Crna Gora]] Vanredni parlamentarni izbori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]: &quot;Demokratska lista za evropsku Crnu Goru-[[Milo Đukanović]]&quot; osvojila apsolutnu većinu u parlamentu.
* [[22. 10.]] - Vlada Srbije razrešila dužnosti gen. direktora firme [[Jugoimport SDPR]], koja je sa &quot;Orlom&quot; iz Republike Srpske optužena od strane [[SAD]] da je kršila sankcije prema [[Irak]]u.
* [[23. 10.]] - [[Talačka kriza u moskovskom kazalištu]]: [[Čečenija|čečenski]] teroristi uzimaju oko 800 talaca u kazalištu Dubrovka i traže povlačenje [[Rusija|ruskih]] snaga iz [[Čečenija|Čečenije]].
* [[24. 10.]] - U Marylandu uhvaćeni [[Beltwayski snajperski napadi|beltwayski snajperi]].
* [[25. 10.]] - [[Paul Wellstone]], popularni demokratski senator iz [[Minnesota|Minnesote]], gine u avio-nesreći neposredno pred izbore za američki Senat.
* [[26. 10.]] - U napadu ruskih specijalnih postrojbi na [[Moskva|moskovsko]] kazalište u kojemu se odvijala talačka kriza stradala 129 civila i 41 [[Čečenija|čečenski]] terorista.
* 26. 10. - Lokalni izbori na [[Kosovo|Kosovu]].
* [[27. 10.]] - [[Luiz Inácio Lula da Silva]] postaje prvi ljevičar izabran za predsjednika [[Brazil]]a (mandat od 1. januara).
* 27. 10. - U Beogradu počinju hapšenja pripadnika &quot;Makine grupe&quot;, osumnjičene za ubistvo policijskog generala Buhe.
* [[29. 10.]] - Nakon privođenja u policiju umro poznati srpski slikar [[Dragan Malešević Tapi]].

=== Novembar/Studeni ===
* [[3. 11.]] - Velika promena na izborima u Turskoj: nova [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranka pravde i razvoja]] (AKP), [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepa Tayyipa Erdoğana]], odnosi apsolutnu većinu, dok su stranke vladajuće koalicije skoro zbrisane. [[Abdullah Gül]] je premijer do marta, dok se ne ukine zabrana političke funkcije Erdoganu.
* [[5. 11.]] - Na izborima za [[američki Kongres]] [[Republikanska stranka SAD|republikanci]] povećavaju nadzor nad Predstavničkim domom i ponovno osvajaju većinu u Senatu.
* [[6. 11.]] - Ambasador [[turska|Turske]] u BiH Ahmed Erozan otvorio u [[tuzla|Tuzli]] Turski kulturni centar, prvi ovakve vrste u BiH.
* [[7. 11.]] - Oko 20.000 stanovnika [[Gibraltar]]a na referendumu odlučilo sa skoro 99% ostati u sastavu Velike Britanije, usprotivivši se pripajanju [[Španija|Španiji]].
* [[8. 11.]] - [[Kriza razoružanja Iraka]]: Rezolucija Saveta bezbednosti UN 1441, Sadamu Huseinu data &quot;poslednja šansa za ispunjenje obaveze razoružanja&quot; (prihvatio povratak inspektora).
* [[11. 11.]] - [[Miroljub Labus]], bivši predsednički kandidat, napustio [[DS]].
* [[14. 11.]] - U [[SRJ]] ukinut Dan republike (29. novembar).
* [[15. 11.]] - [[Hu Jintao]] postaje novi generalni sekretar [[Komunistička partija Kine|Komunističke partije Kine]] nakon [[Jiang Zemin]]a (do 2012). Prvi je iz posleratne generacije, konzervativniji je u ekonomskim reformama, ali Kina ostvaruje veliki rast. U inostranoj politici se zalaže za miran uspon i meku moć.
* [[16. 11.]] - [[Epidemija SARS-a 2002. – 2004.|Epidemija SARS-a]] je počela u kineskoj provinciji Guangdong, jače se širi od februara.
* [[18. 11.]] - Švajcarska deblokirala račun [[Milovan Bojić|Milovana Bojića]], bivšeg potpredsednika Vlade Srbije, jer nisu dostavljeni dokazi da se protiv njega vodi postupak.
* [[19. 11.]] - Gen. sek. [[UN]] [[Kofi Anan]] na turneji po ex-YU regionu.
* 13 - 19. 11. - Izlivanje nafte iz tankera ''Prestige'' na obali [[Galicija (Španija)|Galisije]], procenjeno da je isteklo 60.000 tona lož ulja.
* [[21. 11.]] - [[Viktor Janukovič]] je premijer Ukrajine (do 2004/05, 2006-07, predsednik 2010-14).
* [[22. 11.]] - Samit [[NATO]] u Pragu: sedam zemalja, većina Vilniuske grupe, dobija pozivnicu - [[Estonija]], [[Latvija]], [[Litva]], [[Slovačka]], [[Slovenija]], [[Rumunjska]] i [[Bugarska]] (priključuju se 2004). Pristupanje baltičkih država naročito uznemiruje Rusiju.
* 22. 11. - U [[Nigerija|Nigeriji]] je ubijeno više od 100 ljudi u napadu ciljanom na kandidatkinje izbora za Miss svijeta.
* [[25. 11.]] - Predsednik Crne Gore [[Milo Đukanović]] podneo ostavku, nakon što mu je juče poveren mandat za sastav vlade.
* 25. 11. - U SAD osnovan [[Departman domovinske sigurnosti]].
* [[27. 11.]] - Inspektori naoružanja stigli u [[Irak]]: UNMOVIC na čelu sa [[Hans Blix|Hansom Blixom]] i IAEA na čelu sa [[Mohamed ElBaradei|Mohamedom ElBaradeiom]].
* [[28. 11.]] - 200-milioniti turista posjetio [[Ajfelov toranj]].
* [[30. 11.]] - [[Tursko-kurdski sukob]]: ukinuto vanredno stanje u tri jugoistočne provincije [[Turska|Turske]], uvedeno 1987. (region OHAL). Vojska, ipak, proglašava neka područja sigurnosnim zonama.
* 30. 11. - Afera &quot;seks-trafiking&quot; u Crnoj Gori, nakon ispovesti Moldavke S. C.: u [[Podgorica|Podgorici]] uhapšen zamenik državnog tužioca Zoran Piperović, osumnjičen za posredovanje u prostituciji i trgovini ženama.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - [[Janez Drnovšek]] izabran za novog predsednika Slovenije, od 22. 12. (do 2007). [[Anton Rop]] je premijer od 19. 12. (do 2004).
* [[2. 12.]] - Počinje naftni štrajk u Venecueli, kako bi preds. [[Hugo Chávez|Čavez]] raspisao izbore: štrajk zamire u februaru, hiljade radnika su otpuštene iz firme [[PDVSA]], što joj nanosi dugoročnu štetu. 
* [[4. 12.]] - Visoki predstavnik u BiH svedoči pred Haškim tribunalom protiv [[Radoslav Brđanin|Radoslava Brđanina]] i [[Momir Talić|Momira Talića]].
* [[5. 12.]] - U Beogradu otvoren novi tržni centar &quot;[[Merkator]]&quot; u prisustvu šefova diplomatije [[Goran Svilanović|Gorana Svilanovića]] i [[Dimitrij Rupel|Dimitrija Rupela]].
* [[6. 12.]] - Ustavna komisija usvojila Ustavnu povelju Državne zajednice Srbija i Crna Gora (proglašena u februaru 2003).
* [[7. 12.]] - [[Irak]] inspektorima [[UN]] predao dokument o iračkom [[oružje|oružju]] za masovno uništenje kao i o vojnoj [[industrija|industriji]], što je zahtijevano novembarskom rezolucijom [[Savjet bezbjednosti|Savjeta bezbjednosti]].
* [[8. 12.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg|22px|Srbija]] Drugi pokušaj izbora predsednika Srbije: Koštunica i [[Vojislav Šešelj]] imaju najviše glasova, ali već u prvom krugu izlaznost manja od 50%. [[DSS]] se žali na &quot;lažirane biračke spiskove&quot;.
* [[12. 12.]] - Hrvatski sabor odlučio da će 44 hrvatska vojnika sudjelovati u [[Međunarodne snage za bezbjedonosnu pomoć|Međunarodnim snagama]] ISAF u Afganistanu.
* 12 - 13. 12. - Samit EU u Kopenhagenu: potvrđeno da će se 10 zemalja, osam istočnih i dve mediteranske, priključiti 1. maja 2004.
* [[15. 12.]] - Okončana [[Promatračka misija Ujedinjenih naroda na Prevlaci]] (započetu marta 1992/januara 1996), kontrola predata hrvatskim vlastima.
* 15. 12. - Nevladina organizacija [[G17 Plus]] transformisana u poliitičku stranku, predsednik [[Miroljub Labus]].
* 15. 12. - Sazvano krovno tijelo hrv. manjine u Srbiji na elektorskoj skupštini, [[Hrvatsko narodno vijeće Republike Srbije|HNV]]. Slavi se kao nacionalni blagdan hrvatske manjine u Srbiji.
* decembar - SAD prekidaju isporuke lož ulja Severnoj Koreji, prema sporazumu iz 1994, jer ih optužuju za posedovanje programa obogaćivanja uranijuma - S. K. narednog meseca objavljuje istupanje iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (2006. izvodi prvi test).
* [[17. 12.]] - [[Drugi kongoanski rat]]: strane u Interkongoanskom dijalogu zaključuju Globalni i sveobuhvatni sporazum, po kome će dogodine biti osnovana Prelazna vlada i zvanično biti okončan rat. Na severoistoku DRK se odvija ''[[Effacer le tableau]]'', &quot;Brisanje table&quot;, genocid nad [[Mbuti]] Pigmejima.
* [[20. 12.]] - [[Savet bezbednosti]] [[UN|Ujedinjenih nacija]] usvojio [[rezolucija|rezoluciju]] o slanju Međunarodnih bezbednosnih snaga za pomoć [[Avganistan]]u pod komandom Velike Britanije, kao podršku privremenoj antitalibanskoj vladi.
* 20/[[21. 12.]] - Dignuta u vazduh oprema firme Difens Roud u [[Zemun Polje|Zemun Polju]] (vlasnik [[Ljubiša Buha]]).
* [[22. 12.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Montenegro (1992-2004).svg|22px|Crna Gora]] Predsednički izbori u Crnoj Gori nisu uspeli zbog ispotpolovičnog odziva ([[Filip Vujanović]] bio ubedljivo prvi).
* [[23. 12.]] - Pokrenuta '''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'''.
* 23. 12. - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između [[SRJ]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] ([[Miroljub Labus]] i [[Ljubo Jurčić]]).
* 23. 12. - [[Lothar Matthäus]] novi trener [[FK Partizan]]a.
* [[24. 12.]] - Pedesetak osoba sprečilo svečano bogosluženje [[Anglikanska crkva|Anglikanske crkve]] u Patrijaršiji [[SPC]] u Beogradu.
* [[25. 12.]] - U Zemunu ubijen poštar, privremeno obustavljena dostava penzija na kućnu adresu.
* [[27. 12.]] - Bombaš-samoubica u [[Grozni|Groznom]] detonira kamion ispunjen eksplozivom i uništava sjedište pro-ruske čečenske vlade, 83 mrtvih.
* 27. 12. - Prvi zaista slobodni predsednički izbori u Keniji: [[Mwai Kibaki]] će zameniti [[Daniel arap Moi]]a (do 2013).
* [[29. 12.]] - Predsedniku Republike Srbije [[Milan Milutinović|Milanu Milutinoviću]] istekao mandat. Predsednica skupštine [[Nataša Mićić]] postaje v. d. predsednika republike (do februara 2004, [[Boris Tadić]] dolazi u julu 2004).
* 29. 12. - Vlada Srbije saopštila da je od Telekoma Italije reotkupila udeo u Telekomu Srbija - 29% za 195 miliona eura.
* [[31. 12.]] - [[Misija Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini]] je na kraju mandata, sutradan počinje [[Policijska misija Evropske unije]] (do 2012).

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2002.}}
* [[23. 1.]] - [[Joško Gvardiol]], nogometaš 
* [[15. 8.]] - [[Dominik Kuzmanović]], rukometaš 
* [[30. 9.]] - [[Maddie Ziegler]], plesačica, glumica, model
* [[13. 11.]] - [[Emma Raducanu]], teniserka
* [[25. 11.]] - [[Pedri]], španjolski fudbaler

== Smrti ==
{{Poseban članak|:Kategorija:Umrli 2002.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[10. 1.]] - [[Vida Jocić]], akademski vajar (* [[1921]])
* [[12. 1.]] - [[Cyrus Vance]], bivši državni sekretar SAD (* [[1917]].)
* [[13. 1.]] - [[Antonije Isaković]], srpski književnik. (* [[1923]].)
* 13. 1. - [[Gregorio Fuentes]], kubanski brodski kapetan, inspiracija za roman „Starac i more“. (* [[1897]].)
* [[15. 1.]] - [[Tomislav Kaloperović]], srpski fudbaler (* [[1932]])
* [[16. 1.]] - [[Branislav Ikonić]], privrednik, predsednik RIV Srbije (* [[1928]])
* 16. 1. - [[Milutin Kukanjac]], general JNA (* [[1935]])
* [[17. 1.]] - [[France Križanič]], slovenački matematičar. (* [[1928]].)
* [[21. 1.]] - [[Peggy Lee]], pjevačica (* [[1920]])
* [[19. 1.]] - Dušan Ristić, političar i diplomata (* [[1907]])
* [[28. 1.]] - [[Astrid Lindgren]], švedska književnica (* [[1907]].)
* [[31. 1.]] - [[Predrag Vranicki]], filozof praxisovac (* [[1922]])

=== Februar/Veljača ===
* [[9. 2.]] - [[Princeza Margaret, grofica od Snowdona]] (* [[1930]])
* [[10. 2.]] - [[Traudl Junge]], Hitlerova sekretarica (* [[1920]])
* [[11. 2.]] - [[Stojan D. Vujičić]], književnik, istoričar književnosti i prevodilac (* [[1933]])
* 11. 2. - [[Barry Foster]], glumac (* [[1927]])
* [[15. 2.]] - [[Mihailo Švabić]], društveno-politički radnik (* [[1919]])
* [[17. 2.]] - [[Dragoljub Glintić]], urednik Doma omladine i Nolita
* [[20. 2.]] - [[Branko Stanković]], fudbaler i trener (* [[1921]])
* [[22. 2.]] - [[Chuck Jones]], animator (* [[1912]])
* 22. 2. - [[Jonas Savimbi]], angolanski vojnik i političar (* [[1934]])
* [[26. 2.]] - [[Novo Vuković]], književnik, profesor, akademik (* [[1937]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Milica Ribnikar-Bogunović]], srpska vajarka (* [[1931]])
* [[2. 3.]] - [[Ivo Latin]], bivši predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske (* [[1929]])
* [[3. 3.]] - [[Anđela Bešlić]], žrtva zločina (* 1985)
* [[4. 3.]] - [[Velibor Vasović]], fudbaler, trener, sportski radnik (* [[1939]])
* [[6. 3.]] - [[Vera Božičković Popović]], slikarka (* [[1920]])
* [[9. 3.]] - [[Bora Spužić Kvaka]], pevač (* [[1934]])
* [[10. 3.]] - [[Vinko Kandija]], rukometni trener i sportski radnik (* [[1934]])
* [[11. 3.]] - [[Franjo Kuharić]], hrvatski kardinal (* [[1919]].)
* 11. 3. - [[James Tobin]], ekonomista nobelovac (* [[1918]])
* [[12. 3.]] - [[Spiros Kiprijanu]], bivši predsednik Kipra (* [[1932]])
* [[14. 3.]] - [[Mijailo Kostić]], novinar i urednik Sportske redakcije Radio Beograda (* [[1959]])
* [[16. 3.]] - [[Danilo Bata Stojković]], srpski glumac. (* [[1934]].)
* 16. 3. - [[Jovan Deretić]], istoričar književnosti. (* [[1934]].)
* [[20. 3.]] - [[Ibn al-Hatab]], saudijski gerilac u Čečeniji (* [[1969]])
* [[27. 3.]] - [[Milton Berle]], glumac (* [[1908]])
* 27. 3. - [[Dudley Moore]], glumac, kompozitor (* [[1935]])
* 27. 3. - [[Billy Wilder]], reditelj, scenarista (* [[1906]])
* [[30. 3.]] - Kraljica majka [[Elizabeth Bowes-Lyon|Elizabeth]] (* [[1900]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Veljko Atanacković]], hrvatski pedagog (* [[1920]])
* 1. 4. - [[Božidar S. Marković]], prevodilac, prog. Pravnog fakulteta u Bg. (* [[1903]])
* [[4. 4.]] - [[Milutin Garašanin (arheolog)]] (* [[1920]].)
* 4. 4. - Miodrag Ž. Pavlović, jedan od osnivača Muzičke omladine Srbije (* [[1932]])
* 4. 4. - [[Uroš Komlenović]], novinar nedeljnika &quot;Vreme&quot; (* [[1964]])
* [[11. 4.]] - [[Branko Bauer]], hrvatski redatelj (* [[1921]])
* 11. 4. - [[Miodrag Kovač]], kardiohirurg, savezni ministar za zdravstvo (* [[1948]])
* 11. 4. - Biljana Lukić, prevodilac (* [[1948]])
* 11. 4. - [[Jovan Živanović]] Joca, filmski reditelj, scenarista, scenograf (* [[1924]])
* [[13. 4.]] - [[Vlajko Stojiljković]], bivši ministar unutarnjih poslova Srbije i Haaški optuženik (* [[1937]].)
* [[16. 4.]] - [[Robert Urich]], glumac (* [[1946]])
* [[18. 4.]] - [[Thor Heyerdahl]], norveški pomorski istraživač (* [[1914]].)
* [[20. 4.]] - [[Danilo Krstić]], episkop budimski (* [[1927]])
* [[22. 4.]] - [[Soja Jovanović]], prva srpska režiserka. (*[[1922]].)
* 22. 4. - [[Linda Lovelace]], američka porno-glumica (* [[1949]].)
* [[28. 4.]] - Dušan Plenča, istoričar i publicista (* [[1925]])
* 28. 4. - [[Aleksandar Lebed]], ruski general i političar (* [[1950]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[2. 5.]] - [[Izet Sarajlić]], bosanskohercegovački književnik (* [[1930]])
* [[5. 5.]] - [[Hugo Banzer]], bivši predsednik Bolivije (* [[1926]])
* [[6. 5.]] - [[Pim Fortuyn]], holandski političar (* [[1948]])
* [[11. 5.]] - [[Joseph Bonanno]], gangster (* [[1905]])
* [[13. 5.]] - [[Valerij Lobanovski]], ukrajinski nogometni trener (* [[1939]])
* [[20. 5.]] - [[Stephen Jay Gould]], američki paleontolog, evolucionarni biolog i povjesničar znanosti (* [[1941]].)
* [[22. 5.]] - [[Aleksandar Đokić]], arhitekta (* [[1936]])
* [[23. 5.]] - [[Emir Dragulj]], akademski slikar, grafičar (* [[1939]])
* [[25. 5.]] - [[Zoran Ratković]], glumac i reditelj (* [[1937]])
* 25. 5. - [[Zoran Janković (vaterpolista)|Zoran Janković]], vaterpolista (* [[1940]])
* [[30. 5.]] - [[Berislav Kosier]], književnik (*[[1930]])
* maj - [[Dragiša Živković]], srpski književnik. (*[[1914]].)

=== Jun/Lipanj ===
* [[5. 6.]] - [[Dee Dee Ramone]], rok muzičar (* [[1951]])
* [[9. 6.]] - [[Dragoljub-Dragan Toković]], pevač i kompozitor (* [[1932]])
* [[10. 6.]] - [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], general-major MUP Srbije (* [[1959]])
* 10. 6. - [[John Gotti]], gangster (* [[1940]])
* [[20. 6.]] - [[Jovan Hristić]], književnik (* [[1933]])
* [[23. 6.]] - [[Milorad Ivković]], graditelj HE Đerdap 1

=== Jul/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Stevan Šalajić]], glumac (* [[1929]])
* [[3. 7.]] - [[Cane Firaunović]], glumac (* [[1925]])
* [[4. 7.]] - [[Aleksandar Karakušević - Klas]], karikaturista (* [[1928]])
* [[9. 7.]] - [[Rod Steiger]], glumac (* [[1925]])
* [[11. 7.]] - [[Brana Jovanović]], arhitekta, ilustrator, urednik Politike... (* [[1933]])
* [[23. 7.]] - [[Đorđe Lobačev]] (Jurij Pavlovič), strip-crtač (* [[1909]])

=== Avgust/Kolovoz ===
* [[9. 8.]] - [[Miroslava Mira Čohadžić]], akademski slikar i kostimograf (* [[1930]])
* [[14. 8.]] - [[Radojka Živković]], harmonikašica i kompozitor (* [[1923]])
* [[16. 8.]] - [[Abu Nidal]], palestinski militant (* [[1937]])
* [[25. 8.]] - [[Branko Popović]], profesor ETF u Bg., akademik (* [[1934]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[3. 9.]] - [[Irena Kolesar]], hrvatska glumica (* [[1925]])
* [[10. 9.]] - [[Žarana Papić]], sociologinja-antropologinja (* [[1949]])
* [[18. 9.]] - [[Margita Stefanović]] Magi, dipl. arhitekta, klavijaturistkinja grupe [[Ekatarina Velika]]. (*[[1959]].)
* [[26. 9.]] - [[Branislav Petrović]], književnik i novinar (* [[1937]])
* [[27. 9.]] - Sredoje Šljukić Šljuka, kriminalac (* [[1972]])
* [[30. 9.]] - [[Zagorka Šelmić]], istoričarka umetnosti (* [[1944]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Vanja Timer]], hrvatska pjevačica (* [[1914]].)
* 1. 10. - [[Silvije Bombardelli]], dirigent, skladatelj i kazališni djelatnik (* [[1916]])
* 1. 10. - [[Stevan Luketić]], kipar (* [[1925]])
* [[5. 10.]] - [[Mia Čorak Slavenska]], prva hrvatska primabalerina (* [[1916]])
* [[8. 10.]] - [[Milenko Maričić]], pozorišni i TV reditelj (* [[1928]])
* [[9. 10.]] - [[Sava Mrmak]], TV reditelj i profesor (* [[1929]])
* 9. 10. - [[Aileen Wuornos]], serijska ubica (* [[1956]])
* [[17. 10.]] - [[Zekerijah Đezić]], bosanskohercegovavčki interpretator sevdalinke, radiospiker i voditelj (* [[1937]])
* [[18. 10.]] - [[Aleksandar Prlja]], novinar i diplomata (* [[1935]])
* [[22. 10.]] - [[Ilija Đukić]], bivši ministar inostranih dela SRJ (* [[1930]])
* [[23. 10.]] - [[Richard Helms]], bivši direktor CIA (* [[1913]])
* [[24. 10.]] - [[Harry Hay]], američki gej aktivista (* [[1912]])
* [[26. 10.]] - [[Nikola Čobeljić]], srpski ekonomista i akademik (* [[1912]])
* [[27. 10.]] - [[Jansana Petrović]], novinarka i urednik TV Beograd (* [[1952]])
* [[29. 10.]] - [[Dragan Malešević Tapi]], srpski slikar (* [[1949]])
* [[30. 10.]] - [[Rudolf Brucci]], hrvatski skladatelj i vojvođansko/srpski akademik (* [[1917]].)
* 30. 10. - [[Jam Master Jay]], reper i DJ (* [[1965]])
* [[31. 10.]] - [[Jovan Šćekić]], novinar i urednik TV Beograd (* [[1916]])
* 31. 10. - [[Jakov Sirotković]], bivši predsjednik RIV SR Hrvatske (* [[1922]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[5. 11.]] - [[Petar Slovenski]], glumac, radio voditelj (* [[1924]])
* [[15. 11.]] - [[Moors ubistva|Myra Hindley]], ubica (* [[1942]])
* [[18. 11.]] - [[James Coburn]], američki glumac (* [[1928]].)
* [[21. 11.]] - [[Nikola Pantić]], srpski geolog. (* [[1927]].)
* [[25. 11.]] - [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač (* [[1946]])
* [[26. 11.]] - Nenad Batočanin, funkcioner policije SRJ (ubijen) (* 1964)

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - [[Slavko-Alojzij Podkubovšek]], bosanskohercegovački sportista i univerzitetski profesor
* 2. 12. - Bonka Davičo, spiker Radio Beograda (* [[1920]])
* 2. 12. - [[Vjenceslav Richter]], arhitekt (* [[1917]])
* [[5. 12.]] - [[Ne Win]], burmanski političar (* [[1910]])
* [[6. 12.]] - [[Miloje Šarić]], profesor PMF u N.S., akademik (* [[1925]])
* [[10. 12.]] - [[Augustin Papić]], političar, diplomata, gen. direktor NBJ (* [[1917]])
* [[15. 12.]] - [[Dragan Vitomirović]], gl. i odg. urednik &quot;Timočke krimi revije&quot; (* 1937)
* [[22. 12.]] - [[Joe Strummer]], britanski muzičar, pjevač [[The Clash]]a (* [[1952]])
* [[27. 12.]] - [[Mitar Maksimović]] zvani Vojvoda Manda, srpski ratnik, predsednik SO Ugljevik (* [[1963]])

=== Kroz godinu ===
* [[Bogdan Mamula]], general JNA, narodni heroj (* [[1918]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Raymond Davis Jr.]], [[Masatoshi Koshiba]] i [[Riccardo Giacconi]] (pionirski doprinosi [[Astrofizika|astrofizici]], Davis i Koshiba naročito za otkriće kosmičkih [[Neutrino|neutrina]], a Giacconi za doprinos otkriću [[astrofizički izvor rentgenskih zraka|kosmičkih rentgenskih zraka]]).
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: razvoj metoda za identifikaciju i strukturnu analizu bioloških [[makromolekula]] i to [[John B. Fenn]], [[Koichi Tanaka]] (razvoj metoda [[jonizacija elektrosprejom|jonizacije mekom desorpcijom]] za [[Masena spektrometrija|masenospektrometrijske]] analize bioloških makromolekula) i [[Kurt Wüthrich]] (razvoj [[NMR-spektroskopija|spektroskopije nuklearnom magnetnom rezonancom]] za određivanje trodimenzionalne strukture bioloških makromolekula u rastvoru)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Sydney Brenner]], [[H. Robert Horvitz]] i [[John E. Sulston]] (otkrića u vezi genetske regulacije [[Organogeneza|razvoja organa]] i [[programirana smrt ćelije|programirane smrti ćelije]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Imre Kertész]] (za pisanje koje podržava krhko iskustvo pojedinca nasuprot varvarske samovolje istorije)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Jimmy Carter]] (decenije neumornog napora da pronađe miroljubiva rešenja za međunarodne konflikte, da unapredi demokratiju i ljudska prava i promoviše ekonomski i socijalni razvoj)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Daniel Kahneman]] (jer ima integrisane uvide iz psihološkog istraživanja u ekonomsku nauku, naročito u vezi ljudskog prosuđivanja i donošenja odluka u neizvesnosti) i [[Vernon L. Smith]] (jer je ustanovio laboratorijske eksperimente kao oruđe u empirijskoj ekonomskoj analizi, naročito u proučavanju alternativnih tržišnih mehanizama)

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.arhiv.rs/img/hd/2002.html Hronologija 2002], Ebart medijski arhiv
{{commonscat|2002}}

[[Kategorija:2002.]]</text>
      <sha1>fd7fzt5c5rdg2ydcl6yk5ub42m2fghs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ukrajina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3185</id>
    <revision>
      <id>42656052</id>
      <parentid>42652525</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T03:40:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42656052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66336" sha1="2sqjrlasfnh1pysnddn4elpi1f4hovl" xml:space="preserve">{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina
| ime                     = 
| izvorno_ime             = Україна 
| ime_genitiv             = Ukrajine
| status             = 
| zastava            = Flag of Ukraine.svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = 
| geslo              = 
| geslo_prijevod     = 
| državna_himna      =''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]''
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Europe-Ukraine (disputed territory).svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno)
| slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Kijev]]
| latd  = | latm  = | latNS  = 
| longd = | longm = | longEW = 
| najveći_grad         = 
| tip_najvećeg_naselja = 
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    =  18 priznatih regionalnih jezika&lt;ref name=&quot;Minority&quot;&gt;{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine &quot;On Principles of State Language Policy&quot; (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}&lt;/ref&gt; 
| etničke_grupe        =  {{unbulleted list
  | 77,8% [[Ukrajinci]]
  | 17,3% [[Rusi]]
  | {{nowrap|4,9% ostali}}
 }}
| etničke_grupe_godina = 2001
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = 
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]]
| vođa_ime1    = [[Volodimir Zelenskij]]
| vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] 
| vođa_ime2    = [[Sergij Korecki]]
| vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]]
| vođa_ime3    = [[Ruslan Stefančuk]]
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = 
| gornji_dom   = 
| donji_dom    = 
| suverenitet_tip      = 
| suverenitet_napomena = 
| uspostava_događaj1   = 
| uspostava_datum1     = 
| uspostava_događaj2   = 
| uspostava_datum2     = 
| uspostava_događaj3   = 
| uspostava_datum3     = 
| uspostava_događaj4   = 
| uspostava_datum4     = 
| uspostava_događaj5   = 
| uspostava_datum5     = 
| uspostava_događaj6   = 
| uspostava_datum6     = 
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 603.628
| površina_oznaka  = 
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 
| vode             = 
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = 44.291.413&lt;ref name=&quot;pop&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_proc_godina  = 
| stanovništvo_proc_rang    = 
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 
| stanovništvo_gustina_rang = 
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = 
| GDP_PPP_rang                = 
| GDP_PPP_godina              = 
| GDP_PPP_per_capita          = 
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 
| GDP_nominal                 = 
| GDP_nominal_rang            = 
| GDP_nominal_godina          = 
| GDP_nominal_per_capita      = 
| GDP_nominal_per_capita_rang = 
| Gini          = 
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = 
| Gini_promjena = 
| HDI           = 
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 
| HDI_godina    = 
| HDI_promjena  = 
| valuta     = [[ukrajinska grivnja]]
| valuta_kod = UAH
| vremenska_zona     = [[UTC+2]]&lt;ref name=&quot;timechange&quot;&gt;{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час &quot; Події &quot; Україна &quot; Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}&lt;/ref&gt;
| utc_nadom          = 
| vremenska_zona_DST = [[UTC+3]]
| utc_nadom_DST      =
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = 
| pozivni_broj       = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]]
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}}
| službeni_website     =
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = 
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}
'''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])&lt;ref name=&quot;pop&quot;/&gt;, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] na zapadu, [[Mađarska|Mađarskom]] na jugu, te [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]] na jugozapadu.

== Porijeklo imena države ==
Područje Ukrajine je također bilo poznato kao ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao ''[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]'' ili ''Rusini''. U ruskoj historiografiji se spominje kao &quot;Mala Rusija&quot; ({{jez-ru|Малороссия}}). Ovo područje su u prethodnim stoljećima naseljavali [[Skiti]] i [[Sarmati]]. Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko objašnjava ime sa sljedećom interpretacijom: &quot;zemlja naroda kojemu se pripada&quot;. Riječ &lt;u&gt;''Ukrajina''&lt;/u&gt; (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край&lt;ref&gt;{{lat}} {{cite web |url= http://monumentaserbica.branatomic.com/mikl2/main.php?id=12319&amp;st=1&amp;term= |title= край |last=  |first=  |date=  |website=  |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=  }}{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju krajina se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ u-krajina označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao „najudaljeniji prostor” ili &quot;pogranično područje&quot;, dok drugi riječ dovode u vezu sa &quot;rodnim krajem&quot; ili &quot;vlastitom, svojom zemljom&quot;. Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u Kijevskom ljetopisu, u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza.&lt;ref name=&quot;Stacenko&quot;&gt;{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького  |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i &lt;u&gt;Ukrajina&lt;/u&gt; mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же &lt;u&gt;Оукраина&lt;/u&gt; много постони [...]}}}}

Otada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom 16. stoljeća naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da je u pismu turskog [[sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine korišten izraz Ukrajina. Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je također zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Otada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]].

== Historija Ukrajine ==
{{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Historija Ukrajine}}
=== Prethistorijsko razdoblje ===
[[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]]
Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]].

Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se.

Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju &quot;Venedima&quot; ili &quot;Venetima&quot;. Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]].

=== Doba kneževina ===

[[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]]
U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]).

=== Vrijeme Poljsko-litvanske unije ===
[[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]]
U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]].

[[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]]
Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a.

=== Doba unije sa carskom Rusijom ===
Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju autonomiju izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara.

==== Narodni preporod ====
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 350px
 | caption_align     = center
 | image1            = Karmelyuk.JPG
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = [[Ustim Karmaliuk]]
 | image2            = TarasShevchenko.jpg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = [[Taras Ševčenko]]
}}
Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države.

Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine.

=== Ukrajina između 1917. i 1920. ===
[[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Skoropadskij i car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]]]]
Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna &quot;Rada&quot;]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. K. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom «Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći». To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]].

=== Doba Sovjetske Ukrajine ===

Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. 
 
Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo „žitnicom SSSR-a”.

[[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u &quot;Crveni partizan&quot; u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]]
Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i {{efn|Kohoz, od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}}. U konfisciranju imovine, država je koristila regularne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije.

Mnogi su se odupirali takovoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su „[[kulak|kulacima]]” i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]].

Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava&lt;ref&gt;[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}&lt;/ref&gt;.

[[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog diverzija od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom.

Nakon što su [[1939.]] godine [[Nemačka|Njemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] podijelili [[Poljska|Poljsku]], u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ulaze zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ukrajinski nacionalisti (v. [[Stepan Bandera|S. Bandera]], [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|OUN]]) su surađivali s [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] [[Nemačka|Njemačkom]], nadajući se njenoj pomoći u obnavljanju državnosti kao što je bio slučaj s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovačka|Slovačkom]] koje su bile zasebne republike pod kontrolom [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]. No, njemački teror koji će vladati Ukrajinom od [[1941]], raspršio je te aluzije. Godine [[1942]]. stvorena je UPA – [[Ukrajinska pobunjenička armija]]{{efn|ukr. Українська повстанська армія.}}, koja će ratovati i protiv Njemačke i protiv SSSR-a (i to protiv Sovjeta do [[1950]]-ih). Drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]].

[[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]]
Nakon što su Nacisti zavladali Ukrajinom, zadržali su sovjetski tip kolektivnih farmi, sustavno su vršili [[Holokaust|genocid nad židovskim stanovništvom]] a preostalo stanovništvo (uglavnom Ukrajince) deportirali su na prisilni rad u Njemačku. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora.

Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova koji su bili ubijeni od strane posebne njemačke [[Schutzstaffel|SS jedinica]] ([[Einsatzgruppen]]) i njihovih ukrajinskih saveznika. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu „Grad heroj”) gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra.

Godine [[1945.]] SSSR potpisuje s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju Zakarpata u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u.

U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. 
 
Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih.

Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice.

=== Samostalna Ukrajina ===
[[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor &quot;''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''&quot; iz [[24. augusta]] [[1991]].]]
Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]].

Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada.

Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja „[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]” u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke „Blok Julije Timošenko”. Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]].

U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do „[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]” (18–23 februar 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom „[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]”, a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje.

=== Rusko-ukrajinski rat ===
{{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}}
[[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]]
Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom.

Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor.

Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu.

== Geografija ==
[[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]]
Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. 

Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. 

Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila.

Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more.

Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu:
* [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija;
* [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]];
* [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa;
* [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]];
* [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru.

Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata.

=== Klima ===
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 450px
 | caption_align     = center
 | image1            = Koppen-Geiger Map UKR present.svg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]].
 | image2            = Solar Map of Ukraine.png

 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca.
}}
Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara.

Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene.

== Administrativna podjela Ukrajine ==
{{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}}
[[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]]
Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. 
 
Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština).

Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji.

=== Autonomna Republika Krim ===
[[Autonomna Republika Krim]] (ukr. Автономна Республіка Крим), nekada se nazivala Krimska oblast Ukrajinske SSR, zemljopisno je smještena na krimskom poluotoku na jugu Ukrajine. Glavni grad AR Krim je [[Simferopolj]].
&lt;div style=&quot;height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4&quot; &gt;
{| border=0 cellspacing=0 cellpadding=2 style=&quot;text-align:left; border:1px solid #ddd; font-size:90%; &quot; summary=&quot;links to Ukraine's oblasts and their capital cities&quot;
|+ style=&quot;vertical-align:bottom; text-align:left; font-size:111%; font-weight:bold; padding:.5em 0;&quot; | Popis ukrajinskih oblasti
|- style=&quot;background:#ddd; vertical-align:top;&quot;
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Oblast (hrvatski)
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Oblast (ukrajinski)
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Tradicionalni naziv
! style=&quot;text-align:left; font-weight:normal;&quot; | Oblasno središte
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Čerkaška oblast
| Черкаська область &lt;br /&gt;''Čerkas'ka oblast'''
| Черкащина &lt;br /&gt;''Čerkaščyna''
| Черкаси, (Čerkasy)/ Čerkasi
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Černigivska oblast
| Чернігівська область &lt;br /&gt;''Černigivs'ka oblast'''
| Чернігівщина &lt;br /&gt;''Černigivščyna''
| Чернігів, Černigiv
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Černivačka oblast
| Черніветська область &lt;br /&gt;''Černivets'ka oblast'''
| Чернівеччина &lt;br /&gt;''Černiveččyna''
| Чернівці, Černivci 
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Dnjipropetrovska oblast
| Дніпропетровська область &lt;br /&gt;''Dnipropetrovs'ka oblast'''
| Дніпропетровщина &lt;br /&gt;''Dnipropetrovščyna''
| Дніпропетровськ (Dnipropetrovs'k)/ Dnjipropetrovsk
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Donečka oblast
| Донецька область &lt;br /&gt;''Donets'ka oblast'''
| Донеччина &lt;br /&gt;''Doneččyna''
| Донецьк, (Donec'k)/ Doneck
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Ivano-Frankivska oblast
| Івано-Франківська область &lt;br /&gt;''Ivano-Frankivs'ka oblast'''
| Івано-Франківщина &lt;br /&gt;''Ivano-Frankivščyna''
| Івано-Франківськ, (Ivano-Frankivs'k) / Ivano-Frankivsk
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Harkovska oblast
| Харківська область &lt;br /&gt;''Harkivs'ka oblast'''
| Харківщина &lt;br /&gt;''Harkivščyna'', &lt;br /&gt;ili Слобожанщина &lt;br /&gt;''Slobožanščyna''
| Харків, Harkov
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Hersonska oblast
| Херсонська область &lt;br /&gt;''Hersons'ka oblast'''
| Херсонщина &lt;br /&gt;''Hersonščyna''
| Херсон, Herson
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Hmeljnička oblast
| Хмельнитська область &lt;br /&gt;''Hmel'nyts'ka oblast'''
| Хмельниччина &lt;br /&gt;''Hmel'nyččyna''
| Хмельницький, (Hmel'nyc'kyj)/ Hmeljnicki
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Kijevska oblast
| Київська область &lt;br /&gt;''Kyjivs'ka oblast'''
| Київщина &lt;br /&gt;''Kyjivščyna''
| Київ, (Kyjiv)/ Kijev
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Kirovogradska oblast
| Кіровоградська область &lt;br /&gt;''Kirovograds'ka oblast'''
| Кіровоградщина &lt;br /&gt;''Kirovogradščyna''
| Кіровоград, Kirovograd
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Luganska oblast
| Луганська область &lt;br /&gt;''Lugans'ka oblast'''
| Луганщина &lt;br /&gt;''Luganščyna''
| Луганськ, (Lugans'k) / Lugansk
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Lavovska oblast
| Львівська область &lt;br /&gt;''L'vivs'ka oblast'''
| Львівщина &lt;br /&gt;''L'vivščyna''
| Львів, (L'viv) / Lavov
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Mikolajivska oblast
| Миколаївська область &lt;br /&gt;''Mykolaivs'ka oblast'''
| Миколаївщина &lt;br /&gt;''Mykolajivščyna''
| Миколаїв, (Mykolajiv) / Mikolajiv 
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Odeška oblast
| Одеська область &lt;br /&gt;''Odes'ka oblast'''
| Одещина &lt;br /&gt;''Odeščyna''
| Одеса, Odesa
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Poltavska oblast
| Полтавська область &lt;br /&gt;''Poltavs'ka oblast'''
| Полтавщина &lt;br /&gt;''Poltavščyna''
| Полтава, Poltava
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Rivanjska oblast
| Рівненська область &lt;br /&gt;''Rivnens'ka oblast'''
| Рівненщина &lt;br /&gt;''Rivnenščyna''
| Рівне, Rivne
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Sumska oblast
| Сумська область &lt;br /&gt;''Sums'ka oblast'''
| Сумщина &lt;br /&gt;''Sumščyna''
| Суми, (Sumy) / Sumi
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Ternopiljska oblast
| Тернопільська область &lt;br /&gt;''Ternopil's'ka oblast'''
| Тернопільщина &lt;br /&gt;''Ternopil'ščyna''
| Тернопіль, (Ternopil') / Ternopilj
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Vinička oblast
| Віннитська область &lt;br /&gt;''Vinnyts'ka oblast'''
| Вінниччина &lt;br /&gt;''Vinnyččyna''
| Вінниця, (Vinnycja) / Vinicja
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Volinjska oblast
| Волинська область &lt;br /&gt;''Volyns'ka oblast'''
| Волинь &lt;br /&gt;''Volyn'''
| Луцьк, (Luc'k)/ Luck
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Zakarpatska oblast
| Закарпатська область &lt;br /&gt;''Zakarpats'ka oblast'''
| Закарпаття &lt;br /&gt;''Zakarpattja''
| Ужгород, Užgorod
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
| Zaporiška oblast
| Запорізька область &lt;br /&gt;''Zaporiz'ka oblast'''
| Запоріжчина &lt;br /&gt;''Zaporižčyna''
| Запоріжжя, (Zaporižžja)/ Zaporižja
|- style=&quot;vertical-align:top; background:#f0f0f0; &quot;
| Žitomirska oblast
| Житомирська область &lt;br /&gt;''Žytomyrs'ka oblast'''
| Житомирщина &lt;br /&gt;''Žytomyrščyna''
| Житомир, (Žytomyr)/ Žitomir
|}
&lt;/div&gt;

==Jezik==
{{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}}
Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],&lt;ref name=&quot;Contitution1996&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last=  |first=  |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.&lt;/ref&gt; [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]).

Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29.6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik {{jez-uk|суржик}}, mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine.

Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:&lt;ref name=&quot;Minority&quot;/&gt; [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]].

Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni &quot;g&quot;. Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi &quot;g&quot; koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo.

== Demografija ==
[[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]]
Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]).

Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.&lt;ref name=&quot;Subtelny2000&quot;&gt;{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}&lt;/ref&gt; Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. 

Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom.

Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama.

Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%).

=== Gradovi ===
'''{{glavni|Popis gradova u Ukrajini}}'''
[[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]]
Veći gradovi Ukrajine su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;gln=xx&amp;dat=32&amp;geo=-220&amp;srt=1npn&amp;col=aohdq&amp;pt=c&amp;va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last=  |first=  |date=  |website=  |publisher=  |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=  |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&amp;men=gcis&amp;lng=en&amp;gln=xx&amp;dat=32&amp;geo=-220&amp;srt=1npn&amp;col=aohdq&amp;pt=c&amp;va=x |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;
* [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;/&gt;;
* [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;/&gt;;
* [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;/&gt;;
* [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;/&gt;;
* [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;/&gt;;
* [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;/&gt;;
* [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;/&gt;;
* [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;/&gt;;
* [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika&lt;ref name=&quot;gazetteer&quot;/&gt;;

== Kultura ==
{{glavni|Ukrajinska kultura}}
=== Kulturna baština ===
[[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|340px|[[Nacionalni park Sinevir]]]]
Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;:
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Stari grad (Lavov)|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013);
* [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa|Historijsko središte Odese]] (2023).

== Vanjske veze ==
* '''Zvanične stranice'''
** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica
** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica
** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica
** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }}
* '''Ostale veze'''
** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum)
** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum'']

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{en}} {{Cite book |last=Evans |first=Andrew |authorlink= |date=2007 |title=Ukraine. The Bradt Travel Guide |url=https://www.google.com/books/edition/Ukraine/Aom0E2HTVkEC |publisher=Bradt Travel Guides |location=Chalfont St Peter (UK) |isbn=9781841621814 |pages=440 |ref= }}
* {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (&lt;small&gt;Конституція України&lt;/small&gt;) |last=  |first=  |date= 1996 |website=  |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=  |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }}
{{refend}}

{{Commonscat|Ukraine}}
Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}}

{{Slovenske države}}
{{Evropa}}
{{CIS}}
{{Politika Ukrajine}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ukrajina| ]]
[[Kategorija:Istočna Evropa]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]</text>
      <sha1>2sqjrlasfnh1pysnddn4elpi1f4hovl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gojaznost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3822</id>
    <revision>
      <id>42655988</id>
      <parentid>42645619</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T18:06:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="149039" sha1="gyj795kvim5xjynawhm6u2tgnry7y64" xml:space="preserve">{{Infobox Bolest-lat
| naziv = Gojaznost
| latinski = Obesitas
| slika = Obesity-waist circumference.svg
| tekst uz sliku = Obim struka je dobar pokazatelj distribucije masnog tkiva
| ICD10 = {{ICD10|E|66| |e|65}}
| ICD9 = {{ICD9|278}} |
 |DiseasesDB  = 9099
 |MedlinePlus = 003101
 |OMIM        = 601665
 |eMedicineSubj  = med
 |eMedicineTopic =1653
 |MeshName    = Obesity
 |MeshNumber  = C23.888.144.699.500
}}
'''Gojaznost''' ({{jez-lat|obesitas}}) je hronična [[bolest]] (bolesno stanje), koja se ispoljava prekomernim nakupljanjem [[masti]] u organizmu i povećanjem telesne težine. Svako povećanje telesne težine za 10% i više od idealne označava se kao gojaznost.&lt;ref name=&quot;WHO 2000 p.6&quot;&gt;WHO 2000 p.6&lt;/ref&gt;&lt;ref name=HaslamJames&gt;{{cite journal|author=Haslam DW, James WP |title=Obesity |url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_october-1-7-2005_366_9492/page/1197 |journal=Lancet |volume=366 |issue=9492 |pages=1197-209 |year=2005|pmid=16198769 |doi=10.1016/S0140-6736(05)67483-1}}&lt;/ref&gt; Osobe se smatraju gojaznima kada njihov [[indeks telesne mase]] (engleski body mass index, BMI), mera koja se dobija kada se telesna masa osobe u [[kilogram]]ima podeli kvadratom visine te osobe u [[metar|metrima]], prekorači 30&amp;nbsp;kg/m².&lt;ref name=&quot;WHO 2000 p.9&quot;&gt;WHO 2000 p.9&lt;/ref&gt;

[[Epidemija]] ovog oboljenja je širom [[svet]]a u stalnom porastu, pa se gojaznost svrstava među vodeće bolesti savremene civilizacije. Ona dovodi do brojnih i teških komplikacija na mnogim [[Organ (anatomija)|organima]] i organskim sistemima, delujući istovremeno na dva polja. Osim što spada u glavne faktore rizika za nastanak široke lepeze [[cirkulatorni sistem čoveka|kardiovaskularnih]] oboljenja, ona deluje i indirektno (agravirajućim efektom) uzrokujući druge bolesti. Na taj način, gojaznost pored očiglednih estetskih, može da stvori i ozbiljne zdravstvene probleme i da tako utiče na kvalitet [[život]]a.

Gojaznost povećava verovatnoću pojave [[Smrtnost povezana sa gojaznošću|raznih oboljenja]], naročito [[kardiovaskularna bolest|srčanih oboljenja]], [[Dijabetes melitus tip 2|dijabetesa tipa 2]], [[opstruktivna apneja tokom sna|opstruktivne apneje tokom sna]], određenih vrsta [[Rak (bolest)|raka]], [[artroza|artroze]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt; i [[astma|astme]].&lt;ref name=HaslamJames/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.medicalnewstoday.com/releases/24118.php Is obesity a risk factor for asthma?]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Poulain/&gt; Gojaznost je najčešće uzrokovana kombinacijom prekomernog unosa [[energetski hranljivih materija]], nedostatka fizičke aktivnosti i [[lokus kvantitativne osobine|genetske osetljivosti]], mada na neke slučajeve su uticali prvenstveno [[gen]]i, poremećaji [[Endokrini sistem|endokrinog sistema]], [[lek]]ovi ili [[Duševna bolest|psihijatrijska bolest]]. Dokazi koji podržavaju stav da neke gojazne osobe jedu malo, a ipak dobijaju na težini usled slabog metabolizma su ograničeni; u proseku, gojazne osobe imaju veći utrošak energije u poređenju sa negojaznim osobama zbog toga što je više energije neiphodno da bi se održavala povećana telesna masa.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Kushner, Robert |title=Treatment of the Obese Patient (Contemporary Endocrinology) |publisher=Humana Press |location=Totowa, Nj|year=2007|pages=158 | isbn = 1-59745-400-1 |url=http://books.google.com/?id=vWjK5etS7PMC&amp;pg=PA121&amp;lpg=PA121&amp;dq=measurement+of+metabolism+in+obese+Bessesen |doi= |accessdate = 5. 4. 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Anes2000&gt;{{cite journal |author=Adams JP, Murphy PG |title=Obesity in anaesthesia and intensive care |journal=Br J Anaesth |volume=85 |issue=1 |pages=91-108 |year=2000|month=July |pmid=10927998 |doi= 10.1093/bja/85.1.91|url=http://bja.oxfordjournals.org/cgi/content/full/85/1/91}}&lt;/ref&gt;

[[Dijeta|Kontrolisana ishrana]] i [[fizička aktivnost]] su glavni aspekti lečenja gojaznosti. Kvalitet ishrane se može unaprediti smanjivanjem konzumacije hrane bogate energijom, kao što je ona sa visokim sadržajem masti i šećera, kao i povećanjem konzumacije [[dijetetska vlakana|dijetetskih vlakana]]. [[Lekovi protiv gojaznosti|Medicinski preparati protiv gojaznosti]] se uz odgovarajuću ishranu mogu uzimati radi smanjenja apetita ili sprečavanja apsorpcije masti. Ako kontrolisana ishrana, vežba i medicinski preparati nisu efikasni, [[Barijatrijska hirurgija|želudačni balon]] može pomoći kod smanjenja težine ili može se obaviti [[operacija (matematika)|operacija]] radi smanjenja zapremine želuca i/ili dužine creva, što dovodi do bržeg zasićenja i smanjene mogućnosti apsorpcije hranljivih materija iz hrane.&lt;ref&gt;NICE 2006 p.10–11&lt;/ref&gt;&lt;ref name=balloon2008&gt;{{cite journal |author=Imaz I, Martínez-Cervell C, García-Alvarez EE, Sendra-Gutiérrez JM, González-Enríquez J |title=Safety and effectiveness of the intragastric balloon for obesity. A meta-analysis|journal=Obes Surg |volume=18 |issue=7 |pages=841-6 |year=2008|month=July |pmid=18459025|doi=10.1007/s11695-007-9331-8}}&lt;/ref&gt;

Gojaznost je vodeći [[Spisak preventivnih uzroka smrti|uzrok smrti koji se može sprečiti]] širom sveta, sa sve većom rasprostranjenošću kod odraslih i [[Gojaznost dece|dece]], a nadležni je smatraju jednom od najozbiljnijih problema [[Zdravstvo|zdravstva]] u 21. veku.&lt;ref name=Barn1999&gt;{{cite journal |author=Barness LA, Opitz JM, Gilbert-Barness E |title=Obesity: genetic, molecular, and environmental aspects |journal=Am. J. Med. Genet. A|volume=143A |issue=24 |pages=3016-34 |year=2007|month=December |pmid=18000969 |doi=10.1002/ajmg.a.32035 |url=}}&lt;/ref&gt; Gojazne osobe se često osećaju diskriminisano u većem delu modernog sveta (naročito na [[Zapadni svet|Zapadu]]), iako je tokom istorije gojaznost naširoko bila smatrana simbolom bogatstva i plodnosti, što i danas jeste slučaj u nekim delovima sveta.&lt;ref name=HaslamJames/&gt;&lt;ref name=Woodhouse/&gt;

Gojaznost se podjednako često javlja u svim životnim dobima. U dečjem uzrastu ona je podjednako česta kod dečaka i devojčica, a posle puberteta je češća kod [[žena]] nego kod [[muškarac]]a.

Čovek sa najvećom zabeleženom težinom je bio [[Englezi|Englez]] Viljem Kenmbel koji je umro u 22. godini života ([[1978]]. godine) i imao je 340 kilograma.

== Tipovi gojaznosti ==
[[Datoteka:Obesity6.JPG|thumb|right|alt=A front and side view of a &quot;super obese&quot; male torso. Stretch marks of the skin are visible along with gynecomastia.|Izuzetno gojazan muškarac sa BMI od 47&amp;nbsp;kg/m²: težina 146&amp;nbsp;kg, visina 177&amp;nbsp;cm]]

Podela gojaznosti se može izvršiti na osnovu više kriterijuma.

Prema rasporedu masnog tkiva, dva osnovna tipa gojaznosti su: ''ginoidni'' ili ''ženski'' (oblik [[kruška|kruške]]) i ''androidni'' ili ''muški'' (oblik [[jabuka|jabuke]]). Kod ginoidnog tipa gojaznosti višak masnog tkiva se nagomilava potkožno u donjim delovima tela, oko karlice i na butinama. Kod ovih osoba je uočena veća sklonost ka pojavi mehaničkih komplikacija u vidu otežanog kretanja, insuficijencije periferne venske cirkulacije i respiratorne insuficijencije. Ovaj tip gojaznosti može biti prisutan kod oba pola. Kod androidnog tipa (centralni ili visceralni tip) masno [[Tkivo (biologija)|tkivo]] se nagomilava u predelu ramena, grudnog koša i abdomena. Ovaj tip gojaznosti nosi povećan rizik kardiovaskularnih i metaboličkih komplikacija, kao i nekih oblika karcinoma.

U odnosu na histološke karakteristike masnog tkiva postoji podela na: ''hiperplastičnu'' i ''hipertrofičnu'' gojaznost. U prvom slučaju se povećava broj adipocita (što je karakteristično za mlađe životno doba), a u drugom slučaju njihov volumen.

Gojaznost se može podeliti i prema životnoj dobi nastanka, prema etiopatogenetskim mehanizmima itd.

Gojaznost je [[bolest]] koja se ispoljava prekomernim nakupljanjem [[masti]] do mere u kojoj može imati neželjene efekte na zdravlje.&lt;ref name=&quot;WHO 2000 p.6&quot;/&gt; Određuje se pomoću [[Indeks telesne mase|indeksa telesne mase]] ({{jez-eng|body mass index, BMI}}), a distribucija masti se dalje procenjuje uz pomoć [[odnos obima kuka i struka|odnosa obima kuka i struka]] i ukupnih kardiovaskularnih faktora rizika.&lt;ref&gt;{{cite journal |journal= Nutr J |year=2007|volume=6 |pages=32 |title= Measurement and Definitions of Obesity In Childhood and Adolescence: A field guide for the uninitiated |author= Sweeting HN|doi=10.1186/1475-2891-6-32|pmid=17963490 |url=http://www.nutritionj.com/content/6/1/32 |pmc= 2164947|issue=1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;NHLBI p.xiv&lt;/ref&gt; Indeks telesne mase je blisko povezan i sa [[procent masti u telu|procentom masti u telu]] i ukupnom količinom masti u telu.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Gray DS, Fujioka K |title=Use of relative weight and Body Mass Index for the determination of adiposity |journal=J Clin Epidemiol |volume=44 |issue=6 |pages=545-50 |year=1991|pmid=2037859 |doi= 10.1016/0895-4356(91)90218-X|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-epidemiology_1991_44_6/page/545}}&lt;/ref&gt;

Kod dece, zdrava težina varira u zavisnosti od starosti i pola. Gojaznost kod dece i adolescenata nije definisana apsolutnim brojem, već u odnosu na istorijsku normalnu grupu, tako da gojaznost predstavlja indeks telesne mase veći od 95.%&amp;nbsp;[[percentil]]a.&lt;ref name=&quot;cdc.gov&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.cdc.gov/nccdphp/dnpa/healthyweight/assessing/bmi/childrens_BMI/about_childrens_BMI.htm |title=Healthy Weight: Assessing Your Weight: BMI: About BMI for Children and Teens |publisher= Center for disease control and prevention |accessdate = 6. 4. 2009.}}&lt;/ref&gt; Referentni podaci na kojima su ovi percentili zasnovani potiču iz perioda između 1963. i 1994. godine, i stoga na njih nije uticalo nedavno povećanje težine.&lt;ref name=&quot;Flegal KM, Ogden CL, Wei R, Kuczmarski RL, Johnson CL 2001 1086–93&quot;&gt;{{cite journal |author=Flegal KM, Ogden CL, Wei R, Kuczmarski RL, Johnson CL|title=Prevalence of overweight in US children: comparison of US growth charts from the Centers for Disease Control and Prevention with other reference values for body mass index |journal=Am. J. Clin. Nutr. |volume=73 |issue=6|pages=1086-93 |year=2001|month=June |pmid=11382664 |doi= |url=http://www.ajcn.org/cgi/content/full/73/6/1086}}&lt;/ref&gt;

=== Procena telesne težine i merenje gojaznosti ===
Postoji više načina za izračunavanje optimalne telesne težine i procenu gojaznosti. Preporuka [[Svetska zdravstvena organizacija|Svetske zdravstvene organizacije]] je da se procena stepena uhranjenosti izračunava primenom [[indeks telesne mase|indeksa telesne težine]] ({{jez-eng|body mass index}}).&lt;ref name=&quot;WHO 2000 p.9&quot;/&gt; To je matematička formula koja korelira sa telesnim mastima kod odraslih osoba i predstavlja odnos telesne mase izražene u kilogramima i kvadrata telesne visine izražene u metrima: &lt;math&gt;\mathrm{BMI} = \frac{m}{h^2}&lt;/math&gt;

Najčešće korišćene definicije, koje je uspostavila [[Svetska zdravstvena organizacija]] (SZO) 1997. godine, a objavila 2000. godine, nudi vrednosti prikazane u sledećoj tabeli.&lt;ref name=&quot;WHO 2000 p.9&quot;/&gt;

&lt;table cellspacing=&quot;3&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;width:750px; margin:auto;&quot; border=&quot;1&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;background:#eee; text-align:center;&quot;&gt;'''BMI'''&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background:#eee; text-align:center;&quot;&gt;'''Stepen uhranjenosti'''&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background:#eee; text-align:center;&quot;&gt;'''Rizik za oboljevanje'''&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background:#eee; text-align:center;&quot;&gt;'''Rizik za oboljevanje na osnovu BMI i komorbiditeta*'''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;&lt;18.5&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Slaba uhranjenost&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Minimalan&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Nizak&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;18.5-25&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Normalna uhranjenost&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Nizak&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Umeren&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;25-30&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Prekomerna uhranjenost&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Umeren&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Visok&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;30-35&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Gojaznost I stepena&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Visok&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Vrlo visok&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;35-40&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Gojaznost II stepena&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Vrlo visok&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Ekstremno visok&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;&gt;40&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Gojaznost III stepena&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Ekstremno visok&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;Ekstremno visok&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;

Neka tela su unela određene izmene u definicije SZO. Literatura iz polja hirurgije, gojaznost „III klase“ deli na dodatne dve kategorije čije tačne vrednosti su i dalje sporne.&lt;ref name=morbid2007&gt;{{cite journal|author=Sturm R |title=Increases in morbid obesity in the USA: 2000–2005 |journal=Public Health |volume=121 |issue=7|pages=492-6 |year=2007|month=July |pmid=17399752 |pmc=2864630 |doi=10.1016/j.puhe.2007.01.006 |url=https://archive.org/details/sim_public-health_2007-07_121_7/page/492}}&lt;/ref&gt;
* BMI ≥ 35 ili 40 je „teška gojaznost“
* BMI ≥ 35 ili 40–44,9 ili 49,9 je „bolesna gojaznost“
* BMI ≥ 45 ili 50 je “ekstremna gojaznost“

Pošto se kod stanovnika Azije negativne posledice po zdravlje razvijaju pri nižim vrednostima BMI u odnosu na belce, neke nacije su redefinisale pojam gojaznosti; Japanci su gojaznost definisali kao bilo koju vrednost ITM (BMI) veću od 25&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Kanazawa M, Yoshiike N, Osaka T, Numba Y, Zimmet P, Inoue S |title=Criteria and classification of obesity in Japan and Asia-Oceania|journal=Asia Pac J Clin Nutr |volume=11 Suppl 8 |issue= |pages=S732–S737 |year=2002|month=December |pmid=12534701|doi= 10.1046/j.1440-6047.11.s8.19.x|url=}}&lt;/ref&gt; dok [[Kina]] koristi ITM (BMI) veći od 28.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Bei-Fan Z |title=Predictive values of body mass index and waist circumference for risk factors of certain related diseases in Chinese adults: study on optimal cut-off points of body mass index and waist circumference in Chinese adults |journal=Asia Pac J Clin Nutr |volume=11 Suppl 8 |issue= |pages=S685–93 |year=2002|month=December|pmid=12534691 |doi= 10.1046/j.1440-6047.11.s8.9.x|url= |author2=Cooperative Meta-Analysis Group of Working Group on Obesity in China}}&lt;/ref&gt;

:''Komorbiditet je stanje udruženo sa gojaznošću koje se pogoršava sa povećanjem [[indeks telesne mase|BMI]], a često poboljšava ukoliko se gojaznost uspešno tretira. Komorbiditet vezan za gojaznost: hipertenzija, [[cirkulatorni sistem čoveka|kardiovaskularne]] [[bolest]]i, dislipidemija, [[šećerna bolest|dijabetes]] tip 2, apnea u snu, osteoartritis, sterilitet i dr.''

Sa povećanjem indeksa telesne težine raste prevalenca komplikacija gojaznosti, a pri vrednostima iznad 30&amp;nbsp;kg/m² postaje evidentan i mortalitetni rizik.

Distribucija masti može se proceniti merenjem WHR ({{jez-eng|waste to hip ratio}}), koji predstavlja odnos obima struka i kuka. Ovo je dobar indikator za procenu zdravstvenog rizika. Vrednosti do 1 za muškarce i do 0,85 za [[žena|žene]] su donje granične vrednosti. Vrednosti preko pomenutih nose rizik za oboljevanje, nezavisno, ali i udruženo sa gojaznošću.

Merenje obima struka je još jedan način da se proceni distribucija masnog tkiva, pogotovo intraabdominalnih masti. Obim veći od 80&amp;nbsp;cm kod [[žena]] i 94&amp;nbsp;cm kod muškaraca nosi povećan rizik, a preko 88&amp;nbsp;cm kod žena i 102&amp;nbsp;cm kod muškaraca visok rizik za nastajanje raznih [[bolest|oboljenja]]. Visok odnos abdominalnog masnog tkiva udružen je sa hipertenzijom, smanjenom tolerancijom na glukozu, hiperinsulinemijom i dislipidemijom. Ovi simptomi se označavaju kao „sindrom iks“.

Postoji uzajamna veza između specifične težine tela i debljine kožnog nabora, tako da se na osnovu specifične težine tela može izračunati procenat masti u telu. Zbog toga, merenjem debljine kožnog nabora i potkožnog masnog tkiva, može se dobiti uvid o procentu masti u telu. Za merenje debljine potkožnog masnog [[Tkivo (biologija)|tkiva]] koristi se kaliper. Za rutinsko merenje se preporučuju sledeća četiri mesta: iznad bicepsa, tricepsa, ispod lopatice i iznad karlice sa desne strane. Vrednost zbira se unosi u tablice i čita procenat masti u telu.

Nekada se koristila i formula po Demoleu, ali se ona smatra zastarelom i nepreciznom.

== Uticaji na zdravlje ==
Prekomerna telesna [[Telesna težina|težina]] je povezana sa raznim [[bolest|oboljenjima]], naročito [[Kardiovaskularna bolest|kardiovaskularnim bolestima]], [[dijabetes melitus tip 2|dijabetes melitusom tip 2]], [[opstruktivna apneja tokom sna|opstruktivnom apnejom tokom sna]], određenim tipovima [[Rak (bolest)|raka]], [[artroza|artrozom]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt; i [[Astma|astmom]].&lt;ref name=HaslamJames/&gt;&lt;ref name=Poulain/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.medicalnewstoday.com/releases/24118.php Is obesity a risk factor for asthma]&lt;/ref&gt; Kao rezultat, zaključeno je da gojaznost smanjuje [[očekivani životni vek]].&lt;ref name=HaslamJames/&gt;

=== Komplikacije bolesti ===
* Metaboličko-hormonalne komplikacije (šećerna bolest tip 2, insulinska rezistencija, dislipoproteinemija, hipertenzija),
* Poremećaji na nivou cirkulišućih [[hormoni|hormona]] i drugih faktora (citokina, hormona rasta i dr),
* Bolesti organskih sistema (cerebrovaskularna bolest, srčana insuficijencija, tromboembolijske komplikacije, hipoventilacioni sindrom, holeitijaza, masna infiltracija jetre, disfunkcije [[imunski sistem|imunološkog sistema]], bolesti kože),
* Maligne bolesti,
* Mehaničke komplikacije ([[artroza]], porast intraabdominalnog pritiska, lumbalni sindrom),
* Hirurške komplikacije,
* Psihosocijalne komplikacije ([[Stres (medicina)|stres]], [[Klinička depresija|depresija]], povećan rizik invaliditeta, komplikacije na radnom mestu).

=== Smrtnost ===
{{Double image|right|MenBMIMort.png|200|WomenBMIMort.png|200|alt=(Left) A graph showing how the risk of death varies with BMI. The lowest risk is found at a BMI of 20 to 25 and increases in both directions. (Right) A graph showing how the risk of death varies with BMI. The lowest risk is found at a BMI of 20 to 25 and increases in both directions.|Relative risk of death over 10 years for White men (left) and women (right) who have never smoked in the United States by BMI.&lt;ref name=NEJM10&gt;{{cite journal |author=Berrington de Gonzalez A |title=Body-Mass Index and Mortality among 1.46 Million White Adults |journal=N. Engl. J. Med. |volume=363 |issue=23 |pages=2211-9 |year=2010|month=December |pmid=21121834 |doi=10.1056/NEJMoa1000367 |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2010-12-02_363_23/page/2210|pmc=3066051 |author-separator=,|display-authors=3}}&lt;/ref&gt;||}}

Gojaznost je jedan od vodećih [[Spisak uzroka smrti koji se mogu sprečiti|uzroka smrti koji se mogu sprečiti]] širom sveta.&lt;ref name=Barn1999/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Mokdad AH, Marks JS, Stroup DF, Gerberding JL |title=Actual causes of death in the United States, 2000|journal=JAMA |volume=291 |issue=10 |pages=1238-45 |year=2004|month=March |pmid=15010446 |doi=10.1001/jama.291.10.1238|url=http://www.csdp.org/research/1238.pdf|format=PDF}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Allison&gt;{{cite journal |author=Allison DB, Fontaine KR, JoAnn E. Manson, Stevens J, VanItallie TB |title=Annual deaths attributable to obesity in the United States |journal=JAMA |volume=282 |issue=16 |pages=1530-8 |year=1999|month=October |pmid=10546692 |doi= 10.1001/jama.282.16.1530|url=http://jama.ama-assn.org/cgi/content/full/282/16/1530}}&lt;/ref&gt; Velika američka i evropska istraživanja su zaključila da je rizik od smrtnosti najniži kod vrednosti ITM (BMI) od 20–25&amp;nbsp;kg/m²&lt;ref name=NEJM10/&gt;&lt;ref name=Lancet2009&gt;{{cite journal |author=Whitlock G |title=Body-mass index and cause-specific mortality in 900 000 adults: collaborative analyses of 57 prospective studies |journal=Lancet |volume=373 |issue=9669 |pages=1083-96 |year=2009|month=March |pmid=19299006 |doi=10.1016/S0140-6736(09)60318-4 |url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_march-28-april-3-2009_373_9669/page/1083|pmc=2662372 |author-separator=,|author2=Lewington S |author3=Sherliker P |display-authors=3 |last4=Sherliker |first4=P |last5=Clarke |first5=R|last6=Emberson |first6=J |last7=Halsey |first7=J |last8=Qizilbash |first8=N |last9=Collins |first9=R}}&lt;/ref&gt; kod nepušača i od 24–27&amp;nbsp;kg/m² kod pušača, tako da se rizik povećava kod promena u bilo kom pravcu.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Calle EE, Thun MJ, Petrelli JM, Rodriguez C, Heath CW |title=Body-mass index and mortality in a prospective cohort of U.S. adults |journal=N. Engl. J. Med. |volume=341 |issue=15 |pages=1097-105|year=1999|month=October |pmid=10511607 |doi= 10.1056/NEJM199910073411501|url=http://content.nejm.org/cgi/content/full/341/15/1097}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Euro2008&gt;{{cite journal |author=Pischon T |title=General and abdominal adiposity and risk of death in Europe |journal=N. Engl. J. Med.|volume=359 |issue=20 |pages=2105-20 |year=2008|month=November |pmid=19005195 |doi=10.1056/NEJMoa0801891 |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2008-11-13_359_20/page/2104|author-separator=, |author2=Boeing H |author3=Hoffmann K |display-authors=3 |last4=Bergmann |first4=M. |last5=Schulze|first5=M.B. |last6=Overvad |first6=K. |last7=Van Der Schouw |first7=Y.T. |last8=Spencer |first8=E. |last9=Moons|first9=K.G.M.}}&lt;/ref&gt; ITM (BMI) iznad 32 je povezan sa dvostrukim [[Stopa smrtnosti|mortalitetom]] kod žena u 16-godišnjem periodu.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Manson JE |title=Body weight and mortality among women |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_the-new-england-journal-of-medicine_1995-09-14_333_11/page/n57 |journal=N. Engl. J. Med.|volume=333 |issue=11 |pages=677-85 |year=1995|pmid=7637744| doi = 10.1056/NEJM199509143331101 |author-separator=,|author2=Willett WC |author3=Stampfer MJ |display-authors=3 |last4=Colditz |first4=Graham A. |last5=Hunter|first5=David J. |last6=Hankinson |first6=Susan E. |last7=Hennekens |first7=Charles H. |last8=Speizer |first8=Frank E.}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama se procenjuje da gojaznost izaziva od 111.909 do 365.000 smrti godišnje.,&lt;ref name=Allison/&gt;&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;{{cite journal |author=Haslam DW, James WP |title=Obesity |url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_october-1-7-2005_366_9492/page/1197 |journal=Lancet |volume=366 |issue=9492|pages=1197-209 |year=2005|pmid=16198769 |doi=10.1016/S0140-6736(05)67483-1}}&lt;/ref&gt; dok se 1 milion (7,7%) smrti u Evropi povezuje sa prekomernom težinom..&lt;ref name=EuroG2008/&gt;&lt;ref name=Euro2007&gt;{{cite journal|author=Fried M |title=Inter-disciplinary European guidelines on surgery of severe obesity |journal=Int J Obes (Lond)|volume=31 |issue=4 |pages=569-77 |year=2007|month=April |pmid=17325689 |doi=10.1038/sj.ijo.0803560 |url=|author-separator=, |author2=Hainer V |author3=Basdevant A |display-authors=3 |last4=Buchwald |first4=H |last5=Deitel|first5=M |last6=Finer |first6=N |last7=Greve |first7=J W M |last8=Horber |first8=F |last9=Mathus-Vliegen|first9=E}}&lt;/ref&gt; U proseku, gojaznost smanjuje očekivani životni vek od šest do sedam&amp;nbsp;godina:&lt;ref name=HaslamJames/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Peeters A, Barendregt JJ, Willekens F, Mackenbach JP, Al Mamun A, Bonneux L |title=Obesity in adulthood and its consequences for life expectancy: A life-table analysis |journal=Ann. Intern. Med. |volume=138 |issue=1 |pages=24-32 |year=2003|month=January |pmid=12513041 |doi=|url=http://www.annals.org/cgi/reprint/138/1/24 | format=PDF |last7=Nedcom}}&lt;/ref&gt; ITM (BMI) od 30–35 smanjuje očekivani životni vek za dve do četiri&amp;nbsp;godine,&lt;ref name=Lancet2009/&gt; dok teška gojaznost (ITM (BMI)&amp;nbsp;&gt;&amp;nbsp;40) smanjuje očekivani životni vek za do 10&amp;nbsp;godina.&lt;ref name=Lancet2009/&gt;

=== Morbiditet ===
{{Main|Morbiditet vezan za gojaznost}}
Gojaznost povećava rizik od mnogih fizičkih i mentalnih stanja. Ovi komorbiditeti se najjednostavnije prikazuju na [[metabolički sindrom|metaboličkom sindromu]],&lt;ref name=HaslamJames/&gt; kombinaciji medicinskih poremećaja koji uključuju: [[dijabetes melitus tip 2]], [[Hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[hiperholesterolemija|visok nivo holesterola u krvi]], i[[hipertrigliceridemija|visok nivo triglicerida]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Grundy SM |title=Obesity, metabolic syndrome, and cardiovascular disease |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=89 |issue=6 |pages=2595-600|year=2004|pmid=15181029 |doi=10.1210/jc.2004-0372}}&lt;/ref&gt;

Komplikacije su ili direktno izazvane gojaznošću ili indirektno putem mehanizama koji imaju zajednički uzročnik, kao što je loš način ishrane ili [[sedentarni način života]]. Jačina veze između gojaznosti i specifičnih stanja varira. Jedna od najjačih veza je sa [[dijabetes tipa 2|dijabetesom tipa 2]]. Prekomerna telesna mast je osnovni uzročnik 64% slučajeva dijabetesa kod muškaraca i 77% slučajeva kod žena.&lt;ref&gt;Seidell 2005 p.9&lt;/ref&gt;

Posledice po zdravlje se svrstavaju u dve široke kategorije: one koje se mogu pripisati uticaju povećane masne mase (kao što su [[artroza|osteoartritis]], [[opstruktivna apneja u spavanju]], društvena stigmatizacija) i one koje su uzrokovane povećanim brojem [[Adipocit|masnih ćelija]] ([[šećerna bolest|dijabetes]], [[Rak (bolest)|rak]], [[Kardiovaskularna bolest|kardiovaskularna oboljenja]], [[nealkoholna masna bolest jetre]]).&lt;ref name=HaslamJames/&gt;&lt;ref name=Bray2004&gt;{{cite journal |author=Bray GA |title=Medical consequences of obesity |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=89 |issue=6 |pages=2583-9 |year=2004|pmid=15181027|doi=10.1210/jc.2004-0535}}&lt;/ref&gt; Povećanje telesne masti menjaju osetljivost tela na insulin, što potencijalno vodi ka [[insulinska rezistencija|insulinskoj rezistenciji]]. Povišena masnoća takođe stvara i [[zapaljenje|pro-zapaljensko stanje]],&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Shoelson SE, Herrero L, Naaz A |title=Obesity, inflammation, and insulin resistance |url=https://archive.org/details/sim_gastroenterology_2007-05_132_6/page/2169 |journal=Gastroenterology|volume=132 |issue=6 |pages=2169-80 |year=2007|month=May |pmid=17498510|doi=10.1053/j.gastro.2007.03.059}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Shoelson SE, Lee J, Goldfine AB|title=Inflammation and insulin resistance |journal=J. Clin. Invest. |volume=116 |issue=7 |pages=1793-801 |year=2006|month=July |pmid=16823477 |pmc=1483173 |doi=10.1172/JCI29069 |url=http://www.jci.org/articles/view/29069}}&lt;/ref&gt; i [[tromboza|protrombotičko]] stanje.&lt;ref name=Bray2004/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Dentali F, Squizzato A, Ageno W|title=The metabolic syndrome as a risk factor for venous and arterial thrombosis |journal=Semin. Thromb. Hemost.|volume=35 |issue=5 |pages=451-7 |year=2009|month=July |pmid=19739035 |doi=10.1055/s-0029-1234140}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Polje medicine
! Stanje
! Polje medicine
! Stanje
|-
&lt;!--Alphabetized--&gt;|width=10%| [[Kardiologija]]
|
* [[koronarna arterijska bolest|ishemijska bolest srca]]:&lt;ref name=Yusuf2004&gt;{{cite journal | author=Yusuf S, Hawken S, Ounpuu S, Dans T, Avezum A, Lanas F, McQueen M, Budaj A, Pais P, Varigos J, Lisheng L, INTERHEART Study Investigators. | title=Effect of potentially modifiable risk factors associated with myocardial infarction in 52 countries (the INTERHEART study): Case-control study|journal=Lancet | year=2004| pages=937-52 | volume=364 | pmid=15364185 |doi=10.1016/S0140-6736(04)17018-9 | issue=9438}}&lt;/ref&gt; [[Angina pektoris|angina]] i [[srčani udar|infarkt miokarda]]
* [[Zatajenje srca|kongestivna srčana slabost]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
* [[Hipertenzija|visok krvni pritisak]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
* [[dislipidemija|abnormalni nivoi holesterola]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
* [[duboka venska tromboza]] i [[plućna embolija]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Darvall KA, Sam RC, Silverman SH, Bradbury AW, Adam DJ |title=Obesity and thrombosis |journal=Eur J Vasc Endovasc Surg |volume=33 |issue=2 |pages=223-33|year=2007|month=February |pmid=17185009 |doi=10.1016/j.ejvs.2006.10.006}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!--Alphabetized--&gt;[[Dermatologija]]
|
* [[strije]]&lt;ref name=derm2007/&gt;
* [[akantoza (acanthosis nigricans)]]&lt;ref name=derm2007&gt;{{cite journal |author=Yosipovitch G, DeVore A, Dawn A |title=Obesity and the skin: skin physiology and skin manifestations of obesity |journal=J. Am. Acad. Dermatol. |volume=56 |issue=6|pages=901-16; quiz 917–20 |year=2007|month=June |pmid=17504714 |doi=10.1016/j.jaad.2006.12.004 |url=https://archive.org/details/sim_american-academy-of-dermatology-journal_2007-06_56_6/page/901}}&lt;/ref&gt;
* [[limfedem]]&lt;ref name=derm2007/&gt;
* [[Flegmona|celulitis]]&lt;ref name=derm2007/&gt;
* [[hirzutizam]]&lt;ref name=derm2007/&gt;
* [[intertrigo]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Hahler B |title=An overview of dermatological conditions commonly associated with the obese patient |journal=Ostomy Wound Manage |volume=52 |issue=6 |pages=34-6, 38, 40 passim|year=2006|month=June |pmid=16799182 |doi= |url=}}&lt;/ref&gt;
|-
| &lt;!--Alphabetized--&gt;[[Endokrinologija]] i [[Reproduktivna medicina]]
|
* [[Šećerna bolest|dijabetes melitus]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
* [[sindrom policističnih jajnika]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
* [[menstruacija|menstrualni]] poremećaji&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
* [[Neplodnost|infertilitet]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;&lt;ref name=OBGYN2008&gt;{{cite journal |author=Arendas K, Qiu Q, Gruslin A|title=Obesity in pregnancy: pre-conceptional to postpartum consequences |journal=J Obstet Gynaecol Can |volume=30|issue=6 |pages=477-88 |year=2008|month=June |pmid=18611299 |doi= |url=}}&lt;/ref&gt;
* [[Gojaznost tokom trudnoće|komplikacije tokom trudnoće]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;&lt;ref name=OBGYN2008/&gt;
* [[Malformacija|defekti na rođenju (kongenitalne anomalije)]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
* [[Mrtvorođenost|intrauterina smrt ploda]]&lt;ref name=OBGYN2008/&gt;
| &lt;!--Alphabetized--&gt;[[Sistem organa za varenje|Gastrointestilno]]
|
* [[gastroezofagealna refluksna bolest]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;&lt;ref name=GERD2008&gt;{{cite journal |author=Anand G, Katz PO |title=Gastroesophageal reflux disease and obesity |journal=Rev Gastroenterol Disord |volume=8 |issue=4 |pages=233-9 |year=2008 |pmid=19107097 |doi= |url=http://www.medreviews.com/pubmed.cfm?j=3&amp;v=8&amp;i=4&amp;p=233 |access-date=2015-04-15 |archive-date=2016-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160918092414/http://www.medreviews.com/pubmed.cfm?j=3&amp;v=8&amp;i=4&amp;p=233 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
* [[nealkoholna masna bolest jetre|masna jetra]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
* [[holelitijaza]] (kamen u žučnoj kesi)&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
|-
| &lt;!--Alphabetized--&gt;[[Neurologija]]
| style=&quot;width:40%;&quot;|
* [[moždani udar]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
* [[meralgia paresthetica]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Harney D, Patijn J |title=Meralgia paresthetica: diagnosis and management strategies |journal=Pain Med |volume=8 |issue=8 |pages=669-77 |year=2007|pmid=18028045|doi=10.1111/j.1526-4637.2006.00227.x |url=}}&lt;/ref&gt;
* [[migrena]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Bigal ME, Lipton RB |title=Obesity and chronic daily headache |journal=Curr Pain Headache Rep |volume=12 |issue=1 |pages=56-61 |year=2008|month=January |pmid=18417025 |doi= 10.1007/s11916-008-0011-8|url=}}&lt;/ref&gt;
* [[sindrom karpalnog tunela]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Sharifi-Mollayousefi A |title=Assessment of body mass index and hand anthropometric measurements as independent risk factors for carpal tunnel syndrome |journal=Folia Morphol. (Warsz)|volume=67 |issue=1 |pages=36-42 |year=2008|month=February |pmid=18335412 |doi= |url= |author-separator=,|author2=Yazdchi-Marandi M |author3=Ayramlou H |display-authors=3 |last4=Heidari |first4=P |last5=Salavati |first5=A|last6=Zarrintan |first6=S |last7=Sharifi-Mollayousefi |first7=A}}&lt;/ref&gt;
* [[demencija]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Beydoun MA, Beydoun HA, Wang Y |title=Obesity and central obesity as risk factors for incident dementia and its subtypes: A systematic review and meta-analysis |journal=Obes Rev |volume=9|issue=3 |pages=204-18 |year=2008|month=May |pmid=18331422 |doi=10.1111/j.1467-789X.2008.00473.x}}&lt;/ref&gt;
* [[idiopatska intrakranijalna hipertenzija]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Wall M |title=Idiopathic intracranial hypertension (pseudotumor cerebri) |journal=Curr Neurol Neurosci Rep |volume=8 |issue=2 |pages=87-93 |year=2008|month=March |pmid=18460275 |doi= 10.1007/s11910-008-0015-0|url=}}&lt;/ref&gt;
* [[multipla skleroza]]&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Munger | first1 = KL | last2 = Chitnis | first2 = T | last3 = Ascherio | first3 = A. | author-separator =, | author-name-separator= |year= 2009 | title = Body size and risk of MS in two cohorts of US women | url =https://archive.org/details/sim_neurology_2009-11-10_73_19/page/1542| journal = Neurology | volume = 73 | issue = 19|pages=1543-50 | doi = 10.1212/WNL.0b013e3181c0d6e0 | pmc = 2777074 | pmid = 19901245 }}&lt;/ref&gt;
| &lt;!--Alphabetized--&gt;[[Onkologija]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Calle EE, Rodriguez C, Walker-Thurmond K, Thun MJ|title=Overweight, obesity, and mortality from cancer in a prospectively studied cohort of U.S. adults |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2003-04-24_348_17/page/1624|journal=N. Engl. J. Med. |volume=348 |issue=17 |pages=1625-38 |year=2003|month=April |pmid=12711737|doi=10.1056/NEJMoa021423}}&lt;/ref&gt;
|
* [[rak dojke|dojka]], [[rak jajnika|ovarijalni]]
* [[rak jednjaka|ezofagusni]], [[rak debelog creva|kolorektalni]]
* [[hepatocelularni karcinom|jetra]], [[rak gušterače|pankreas]]
* [[rak žučne kese|žučna kesa]], [[rak želuca|želudac]]
* [[rak endometrijuma|endometrijum]], [[rak grlića materice|cervikalni]]
* [[rak prostate|prostata]], [[karcinom bubrežnih ćelija|bubreg]]
* [[Non-Hočkin limfom]], [[multipli mijelom]]
|-
| style=&quot;width:10%;&quot;| &lt;!--Alphabetized--&gt;[[Psihijatrija]]
| style=&quot;width:40%;&quot;|
* [[klinička depresija|depresija]] kod žena&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
* društvena [[stigmatizacija]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
| &lt;!--Alphabetized--&gt;[[Pulmologija]]
|
* [[apneja u toku spavanja|opstruktivna apneja u snu]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;&lt;ref name=Poulain&gt;{{cite journal |last=Poulain|first=M|title=The effect of obesity on chronic respiratory diseases: pathophysiology and therapeutic strategies |journal=CMAJ|volume=174 |issue=9 |pages=1293-9 |year=2006|month=April |pmid=16636330 |pmc=1435949 |doi=10.1503/cmaj.051299|url=http://www.cmaj.ca/cgi/content/full/174/9/1293 |author-separator=, |author2=Doucet M |last3=Major|first3=GC|display-authors=3 |last4=Drapeau |first4=V |last5=Sériès |first5=F |last6=Boulet |first6=LP |last7=Tremblay |first7=A|last8=Maltais |first8=F}}&lt;/ref&gt;
* [[sindrom hipoventilacije gojaznih]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;&lt;ref name=Poulain/&gt;
* [[astma]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;&lt;ref name=Poulain/&gt;
* povećan broj komplikacija tokom [[opšte anestezije]]&lt;ref name=HaslamJames/&gt;&lt;ref name=Anes2000/&gt;
|-
| &lt;!--Alphabetized--&gt;[[Reumatologija]] i [[Ortopedija]]
|
* [[giht]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Choi HK, Atkinson K, Karlson EW, Curhan G |title=Obesity, weight change, hypertension, diuretic use, and risk of gout in men: the health professionals follow-up study |journal=Arch. Intern. Med. |volume=165 |issue=7 |pages=742-8 |year=2005|month=April |pmid=15824292 |doi=10.1001/archinte.165.7.742 |url=}}&lt;/ref&gt;
* slaba pokretljivost&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Tukker A, Visscher T, Picavet H |title=Overweight and health problems of the lower extremities: osteoarthritis, pain and disability |journal=Public Health Nutr |volume= 12|issue= 3|pages=1-10|year=2008|month=April |pmid=18426630 |doi=10.1017/S1368980008002103 |url=}}&lt;/ref&gt;
* osteoartritis&lt;ref name=HaslamJames/&gt;
* [[bol u donjem delu leđa]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Molenaar EA, Numans ME, van Ameijden EJ, Grobbee DE |title=[Considerable comorbidity in overweight adults: results from the Utrecht Health Project] |language=Dutch; Flemish |journal=Ned Tijdschr Geneeskd |volume=152 |issue=45 |pages=2457-63 |year=2008|month=November |pmid=19051798 |doi= |url=}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!--Alphabetized--&gt;[[Urologija]] i [[Nefrologija]]
|
* [[Impotencija|erektilna disfunkcija]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Esposito K, Giugliano F, Di Palo C, Giugliano G, Marfella R, D'Andrea F, D'Armiento M, Giugliano D |title=Effect of lifestyle changes on erectile dysfunction in obese men: A randomized controlled trial |url=https://archive.org/details/sim_jama_june-23-30-2004_291_24/page/2978 |journal=JAMA |volume=291 |issue=24 |pages=2978-84 |year=2004|pmid=15213209|doi=10.1001/jama.291.24.2978}}&lt;/ref&gt;
* [[urinarna inkontinencija]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Hunskaar S |title=A systematic review of overweight and obesity as risk factors and targets for clinical intervention for urinary incontinence in women |journal=Neurourol. Urodyn.|volume=27 |issue=8 |pages=749-57 |year=2008|pmid=18951445 |doi=10.1002/nau.20635 |url=}}&lt;/ref&gt;
* [[hronična bubrežna insuficijencija]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ejerblad E, Fored CM, Lindblad P, Fryzek J, McLaughlin JK, Nyrén O |title=Obesity and risk for chronic renal failure |journal=J. Am. Soc. Nephrol. |volume=17 |issue=6 |pages=1695-702|year=2006|pmid=16641153 |doi=10.1681/ASN.2005060638}}&lt;/ref&gt;
* [[hipogonadizam]]&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Makhsida N, Shah J, Yan G, Fisch H, Shabsigh R |title=Hypogonadism and metabolic syndrome: Implications for testosterone therapy |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-urology_2005-09_174_3/page/827 |journal=J. Urol. |volume=174 |issue=3 |pages=827-34|year=2005|month=September |pmid=16093964 |doi=10.1097/01.ju.0000169490.78443.59}}&lt;/ref&gt;
* [[uvučeni penis]]&lt;ref name=&quot;pmid19935302&quot;&gt;{{cite journal |author=Pestana IA, Greenfield JM, Walsh M, Donatucci CF, Erdmann D |title=Management of &quot;buried&quot; penis in adulthood: an overview |journal=Plast. Reconstr. Surg. |volume=124|issue=4 |pages=1186-95 |year=2009|month=October |pmid=19935302 |doi=10.1097/PRS.0b013e3181b5a37f}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Paradoks gojaznosti ===
{{See also|Paradoks gojaznosti}}
Iako su kod opšte populacije negativne posledice debljine po zdravlje praćene veoma očiglednim dokazima, čini se da dolazi do poboljšanja zdravstvenih rezultata kod određenih podgrupa sa povišenim ITM, što je fenomen poznat kao paradoks gojaznosti.&lt;ref name=Schmidt2007&gt;{{cite journal |author=Schmidt DS, Salahudeen AK |title=Obesity-survival paradox-still a controversy? |journal=Semin Dial |volume=20 |issue=6 |pages=486-92 |year=2007|pmid=17991192|doi=10.1111/j.1525-139X.2007.00349.x}}&lt;/ref&gt; Ovaj paradoks je prvi put opisan 1999. godine kod osoba sa prekomernom težinom i gojaznih koji su bili podvrgnuti hemodijalizi,&lt;ref name=Schmidt2007/&gt; a potom i kod osoba sa [[Zatajenje srca|srčanom slabošću]] i [[Periferna vaskularna bolest|perifernom arterijskom bolešću]] (PAB).&lt;ref name=paradox2003&gt;{{cite journal |author=|title=Behavioral counseling in primary care to promote a healthy diet: recommendations and rationale |url=https://archive.org/details/sim_american-family-physician_2003-06-15_67_12/page/2572|journal=Am Fam Physician |volume=67 |issue=12 |pages=2573-6 |year=2003|month=June |pmid=12825847 |doi= |author1= U.S. Preventive Services Task Force }}&lt;/ref&gt;

Osobe sa srčanom slabošću, čiji je ITM bio između 30,0 i 34,9, imale su niži stepen mortaliteta od onih sa normalnom težinom. Ovo se pripisuje činjenici da ljudi često gube na težini kad im bolest uznapreduje.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Habbu A, Lakkis NM, Dokainish H |title=The obesity paradox: Fact or fiction?|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-cardiology_2006-10-01_98_7/page/944 |journal=Am. J. Cardiol. |volume=98 |issue=7 |pages=944-8 |year=2006|month=October |pmid=16996880|doi=10.1016/j.amjcard.2006.04.039}}&lt;/ref&gt; Slična su zapažanja i kod nekih drugih oboljenja srca. Kod ljudi sa gojaznošću tipa 1 i oboljenjem srca nije veća stopa daljeg razvoja srčanih problema nego kod onih sa normalnom težinom koji takođe imaju obolljenje srca. Međutim, kod osoba sa većim stepenom gojaznosti povećan je rizik od daljeg razvoja bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Romero-Corral A |title=Association of bodyweight with total mortality and with cardiovascular events in coronary artery disease: A systematic review of cohort studies |url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_august-19-25-2006_368_9536/page/666 |journal=Lancet |volume=368|issue=9536 |pages=666-78 |year=2006|pmid=16920472 |doi=10.1016/S0140-6736(06)69251-9 |author-separator=,|author2=Montori VM |author3=Somers VK |display-authors=3 |last4=Korinek |first4=Josef |last5=Thomas |first5=Randal J|last6=Allison |first6=Thomas G |last7=Mookadam |first7=Farouk |last8=Lopez-Jimenez|first8=Francisco}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Oreopoulos A, Padwal R, Kalantar-Zadeh K, Fonarow GC, Norris CM, McAlister FA |title=Body mass index and mortality in heart failure: A meta-analysis |journal=Am. Heart J. |volume=156|issue=1 |pages=13-22 |year=2008|month=July |pmid=18585492 |doi=10.1016/j.ahj.2008.02.014 |url=https://archive.org/details/sim_american-heart-journal_2008-07_156_1/page/13}}&lt;/ref&gt; Čak ni posle [[Hronična opstruktivna bolest pluća|bajpas operacije srca]], ne primećuje se povećanje mortaliteta kod onih sa prekomernom težinom i gojaznošću.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Oreopoulos A, Padwal R, Norris CM, Mullen JC, Pretorius V, Kalantar-Zadeh K|title=Effect of obesity on short- and long-term mortality postcoronary revascularization: A meta-analysis|journal=Obesity (Silver Spring) |volume=16 |issue=2 |pages=442-50 |year=2008|month=February |pmid=18239657|doi=10.1038/oby.2007.36}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj studiji poboljšano preživljavanje bi se moglo objasniti agresivnijom terapijom koja se gojaznim osobama daje posle intervencije na srcu.&lt;ref&gt;{{cite journal| author=Diercks DB | title=The obesity paradox in non-ST-segment elevation acute coronary syndromes: Results from the Can Rapid risk stratification of Unstable angina patients Suppress ADverse outcomes with Early implementation of the American College of Cardiology/American Heart Association Guidelines Quality Improvement Initiative | url=https://archive.org/details/sim_american-heart-journal_2006-07_152_1/page/140 | journal=Am Heart J | year=2006| month=July | volume=152 |issue=1 | pages=140-8 | pmid=16824844 | doi=10.1016/j.ahj.2005.09.024| author-separator=,| author2=Roe MT|last3=Mulgund|first3=J| display-authors=3| last4=Pollack| first4=Charles V.| last5=Kirk| first5=J. Douglas| last6=Gibler|first6=W. Brian| last7=Ohman| first7=E. Magnus| last8=Smith| first8=Sidney C.| last9=Boden| first9=William E.}}&lt;/ref&gt; Prema drugoj studiji, ukoliko se uzme u obzir [[hronična opstruktivna bolest pluća]] (HOBP) kod onih sa PAB, prednost od gojaznosti više ne postoji.&lt;ref name=paradox2003/&gt;

== Etiologija ==
Danas se smatra da gojaznost nastaje kao posledica dejstva više različitih faktora (naslednih osobina, psiholoških, kulturoloških, socijalnih, metaboličkih, fizioloških i patofizioloških), tj. da je gojaznost multikauzalno [[bolest|oboljenje]] koje najčešće nastaje kao posledica interakcije [[genotip]]a (genetičkih odlika individue) i faktora spoljne sredine.

Na individualnom nivou, kombinacija prekomernog unosa [[energija iz hrane|energije iz hrane]] i pomanjkanje [[fizička aktivnost|fizičke aktivnosti]] se smatra objašnjenjem većine slučajeva gojaznosti.&lt;ref name=CADG2006/&gt; Jedan ograničen broj slučajeva je prvenstveno posledica genetike, medicinskih razloga ili neke psihijatrijske bolesti.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Bleich S, Cutler D, Murray C, Adams A |title=Why is the developed world obese? |journal=Annu Rev Public Health |volume=29 |pages=273-95 |year=2008|pmid=18173389|doi=10.1146/annurev.publhealth.29.020907.090954}}&lt;/ref&gt; Nasuprot tome, čini se da je porast stope gojaznosti na društvenom nivou posledica lako dostupne i ukusne hrane,&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Drewnowski A, Specter SE|title=Poverty and obesity: the role of energy density and energy costs |journal=Am. J. Clin. Nutr. |volume=79 |issue=1|pages=6-16 |year=2004|month=January |pmid=14684391 |doi= |url=http://www.ajcn.org/cgi/content/full/79/1/6}}&lt;/ref&gt; povećane zavisnosti od automobila i automatizovane proizvodnje.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Nestle M, Jacobson MF|title=Halting the obesity epidemic: a public health policy approach |journal=Public Health Rep |volume=115 |issue=1|pages=12-24 |year=2000|pmid=10968581 |pmc=1308552 |doi= 10.1093/phr/115.1.12|url=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=James2008&gt;{{cite journal |author=James WP |title=The fundamental drivers of the obesity epidemic |journal=Obes Rev |volume=9 |issue= Suppl 1 |pages=6-13 |year=2008|month=March |pmid=18307693 |doi=10.1111/j.1467-789X.2007.00432.x}}&lt;/ref&gt;

Jedno istraživanje iz [[2006]]. godine otkrilo je deset drugih mogućih činioca koji doprinose skorašnjem porastu gojaznosti: (1) nedovoljno spavanje, (2) [[endokrini disruptor]]i ([[zagađivač]]i životne sredine koji utiču na metabolizam lipida), (3) smanjena varijabilnost temperature sredine, (4) povećana stopa [[Pušenje duvana|pušenja]], jer pušenje smanjuje apetit, (5) povećana upotreba lekova koji mogu da dovedu do povećanja težine (npr, [[atipični antipsihotici]]), (6) proporcionalni porast etničkih i starosnih grupa koje imaju tendenciju da imaju veću težinu, (7) trudnoća u poznim godinama (koja bi mogla da dovede do toga da deca budu podložna gojaznosti), (8) [[Epigenetika|epigenetički]] faktori rizika koji se prenose generacijski, (9) [[prirodna selekcija]] za viši ITM i (10) [[asortativno ukrštanje]] koje dovodi do povećanja koncentracije faktora rizika od gojaznosti (ovo bi povećalo broj gojaznih ljudi povećanjem variranja stanovništva po težini).&lt;ref name=&quot;pmid16801930&quot;&gt;{{cite journal|author=Keith SW |title=Putative contributors to the secular increase in obesity: Exploring the roads less traveled|journal=Int J Obes (Lond) |volume=30 |issue=11 |pages=1585-94 |year=2006|pmid=16801930 |doi=10.1038/sj.ijo.0803326|url=http://www.nature.com/ijo/journal/v30/n11/full/0803326a.html |author-separator=, |last2=Redden|first2=DT|author3=Katzmarzyk PT |display-authors=3 |last4=Boggiano |first4=M M |last5=Hanlon |first5=E C |last6=Benca |first6=R M |last7=Ruden |first7=D |last8=Pietrobelli |first8=A |last9=Barger |first9=J L}}&lt;/ref&gt; Mada postoje značajni dokazi koji podržavaju uticaj ovih mehanizama na povećanu prevalencu gojaznosti, još uvek su nedovoljno ubedljivi, i autori kažu da su oni verovatno od manjeg uticaja nego oni navedeni u prethodnom pasusu.

=== Način ishrane ===
{{Main|Dijeta i gojaznost}}
{{Double image|right|World map of Energy consumption 1961,2.svg|200|World map of Energy consumption 2001-2003.svg|200|alt=(Left) A world map with countries colored to reflect the food energy consumption of their people in 1961. North America, Europe, and Australia have relatively high intake, while Africa and Asia consume much less.(Right) A world map with countries colored to reflect the food energy consumption of their people in 2001–2003. Consumption in North America, Europe, and Australia has increased with respect to previous levels in 1971. Food consumption has also increased substantially in many parts of Asia. However, food consumption in Africa remains low.|Mapa dostupnosti energije iz hrane po osobi na dan 1961. (levo) i 2001-2003. godine (desno) u kcal/po osobi/na dan.&lt;ref name=Earth09/&gt;
{{Multicol}}
{{legend|#b3b3b3|no data}}
{{legend|#ffff65|&lt;1600}}
{{legend|#fff200|1600–1800}}
{{legend|#ffdc00|1800–2000}}
{{legend|#ffc600|2000–2200}}
{{legend|#ffb000|2200–2400}}
{{legend|#ff9a00|2400–2600}}
{{Multicol-break}}
{{legend|#ff8400|2600–2800}}
{{legend|#ff6e00|2800–3000}}
{{legend|#ff5800|3000–3200}}
{{legend|#ff4200|3200–3400}}
{{legend|#ff2c00|3400–3600}}
{{legend|#cb0000|&gt;3600}}

{{Multicol-end}}
||}}

[[Datoteka:World Per Person Energy Consumption.png|thumb|alt=Grafik pokazuje postepeni porast globalne potrošnje energije iz hrane po osobi na dan između 1961. i 2002. godine |Prosečna potrošnja energije po glavi stanovnika u svetu od 1961. do 2002.&lt;ref name=Earth09&gt;{{cite web |url=http://earthtrends.wri.org/searchable_db/index.php?theme=8&amp;variable_ID=212&amp;action=select_countries |title=EarthTrends: Nutrition: Calorie supply per capita |work=World Resources Institute |accessdate=Oct. 18, 2009}}&lt;/ref&gt;]]

[[Zalihe hrane izražene kroz energiju]] po glavi stanovnika primetno variraju između različitih regiona i zemalja. Takođe se značajno menjaju vremenom.&lt;ref name=Earth09/&gt; Od ranih 1970-ih do kasnih 1990-ih prosečan broj kalorija dostupnih po osobi na dan (količina kupljene hrane) narasla je u svim delovima sveta izuzev u Istočnoj Evropi. Sjedinjene Države imale su najveću vrednost dostupnosti sa 3654&amp;nbsp;kalorija po osobi 1996. godine.&lt;ref name=Earth09/&gt; Ova vrednost je narasla 2003. godine do 3754 kalorije.&lt;ref name=Earth09/&gt; Krajem 1990-ih Evropljani su imali 3394&amp;nbsp;kalorije po osobi, u oblastima koje su u razvoju u Aziji bilo je 2648&amp;nbsp;kalorija po osobi, a u Podsaharskoj Africi ljudi su imali 2176&amp;nbsp;kalorija po osobi.&lt;ref name=Earth09/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/1470965/USDA-frsept99b|title=USDA: frsept99b |work= United States Department of Agriculture |accessdate = 10. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt; Ustanovljeno je da je ukupna potrošnja kalorija povezana sa gojaznošću.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.statcan.gc.ca/pub/82-003-x/2009004/article/10933-eng.htm |title=Diet composition and obesity among Canadian adults |work=Statistics Canada |accessdate=}}&lt;/ref&gt;

Naširoko rasprostranjene [[Ishrana#Saveti i smernice|prehrambene smernice]]&lt;ref&gt;{{cite web |author=National Control for Health Statistics | title=Nutrition For Everyone | publisher=Centers for Disease Control and Prevention | url=http://www.cdc.gov/nccdphp/dnpa/nutrition/nutrition_for_everyone | accessdate = 9. 7. 2008.}}&lt;/ref&gt; nisu se mnogo bavile problemom prejedanja i loše izabranog načina ishrane.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Marantz PR, Bird ED, Alderman MH |title=A call for higher standards of evidence for dietary guidelines |journal=Am J Prev Med|volume=34 |issue=3 |pages=234-40 |year=2008|month=March |pmid=18312812 |doi=10.1016/j.amepre.2007.11.017|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-preventive-medicine_2008-03_34_3/page/234}}&lt;/ref&gt; Od 1971. do 2000. godine stopa gojaznosti u Sjedinjenim Državama je porasla sa 14,5% na 30,9%.&lt;ref name=Flegal2002&gt;{{cite journal | author=Flegal KM, Carroll MD, Ogden CL, Johnson CL | title=Prevalence and trends in obesity among US adults, 1999–2000 | journal=JAMA | year=2002| month=October | volume=288| pages=1723-1727 |url=http://jama.ama-assn.org/cgi/content/full/288/14/1723 | doi=10.1001/jama.288.14.1723 | pmid=12365955 |issue=14}}&lt;/ref&gt; U tom istom periodu došlo je do povećanja prosečne količine konzumirane energije. Kod žena, prosečno povećanje je iznosilo 335&amp;nbsp;kalorija na dan (1542&amp;nbsp;kalorije 1971. i 1877&amp;nbsp;kalorija 2004. godine), dok je kod muškaraca prosečan porast bio 168&amp;nbsp;kalorija na dan (2450&amp;nbsp;kalorija 1971. i 2618&amp;nbsp;kalorija 2004. godine). Ova dodatna energija je većim delom potekla od povećanog konzumiranja ugljenih hidrata, a ne od konzumiranja masti.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Wright JD, Kennedy-Stephenson J, Wang CY, McDowell MA, Johnson CL |title=Trends in intake of energy and macronutrients—United States, 1971–2000 | journal=MMWR Morb Mortal Wkly Rep |year=2004| month=February | volume=53 | issue=4 | pages=80-2 |url=http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/mm5304a3.htm | pmid=14762332}}&lt;/ref&gt; Primarni izvori ovih dodatnih ugljenih hidrata su zaslađeni napici, koji danas čine skoro 25 posto dnevnog energetskog unosa kod mlađih odraslih osoba u Americi,&lt;ref name=Caballero&gt;{{cite journal |author=Caballero B |title=The global epidemic of obesity: An overview|journal=Epidemiol Rev |volume=29 |issue= |pages=1-5 |year=2007|pmid=17569676 |doi=10.1093/epirev/mxm012 |url=}}&lt;/ref&gt; i čips.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Mozaffarian|first=D|coauthors=Hao, T, Rimm, EB, Willett, WC, Hu, FB|title=Changes in Diet and Lifestyle and Long-Term Weight Gain in Women and Men|url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2011-06-23_364_25/page/2392|journal=The New England Journal of Medicine|date=2011-06-23 |volume=364|issue=25|pmid=21696306|doi=10.1056/NEJMoa1014296|pmc=3151731|pages=2392-404}}&lt;/ref&gt; Smatra se da konzumiranje zaslađenih pića doprinosi porastu stope gojaznosti.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Malik VS, Schulze MB, Hu FB |title=Intake of sugar-sweetened beverages and weight gain: a systematic review |journal=Am. J. Clin. Nutr. |volume=84 |issue=2 |pages=274-88 |year=2006|month=August |pmid=16895873 |doi=|url=http://www.ajcn.org/cgi/content/full/84/2/274 |pmc=3210834}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Olsen Nj, Heitmann BL |title=Intake of calorically sweetened beverages and obesity |journal=Obes Rev |volume=10 |issue=1 |pages=68-75|year=2009|month=January |pmid=18764885 |doi=10.1111/j.1467-789X.2008.00523.x |url=}}&lt;/ref&gt;

Kako društva postaju sve zavisnija od [[energetska vrednost hrane|velike energetske vrednosti]], velikih porcija i obroka brze hrane, povezanost između konzumiranja brze hrane i gojaznosti sve više zabrinjava.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Rosenheck|first=R|title=Fast food consumption and increased caloric intake: a systematic review of a trajectory towards weight gain and obesity risk |journal=Obes Rev |volume=9 |issue=6 |pages=535-47 |year=2008|month=November |pmid=18346099|doi=10.1111/j.1467-789X.2008.00477.x |url=}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, u periodu između 1977. i 1995. godine, konzumiranje obroka brze hrane se utrostručilo, a unos energetske vrednosti putem ovih obroka se učetvorostručio.&lt;ref&gt;{{Cite book |author=Lin BH, Guthrie J and Frazao E |editor=Frazão E |title=Agriculture Information Bulletin No. 750: America's Eating Habits: Changes and Consequences |url=http://www.ers.usda.gov/publications/aib750/ |year=1999 |publisher=US Department of Agriculture, Economic Research Service |location=Washington, DC |pages=213-239 |chapter=Nutrient contribution of food away from home |access-date=2015-04-15 |archive-date=2002-06-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020611183104/http://www.ers.usda.gov/publications/aib750/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Agrarna politika]] i [[Zelena revolucija (poljoprivreda)|tehnike]] u Sjedinjenim Državama i Evropi doveli su do nižih cena hrane. U Sjedinjenim Državama, subvencionisanje kukuruza, soje, pšenice i pirinča posredstvom [[zakon o farmama|zakona o farmama]] (U.S. farm bill) učinilo je glavne izvore prerađene hrane jeftinim u poređenju sa voćem i povrćem.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Pollan, Michael|title=You Are What You Grow|work=New York Times|url=http://www.nytimes.com/2007/04/22/magazine/22wwlnlede.t.html?ex=1186027200&amp;en=bbe0f6a2c10e3b3c&amp;ei=5070|date = 22. 4. 2007.|accessdate = 30. 7. 2007.}}&lt;/ref&gt;

Gojazne osobe stalno prijavljuju manje vrednosti svoje potrošnje hrane u poređenju sa osobama normalne težine.&lt;ref&gt;Kopelman and Caterson 2005:324.&lt;/ref&gt; Ovo je podržano i testiranjima ljudi izvedenim u [[kalorimetarskoj]] prostoriji,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Metabolism alone doesn't explain how thin people stay thin |publisher=The Medical Post|work=John Schieszer|format=registration required}}&lt;/ref&gt; kao i direktnim posmatranjem.

=== Sedentarni način života ===
{{See also|Sedentarni način života}}
[[Sedentarni način života]] igra važnu ulogu kod gojaznosti.&lt;ref&gt;Seidell 2005 p.10&lt;/ref&gt; Širom sveta došlo je do velikog pomaka ka fizički manje zahtevnom radu,&lt;ref name=WHO2009&gt;{{cite web |url=http://www.who.int/dietphysicalactivity/publications/facts/obesity/en/ |title=WHO: Obesity and overweight |work=[[Svetska zdravstvena organizacija|World Health Organization]] |accessdate=10. 1. 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081218104805/http://www.who.int/dietphysicalactivity/publications/facts/obesity/en/ |archivedate=2008-12-18 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=WHOExercise&gt;{{cite web|url=http://www.who.int/dietphysicalactivity/factsheet_inactivity/en/index.html |title=WHO &amp;#124; Physical Inactivity: A Global Public Health Problem |work=[[Svetska zdravstvena organizacija|World Health Organization]]  |accessdate = 22. 2. 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Ness2006&gt;{{cite journal |author=Ness-Abramof R, Apovian CM |title=Diet modification for treatment and prevention of obesity |journal=Endocrine |volume=29 |issue=1 |pages=5-9 |year=2006|month=February |pmid=16622287|doi=10.1385/ENDO:29:1:135 |url=}}&lt;/ref&gt; i trenutno najmanje 60% svetske populacije nedovoljno vežba.&lt;ref name=WHOExercise/&gt; Primarni uzrok ovoga je povećana upotreba mehanizovanog prevoza i preovlađivanje tehnologije koja smanjuje potrebu za radom u kući.&lt;ref name=WHO2009/&gt;&lt;ref name=WHOExercise/&gt;&lt;ref name=Ness2006/&gt; Kod dece dolazi do pada nivoa fizičke aktivnosti zbog manjka kretanja i fizičkog obrazovanja.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Salmon J, Timperio A |title=Prevalence, trends and environmental influences on child and youth physical activity |journal=Med Sport Sci |volume=50 |issue= |pages=183-99 |year=2007|pmid=17387258|doi=10.1159/000101391 |series=Medicine and Sport Science |isbn=978-3-318-01396-2 }}&lt;/ref&gt; Svetski trendovi su manje jasni u pogledu [[fizička aktivnost|fizičke aktivnosti]] u aktivno slobodno vreme. [[Svetska zdravstvena organizacija]] ukazuje na činjenicu da ljudi širom sveta manje teže aktivnom bavljenju rekreacijom, dok je jedna studija iz Finske&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Borodulin K, Laatikainen T, Juolevi A, Jousilahti P |title=Thirty-year trends of physical activity in relation to age, calendar time and birth cohort in Finnish adults |journal=Eur J Public Health |volume=18 |issue=3 |pages=339-44 |year=2008|month=June |pmid=17875578 |doi=10.1093/eurpub/ckm092 |url=}}&lt;/ref&gt; otkrila povećanje, a studija iz Sjedinjenih Država opazila da nema značajnih promena u pogledu fizičke aktivnosti u slobodno vreme.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Brownson RC, Boehmer TK, Luke DA |title=Declining rates of physical activity in the United States: what are the contributors?|journal=Annu Rev Public Health |volume=26 |issue= |pages=421-43 |year=2005|pmid=15760296|doi=10.1146/annurev.publhealth.26.021304.144437 |url=}}&lt;/ref&gt;

I kod dece i kod odraslih postoji povezanost između vremena gledanja televizije i rizika od gojaznosti.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Gortmaker SL, Must A, Sobol AM, Peterson K, Colditz GA, Dietz WH |title=Television viewing as a cause of increasing obesity among children in the United States, 1986–1990 |journal=Arch Pediatr Adolesc Med |volume=150 |issue=4 |pages=356-62 |year=1996|month=April |pmid=8634729|doi=10.1001/archpedi.1996.02170290022003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Vioque J, Torres A, Quiles J |title=Time spent watching television, sleep duration and obesity in adults living in Valencia, Spain |journal=Int. J. Obes. Relat. Metab. Disord. |volume=24 |issue=12 |pages=1683-8 |year=2000|month=December |pmid=11126224 |doi= 10.1038/sj.ijo.0801434|url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-obesity_2000-12_24_12/page/1683}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Tucker LA, Bagwell M |title=Television viewing and obesity in adult females |journal=Am J Public Health |volume=81 |issue=7 |pages=908-11 |year=1991|month=July|pmid=2053671 |pmc=1405200 |doi= 10.2105/AJPH.81.7.908|url=http://www.ajph.org/cgi/reprint/81/7/908 |format=PDF}}&lt;/ref&gt; Jedno istraživanje je otkrilo da 63 od 73 studija (86%) pokazuje povećanje stope gojaznosti kod dece, sa povećanjem izloženosti medijima, pri čemu stopa raste proporcionalno vremenu provedenom u gledanju televizije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ipsdweb.ipsd.org/uploads/IPPC/CSM%20Media%20Health%20Report.pdf |title=Media + Child and Adolescent Health: A Systematic Review |publisher=Common Sense Media |year=2008 |format=PDF |work=Ezekiel J. Emanuel |accessdate=6. 4. 2009. |archive-date=2012-11-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121122070205/http://ipsdweb.ipsd.org/uploads/IPPC/CSM%20Media%20Health%20Report.pdf }}&lt;/ref&gt;

=== Nasledni faktori ===
{{Main|Genetika gojaznosti}}
[[Datoteka:La monstrua desnuda (1680), de Juan Carreño de Miranda..jpg|thumb|upright|alt=Slika tamnokose gojazne devojke ružičastih obraza koja se naslanja na sto. Drži grožđe i listove vinove loze u levoj ruci pokrivajući genitalije.|Na slici iz 1680. autora ''[[Juan Carreno de Miranda]]'' je devojka za koju se pretpostavlja da ima [[Prader-Vilijev sindrom]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.esst.org/newsletter2000.htm |title=Case Study: Cataplexy and SOREMPs Without Excessive Daytime Sleepiness in Prader Willi Syndrome. Is This the Beginning of Narcolepsy in a Five Year Old?|last=Jones|first=Mary|publisher=European Society of Sleep Technologists|accessdate = 6. 4. 2009.}}&lt;/ref&gt;]]
Kao mnoga druga zdravstvena stanja, i gojaznost može biti prouzrokovana uzajamnim dejstvom genetskih i faktora životne sredine. [[Polimorfizam (biologija)|Polimorfizmi]] u različitim [[gen]]ima kontroliše [[apetit]] i [[metabolizam]] predisponiran za gojaznost u prisustvu dovoljne energije hrane. Do 2006. godine više od 41 ovih mesta je dovedeno u vezu sa razvojem gojaznosti u povoljnom okruženju.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Poirier P |title=Obesity and cardiovascular disease: pathophysiology, evaluation, and effect of weight loss |journal=Arterioscler. Thromb. Vasc. Biol. |volume=26 |issue=5 |pages=968-76 |year=2006|month=May |pmid=16627822 |doi=10.1161/01.ATV.0000216787.85457.f3|url=https://archive.org/details/sim_arteriosclerosis-thrombosis-and-vascular-biology_2006-05_26_5/page/968|author-separator=, |author2=Giles TD |author3=Bray GA |display-authors=3 |last4=Hong |first4=Y |last5=Stern|first5=JS |last6=Pi-Sunyer |first6=FX |last7=Eckel |first7=RH}}&lt;/ref&gt;

Rezultati [[Finska|finsko]]-[[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] istraživanja, objavljeni u [[Sjedinjene Američke Države|američkom]] časopisu „Sajens“, pokazali su da na 16-tom [[čovek|ljudskom]] [[hromozom]]u postoji [[gen]] (nazvan FTO, gen koji je povezan sa masnim tkivom i gojaznošću) koji utiče na gojaznost. Istraživanje sprovedeno na više od 40.000 [[čovek|ljudi]] pokazalo je da su osobe nosioci dva gena FTO izložene za 70% većoj opasnosti od pojave gojaznosti od osoba bez tog gena. Nalazi pokazuju da su ljudi koji imaju dve kopije [[FTO gen]]a u proseku teži 3–4&amp;nbsp;kg i imaju 1,67-puta veći rizik za gojaznost u poređenju sa onima koji su bez tog rizika [[alel]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Loos RJ, Bouchard C |title=FTO: the first gene contributing to common forms of human obesity |journal=Obes Rev |volume=9 |issue=3 |pages=246-50|year=2008|month=May |pmid=18373508 |doi=10.1111/j.1467-789X.2008.00481.x |url=}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od ispitane populacije, procenat gojaznosti koji se može pripisati genetici od 6% do 85%.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Yang W, Kelly T, He J |title=Genetic epidemiology of obesity |journal=Epidemiol Rev |volume=29 |issue=|pages=49-61 |year=2007|pmid=17566051 |doi=10.1093/epirev/mxm004}}&lt;/ref&gt;

Gojaznost je glavna odlika nekoliko sindroma, kao što su [[Prader-Vilijev sindrom]], [[Barde-Bidlov sindrom]], [[Kohenov sindrom]], i [[MOMO sindrom]]. (Termin „nesindromska gojaznost“ se ponekad koristi kada su ova stanja isključena.)&lt;ref name=&quot;pmid19506576&quot;&gt;{{cite journal |author=Walley AJ, Asher JE, Froguel P |title=The genetic contribution to non-syndromic human obesity |journal=Nat. Rev. Genet. |volume= 10|issue= 7|pages=431-42|year=2009|month=June |pmid=19506576 |doi=10.1038/nrg2594 |url=}}&lt;/ref&gt; Kod ljudi sa ranim početkom ozbiljne gojaznosti (definisana kao ona koja počinje pre 10&amp;nbsp;godina starosti i indeksa telesne mase koji je tri [[standardna devijacija|standardne devijacije]] veći od normalne), 7% gaji jedinstvenu mutaciju DNK.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Farooqi S, O'Rahilly S |title=Genetics of obesity in humans |journal=Endocr. Rev. |volume=27 |issue=7 |pages=710-18 |year=2006 |month=December |pmid=17122358 |doi=10.1210/er.2006-0040 |url=http://edrv.endojournals.org/cgi/content/full/27/7/710 |access-date=2015-04-15 |archive-date=2010-07-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100710170521/http://edrv.endojournals.org/cgi/content/full/27/7/710 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Studije koje su usmerene na nasledne obrazce umesto na određeni gen otkrile su da je gojazno 80% potomstva od dva gojazna roditelja [[roditeljska gojaznost|gojazni roditelji]], u poređenju sa manje od 10% potomstva čija su oba roditelja normalne težine.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Kolata,Gina |title=Rethinking thin: The new science of weight loss&amp;nbsp;– and the myths and realities of dieting |publisher=Picador |location= |year=2007|pages=122| isbn = 0-312-42785-9}}&lt;/ref&gt;

[[Hipoteza štedljivog gena]] pretpostavlja se da su ljudi skloni gojaznosti zbog manjka hrane tokom ljudske evolucije. Njihova sposobnost da iskoriste retke periode izobilja čuvajući energiju u obliku masnoće bila je korisna tokom perioda kada bi raspoloživost hrane varirala, i pojedinci sa većim masnim rezervama bi imali veću verovatnoću da prežive [[glad]]. Ova sklonost za skladištenje masnoće, međutim, bila bi maladaptivna u društvima sa postojanom zalihom hrane.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Chakravarthy MV, Booth FW |title=Eating, exercise, and &quot;thrifty&quot; genotypes: Connecting the dots toward an evolutionary understanding of modern chronic diseases |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-applied-physiology_2004-01_96_1/page/3 |journal=J. Appl. Physiol.|volume=96 |issue=1 |pages=3-10 |year=2004|pmid=14660491 |doi=10.1152/japplphysiol.00757.2003}}&lt;/ref&gt; Ova teorija je dobila različite kritike te su predložene druge evolutivne teorije kao što su: [[hipoteza o skretanju gena]] i [[štedljivi fenotip|hipoteza štedljivog fenotipa]].&lt;ref&gt;{{Cite journal 
| last1 = Wells | first1 = J. C. K. 
| title = Thrift: A guide to thrifty genes, thrifty phenotypes and thrifty norms 
| doi = 10.1038/ijo.2009.175 
| journal = International Journal of Obesity 
| volume = 33 
| issue = 12 |pages=1331-1338 
|year= 2009 
| pmid =  19752875
| pmc = 
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal 
| last1 = Wells | first1 = J. C. K. 
| title = The thrifty phenotype: An adaptation in growth or metabolism? 
| doi = 10.1002/ajhb.21100 
| journal = American Journal of Human Biology 
| volume = 23 
| issue = 1 |pages=65-75 
|year= 2011 
| pmid =  21082685
| pmc = 
}}&lt;/ref&gt;

=== Faktori sredine ===
Druga polovina, koja deluje kao okidač su spoljni faktori (nepravilno i neadekvatno konzumiranje [[hrana|hrane]]). Kada se u organizam duže vreme unosi veća količina energetski hranljivih materija nego što može da se potroši, dolazi do posledičnog taloženja [[masti]] i povećanja telesne težine. Do gojaznosti neće doći ako postoji ravnoteža između unosa hrane i energetske potrošnje.

=== Psihogeni faktori ===
Oko 30% gojaznih osoba ima faze prejedanja ({{jez-eng|bingle eating disorder}}). Hrana često služi kao sredstvo za prevazilaženje loših emocija (frustracije, dosade, nesigurnosti, ljutnje, tuge) ili kao uteha za razne probleme. Osim toga, gojazne osobe se često osećaju nepoželjno i diskriminisano u današnjem društvu koje manekenski tip građe ističe kao ideal lepote. Usled toga one često ulaze u „začarani krug“, unoseći još više hrane kako bi se kratkoročno osećale bolje.

=== Fiziološki faktori ===
Sa godinama se polako smanjuje nivo bazalnog [[metabolizam|metabolizma]], a povećavaju se katabolički procesi za koje nije potrebna dodatna [[energija]]. Sa starenjem se smanjuje i sposobnost i želja za fizičkom aktivnošću, što dodatno otežava stvari. Mišićna aktivnost je najvažniji način kojim se energija oslobađa iz organizma. Oko jedna trećine dnevno utrošene energije se potroši [[mišićno tkivo|mišićnim]] radom, a kod fizičkih radnika i polovina ili tri četvrtine. Zbog toga se često kaže, da gojaznost nastaje kao posledica previsokog odnosa unosa hrane prema fizičkoj aktivnosti.

=== Patofiziološki faktori ===
Poremećaji lučenja nekih endokrinih žlezda ([[hipofiza]], [[štitna žlezda|štitasta]] i polne žlezde) mogu da budu uzrok gojaznosti. Takođe, lezija centara za regulaciju unosa hrane u [[mozak|mozgu]] ili njihov poremećaj (malignitet) može usloviti povećanje telesne težine, a sličan efekat imaju i razne genetičke abnormalnosti u hemizmu masnih zaliha.

=== Druge bolesti ===
Određene telesne i mentalne bolesti i farmaceutske supstance koje su korišćene pri njihovom lečenju mogu da povećaju rizik za gojaznost. U medicinske bolesti koje povećavaju rizik za gojaznost spada nekoliko retkih sindroma (navedenih iznad) kao i neka urođena ili stečena stanja: [[Hipotireoza|hipotireoidizam]], [[Kušingov sindrom]], [[nedostatak hormona rasta]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Rosén T, Bosaeus I, Tölli J, Lindstedt G, Bengtsson BA |title=Increased body fat mass and decreased extracellular fluid volume in adults with growth hormone deficiency |url=https://archive.org/details/sim_clinical-endocrinology_1993-01_38_1/page/63 |journal=Clin. Endocrinol. (Oxf) |volume=38 |issue=1 |pages=63-71 |year=1993|pmid=8435887| doi = 10.1111/j.1365-2265.1993.tb00974.x}}&lt;/ref&gt; i [[poremećaji u ishrani]]: [[poremećaj nekontrolisanog prejedanja]] i [[sindrom noćnog jedenja]].&lt;ref name=HaslamJames/&gt; Međutim, gojaznost se ne smatra psihijatrijskim poremećajem, i stoga nije navedena u [[Dijagonostičkom i statističkom priručniku mentalnih poremećaja|DSM-IVR]] kao psihijatrijska bolest.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Zametkin AJ, Zoon CK, Klein HW, Munson S |title=Psychiatric aspects of child and adolescent obesity: a review of the past 10 years |url=https://archive.org/details/sim_journal-american-academy-child-adolescent-psychiatry_2004-02_43_2/page/134 |journal=J Am Acad Child Adolesc Psychiatry |volume=43 |issue=2 |pages=134-50 |year=2004|month=February |pmid=14726719|doi=10.1097/00004583-200402000-00008}}&lt;/ref&gt; Rizik viška kilograma i gojaznosti je veći kod pacijenata sa psihijatrijskim poremećajima nego kod osoba koje nemaju psihijatrijski poremećaj.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Chiles C, van Wattum PJ |title=Psychiatric aspects of the obesity crisis | journal=Psychiatr Times | year=2010| volume=27 | issue=4 |pages=47-51}}&lt;/ref&gt;

Određeni lekovi mogu da prouzrokuju dobitak na težini ili promene u [[telesna građa|telesnoj građi]]; u njih spadaju [[insulin]], [[sulfonilureja|sulfonilureje]], [[tiazolidinedion]]i, [[atipični antipsihotici]], [[antidepresiv]]i, [[glukokortikoidi|steroidi]], određeni [[antiepileptik|antikonvulzivi]] ([[fenitoin]] i [[Valproinska kiselina|valproat]]), [[pizotifen]], i neki oblici [[hormonska kontracepcija|hormonske kontracepcije]].&lt;ref name=HaslamJames/&gt;

=== Društvene determinante ===
{{Main|Društvene determinante gojaznosti}}
Iako su genetski uticaji važni za razumevanje gojaznosti, oni ne mogu da objasne aktuelno dramatično povećanje broja gojaznih osoba koje se vidi u određenim zemljama ili na globalnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Yach D, Stuckler D, Brownell KD |title=Epidemiologic and economic consequences of the global epidemics of obesity and diabetes |journal=Nat. Med. |volume=12 |issue=1|pages=62-6 |year=2006|month=January |pmid=16397571 |doi=10.1038/nm0106-62 |url=}}&lt;/ref&gt; Iako je prihvaćeno da unošenje energije koje je veće od potrošnje dovodi do gojaznosti u pojedinačnim slučajevima, uzrok zamene ova dva činioca na društvenom nivou je veoma diskutabilno. Postoje brojne teorije o uzroku ali većina veruje da je to kombinacija različitih činilaca.

Veza između [[Društvena klasa|društvenog staleža]] i ITM varira na globalnom nivou. Pregled iz 1989. je pronašao da je u razvijenim zemljama manja verovatnoća da žene iz visokog društvenog slaleža budu gojazne. Nisu se mogle videti značajne razlike među muškarcima iz različitih društvenih staleža. U zemljama u razvoju, bila je veća verovatnoća da žene, muškarci i deca iz viših društvenih staleža budu gojazni.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Sobal J, Stunkard AJ |title=Socioeconomic status and obesity: A review of the literature |url=https://archive.org/details/sim_psychological-bulletin_1989-03_105_2/page/260 |journal=Psychol Bull |volume=105 |issue=2 |pages=260-75 |year=1989|month=March |pmid=2648443|doi=10.1037/0033-2909.105.2.260}}&lt;/ref&gt; Kada je ovaj pregled ažuriran 2007. godine, otkrio je iste veze, mada slabije. Oseća se da je povezanost oslabila zbog uticaja [[Globalizacija|globalizacije]].&lt;ref name=McLaren2007&gt;{{cite journal |author=McLaren L |title=Socioeconomic status and obesity |journal=Epidemiol Rev|volume=29 |issue= |pages=29-48 |year=2007|pmid=17478442 |doi=10.1093/epirev/mxm001}}&lt;/ref&gt; Među razvijenim zemljama, nivo gojaznosti odraslih i procenat dece tinejdžera koji imaju višak kilograma, dovodi se u vezu sa [[ekonomska nejednakost|nejednakim prihodima]]. Sličan odnos se vidi i u državama SAD: u nejednakim državama veći broj odraslih, čak i u višim društvenim staležima, su gojazni.&lt;ref name=&quot;spirit&quot;&gt;{{Cite book|title=The Spirit Level: Why More Equal Societies Almost Always Do Better |last1=Wilkinson |first1=Richard |last2=Pickett|first2=Kate|publisher=Allen Lane |location=London |isbn=978-1-84614-039-6 |year=2009|url=http://www.equalitytrust.org.uk/why/evidence/obesity|pages=91-101}}&lt;/ref&gt;

Predočena su mnoga objašnjenja za vezu između ITM i društvenog staleža. Smatra se da u razvijenim državama, bogati mogu da priušte hranljiviju hranu, pod većim su društvenim pritiskom da ostanu vitki, i imaju više mogućnosti i veća očekivanja za [[fizički fitnes]]. Veruje se da u [[Zemlja u razvoju|nerazvijenim zemljama]] sposobnost da se priušti hrana, visoka potrošnja energije prilikom telesnog rada, i kulturne vrednosti koje cene krupnu telesnu građu doprinose primećenim obrazcima.&lt;ref name=McLaren2007/&gt; I stav koji ljudi imaju prema telesnoj masi u životu može igrati ulogu u gojaznosti. Veza u promenama ITM tokom vremena se može zapaziti među prijateljima, braćom i sestrama i supružnicima.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Christakis NA, James H. Fowler |title=The Spread of Obesity in a Large Social Network over 32 Years |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2007-07-26_357_4/page/370 |journal= New England Journal of Medicine|volume=357 |issue=4|pages=370-379 |year=2007|pmid=17652652 |doi=10.1056/NEJMsa066082}}&lt;/ref&gt; Izgleda da stres i percipiran niski društveni status povećavaju rizik za gojaznost.&lt;ref name=&quot;spirit&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Bjornstop|first=P|title=Do stress reactions cause abdominal obesity and comorbidities?|journal=Obesity Reviews|volume=2|issue=2|year=2001|doi=10.1046/j.1467-789x.2001.00027.x|pmid=12119665|pages=73-86}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Goodman E, Adler NE, Daniels SR, Morrison JA, Slap GB, Dolan LM|title=Impact of objective and subjective social status on obesity in a biracial cohort of adolescents|journal=Obesity Reviews|volume=11|issue=8|year=2003|pmid=12917508|doi=10.1038/oby.2003.140|pages=1018-26}}&lt;/ref&gt;

Pušenje ima značajno dejstvo na težinu pojedinca. Bivši pušači dobijaju u proseku 4,4&amp;nbsp;kilograma (9.7&amp;nbsp;funti) kod muškaraca i 5,0&amp;nbsp;kilograma (11.0&amp;nbsp;funti) kod žena tokom deset godina.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Flegal KM, Troiano RP, Pamuk ER, Kuczmarski RJ, Campbell SM |title=The influence of smoking cessation on the prevalence of overweight in the United States |journal=N. Engl. J. Med. |volume=333 |issue=18 |pages=1165-70 |year=1995 |month=November |pmid=7565970 |doi=10.1056/NEJM199511023331801 |url=http://content.nejm.org/cgi/content/full/333/18/1165 |access-date=2015-04-15 |archive-date=2003-04-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030405192136/http://content.nejm.org/cgi/content/full/333/18/1165 }}&lt;/ref&gt; Međutim, promenljiva stopa pušenja ne deluje mnogo na ukupnu stopu gojaznosti.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Chiolero A, Faeh D, Paccaud F, Cornuz J |title=Consequences of smoking for body weight, body fat distribution, and insulin resistance|journal=Am. J. Clin. Nutr. |volume=87 |issue=4 |pages=801-9 |date = 2008-04-01 |pmid=18400700|url=http://www.ajcn.org/cgi/content/full/87/4/801 }}&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Državama, broj dece koji osoba ima je povezan sa njenim rizikom za gojaznost. Rizik kod žena se povećava za 7% po detetu, dok se rizik kod muškaraca povećava za 4% po detetu.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Weng HH, Bastian LA, Taylor DH, Moser BK, Ostbye T |title=Number of children associated with obesity in middle-aged women and men: results from the health and retirement study |journal=J Women's Health (Larchmt) |volume=13 |issue=1 |pages=85-91 |year=2004|pmid=15006281 |doi=10.1089/154099904322836492}}&lt;/ref&gt; Ovo se delimično može objasniti činjenicom da su roditelji na Zapadu, koji imaju nesamostalnu decu, manje fizički aktivni.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Bellows-Riecken KH, Rhodes RE |title=A birth of inactivity? A review of physical activity and parenthood |journal=Prev Med |volume=46|issue=2 |pages=99-110 |year=2008|month=February |pmid=17919713 |doi=10.1016/j.ypmed.2007.08.003}}&lt;/ref&gt;

U svetu u razvoju, urbanizacija igra ulogu u povećanju stope gojaznosti. U [[Kina|Kini]] je ukupna stopa gojaznosti ispod 5%; međutim, u nekim gradovima stopa gojaznosti prelazi 20%.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.who.int/dietphysicalactivity/media/en/gsfs_obesity.pdf |title=Obesity and Overweight |format=PDF|publisher=[[Svetska zdravstvena organizacija|World Health Organization]] |accessdate = 22. 2. 2009.}}&lt;/ref&gt;

Veruje se da [[neuhranjenost]] u ranom životu igra ulogu u povećanoj stopi gojaznosti u svetu u razvoju.&lt;ref name=DC2001&gt;{{cite journal |author=Caballero B |title=Introduction. Symposium: Obesity in developing countries: biological and ecological factors |journal=J. Nutr. |volume=131 |issue=3 |pages=866S–870S |year=2001|month=March |pmid=11238776 |doi= |url=http://jn.nutrition.org/cgi/content/full/131/3/866S}}&lt;/ref&gt; Endokrine promene koje se dešavaju tokom perioda neuhranjenosti mogu doprineti stvaranju zaliha masnoće onda kada energija postane dostupna.&lt;ref name=DC2001/&gt;

U skladu sa [[kognitivna epidemiologija|kognitivno epidemiološkim]] podacima, brojne studije potvrđuju da je gojaznost povezana sa kognitivnim nedostacima.&lt;ref name=&quot;Smith2011&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1111/j.1467-789X.2011.00920.x |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1467-789X.2011.00920.x/abstract |authors = E. Smith1, P. Hay, L. Campbell, J. N. Trollor |title = A review of the association between obesity and cognitive function across the lifespan: implications for novel approaches to prevention and treatment |journal = Obesity Reviews |volume = 12 |pages=740-755 |year= 2011}}&lt;/ref&gt; Bilo da gojaznost prouzrokuje kognitivne nedostatke ili obrnuto, trenutno nije jasno.

=== Infektivni agensi ===
Studija o dejstvu infektivnih agensa na metabolizam je još u ranom stadijumu. Pokazalo se da se [[crevna flora]] razlikuje kod vitkih i gojaznih ljudi. Postoji indikacija da stomačna flora kod gojaznih i vitkih pojedinaca može da utiče na metabolički potencijal. Za ovu očiglednu promenu metaboličkog potencijala, veruje se da dodeljuje veći kapacitet za iskorišćenje energije koja doprinosi gojaznosti. Tek treba da bude jasno utvrđeno da li su ove razlike neposredni uzrok ili rezultat gojaznosti.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=DiBaise JK, Zhang H, Crowell MD, Krajmalnik-Brown R, Decker GA, Rittmann BE |title=Gut microbiota and its possible relationship with obesity |url=https://archive.org/details/sim_mayo-clinic-proceedings_2008-04_83_4/page/460 |journal=Mayo Clinic proceedings. Mayo Clinic |volume=83 |issue=4 |pages=460-9 |year=2008|month=April |pmid=18380992|doi=10.4065/83.4.460}}&lt;/ref&gt;

Veza između [[virus]]a i gojaznosti je pronađena kod ljudi i kod nekoliko različitih životinjskih vrsta. U kojoj meri je ta veza doprinela sve većoj stopi gojaznosti tek treba da bude utvrđeno.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Falagas ME, Kompoti M |title=Obesity and infection |journal=Lancet Infect Dis |volume=6 |issue=7|pages=438-46 |year=2006|month=July |pmid=16790384 |doi=10.1016/S1473-3099(06)70523-0 |url=}}&lt;/ref&gt;

== Patogeneza ==
Suvišno unošenje energetskih materija, prvenstveno [[ugljeni hidrat|ugljenih hidrata]] i [[masti|lipida]], ispoljava se uvek nagomilavanjem [[masti]] u organizmu. Za svakih 9,3 [[kalorija]] viška energije deponuje se 1 gram masti.

Višak unetih ugljenih hidrata pretvara se u trigliceride,&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Wright JD, Kennedy-Stephenson J, Wang CY, McDowell MA, Johnson CL | title=Trends in intake of energy and macronutrients—United States, 1971–2000 | journal=MMWR Morb Mortal Wkly Rep | year=2004| month=February | volume=53 | issue=4 | pages=80-2 | url=http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/mm5304a3.htm | pmid=14762332}}&lt;/ref&gt; koji se transportuju do [[Tkivo (biologija)|tkiva]] i u njima deponuju. Glavni organ u kome se obavlja ova transformacija je [[jetra]]. Deponovanje masti u masne depoe obavlja se u obliku hilomikrona i lipoproteina vrlo male gustine. Molekul triglicerida je suviše velik da bi ušao u [[Ćelija (biologija)|ćeliju]]. Krvlju dospeli trigliceridi se prvo hidrolizuju pod dejstvom [[enzim]]a lipaze u kapilarima i pri tome nastaju [[masna kiselina|masne kiseline]]. Da bi se one deponovale potreban je glicerol u ćeliji, a on potiče od razgrađenih ugljenih hidrata. Prema tome, deponovanje masti u ćelijama masnog tkiva je uslovljeno metabolizmom [[ugljeni hidrat|šećera]].

Prekomerni unos energije dešava se samo za vreme razvojne faze gojaznosti. Jednom kada osoba postane gojazna, jedini uslov da to i ostane jeste da unos energije bude identičan potrošnji (statična faza).

Ostali patogenetski mehanizmi kod gojaznih osoba su manje izraženi. Eventualno, može da postoji povećana koncetracija slobodnih masnih kiselina i triglicerida u [[krv]]i, ili blago povećan nivo bazalnog metabolizma itd.

== Patofiziološki poremećaji ==
[[Datoteka:Fatmouse.jpg|thumb|alt=Dva bela miša, oba sa ušima slične veličine, crnim očima i ružičastim nosevima. Telo miša na levoj strani je oko tri puta šire nego kod miša normalne veličine koji se nalazi na desnoj strani.|Poređenje miša koji nije u stanju da proizvede [[Leptin (hormon)|leptin]] što dovodi do gojaznosti (levo), i normalnog miša (desno)]]

Ova [[bolest]] se ispoljava promenama u telesnoj građi, biohemijskim poremećajima i raznim simptomima i znacima (povećanje telesne težine, promene u unutrašnjim organima, na lokomotornom aparatu, pojave [[šećerna bolest|šećerne bolesti]], promene na [[cirkulatorni sistem čoveka|kardiovaskularnom]] i [[sistem organa za disanje|respiratornom sistemu]] i psihički poremećaji).&lt;ref name=&quot;flier&quot;&gt;{{cite journal | author=Flier JS | title=Obesity wars: Molekularni napredak u suprotnosti sa rastućom epidemijom | url=https://archive.org/details/cell_2004-01-23_116_2/page/337 | journal=Cell | year=2004| pages=337-50 | volume=116 | issue=2 | pmid=14744442 | doi = 10.1016/S0092-8674(03)01081-X}}&lt;/ref&gt; Ovim područjem istraživanja se skoro niko nije bavio sve do 1994. god kad je otkriven [[Leptin (hormon)|leptin]]. Nakon ovog otkrića su razjašnjeni mnogi drugi hormonski mehanizmi koji učestvuju u regulisanju [[apetit]]a i unošenja hrane, obrasci skladištenja [[Adipozno tkivo|masnog tkiva]] i razvoj [[Insulinska rezistencija|insulinske rezistencije]]. Nakon otkrića leptina proučavali su se [[grelin]], [[insulin]], [[oreksin]], [[Peptid YY|PYY 3-36]], [[holecistokinin]], [[adiponektin]] kao i mnogi drugi posrednici. [[Adiponektin]]i su posrednici koje proizvodi masno tkivo; za njihovo delovanje se smatralo da modifikuje mnoge bolesti koje su vezane za gojaznost.

Za leptin i grelin se smatralo da su komplementarni po tome kako utiču na apetit, pri čemu se grelin proizvodi tako što se putem želuca prilagođava kratkoročna kontrola apetita (npr. jesti kada je želudac prazan i prestati kada je želudac pun). Masno tkivo proizvodi leptin kako bi signaliziralo skladištenje masti u telu, a posrednik je i za dugoročnu kontrolu apetita (npr. jesti više kada su zalihe masti niske i jesti manje kada su zalihe masti visoke). Iako davanje leptina može da bude delotvorno za malu podgrupu gojaznih pojedinaca kojima nedostaje leptin, za većinu gojaznih pojedinaca se smatra da imaju leptinsku rezistenciju i kod njih su pronađeni visoki nivoi leptina.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Hamann A, Matthaei S |title=Regulation of energy balance by leptin |journal=Exp. Klin. Endokrinol. Dijabetis|volume=104 |issue=4 |pages=293-300 |year=1996|pmid=8886745 |doi=10.1055/s-0029-1211457}}&lt;/ref&gt; Za ovu rezistenciju se smatralo da delimično objašnjava zašto se davanje leptina nije pokazalo efikasnim pri smanjivanju apetita kod većine gojaznih ljudi.&lt;ref name=&quot;flier&quot;/&gt;

[[Datoteka:Leptin.png|thumb|left|alt=Trodimenzionalni model sa dva para suprotno postavljenih uvijenih stubaca međusobno spojenih na krajevima pomoću više linijskih segmenata.|Grafički prikaz molekula [[Leptin (hormon)|leptina]]]]
Dok se leptin i grelin proizvode periferno, svojim delovanjem na centralni nervni sistem kontrolišu apetit. Oni konkretno, kao i drugi hormoni koji su vezani za apetit deluju na [[hipotalamus]], područje mozga koje je od suštinske važnosti za regulisanje unosa hrane i trošenja energije. Postoji nekoliko krugova u okviru hipotalamusa koji doprinose njegovoj ulozi u integrisanju apetita, putanja [[melanokortin]]a je jedna od najbolje shvaćenih.&lt;ref name=&quot;flier&quot;/&gt; Krug počinje sa područjem hipotalamusa, [[arkuatno jezgro|arkuatnim jezgrom]], koje vodi do [[lateralni hipotalamus|lateralnog hipotalamusa]] (LH) i [[ventromedijalni hipotalamus|ventromedijalnog hipotalamusa]] (VMH), centara mozga za glad i sitost.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Boulpaep, Emile L.; Boron, Walter F. |title=Medical physiologya: Ćelijski i molekularni pristup |url=https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro_a6j9 |publisher=Saunders |location=Philadelphia |year=2003|pages=[https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro_a6j9/page/1227 1227]| isbn = 0-7216-3256-4}}&lt;/ref&gt;

Arkuatno jezgro sadrži dve različite grupe [[neuron]]a.&lt;ref name=&quot;flier&quot;/&gt; Prva grupa svrstava zajedno[[neuropeptid Y]] (NPY) i [[Agutiju srodni peptid|peptid vezan za aguti]] (AgRP) i ima stimulativni uticaj na LH i inhibitorni uticaj na VMH. Druga grupa grupa svrstava zajedno [[pro-opiomelanokortin]] (POMC) i [[Kokainom i amfetaminom regulisani transkript|transkript koji reguliše kokain i amfetamin]] (CART) i ima stimulativni uticaj na VMH , a inhibitorni na LH. Shodno tome, NPY/AgRP neuroni stimulišu glad i sprečavaju sitost, dok POMC/CART neuroni podstiču sitost i sprečavaju glad. Leptin delimično reguliše obe grupe neurona arkuatnog jezgra. Leptin sprečava grupu NPY/AgRP dok podstiče grupu POMC/CART. Dakle, nedostatak signaliziranja leptina, ili putem nedostatka leptina ili putem leptinske rezistencije, vodi do preteranog unošenja hrane i može da bude odgovoran za neke genetske kao i stečene oblike gojaznosti.&lt;ref name=&quot;flier&quot;/&gt;

Telesna građa gojaznih osoba se značajno i karakteristično menja. Masno tkivo u organizmu zdravih osoba nalazi se u određenoj količini i služi kao potporno tkivo i energetska rezerva. Ono se nalazi u međućelijskom prostoru, među vlaknima skeletnih mišića. Kod gojaznih osoba raspored [[masti]] je nešto drugačiji. Kod [[muškarac]]a se masno tkivo nagomilava u grudnom košu, gornjem delu trbuha, na vratu i licu. Pri gojenju [[žena]], ono se pretežno nagomilava u trbuhu, glutealnim predelima i ekstremitetima. Povećanje količine masnog tkiva u organizmu gojaznih osoba se ispoljava povećanjem broja i veličine masnih ćelija (adipocita).

U krvnoj plazmi gojaznih osoba povećana je koncentracija slobodnih masnih kiselina, holesterola i triglicerida, dok se koncentracije [[protein|belančevina]], glikoze i elektrolita ne menjaju.

U toku gojenja dešava se i masna infiltracija u neke unutrašnje organe ([[jetra|jetru]], [[gušterača|pankreas]] i [[srce]]), a može se javiti i dijafragmalna i ventralna hernija (bruh).

Uvećanje telesne težine ostavlja posledice i na lokomotornom aparatu. Degenerativne promene se dešavaju na zglobovima kolena, [[kičma|kičmenog stuba]], [[karlična kost|karlice]] i stopala, što rezultuje tegobama (bolovima) pri kretanju. Takođe se dešavaju i promene na [[kožni sistem|koži]].

Verovatno najozbiljnije posledice gojaznost ostavlja na [[cirkulatorni sistem čoveka|kardiovaskularni sistem]]. Povećanje volumena cirkulišuće [[krv]]i zahteva pojačan rad [[srce|srca]]. To se uglavnom ostvaruje povećanjem srčane frekfence ili povećanjem udarne zapremine srca. Kao posledica toga javlja se [[hipertenzija]] (povišen krvni pritisak), a neretko i hipertrofija leve komore. Svi ovi činioci uslovljavaju javljanje zastojne srčane insuficijencije kod gojaznih osoba. Osim toga, dešavaju se i promene na [[krvni sistem|krvnim sudovima]] (ateroskleroza) što direktno ili indirektno može izazvati moždani ili srčani udar. Takođe se mogu javiti i varikoziteti (proširene vene) na potkolenicama.

Nagomilavanje masnog tkiva u trbuhu smanjuje pokretljivost dijafragme i grudnog koša i izaziva otežano [[disanje]] kod gojaznih osoba. Zbog toga su one podložnije [[infekcija]]ma [[sistem organa za disanje|respiratornog sistema]].

Jedna od komplikacija gojaznosti jeste i pojava [[šećerna bolest|šećerne bolesti]]. Dugogodišnje povećano unošenje ugljenih hidrata iscrpljuje beta-ćelije [[gušterača|pankreasa]] i one počinju da stvaraju nedovoljne količine [[insulin]]a. To se manifestuje povećanjem koncentracije glikoze u krvi i razvojem dijabetesa.

Povezanost između gojaznosti i malignih neoplazmi predmet je brojnih istraživanja i danas postoje pouzdani dokazi o povećanoj učestalosti određenih lokalizacija malignoma kod gojaznih osoba. Studija Američkog kancerološkog društva, koje se odnosi na 750.000 osoba praćenih 12 godina, utvrila je da relativni rizik oboljevanja od neoplazmi iznosi 1,33 kod muškaraca i 1,55 kod žena u kojih postoji višak telesne mase iznad idealne veći od 40%.

Gojazne osobe su često izložene podsmehu okoline. Usled toga se kod njih često javlja psihička napetost, slabljenje volje za rad, izbegavanje druženja, [[Klinička depresija|depresija]] i sl.

== Javno zdravlje ==
[[Svetska zdravstvena organizacija]] (WHO) predviđa da [[prekomerna težina]] i gojaznost mogu uskoro da ustupe mesto tradicionalnijim problemima [[javno zdravlje|javnog zdravlja]] poput [[neuhranjenost]]i i [[Infekcija|zaraznih bolesti]] kao najvažniji uzrok lošeg zdravlja&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Loscalzo, Joseph; Fauci, Anthony S.; Braunwald, Eugene; Dennis L. Kasper; Hauser, Stephen L; Longo, Dan L. |title=Harisonovi principi interne medicine|publisher=McGraw-Hill Medical |location=|year=2008|pages= | isbn = 0-07-146633-9 |oclc=|doi= |accessdate=}}&lt;/ref&gt; Gojaznost je politički problem kao i problem javnog zdravlja zbog rasprostranjenosti, troškova i efekata na zdravlje.&lt;ref&gt;{{Cite book| author=Satcher D | title=Poziv za preduzimanje mera upućen načelniku hirurgije na državnom nivou u cilju prevencije i smanjenja problema prekomerne težine i gojaznosti | year=2001| publisher=U.S. Dept. of Health and Human Services, Public Health Service, Office of Surgeon General | url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK44206/|isbn=978-0-16-051005-2}}&lt;/ref&gt; Javno zdravlje ulaže napore da razume i popravi faktore životne sredine koji su odgovorni za rastuću rasprostranjenost gojaznosti među stanovništvom. Rešenja imaju u vidu menjanje faktora koji uzrokuju prekomernu potrošnju hrane i sprečavaju fizičku aktivnost. Ovi napori uključuju programe obroka u školama koje refundira vlada, smanjenje direktnih reklama [[Brza hrana|brze hrane]] upućenih deci,&lt;ref&gt;{{cite news | author=Brook Barnes | title=Smanjenje reklama za brzu hranu upućenih deci |url=http://www.nytimes.com/2007/07/18/business/18food.html | work=New York Times | date = 18. 7. 2007. |accessdate = 24. 7. 2008.}}&lt;/ref&gt; i smanjenje pristupa pićima po školama, koja su zaslađena šećerom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.healthfinder.gov/news/newsstory.aspx?docID=625759 |title=Manje pića koja sadrže šećer vode ka gubitku težine -healthfinder.gov |work=Odeljenje SAD za zdravstvo i socijalnu službu |accessdate=Oct 18,2009 |archive-date=2012-11-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121116045620/http://www.healthfinder.gov/news/newsstory.aspx?docID=625759 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Prilikom izgradnje urbanih sredina, učinjeni su napori da se poveća pristup parkovima i da se razviju pešačke staze.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Brennan Ramirez LK | title=Pokazatelji zajednica pogodnih za aktivnosti: Proces konsenzusa koji se zasniva na dokazima| journal=Am J Prev Med | year=2006| month=December | issue=6 | pages=530-32 | pmid=17169714 | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-preventive-medicine_2006-12_31_6/page/530|doi=10.1016/j.amepre.2006.07.026 | volume=31 | author-separator=, | author2=Hoehner CM | author3=Brownson RC |display-authors=3 | last4=Cook | first4=R | last5=Orleans | first5=C | last6=Hollander | first6=M | last7=Barker |first7=D | last8=Bors | first8=P | last9=Ewing | first9=R}}&lt;/ref&gt;

Mnoge zemlje i grupe su objavile izveštaje koji se odnose na gojaznost. 1998. su objavljene prve smernice vlade SAD pod nazivom „Kliničke smernice o identifikaciji, proceni i lečenju prekomerne težine i gojaznosti kod odraslih: Izveštaj o dokazima“.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Nacionalni institut za srce, pluća i krv|title=Kliničke smernice o identifikaciji, evaluaciji i lečenju prekomerne težine i gojaznosti kod odraslih|publisher=International Medical Publishing, Inc |location=|year= 1998 | isbn = 1-58808-002-1 |oclc=|url=http://www.nhlbi.nih.gov/guidelines/obesity/ob_gdlns.pdf|format=PDF}}&lt;/ref&gt; 2006. [[Kanadska mreža gojaznosti]] je objavila „Smernice kanadske kliničke prakse (CPG) o rukovođenju i prevenciji gojaznosti kod odraslih i dece“. Ovo je sveobuhvatna smernica koja se zasniva na dokazima i koja se osvrće na upravljanje i prevenciju prekomerne težine i gojaznosti kod odraslih i dece.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Lau DC, Douketis JD, Morrison KM, Hramiak IM, Sharma AM, Ur E |title=2006 Preled kanadskih smernica kliničke prakse o rukovođenju i prevenciji gojaznosti kod odraslih i dece |journal=CMAJ |volume=176 |issue=8|pages=S1–13 |year=2007|month=April |pmid=17420481 |pmc=1839777|doi=10.1503/cmaj.061409 |url=http://www.cmaj.ca/cgi/content/full/176/8/S1}}&lt;/ref&gt;

[[Kraljevski kolegijum lekara opšte prakse Velike Britanije]], [[Fakultet javnog zdravlja]] i [[Kraljevski kolegijum pedijatara i dečjeg zdravlja]] su [[2004]]. objavili izveštaj „Nagomilavanje problema“ koji je istakao rastući problem gojaznosti u Velikoj Britaniji.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Nagomilavanje problema; medicinski slučaj za mršaviju naciju |year=2004|publisher=Royal College of Physicians |location= London| isbn = 1-86016-200-2 |author=}}&lt;/ref&gt; Iste godine je [[Zdravstveni odbor]] [[Dom komuna|britanskog Donjeg doma]] objavio svoje „najsveobuhvatnije ispitivanje [...] koje je ikad preduzeto“ koje se tiče uticaja gojaznosti na zdravlje i društvo u Velikoj Britaniji i mogući pristupi problemu.&lt;ref name =GB2004&gt;{{Cite book|author=Zdravstveni odbor Donjeg doma parlamenta Velike Britanije |title=Obesity– Volume 1 – HCP 23-I, Third Report of session 2003–04. Izveštaj, zajedno sa zvaničnim zapisnikom|url=http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200304/cmselect/cmhealth/23/2302.htm|accessdate = 17. 12. 2007.|year=2004|month=May|publisher=TSO (The Stationery Office)|location=London, UK|isbn=978-0-215-01737-6}}&lt;/ref&gt; 2006. je [[Nacionalni institut za zdravstvenu negu i izuzetnost]] (''NICE'') izdao smernicu o dijagnozama i upravljanju gojaznošću, kao i politički udeo nezdravstvenih organizacija poput lokalnih veća.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nice.org.uk/nicemedia/pdf/CG43NICEGuideline.pdf |title=Gojaznost: smernice o prevenciji, utvrđivanju, ispitivanju i rukovođenjuprekomerne težine i gojaznosti ikod odraslih i dece|publisher=Nacionalno zdravstvo (NHS)|year=2006|format=PDF |work=Nacionalni institut za zdravstvo i kliničku izvrsnost (NICE)|accessdate = 8. 4. 2009.}}&lt;/ref&gt; Izveštaj iz 2007. koji je pripremio g. [[Derek Vanles]] za [[Kraljev fond]] upozorio je da ako se ne preduzmu dalji koraci, postoji opasnost da će gojaznost finansijski ozbiljno pogoditi [[Nacionalno zdravlje]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Wanless |first=Sir Derek |coauthors=John Appleby, Anthony Harrison, Darshan Patel|title=Da li je naše buduće zdravstvo osigurano? Pregled NHS finansiranja i rada|url=http://www.kingsfund.org.uk/research/publications/our_future.html|accessdate = 17. 12. 2007. |year=2007|publisher=The King's Fund|location=London, UK | isbn = 1-85717-562-X}}&lt;/ref&gt;

Pregledani su sveobuhvatni pristupi u cilju bavljenja rastućim stopama gojaznosti. Okvir politike delovanja po pitanju gojaznosti (''OPA'') deli mere na politike „višeg nivoa“, „srednjeg nivoa“ i „izvršnog nivoa“. Politike „višeg nivoa“ su okrenute ka promeni društva, „srednje“ pokušavaju da izmene ponašanje pojedinaca kako bi se sprečila gojaznost, a politike „izvršnog nivoa“ pokušavaju da leče trenutno obolele ljude.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Sacks G, Swinburn B, Lawrence M|title=Okvir politike delovanja po pitanju gojaznosti i mrežna analiza za sveobuhvatni politički pristup smanjenju gojaznosti|journal=Obes Rev |volume=10 |issue=1 |pages=76-86 |year=2009|month=January|pmid=18761640|doi=10.1111/j.1467-789X.2008.00524.x |url=}}&lt;/ref&gt;

== Rukovođenje gojaznošću ==
{{Main|Rukovođenje gojaznošću}}
[[Datoteka:Obesity Med2008.JPG|thumb|alt=Kartnosko pakovanje koje sadrži dva leka koja se koriste za lečenje gojaznosti. Iznad je prikazan Orlistat pod imenom brenda Ksenikal u belom pakovanju sa logotipom Roš u donjem desnom uglu (Ime Roš se nalazi unutar šestougla). Sibutramin se nalazi ispod imena brenda Meridia. Pakovanje je na vrhu belo a na dnu plavo, odvojeno mernom trakom.A logotipa Abot Laboratoriza nalazi se na donjoj polovini pakovanja.|Desno|[[Orlistat]] (Ksenikal), lek koji se najčešće koristi za lečenje gojaznosti i [[sibutramin]] (Meridia), lek koji je nedavno povučen sa tržišta zbog kardiovaskularnih nuspojava.]]

Glavno lečenje gojaznosti se sastoji od [[dijeta|dijete]] i [[fizička aktivnost|fizičke aktivnosti]].&lt;ref name=CADG2006&gt;{{cite journal|author=Lau DC, Douketis JD, Morrison KM, Hramiak IM, Sharma AM, Ur E |title=2006 Pregled kanadskih smernica kliničke primene rukovođenja i prevencije gojaznosti kod odraslih i dece |journal=CMAJ |volume=176 |issue=8|pages=S1–13 |year=2007|month=April |pmid=17420481 |pmc=1839777 |doi=10.1503/cmaj.061409 |url=}}&lt;/ref&gt; Dijetetski programi mogu da dovedu do [[Mršavljenje|gubitka težine]] u kratkom vremenskom roku,&lt;ref name=Strychar&gt;{{cite journal |author=Strychar I |title=Dijeta za rukovođenje gubitkom težine|journal=CMAJ |volume=174 |issue=1 |pages=56-63 |year=2006|month=January |pmid=16389240|pmc=1319349 |doi=10.1503/cmaj.045037 |url=http://www.cmaj.ca/cgi/content/full/174/1/56}}&lt;/ref&gt; ali održavanje gubitka težine je često teško i često zahteva fizičku aktivnost i dijetu koja se zasniva na niskoenergetskim namirnicama kao stalni deo životnog stila te osobe.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Shick SM, Wing RR, Klem ML, McGuire MT, Hill JO, Seagle H|title=Osobe koje su uspešne na polju dugoročnog gubitka težine i koje trajno uspevaju da održe uzimanje niskoenergetske hrane sa niskom količinom masti,|journal=J Am Diet Assoc |volume=98 |issue=4 |pages=408-13 |year=1998|month=April |pmid=9550162|doi=10.1016/S0002-8223(98)00093-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Tate DF, Jeffery RW, Sherwood NE, Wing RR|title=Dugoročno gubljenje težine koje se povezuje sa prepisivanjem većih ciljeva za fizičku aktivnost. Da li veći stepen fizičke aktivnosti štiti od ponovnog vraćanja težine? |journal=Am. J. Klin. Nutr. |volume=85 |issue=4 |pages=954-9|date = 2007-04-01 |pmid=17413092 |url=http://www.ajcn.org/cgi/content/full/85/4/954}}&lt;/ref&gt; Stope uspeha dugoročnog održavanja gubitka težine uz promene životnog stila su niske, u rasponu od 2 do 20%.&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Wing, Rena R; Phelan, Suzanne|title=Rešenja za gojaznost koja se zasnivaju na nauci Koje su uloge visokog školstva, vlade, grana privrede i zdravstva? Izveštaji sa simozijuma, Boston, Massachusetts, USA, 10–11 March 2004 and Anaheim, California, USA, 2 October 2004 |journal=Am. J. Klin. Nutr. |volume=82 |issue=1 Suppl |pages=207S–273S |date = 2005-07-01 |pmid=16002825|url=http://www.ajcn.org/cgi/content/full/82/1/222S }}&lt;/ref&gt; Promene u ishrani i životnom stilu su efikasne po pitanju ograničavanja prekomernog gojenja tokom [[trudnoća|trudnoće]] i poboljšanja ishoda i za majku i za dete.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Thangaratinam|first=S|coauthors=Rogozinska, E; Jolly, K; Glinkowski, S; Roseboom, T; Tomlinson, JW; Kunz, R; Mol, BW; Coomarasamy, A; Khan, KS|title=Učinak intervencija tokom trudnoće na majčinu težinu i porodiljske ishode: meta-analiza nasumičnih dokaza|journal=BMJ (Clinical research ed.)|date=2012-05-16 |volume=344|doi=10.1136/bmj.e2088|pmc=3355191|pmid=22596383|pages=e2088}}&lt;/ref&gt;

Jedan lek [[orlistat]] (Ksenikal), je trenutno široko dostupan i odobren za dugoročnu upotrebu. Gubitak težine je umeren sa prosekom od 2.9&amp;nbsp;kg (6.4&amp;nbsp;lb) tokom 1 do 4&amp;nbsp;godine i postoji malo podataka o tome kako ovi lekovi utiču na dugoročne komplikacije gojaznosti.&lt;ref name=Orli07&gt;{{cite journal |author=Rucker D, Padwal R, Li SK, Curioni C, Lau DC |title=Dugoročna farmakoterapija za gojaznost i prekomernu težinu: ažurirana meta-analiza |journal=BMJ|volume=335 |issue=7631 |pages=1194-99 |year=2007 |pmid=18006966 |doi=10.1136/bmj.39385.413113.25|url=http://www.bmj.com/cgi/content/full/335/7631/1194 |pmc=2128668}}&lt;/ref&gt; Ova upotreba se povezuje sa visokim stopama želudačno-crevnih nuspojava &lt;ref name=Orli07/&gt; i postavljaju se pitanja o negativnim učincima na bubrege.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Wood|first=Shelley|title=Dijetetski lek Orlistat vezano za oštećenja bubrega i gušterače|url=http://www.medscape.com/viewarticle/740855?src=mp&amp;spon=30|work=Medscape|publisher=Medscape News|accessdate = 26. 4. 2011.}}&lt;/ref&gt; Druga dva leka su takođe dostupna. [[Lorkaserin]] (Belvik) kao rezultat ima u proseku 3,1&amp;nbsp;kg gubitka težine (3% telesne mase) veći nego placebo tokom godine.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Bays|first=HE|title=Lorkaserin: profil leka i ilutrovani model regulacionih izazova razvoja leka za gubljenje težinet|journal=Stručni pregled kardiovaskularne terapije|year=2011 |month =  March |volume=9|issue=3 |pmid=21438803|doi=10.1586/erc.10.22|pages=265-77}}&lt;/ref&gt; Kombinacija [[Fentermin/topiramat|fentermina i topiramata]] (Ksimia) je takođe u nekoj meri efikasna.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Bays HE, Gadde KM |title=Fentermin/topiramat za smanjenje težine i lečenje štetnih posledica po metabolizam kod gojaznosti |journal=Drugs Today |volume=47 |issue=12 |pages=903-14 |year=2011|month=December|pmid=22348915 |doi=10.1358/dot.2011.47.12.1718738 |url=}}&lt;/ref&gt;

Najefikasnije lečenje gojaznosti je [[barijatrijska operacija]]. Operacija u slučaju teške gojaznosti povezuje se sa dugoročnim gubitkom težine i smanjenjem ukupne smrtnosti. Jedna studija je ustanovila gubitak težine između 14% i 25% (u zavisnosti od tipa izvršenog postupka) tokom 10&amp;nbsp;godina, i 29% smanjenja u svim slučajevima smrtnosti kada se poredi sa standardnim merama gubitka težine&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Sjöström L |title=Učinak barijatrijske operacije na smrtnost kod švedskih gojaznih ispitanika |journal=N. Engl. J. Med. |volume=357 |issue=8 |pages=741-52 |year=2007|month=August|pmid=17715408 |doi=10.1056/NEJMoa066254 |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2007-08-23_357_8/page/740|author-separator=, |author2=Narbro K |last3=Sjöström|first3=CD|display-authors=3 |last4=Karason |first4=Kristjan |last5=Larsson |first5=Bo |last6=Wedel |first6=Hans |last7=Lystig|first7=Ted |last8=Sullivan |first8=Marianne |last9=Bouchard |first9=Claude}}&lt;/ref&gt; Zbog visokih troškova i rizika od komplikacija, istraživači traže druga efikasna ali manje invazivna lečenja.

== Epidemiološki status ==
{{Main|Epidemiologija gojaznosti}}
{{Double image|right|World map of Male Obesity, 2008.svg|200|World map of Female Obesity, 2008.svg|200|World obesity prevalence among males (left) and females (right).&lt;ref name=IOTF2008&gt;{{cite web|url=http://www.iotf.org/database/documents/GlobalPrevalenceofAdultObesity16thDecember08.pdf |title=Global Prevalence of Adult Obesity |format=PDF |work=International Obesity Taskforce |accessdate = 29. 1. 2008.}}&lt;/ref&gt;
{{Multicol}}
{{legend|#ffff65|&lt;5%}}
{{legend|#fff200|5–10%}}
{{legend|#ffdc00|10–15%}}
{{Multicol-break}}
{{legend|#ffc600|15–20%}}
{{legend|#ffb000|20–25%}}
{{legend|#ff9a00|25–30%}}
{{Multicol-break}}
{{legend|#ff8400|30–35%}}
{{legend|#ff6e00|35–40%}}
{{legend|#ff5800|40–45%}}
{{Multicol-break}}
{{legend|#ff4200|45–50%}}
{{legend|#ff2c00|50–55%}}
{{legend|#cb0000|&gt;55%}}
{{Multicol-end}}
|alt=A map of the world with countries colored to reflect the percentage of men who are obese.  Obese males and females have higher prevalence (above 30%) in the U.S. and some Middle Eastern and Oceanian countries, medium prevalence in the rest of North America and Europe, and lower prevalence (&lt;5%) in most of Asia and Africa.||}}

Pre 20.&amp;nbsp;veka gojaznost je bila retka pojava;&lt;ref name=Haslam2007/&gt; Godine 1997. SZO (Svetska zdravstvena organizacija) je formalno prihvatila gojaznost kao globalnu epidemiju.&lt;ref name=Caballero/&gt; SZO procenjuje da je 2005. bilo najmanje 400&amp;nbsp;miliona odraslih (9,8%) gojazno, sa većim stopama kod žena nego kod muškaraca.&lt;ref name=WHO2009a&gt;{{cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs311/en/index.html |title=Obesity and overweight |work=World Health Organization |accessdate = 8. 4. 2009.}}&lt;/ref&gt; Stopa gojaznosti takođe raste sa starošću od najmanje 50 ili 60&amp;nbsp;godina,&lt;ref&gt;Seidell 2005 p.5&lt;/ref&gt; a izuzetna gojaznost u Sjedinjenim Državama, Australiji i Kanadi raste brže od ukupne stope gojaznosti.&lt;ref name=morbid2007/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Howard|first=Natasha J.|title=Severe obesity: Investigating the socio-demographics within the extremes of body mass index  |journal=Obesity Research &amp;Clinical Practice |volume=2 |issue=1 |pages=51-59 |year=2008|month=March |pmid=|doi=10.1016/j.orcp.2008.01.001 |url= |first2=A |first3=T |first4=C |last2=Taylor |last3=Gill|last4=Chittleborough}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tjepkema2005&gt;{{Cite book| author=Tjepkema M | chapter=Measured Obesity–Adult obesity in Canada: Measured height and weight | title=Nutrition: Findings from the Canadian Community Health Survey |publisher=Statistics Canada | date = 6. 7. 2005. | location=Ottawa, Ontario |url=http://www.statcan.gc.ca/pub/82-620-m/2005001/article/adults-adultes/8060-eng.htm}}&lt;/ref&gt;

Stopa gojaznosti, koja je nekada smatrana problemom samo u zemljama sa visokim dohotkom, u porastu je širom sveta, i pogađa kako razvijeni tako i svet u razvoju.&lt;ref name=EuroG2008&gt;{{cite journal |author=Tsigosa Constantine |title=Management of Obesity in Adults: European Clinical Practice Guidelines|journal=The European Journal of Obesity |volume=1 |year=2008|month=April |pmid= 20054170|doi=10.1159/000126822|url=http://www.gojaznost.org/gs/dodatak/OMTFManagementofObesityinAdults2008.pdf|first2=Vojtech |issue=2 |first3=Arnaud|first4=Nick |first5=Martin |first6=Elisabeth |first7=Dragan |first8=Maximo |first9=Gabriela |pages=106-16|last2=Hainer |last3=Basdevant |last4=Finer |last5=Fried |last6=Mathus-Vliegen |last7=Micic |last8=Maislos|last9=Roman}}&lt;/ref&gt; Ovaj porast se najdramatičnije oseća u urbanim sredinama.&lt;ref name=WHO2009a/&gt; Jedini preostali region u svetu gde gojaznost nije uobičajena je [[Podsaharska Afrika]].&lt;ref name=HaslamJames/&gt;

Prema istraživanjima koje je objavio Institut za zaštitu zdravlja [[Srbija|Srbije]] iz [[2000]]. godine više od polovine odraslog stanovništva (54%) ima problem prekomerne uhranjenosti (predgojaznost i gojaznost), pri čemu je 36,7 % odraslih predgojazno, dok je 17,3% gojazno. Najveću ukupnu prevalenciju ima [[Vojvodina]] (58,5%). Prosečna vrednost indeksa telesne mase u populaciji odraslog stanovništva Srbije je 26&amp;nbsp;kg/m². U ruralnim predelima je nešto viši prosečan [[indeks telesne mase|BMI]] od 26,3&amp;nbsp;kg/m² u odnosu na urbane gde je 25,8&amp;nbsp;kg/m².

Broj gojazne dece i adolescenata je u poslednje dve decenije udvostručen u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Najnovija istraživanja govore o učestalosti gojaznosti od 15,3% (u uzrastu 6-11 godina) i 15,5% (u uzrastu 12-19 godina).

== Prevencija ==
U pokušaju da se spreči gojaznost potrebno je da se dotaknu obe strane balansa, energetski unos i energetska potrošnja. Povećan unos [[žitarice|žitarica]], [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]], smanjen unos visoko kalorične [[hrana|hrane]], redovna fizička aktivnost ili kombinacija ove dve navike su modusi za prevenciju gojaznosti.

Prevencija podrazumeva i prepoznavanje genetičkih, faktora sredine ili kombinacije faktora rizika za nastanak gojaznosti, edukaciju porodice da prepozna važnost fizičke aktivnosti i pravilne ishrane, redovnu kontrolu itd.

== Istorijat ==
[[Datoteka:Theater fat woman Louvre BC968bis.jpg|mini|desno|180p|''Ženska figura'', terakota iz muzeja Luvr]]
Gojaznost je najstariji i još uvek najčešći metabolički poremećaj kod čoveka. O tome svedoče razne skulpture drevnih civilizacija, grčke kariatide, egipatske sfinge kao i mnoge umetničke slike.

Sve do posljednjih decenija [[20. vek]]a gojaznost se prvenstveno smatrala estetskim problemom, a u nekim kulturama je čak predstavljala ideal lepote. Ovo se obično objašnjavalo time što je gojaznost predstavljala znak pripadnosti društvenoj eliti.

=== Etimologija ===
Termin „gojaznost“ ({{jez-eng|obesity}}) potiče iz [[Latinski jezik|latinskog]] jezika od reči ''obesitas'', što znači gojazan, debeo ili punačak. „Ēsus“ je prošli particip od „edere“ (jesti), kome je dodato „ob“ (više).&lt;ref name=etymol&gt;{{cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=obesity |title=Online Etymology Dictionary: Obesity |work=Douglas Harper|accessdate = 31. 12. 2008.}}&lt;/ref&gt; ''[[Oksfordski rečnik engleskog]]'' ({{jez-eng| The Oxford English Dictionary}}) dokumentuje njegovu prvu upotrebu [[1611]]. godine od strane [[Rendl Kotgrejv|Rendla Kotgrejva]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.oed.com/ |title=Obesity, n |work=Oxford English Dictionary 2008|accessdate = 21. 3. 2009.}}&lt;/ref&gt;

=== Istorijski trendovi ===
[[Datoteka:Charles Mellin zugeschr - Porträt eines Herrn - Gemäldegalerie Berlin.jpg|thumb|180p|upright|alt=Veoma gojazan gospodin sa izraženim podvaljkom i brkovima, obučen u crno i mačem sa njegove leve strane.|Za vreme [[Srednji vijek|srednjeg veka]] i [[renesansa|renesanse]] gojaznost se često smatrala obeležjem imućnosti i bila je relativno uobičajena među elitom: „Toskanski general [[Alesandro del Boro]]“, pripisuje se Čarlsu Melinu, [[1645]].&lt;ref name=Zach2003&gt;{{cite journal |author=Zachary Bloomgarden |title=Prevention of Obesity and Diabetes |journal=Diabetes Care |volume=26 |pages=3172-3178 |year=2003|pmid= 14578257|doi= 10.2337/diacare.26.11.3172|url=http://care.diabetesjournals.org/content/26/11/3172.full|issue=11}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:Venus von Willendorf 01.jpg|thumb|upright|180p|alt=Minijaturna figura od izrezbarenog kamena koja prikazuje gojaznu žensku osobu.|„[[Vilendorfska Venera]]“ nastala 24.000–22.000 pre naše ere]]

[[Grci]] su prvi prepoznali gojaznost kao medicinski problem.&lt;ref name=Haslam2007&gt;{{cite journal|author=Haslam D |title=Obesity: a medical history |journal=Obes Rev |volume=8 Suppl 1 |issue= |pages=31-6 |year=2007|month=March |pmid=17316298 |doi=10.1111/j.1467-789X.2007.00314.x |url=}}&lt;/ref&gt; [[Hipokrat sa Kosa|Hipokrat]] je napisao da „Korpulencija nije samo bolest za sebe, već je i pretnja za razvoj drugih bolesti“.&lt;ref name=HaslamJames/&gt; Indijski hirurg [[Sušruta Samhita|Sušruta]] ([[6. vek p. n. e.]]) dovodio je gojaznost u vezu sa dijabetesom i srčanim poremećajima.&lt;ref name=Dwivedi&amp;Dwivedi07/&gt; On je preporučivao fizički rad kao pomoć u lečenju gojaznosti i njenih neželjenih uticaja.&lt;ref name=Dwivedi&amp;Dwivedi07&gt;{{cite web|url=http://medind.nic.in/iae/t07/i4/iaet07i4p243.pdf|format=PDF|title=History of Medicine: Sushruta – the Clinician –Teacher par Excellence|accessdate=19. 9. 2008.|work=Dwivedi, Girish &amp; Dwivedi, Shridhar|publisher=|year=2007|archive-date=2008-10-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010045900/http://medind.nic.in/iae/t07/i4/iaet07i4p243.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Tokom većeg dela ljudske istorije čovečanstvo se borilo sa nestašicom hrane.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Theodore Mazzone; Giamila Fantuzzi |title=Adipose Tissue And Adipokines in Health And Disease (Nutrition and Health) |publisher=Humana Press|location=Totowa, Nj |year=2006|pages=222 | isbn = 1-58829-721-7 |oclc= |doi= |accessdate=}}&lt;/ref&gt; Tako je kroz istoriju gojaznost doživljavana kao obeležje imućnosti i prosperiteta. Bila je uobičajena među visokim zvaničnicima u Evropi u [[srednji vijek|srednjem veku]] i u doba [[Renesansa|renesanse]],&lt;ref name=Zach2003/&gt; kao i kod drevnih istočnoazijskih civilizacija.{{sfn|Keller||pp=49}}

Početak [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]] predočio je da je vojna i ekonomska moć naroda zavisna od veličine tela i od snage njihovih vojnika i radnika.&lt;ref name=Caballero/&gt; Povećanje prosečnog indeksa telesne mase, sa vrednosti koja se danas smatra pothranjenošću na vrednost koja se sada smatra normalnom, igralo je značajnu ulogu u razvoju industrijalizovanih društava.&lt;ref name=Caballero/&gt; Tako je tokom 19.&amp;nbsp; veka došlo do povećanja visine i težine u razvijenom svetu. Tokom 20. veka, kako je stanovništvo dostizalo svoj genetski potencijal za visinu, težina je počela da raste mnogo brže nego visina, što je dovelo do gojaznosti.&lt;ref name=Caballero/&gt; Tokom 1950-ih godina porast bogatstva u razvijenom svetu doveo je do smanjenja mortaliteta kod dece, međutim, sa povećanjem telesne težine, bolesti srca i bubrega su postale učestalije.&lt;ref name=Caballero/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.2105/AJPH.42.9.1116 | author=Breslow L |title=Public Health Aspects of Weight Control | journal=Am J Public Health Nations Health | year=1952| month=September| volume=42 | issue=9 | pages=1116-20 | pmid=12976585 | pmc=1526346}}&lt;/ref&gt; Tokom ovog vremenskog perioda, osiguravajuće kompanije su uočile vezu između težine i životnog veka i povećale premije za gojazne.&lt;ref name=HaslamJames/&gt;

Mnoge kulture kroz istoriju posmatrale su gojaznost kao rezultat nekog nedostatka u karakteru. „Obesus“ ({{jez-lat|obesus}} = gojazan) ili debeo lik u [[grčka komedija|grčkoj komediji]] je bio proždrljivac i predmet podsmevanja. U doba hrišćanstva hrana je posmatrana kao kapija grehova [[lenjost]]i i [[požuda|požude]].&lt;ref name=Woodhouse/&gt; U modernoj zapadnoj kulturi prekomerna težina se često smatra neprivlačnom, a gojaznost se često povezuje sa raznim negativnim stereotipima. LJudi svih uzrasta mogu se suočiti sa društvenom stigmatizacijom, i mogu biti meta nasilnika ili odbačeni od strane svojih vršnjaka. Gojaznost je još jedan razlog za diskriminaciju.&lt;ref name=Bias2001&gt;{{cite journal |author=Puhl R, Brownell KD |title=Bias, discrimination, and obesity|journal=Obes. Res. |volume=9 |issue=12 |pages=788-805 |year=2001|month=December |pmid=11743063|doi=10.1038/oby.2001.108 |url=}}&lt;/ref&gt;

U zapadnom društvu percepcija javnosti u pogledu zdrave telesne težine se razlikuje od one težine koja se smatra idealnom &amp;nbsp;– a obe su se promenile od početka [[20. vek]]a. Težina koja se smatra idealnom je manja nego [[1920-e|1920-ih]] godina. Ovo ilustruje činjenica da je od 1922. do 1999. godine prosečna visina pobednica na takmičenju za Mis Amerike porasla za 2%, pri čemu se njihova prosečna težina smanjila za 12%.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Rubinstein S, Caballero B |title=Is Miss America an undernourished role model? |journal=JAMA |volume=283|issue=12 |pages=1569 |year=2000|pmid=10735392 |doi= 10.1001/jama.283.12.1569|url=https://archive.org/details/sim_jama_march-22-29-2000_283_12/page/1569}}&lt;/ref&gt; S druge strane, stavovi ljudi u pogledu zdrave težine promenili su se u suprotnom smeru. U Britaniji je težina sa kojom su ljudi sebe smatrali preteškim bila značajno veća 2007. godine nego 1999.&lt;ref name=John2008&gt;{{cite journal|author=Johnson F, Cooke L, Croker H, Wardle J |title=Changing perceptions of weight in Great Britain: comparison of two population surveys |journal=BMJ |volume=337 |issue= |pages=a494 |year=2008|pmid=18617488 |pmc=2500200 |doi= 10.1136/bmj.a494|url=http://www.bmj.com/cgi/content/full/337/jul10_1/a494}}&lt;/ref&gt; Veruje se da su ove promene posledica povećanja stope adipoziteta, što dovodi do porasta prihvatanja viška telesne masti kao normalne pojave.&lt;ref name=John2008/&gt;

Gojaznost se još uvek smatra obeležjem bogatstva i blagostanja u mnogim delovima [[Afrika|Afrike]]. Ovo je posebno uobičajeno od početka epidemije [[HIV]]-a.&lt;ref name=HaslamJames/&gt;

=== Umetnost ===
Prvi skulpturalni prikazi ljudskog tela od pre 20.000–35.000&amp;nbsp;godina prikazuju gojazne ženske osobe. Neki dovode u vezu [[figure Venere]] sa tendencijom da se poveća plodnost, dok drugi smatraju da one predstavljaju „debljinu“ kod ljudi tog doba.&lt;ref name=Woodhouse/&gt; Korpulencija, međutim, nije prisutna ni kod grčke ni kod rimske umetnosti, verovatno zbog toga da bi se sačuvali njihovi ideali u pogledu umerenosti. Ovo je nastavljeno kroz veći deo hrišćansko-evropske istorije, pri čemu su samo oni sa lošim društveno-ekonomskim statusom prikazivani kao gojazni.&lt;ref name=Woodhouse/&gt;

Za vreme [[renesansa|renesanse]] neki iz više klase su počeli da se razmeću svojom krupnoćom, što se može videti na portretima Henrija VIII i Alesandra del Boroa.&lt;ref name=Woodhouse&gt;{{cite journal |author=Woodhouse R |title=Obesity in art: A brief overview |journal=Front Horm Res |volume=36 |issue= |pages=271-86 |year=2008|isbn=978-3-8055-8429-6|pmid=18230908 |doi=10.1159/000115370 |url=http://books.google.com/?id=nXRU4Ea1aMkC&amp;pg=PA271&amp;lpg=PA271&amp;dq=Obesity+in+art:+a+brief+overview |series=Frontiers of Hormone Research}}&lt;/ref&gt; [[Peter Paul Rubens|Rubens]] (1577–1640) je redovno na svojim slikama prikazivao žene punačkog tela, od čega vodi poreklo termin [[Peter Paul Rubens|rubeneska]]. Ove žene su, međutim, uvek zadržavale oblik „peščanog sata“ što je povezano sa plodnošću.&lt;ref name=Fumento&gt;{{Cite book|author=Fumento, Michael |title=The Fat of the Land: Our Health Crisis and How Overweight Americans Can Help Themselves |url=https://archive.org/details/fatoflandourheal0000mich |publisher=Penguin (Non-Classics) |year=1997|pages=[https://archive.org/details/fatoflandourheal0000mich/page/126 126]| isbn = 0-14-026144-3}}&lt;/ref&gt; Tokom 19.&amp;nbsp;veka u zapadnom svetu su se promenili pogledi na gojaznost. Posle viševekovnog stava da je gojaznost sinonim bogatstva i društvenog statusa, na mršavost se počelo gledati kao na željeni standard.&lt;ref name=Woodhouse/&gt;

== Društvo i kultura ==
=== Ekonomski uticaj ===
Pored uticaja na zdravlje, gojaznost dovodi do mnogih problema, uključujući i smetnje pri zapošljavanju,&lt;ref name=&quot;Puhl R. p.29&quot;&gt;Puhl R., Henderson K., and Brownell K. 2005 p.29&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1016/j.ehb.2009.01.008|author=Johansson E, Bockerman P, Kiiskinen U, Heliovaara M |title=Obesity and labour market success in Finland: The difference between having a high BMI and being fat |journal=Economics and Human Biology |volume=7 |issue=1 |pages=36-45|year=2009|pmid=19249259}}&lt;/ref&gt; kao i povećanje troškova poslovanja. Ovi uticaji se osećaju u svim nivoima društva, počev od pojedinaca pa sve do korporacija i vlada.

Procenjeno je da su u 2005. godini medicinski troškovi koji se mogu pripisati gojaznosti u Sjedinjenim Državama iznosili 190,2&amp;nbsp;milijarde dolara ili 20,6% od svih medicinskih troškova,&lt;ref name=medical-costs&gt;{{cite journal|coauthors=John Cawley, Chad Meyerhoefer|title=The medical care costs of obesity: An instrumental variables approach|journal=Journal of Health Economics|year=2012|month=January|volume=31|issue=1|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0167629611001366|pages=219-230|accessdate = 2012-08-02 |doi=10.1016/j.jhealeco.2011.10.003|pmid=22094013|last1=Cawley|first1=J}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Finkelstein EA, Fiebelkorn IA, Wang G |title=National medical spending attributable to overweight and obesity: How much, and who's paying |journal= Health Affairs|volume=Online |issue=May |pages=|date = 2003-01-01 |url=http://content.healthaffairs.org/cgi/content/full/hlthaff.w3.219v1/DC1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cdc.gov/nccdphp/dnpa/obesity/economic_consequences.htm |title=Obesity and overweight: Economic consequences | publisher=Centers for Disease Control and Prevention | date = 22. 5. 2007. |accessdate = 5. 9. 2007.}}&lt;/ref&gt; dok su u Kanadi troškovi zbog gojaznosti procenjeni na 2 milijarde kanadskih dolara u 1997. godini (2,4% od ukupnih zdravstvenih troškova).&lt;ref name=&quot;CADG2006&quot;/&gt; Ukupni godišnji direktni trošak usled prekomerne težine i gojaznosti u Australiji u 2005. bio je 21 milijarda australijskih dolara. Australijanci sa prekomernom težinom i gojaznošću su takođe dobili i 35,6 milijardi australijskih dolara u okviru vladinih subvencija.&lt;ref name=MJA2009&gt;{{Cite journal |title=The cost of overweight and obesity in Australia |url=http://www.mja.com.au/public/issues/192_05_010310/col10841_fm.html |year=2009 |author=Colagiuri, Stephen |journal=The Medical Journal of Australi a |accessdate=2011-06-18 |last2=Lee |first2=Crystal M. Y. |last3=Colagiuri |first3=Ruth |display-authors=4 |archive-date=2011-08-19 |access-date=2015-04-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110819110111/http://www.mja.com.au/public/issues/192_05_010310/col10841_fm.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Procenjeni obim godišnjih izdataka za dijetetske proizvode iznosi 40&amp;nbsp; do 100&amp;nbsp;milijardi dolara samo u Sjedinjenim Državama.&lt;ref&gt;{{cite news  |last= Cummings  |first= Laura|title = The diet business: Banking on failure|publisher = BBC News| date = 5. 2. 2003.| url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/2725943.stm| accessdate = 25. 2. 2009.}}&lt;/ref&gt;

Osmišljeni su programi za prevenciju gojaznosti, kako bi se smanjili troškovi lečenja bolesti koje su u vezi sa gojaznošću. Međutim, što ljudi duže žive, izlažu se većim medicinskim troškovima. Istraživači su iz tog razloga zaključili da smanjenje gojaznosti može da poboljša javno zdravlje, ali je malo verovatno da će smanjiti ukupne zdravstvene izdatke.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=van Baal PH |title=Lifetime Medical Costs of Obesity: Prevention No Cure for Increasing Health Expenditure |journal=PLoS Med. |volume=5 |issue=2 |pages=e29 |year=2008 |month=February |pmid=18254654 |pmc=2225430 |doi=10.1371/journal.pmed.0050029 |url=http://www.plosmedicine.org/article/info:doi/10.1371/journal.pmed.0050029 |author-separator=, |author2=Polder JJ |author3=de Wit GA |display-authors=3 |last4=Hoogenveen |first4=Rudolf T. |last5=Feenstra |first5=Talitha L. |last6=Boshuizen |first6=Hendriek C. |last7=Engelfriet |first7=Peter M. |last8=Brouwer |first8=Werner B. F. |access-date=2015-04-15 |archive-date=2015-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150111110729/http://www.plosmedicine.org/article/info:doi/10.1371/journal.pmed.0050029 }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Wide Chair.jpg|thumb|left|alt=Izuzetno široka stolica pored izvesnog broja stolica normalne veličine.|Usluge se moraju prilagoditi gojaznim osobama putem posebne opreme poput mnogo širih stolica.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Bakewell|first=J|title=Bariatric furniture: Considerations for use|journal=Int J Ther Rehabil|issue=7|year=2007|url=http://www.ijtr.co.uk/cgi-bin/go.pl/library/article.cgi?uid=23858;article=IJTR_14_7_329_333|volume=14|pages=329-33|access-date=2015-04-15|archive-date=2011-10-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008202913/http://www.ijtr.co.uk/cgi-bin/go.pl/library/article.cgi?uid=23858;article=IJTR_14_7_329_333|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;]]
Gojaznost može dovesti do društvene stigmatizacije i smetnji pri zapošljavanju.&lt;ref name=&quot;Puhl R. p.29&quot;/&gt; U poređenju sa svojim kolegama sa normalnom težinom, gojazni radnici u proseku imaju veće stope odsustvovanja sa posla i češće uzimaju bolovanje, povećavajući na taj način troškove poslodavaca i smanjujući produktivnost.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Neovius K, Johansson K, Kark M, Neovius M|title=Obesity status and sick leave: a systematic review |journal=Obes Rev |volume=10|issue=1 |pages=17-27 |year=2009|month=January |pmid=18778315 |doi=10.1111/j.1467-789X.2008.00521.x |url=}}&lt;/ref&gt; Jedna studija, koja je proučavala zaposlene na univerzitetu Djuk, pronašla je da su osobe sa vrednošću BMI iznad 40 popunile dvostruko više zahteva za [[radnička kompenzacija|radničkim kompenzacijama]] od onih čiji je BMI bio između 18,5-24,9. Oni su takođe imali i više nego 12&amp;nbsp;puta veći broj izgubljenih radnih dana. Najčešće povrede u ovoj grupi bile su prouzrokovane padovima i podizanjima, što je dovodilo do povreda donjih ekstremiteta, ručnih zglobova ili ruku i leđa.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ostbye T, Dement JM, Krause KM|title=Obesity and workers' compensation: Results from the Duke Health and Safety Surveillance System |journal=Arch. Intern. Med. |volume=167 |issue=8|pages=766-73|year=2007|pmid=17452538 |doi=10.1001/archinte.167.8.766}}&lt;/ref&gt; Odbor za osiguranje radnika u saveznoj američkoj državi Alabama odobrio je kontroverzni plan da gojazni radnici plaćaju 25 dolara svakog meseca ukoliko ne preduzmu mere za smanjenje svoje težine i poboljšaju svoje zdravlje. Ove mere se primenjuju od januara 2010. i odnose se na one sa vrednostima BMI većim od 35&amp;nbsp;kg/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; a koji ne uspeju da postignu poboljšanje svog zdravstvenog stanja posle godinu dana.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.webmd.com/diet/news/20080825/alabama-obesity-penalty-stirs-debate |title=Alabama &quot;Obesity Penalty&quot; Stirs Debate |work=Don Fernandez |accessdate = 5. 4. 2009.}}&lt;/ref&gt;

Prema nekim istraživanjima gojazne osobe se teže zapošljavaju i manja je verovatnoća da će dobiti unapređenje na poslu.&lt;ref name=Bias2001/&gt; Gojazni ljudi su takođe manje plaćeni od svojih negojaznih kolega za isti posao. Gojazne žene zarađuju u proseku 6% manje, a gojazni muškarci 3% manje.&lt;ref&gt;Puhl R., Henderson K., and Brownell K. 2005 p.30&lt;/ref&gt;

Određene delatnosti, kao što su vazduhoplovstvo, zdravstvo i prehrambena industrija, posebno su zabrinute. Zbog porasta stope gojaznosti vazduhoplovne kompanije se suočavaju sa većim troškovima goriva, kao i pritiskom da povećaju širinu mesta za sedenje.&lt;ref&gt;{{cite web | author=Lisa DiCarlo| url=http://www.forbes.com/2002/10/24/cx_ld_1024obese.html |title=Why Airlines Can't Cut The Fat|work=Forbes.com|date = 24. 10. 2002. | accessdate = 23. 7. 2008.}}&lt;/ref&gt; U 2000. godini suvišna težina gojaznih putnika koštala je avio-kompanije 275&amp;nbsp;miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Dannenberg AL, Burton DC, Jackson RJ |title=Economic and environmental costs of obesity: The impact on airlines |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-preventive-medicine_2004-10_27_3/page/264 |journal=American journal of preventive medicine|volume=27 |issue=3 |pages=264|year=2004|pmid=15450642 |doi=10.1016/j.amepre.2004.06.004}}&lt;/ref&gt; Zdravstvena delatnost je morala da investira u posebnu opremu za manipulisanje izuzetno gojaznim pacijentima, uključujući i specijalnu opremu za podizanje i [[barijatrijska ambulantna vozila]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://abcnews.go.com/Health/Diet/obese-health-care-bariatric-ambulances/story?id=7981746|title=Who Should Pay for Obese Health Care?|last=Cox|first=Lauren|publisher=ABC News|date = 2. 7. 2009.|accessdate = 6. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt; Troškovi za restorane su porasli usled sudskih sporova zbog optužbi da izazivaju gojaznost.&lt;ref name=Govtrack&gt;{{cite web | url=http://www.govtrack.us/congress/bill.xpd?bill=h109-554 | title=109th U.S. Congress (2005–2006) H.R. 554: 109th U.S. Congress (2005–2006) H.R. 554: Personal Responsibility in Food Consumption Act of 2005 | publisher=GovTrack.us | accessdate=24. 7. 2008. | archive-date=2008-11-01 | archive-url=https://web.archive.org/web/20081101192335/http://www.govtrack.us/congress/bill.xpd?bill=h109-554 }}&lt;/ref&gt; Kongres Sjedinjenih Država je 2005. godine raspravljao o zakonu koji bi sprečio pokretanje građanskih parnica protiv prehrambene industrije, koje se odnose na gojaznost; međutim, taj zakon nije usvojen.&lt;ref name=Govtrack/&gt;

=== Prihvatanje veličine ===
{{Vidi još|Prihvatanje pokreta gojaznosti}}
[[Datoteka:PresidentTaftTelephoneCrop.jpg|thumb|180p|right|Predsednika Sjedinjenih Američkih Država [[Vilijam Hauard Taft|Vilijama Hauarda Tafta]] su često ismevali zbog prekomerne težine]]

Osnovni cilj pokreta prihvatanja gojaznosti je da se smanji diskriminacija protiv ljudi koji imaju višak kilograma i gojaznost.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.capitalnaafa.org/whatisnaafa.html |title=What is NAAFA |work=National Association to Advance Fat Acceptance |accessdate = 17. 2. 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.size-acceptance.org/mission.html |title=ISAA Mission Statement |work=International Size Acceptance Association |accessdate=17. 2. 2009. |archive-date=2009-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225005852/http://www.size-acceptance.org/mission.html }}&lt;/ref&gt; Međutim, neki u pokretu takođe pokušavaju da ospore ustanovljeni odnos između gojaznosti i negativnih zdravstvenih ishoda.&lt;ref name=Pulver2007&gt;{{Cite book|author=Pulver, Adam |title=An Imperfect Fit: Obesity, Public Health, and Disability Anti-Discrimination Law |publisher=Social Science Electronic Publishing |location= |year=2007|pages= |id=|oclc= |doi= |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1316106 |accessdate = 13. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt;
 
Postoje brojne organizacije koje promovišu prihvatanje gojaznosti. Porastao im je značaj u drugoj polovini [[20. vek]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Neumark-Sztainer D |title=The weight dilemma: a range of philosophical perspectives |journal=Int. J. Obes. Relat. Metab. Disord. |volume=23 Suppl 2 |issue= |pages=S31–7 |date=March 1999 |pmid=10340803 |doi=10.1038/sj.ijo.0800857 |url=}}&lt;/ref&gt; [[Nacionalno udruženje za naprednije prihvatanje gojaznih]] (NAAFA)u SAD je formirana 1969. godine i opisuje se kao organizacija za građanska prava posvećena okončanju diskriminacije veličine.&lt;ref&gt;{{cite web |author=National Association to Advance Fat Acceptance |url=http://www.naafaonline.com/dev2/ |title=We come in all sizes |publisher=NAAFA |year=2008 |accessdate=29. 7. 2008. |archive-date=2018-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226125112/https://www.naafaonline.com/dev2/%20 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Ipak, aktivizam punijih ostaje marginalni pokret.
 
[[Međunarodna asocijacija prihvatanje veličina]] (ISAA) je [[nevladina organizacija]] (NVO) koja je osnovana 1997. godine. Ona ima više od globalne orijentacije i opisuje svoju misiju kao promovisanje prihvatanja veličina i pomaganje da se okonča diskriminacija vezana za težinu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.size-acceptance.org/ |title=International Size Acceptance Association – ISAA |work=International Size Acceptance Association |accessdate=13. 1. 2009. |archive-date=2009-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090105165710/http://size-acceptance.org/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ove grupe se često zalažu za priznavanje gojaznosti kao invaliditeta pod američkim zokonom [[amerikanci sa invaliditetom]] (ADA). Američki pravni sistem, međutim, je odlučio da potencijalni zdravstveni troškovi premašuju korist proširenja ovog antidiskriminacionog zakona da pokrije gojaznosti.&lt;ref name=Pulver2007/&gt;

== Gojaznost u detinjstvu ==
Zdrav ITM opseg zavisi od starosti i pola deteta. Gojaznost kod dece i adolescenata je definisana kao BMI veći nego 95. [[percentil]]a.&lt;ref name=&quot;cdc.gov&quot;/&gt; Referentni podaci na kojima su ovi percentili osnovani su iz 1963 do 1994 i na taj način nisu pogođeni nedavnim porastom stope gojaznosti.&lt;ref name=&quot;Flegal KM, Ogden CL, Wei R, Kuczmarski RL, Johnson CL 2001 1086–93&quot;/&gt; Gojaznost dečijeg uzrasta je dostigla epidemijske razmere u 21. veku, sa sve većim stopama kako u razvijenim zemljama tako i u svetu. Stopa gojaznosti kod kanadskih dečaka je porasla sa 11% 1980-ih na preko 30% 1990-ih godina, dok je tokom istog vremenskog perioda stopa povećana sa 4 na 14% kod brazilske dece.&lt;ref name=flynn2006/&gt;
 
Kao i kod gojaznosti odraslih, mnogo različitih faktora doprinosi rastu stope gojaznosti kod dece. Promena ishrane i smanjenje fizičke aktivnosti, se veruje, da su dva najvažnija faktora u izazivanju nedavnog povećanja stope.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Dollman J, Norton K, Norton L |title=Evidence for secular trends in children's physical activity behaviour |journal=Br J Sports Med |volume=39 |issue=12 |pages=892-7; discussion 897 |date=December 2005 |pmid=16306494 |pmc=1725088 |doi=10.1136/bjsm.2004.016675 |url=https://archive.org/details/sim_british-journal-of-sports-medicine_2005-12_39_12/page/892}}&lt;/ref&gt; Zbog toga što se gojaznost u detinjstvu često produžava i u odraslom dobu i povezana je sa brojnim hroničnim oboljenjima, deca koja su gojazna, se često testiraju na [[hipertenzija|hipertenziju]], [[šećerna bolest|dijabetes]], [[hiperlipidemija|hiperlipidemiju]] i [[masna jetra|masnu jetru]].&lt;ref name=CADG2006/&gt; Lečenja koja se koriste kod dece su, pre svega uticaj na promene načina života i bihejvioralne tehnike, iako napori da se poveća aktivnost kod dece su imali malo uspeha.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Metcalf |first=B. |last2=Henley |first2=W. |last3=Wilkin |first3=T. |title=Effectiveness of intervention on physical activity of children: systematic review and meta-analysis of controlled trials with objectively measured outcomes (EarlyBird 54) |journal=BMJ |date = 2012-09-27 |volume=345 |issue=sep27 1 |pages=e5888–e5888 |doi=10.1136/bmj.e5888 |author-separator=, |display-authors=3}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Američkim Državama, lekovi nisu odobreni od strane FDA za upotrebu u ovoj starosnoj grupi.&lt;ref name=flynn2006&gt;{{cite journal|author=Flynn MA |title=Reducing obesity and related chronic disease risk in children and youth: a synthesis of evidence with 'best practice' recommendations |journal=Obes Rev |volume=7 Suppl 1 |issue= |pages=7-66 |date=February 2006 |pmid=16371076 |doi=10.1111/j.1467-789X.2006.00242.x |url=|author-separator=, |author2=McNeil DA |author3=Maloff B |last4=Mutasingwa |first4=D. |last5=Wu |first5=M. |last6=Ford |first6=C. |last7=Tough |first7=S. C. |display-authors=3}}&lt;/ref&gt;
 
== Kod drugih životinja ==
{{Main|Gojaznost kućnih ljubimaca}}
Gojaznost kod kućnih ljubimaca je uobičajena u mnogim zemljama. Stope prekomerne težine i gojaznosti kod pasa u SAD su u rasponu od 23% do 41%, sa oko 5,1% gojaznih.&lt;ref name=Lund2006&gt;{{cite journal|author=Lund Elizabeth M. |title=Prevalence and Risk Factors for Obesity in Adult Dogs from Private US Veterinary Practices |journal=Intern J Appl Res Vet Med |volume=4 |issue=2 |pages=177-86 |year=2006|pmid= |doi= |url=http://www.jarvm.com/articles/Vol4Iss2/Lund.pdf}}&lt;/ref&gt; Stopa gojaznosti kod mačaka je nešto veća, na nivou 6,4%.&lt;ref name= Lund2006/&gt; U Australiji stopa gojaznosti među psima u veterinarskom okruženju je 7,6%.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=McGreevy |first=PD |last2=Thomson |first2=PC |last3=Pride |first3=C |last4=Fawcett |first4=A |last5=Grassi |first5=T |last6=Jones |first6=B |title=Prevalence of obesity in dogs examined by Australian veterinary practices and the risk factors involved |journal=Vet. Rec. |volume=156 |issue=22 |pages=695-702 |date=May 2005 |pmid=15923551 |doi= |url=|author-separator=, |display-authors=3}}&lt;/ref&gt; Rizik od gojaznosti kod pasa se odnosi na to, da li su ili ne njihovi vlasnici gojazni, međutim, ne postoji nikakva slična korelacija između mačaka i njihovih vlasnika.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Nijland |first=ML |last2=Stam |first2=F |last3=Seidell |first3=JC |title=Overweight in dogs, but not in cats, is related to overweight in their owners |journal=Public Health Nutr |volume=13 |issue=1 |pages=1-5 |date=June 2009 |pmid=19545467 |doi=10.1017/S136898000999022X |author-separator=, |display-authors=3}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Indeks telesne mase]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book |ref=harv |author=Pulver, Adam |title=An Imperfect Fit: Obesity, Public Health, and Disability Anti-Discrimination Law |publisher=Social Science Electronic Publishing |location= |year=2007 |pages= |id= |oclc= |doi= |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1316106 |accessdate=13. 1. 2009. }}
* {{Cite book |ref= harv|author=Fumento, Michael |title=The Fat of the Land: Our Health Crisis and How Overweight Americans Can Help Themselves |url= https://archive.org/details/fatoflandourheal0000mich|publisher=Penguin (Non-Classics) |year=1997|pages=[https://archive.org/details/fatoflandourheal0000mich/page/126 126]| isbn = 0-14-026144-3}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Theodore Mazzone; Giamila Fantuzzi |title=Adipose Tissue And Adipokines in Health And Disease (Nutrition and Health) |publisher=Humana Press|location=Totowa, Nj |year=2006|pages=222 | isbn = 1-58829-721-7 |oclc= |doi= |accessdate=}}
* {{Cite book | ref=harv | author=Tjepkema M | chapter=Measured Obesity–Adult obesity in Canada: Measured height and weight | title=Nutrition: Findings from the Canadian Community Health Survey | publisher=Statistics Canada | year=2005 | location=Ottawa, Ontario | url=http://www.statcan.gc.ca/pub/82-620-m/2005001/article/adults-adultes/8060-eng.htm }}
* {{Cite book|ref=harv|last=Wanless|first=Sir Derek|coauthors=John Appleby, Anthony Harrison, Darshan Patel|title=Da li je naše buduće zdravstvo osigurano? Pregled NHS finansiranja i rada|url=http://www.kingsfund.org.uk/research/publications/our_future.html|accessdate=17. 12. 2007.|year=2007|publisher=The King's Fund|location=London, UK| isbn = 1-85717-562-X}}
* {{Cite book|ref=harv|author=Zdravstveni odbor Donjeg doma parlamenta Velike Britanije|title=Obesity– Volume 1 – HCP 23-I, Third Report of session 2003–04. Izveštaj, zajedno sa zvaničnim zapisnikom|url=http://www.publications.parliament.uk/pa/cm200304/cmselect/cmhealth/23/2302.htm|accessdate=17. 12. 2007.|year=2004|month=May|publisher=TSO (The Stationery Office)|location=London, UK|isbn=978-0-215-01737-6}}
* {{Cite book |ref= harv|title=Nagomilavanje problema; medicinski slučaj za mršaviju naciju |year=2004|publisher=Royal College of Physicians |location= London| isbn = 1-86016-200-2 |author=}}
* {{Cite book|ref=harv|author=Nacionalni institut za srce, pluća i krv|title=Kliničke smernice o identifikaciji, evaluaciji i lečenju prekomerne težine i gojaznosti kod odraslih|publisher=International Medical Publishing, Inc|location=|year=1998| isbn = 1-58808-002-1|oclc=|url=http://www.nhlbi.nih.gov/guidelines/obesity/ob_gdlns.pdf|format=PDF}}
* {{Cite book | ref=harv | author=Satcher D | title=Poziv za preduzimanje mera upućen načelniku hirurgije na državnom nivou u cilju prevencije i smanjenja problema prekomerne težine i gojaznosti | year=2001 | publisher=U.S. Dept. of Health and Human Services, Public Health Service, Office of Surgeon General | url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK44206/ | isbn=978-0-16-051005-2 }}
* {{Cite book |ref= harv|author=Loscalzo, Joseph; Fauci, Anthony S.; Braunwald, Eugene; Dennis L. Kasper; Hauser, Stephen L; Longo, Dan L. |title=Harisonovi principi interne medicine|publisher=McGraw-Hill Medical |location=|year=2008|pages= | isbn = 0-07-146633-9 |oclc=|doi= |accessdate=}}
* {{Cite book |ref= harv|last= Boulpaep|first= Emile L.; Boron, Walter F. |title=Medical physiologya: Ćelijski i molekularni pristup |url= https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro_a6j9|publisher=Saunders |location=Philadelphia |year=2003|pages=[https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro_a6j9/page/1227 1227]| isbn = 0-7216-3256-4}}
* {{Cite book |ref=harv |title=The Spirit Level: Why More Equal Societies Almost Always Do Better |last1=Wilkinson |first1=Richard |last2=Pickett |first2=Kate |publisher=Allen Lane |location=London |isbn=978-1-84614-039-6 |year=2009 |url=http://www.equalitytrust.org.uk/why/evidence/obesity |pages=91-101 }}
* {{Cite book |ref= harv|author=Kolata,Gina |title=Rethinking thin: The new science of weight loss&amp;nbsp;– and the myths and realities of dieting |publisher=Picador |location= |year=2007|pages=122| isbn = 0-312-42785-9}}
* {{Cite book |ref=harv |author=Lin BH, Guthrie J and Frazao E |editor=Frazão E |title=Agriculture Information Bulletin No. 750: America's Eating Habits: Changes and Consequences |url=http://www.ers.usda.gov/publications/aib750/ |year=1999 |publisher=US Department of Agriculture, Economic Research Service |location=Washington, DC |pages=213-239 |chapter=Nutrient contribution of food away from home |access-date=2015-04-15 |archive-date=2002-06-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020611183104/http://www.ers.usda.gov/publications/aib750/ |deadurl=yes }}
* {{Cite book |ref=harv |author=Kushner, Robert |title=Treatment of the Obese Patient (Contemporary Endocrinology) |publisher=Humana Press |location=Totowa, Nj |year=2007 |pages=158 | isbn = 1-59745-400-1 |url=http://books.google.com/?id=vWjK5etS7PMC&amp;pg=PA121&amp;lpg=PA121&amp;dq=measurement+of+metabolism+in+obese+Bessesen |doi= |accessdate=5. 4. 2009. }}
* Bray G.A: Contemporary diagnosis and management of obesity, Newtown, Pennsylvania 1998.
* Stokić E: Gojaznost i distribucija masnog tkiva - metaboličke konsekvence, Novi Sad 1998.
* Stokić E: Gojaznost je bolest koja se leči, Novi Sad 2004.
* Žigić D. Ivanković D. Konstantinović D: Opšta medicina, Beograd 2000.
* Arthur C. Guyton, John E. Hall: Medicinska fiziologija, Beograd 1999.
* Kulauzov M: Test pitanja iz patološke fiziologije, Novi Sad 2003. {{ISBN|978-86-7197-186-7}}.
* Lepšanović L: Praktikum fizičke dijagnostike, Novi Sad 2001. {{ISBN|978-86-7197-173-7}}.
* S. Stefanović i saradnici: Specijalna klinička fiziologija, Beograd-Zagreb 1980.
* {{cite journal|doi=10.1079/BJN2002739 |last1=Bhargava |first1=Alok |last2=Guthrie |first2=J. |year=2002|title=Unhealthy eating habits, physical exercise and macronutrient intakes are predictors of anthropometric indicators in the Women's Health Trial: Feasibility Study in Minority Populations |url=https://archive.org/details/sim_british-journal-of-nutrition_2002-12_88_6/page/719|journal=British Journal of Nutrition |volume=88 |issue=6 |pages=719-728 |pmid=12493094 |author-separator=, |display-authors=3}}
* {{cite journal|last1=Bhargava |first1=Alok |year=2006|title=Fiber intakes and anthropometric measures are predictors of circulating hormone, triglyceride, and cholesterol concentration in the Women's Health Trial |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-nutrition_2006-08_136_8/page/2249|journal=Journal of Nutrition |volume=136 |issue=8 |pages=2249-2254 |pmid=16857849 |author-separator=, |display-authors=3}}
* Jebb S. and Wells J. Measuring body composition in adults and children In:{{cite book|author=Peter G. Kopelman, Ian D. Caterson, Michael J. Stock, William H. Dietz |title=Clinical obesity in adults and children: In Adults and Children |url=https://archive.org/details/clinicalobesityi02edunse |publisher=Blackwell Publishing |location= |year=2005|pages=[https://archive.org/details/clinicalobesityi02edunse/page/12 12]-28 | isbn = 1-4051-1672-2}}
* Kopelman P., Caterson I. An overview of obesity management In:{{cite book|author=Peter G. Kopelman, Ian D. Caterson, Michael J. Stock, William H. Dietz |title=Clinical obesity in adults and children: In Adults and Children |url=https://archive.org/details/clinicalobesityi02edunse |publisher=Blackwell Publishing |location= |year=2005|pages=[https://archive.org/details/clinicalobesityi02edunse/page/319 319]-326 | isbn = 1-4051-1672-2}}
* {{Cite book |ref=harv |author=National Heart, Lung, and Blood Institute (NHLBI) |title=Clinical Guidelines on the Identification, Evaluation, and Treatment of Overweight and Obesity in Adults |publisher=International Medical Publishing, Inc |location= |year=1998 |pages= | isbn = 1-58808-002-1 |oclc= |url=http://www.nhlbi.nih.gov/guidelines/obesity/ob_gdlns.pdf |format=PDF }}
* {{cite web |url=http://www.nice.org.uk/nicemedia/pdf/CG43NICEGuideline.pdf |title=Obesity: guidance on the prevention, identification, assessment and management of overweight and obesity in adults and children |publisher=National Health Services (NHS) |year=2006 |format=PDF |work=National Institute for Health and Clinical Excellence (NICE) |accessdate=8. 4. 2009. }}
* Puhl R., Henderson K., and Brownell K. Social consequences of obesity In:{{cite book|author=Peter G. Kopelman, Ian D. Caterson, Michael J. Stock, William H. Dietz |title=Clinical obesity in adults and children: In Adults and Children |url=https://archive.org/details/clinicalobesityi02edunse |publisher=Blackwell Publishing |location= |year=2005|pages=[https://archive.org/details/clinicalobesityi02edunse/page/29 29]-45 | isbn = 1-4051-1672-2}}
* Seidell JC. Epidemiology — definition and classification of obesity In:{{cite book|author=Peter G. Kopelman, Ian D. Caterson, Michael J. Stock, William H. Dietz |title=Clinical obesity in adults and children: In Adults and Children |url=https://archive.org/details/clinicalobesityi02edunse |publisher=Blackwell Publishing |location= |year=2005|pages=[https://archive.org/details/clinicalobesityi02edunse/page/3 3]-11 | isbn = 1-4051-1672-2}}
* {{Cite book |ref=harv |author=World Health Organization (WHO) |title=Technical report series 894: Obesity: Preventing and managing the global epidemic. |location=Geneva |publisher=World Health Organization |year=2000 |url=http://whqlibdoc.who.int/trs/WHO_TRS_894_(part1).pdf |format=PDF |isbn=92-4-120894-5 |access-date=2015-04-15 |archive-date=2015-05-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150501075305/http://whqlibdoc.who.int/trs/WHO_TRS_894_(part1).pdf |deadurl=yes }}
* {{Cite book |ref=harv |author=Fumento, Michael |title=The Fat of the Land: Our Health Crises and How Overweight Americans can Help Themselves |publisher=Penguin Books |location=New York |year=1997 | isbn = 0-14-026144-3 |url=http://books.google.com/books?id=Qr8hAQAAMAAJ }}
* {{Cite book |ref=harv |author=Keller, Kathleen |title=Encyclopedia of Obesity |publisher=Sage Publications, Inc |location=Thousand Oaks, Calif |year=2008 | isbn = 1-4129-5238-7 |oclc= |url=http://books.google.com/?id=aRp2rJrEqZsC }}
* {{Cite book |ref= harv|author=Kolata, Gina |title=Rethinking Thin: The New Science of Weight Loss – and the Myths and Realities of Dieting |url= https://archive.org/details/rethinkingthinne0000kola_i1w5|publisher=Picador |location= |year=2007|pages= | isbn = 0-312-42785-9}}
* {{Cite book|ref=harv|editor-last=Kopelman|editor-first=Peter G.|editor2-last=Caterson|editor2-first=Ian D.|editor3-last=Dietz|editor3-first=William H.|title=Clinical obesity in Adults and Children|publisher=John Wiley &amp; Sons|edition=3rd|location=|year=2009|isbn=978-1-4443-0763-4|url=http://books.google.com/books?id=1W2M1lnHeccC}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Levy-Navarro, Elena |title=The Culture of Obesity in Early and Late Modernity |url= https://archive.org/details/cultureofobesity0000levy|publisher=Palgrave Macmillan |location= |year=2008|pages= | isbn = 0-230-60123-5}}
* {{Cite book |ref= harv|author=Pool, Robert |title=Fat: Fighting the Obesity Epidemic |url= https://archive.org/details/fatfightingobesi00pool|publisher=Oxford University Press |location=Oxford, UK |year=2001|pages= | isbn = 0-19-511853-7}}
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Obesity}}
* [http://www.stetoskop.info www.stetoskop.info]
* {{dmoz|Health/Conditions_and_Diseases/Nutritional_and_Metabolic_Disorders/Obesity/}}
* [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/obesity.html Obesity]

{{Lista simptoma bolesti}}

{{Izabran}}

[[Kategorija:Gojaznost]]
[[Kategorija:Poremećaji ishrane]]</text>
      <sha1>gyj795kvim5xjynawhm6u2tgnry7y64</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Führer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4412</id>
    <revision>
      <id>42655931</id>
      <parentid>42477312</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:14:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>178920</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Fašizam|Fašizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42655931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="877" sha1="8i2bfl60ka8gp8wh1qwn7if49bcv8oa" xml:space="preserve">'''Führer''' (izgovara se firer) je [[nemački jezik|njemački]] naziv za [[vođa|vođu]] koji se ostalim jezicima koristi za označavanje titule koju je nakon smrti njemačkog predsjednika [[Hindenburg]]a godine [[1934]]. koristio [[nemačka|njemački]] kancelar [[Adolf Hitler]]. Time je označen i formalni raskid [[Treći rajh|Trećeg Reicha]] s ustavnopravnim kontinuitetom [[Weimarska republika|Weimarske republike]] i njenog ustava, koji nije poznavao tu instituciju.

Hitler je tom titulom htio simbolizirati vlastiti autoritet, odnosno u svojoj osobi simbolički sjediniti sjediniti njemačku državu, narod i vladajuću stranku [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]], po očitom uzoru na [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] koji je koristio titulu [[Duce]].

[[Kategorija:Titule]]
[[Kategorija:Historija Njemačke]]
[[Kategorija:Fašizam]]</text>
      <sha1>8i2bfl60ka8gp8wh1qwn7if49bcv8oa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:FIFA Svjetsko prvenstvo</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4771</id>
    <revision>
      <id>42655958</id>
      <parentid>42240084</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:09:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42655958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8127" sha1="p71hdnxz1wlwq65c4ao61544fb8stb5" xml:space="preserve">{{Navbox
| name = FIFA Svjetsko prvenstvo
| title = [[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
| state = {{{state|autocollapse}}}
| listclass = hlist

| group1 = Turniri
| list1 = 
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Urugvaj 1930.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Italija 1934.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|Francuska 1938.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Brazil 1950.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Švicarska 1954.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Švedska 1958.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|Čile 1962.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Engleska 1966.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|Meksiko 1970.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|Zapadna Njemačka 1974.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|Argentina 1978.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|Španija 1982.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Meksiko 1986.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|Italija 1990.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|SAD 1994.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Francuska 1998.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Južna Koreja/Japan 2002.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Njemačka 2006.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Južna Afrika 2010.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Brazil 2014.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Rusija 2018.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Katar 2022.]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Kanada/Meksiko/Sjedinjene Države 2026.]]
* ''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|Maroko/Portugal/Španija 2030.]]''
* ''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|Saudijska Arabija 2034.]]''

| group2 = [[Lista finala FIFA Svjetskih prvenstava|Finala]]
| list2 = 
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.|1930.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1934.|1934.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1938.|1938.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1950.|1950.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1958.|1958.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1962.|1962.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1966.|1966.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1970.|1970.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.|1974.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1978.|1978.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1982.|1982.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1986.|1986.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1990.|1990.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1994.|1994.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.|1998.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2002.|2002.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.|2006.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2010.|2010.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2014.|2014.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.|2018.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2022.|2022.]]
* [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2026.|2026.]]

| group3 = [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|Kvalifikacije]]
| list3 =
* ''{{color|grey|1930}}''
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]]
* [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
* ''[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]''

|group4 = Sastavi
|list4 = 
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1930.|1930.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1934.|1934.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1938.|1938.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1950.|1950.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1954.|1954.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1958.|1958.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1962.|1962.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1966.|1966.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1970.|1970.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1974.|1974.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1978.|1978.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1982.|1982.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1986.|1986.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1990.|1990.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1994.|1994.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 1998.|1998.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 2002.|2002.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 2006.|2006.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 2010.|2010.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 2014.|2014.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.|2018.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 2022.|2022.]]
* [[Sastavi reprezentacija na FIFA Svjetskom prvenstvu 2026.|2026.]]

| group5 = Ždrijebovi
| list5 =
* [[Ždrijeb FIFA Svjetskog prvenstva 1998.|1998.]]
* [[Ždrijeb FIFA Svjetskog prvenstva 2002.|2002.]]
* [[Ždrijeb FIFA Svjetskog prvenstva 2006.|2006.]]
* [[Ždrijeb FIFA Svjetskog prvenstva 2010.|2010.]]
* [[Ždrijeb FIFA Svjetskog prvenstva 2014.|2014.]]
* [[Ždrijeb FIFA Svjetskog prvenstva 2018.|2018.]]
* [[Ždrijeb FIFA Svjetskog prvenstva 2022.|2022.]]
* [[Ždrijeb FIFA Svjetskog prvenstva 2026.|2026.]]

| group6 = Emitiranje
| list6 =
* [[Prava na emitiranje FIFA Svjetskog prvenstva 1998.|1998.]]
* [[Prava na emitiranje FIFA Svjetskog prvenstva 2002.|2002.]]
* [[Prava na emitiranje FIFA Svjetskog prvenstva 2006.|2006.]]
* [[Prava na emitiranje FIFA Svjetskog prvenstva 2010.|2010.]]
* [[Prava na emitiranje FIFA Svjetskog prvenstva 2014.|2014.]]
* [[Prava na emitiranje FIFA Svjetskog prvenstva 2018.|2018.]]
* [[Prava na emitiranje FIFA Svjetskog prvenstva 2022.|2022.]]
* [[Prava na emitiranje FIFA Svjetskog prvenstva 2026.|2026.]]

| group7 = [[Ponude za organiziranje FIFA Svjetskog prvenstva|Organizacija]]
| list7 = 
* [[Ponude za organiziranje FIFA Svjetskog prvenstva 2014.|2014.]]
* [[Ponude za organiziranje FIFA Svjetskog prvenstva 2018. i 2022.|2018. i 2022.]]
* [[Ponude za organiziranje FIFA Svjetskog prvenstva 2026.|2026.]]
* [[Ponude za organiziranje FIFA Svjetskog prvenstva 2030.|2030.]]
* [[Ponude za organiziranje FIFA Svjetskog prvenstva 2034.|2034.]]

| group8 = Statistike
| list8 = 
* [[Rekordi i statistike FIFA Svjetskih prvenstava|Rekordi i statistike]]
* [[Suci na FIFA Svjetskim prvenstvima|Suci]]

| group9 = Ostalo
| list9 = 
* [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva|Nagrade]]
* [[Lopte FIFA Svjetskih prvenstava|Lopte]]
* [[Historija FIFA Svjetskih prvenstava|Historija]]
* [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava|Maskote]]
* [[Lista službenih filmova o FIFA Svjetskim prvenstvima|Službeni filmovi]]
* [[Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava|Službene pjesme]]
* [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva|Trofej]]
* [[Video igre FIFA Svjetskih prvenstava|Video igre]]

| below = '''Napomene:''' (1) ''Nije bilo kvalifikacija sa FIFA Svjetsko prvenstvo 1930. godine''; (2) ''Godine 1950. nije bilo finala; članak je o odlučujućem meču finalne grupne faze''

}}&lt;noinclude&gt;
{{pp-template}}
{{collapsible option}}

&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>p71hdnxz1wlwq65c4ao61544fb8stb5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Turski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4822</id>
    <revision>
      <id>42656047</id>
      <parentid>42648400</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T03:13:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zvaničan status */</comment>
      <origin>42656047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24069" sha1="sfcrh1rww4bhb8pkbknqaerbnyo76py" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Turkijski jezici|Turski jezici]]}}
{{Infokutija jezik
|ime=turski jezik
|izvornoime={{lang|tr|Türkçe}}
|izgovor= {{IPA-tr|ˈtyɾctʃe||Turkce.ogg}}
|porodicaboja=Altajski
|države={{flag|Turska}}&lt;br /&gt;{{flag|Kipar}}&lt;br /&gt;kao i:&lt;br /&gt;{{flag|Bugarska}}&lt;br /&gt;{{flag|Makedonija}}&lt;br /&gt;{{flag|Grčka}}&lt;br /&gt;{{flag|Nemačka}}&lt;br /&gt;{{flag|Irak}}&lt;br /&gt;{{flag|Iran}}&lt;br /&gt;{{flag|Sirija}}&lt;br /&gt;{{flag|Azerbejdžan}}
|regija=[[Mala Azija]], [[Jugoistočna Evropa]], [[Kavkaz]] i [[Bliski Istok]]
|broj= više od 82,2 miliona
|rang=14.
|por1=[[Altajski jezici|altajski]]
|por2=[[Turkijski jezici|turkijski]]
|por3=[[Južni turkijski jezici|južni turkijski]]
|pismo=[[latinica]] (turski alfabet) od 1928.
|službeni={{flag|Turska}}&lt;br /&gt;{{flag|Kipar}}
|manjinski={{flag|Severna Makedonija}}&lt;br /&gt;{{flag|Srbija}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|RUM}}&lt;br /&gt;{{flag|Irak}} ([[Kirkuk]])
|reguliše=[[Türk Dil Kurumu|Zavod za turski jezik]] ({{lang|tr|Türk Dil Kurumu}})
|iso1 = tr
|iso2 = tur
|iso3 = tur
|karta = [[Datoteka:Map of Turkish Language.svg|center|315px]]
|karta_opis = Države sa naročitim turskim jezičnim stanovništvom.
}}

'''Turski''' (tur.: ''Türkçe'') ili '''turski jezik''' (tur.: ''Türk dili'') je jezik [[Turkijski jezici|turkijskog roda]] kojim se govori u [[Turska|Turskoj]], a potom i na [[Kipar|Kipru]], u [[Bugarska|Bugarskoj]], u [[Grčka|Grčkoj]], u [[Republika Makedonija|Makedoniji]] i drugim zemljama bivšeg [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Turski govore i miloni turskih emigranata u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]].
Tokom vijekova turski jezik je pisan modifikovanom verzijom [[Arapsko pismo|arapskog pisma]], dok se od [[1928.]] koristi [[Latinica|latinski alfabet]] sa 29 slova.

== Zvaničan status ==
Turski jezik je zvaničan jezik [[Turska|Turske]], kao i jedan od zvaničnih jezika na [[Kipar|Kipru]]. Takođe ima zvaničan (mada ne primaran) status u nekoliko opština [[Severna Makedonija|Makedonije]], u zavisnosti od koncentracije i broja ljudi koji govore turskim jezikom.

[[Turkologija]] je opća disciplina koja ima dugu stoljetnu tradiciju i podučava turski jezik a potom i tursku civilizaciju, običaje, povijest, antropologiju. Početak discipline se smatra knjiga [[Mahmud al-Kašgari|Mahmuda al-Kašgarija]] a njezin prvi suvremeni teoretičar je bio [[Prusija|pruski]] zoolog i botanist [[Peter Simon Pallas]] (1741-1811). Među brojnim poznatim turkolozima, valja spomenuti sljedeće autore: [[Mehmet Fuad Köprülü]], [[Hüseyin Namık Orkun]], [[Halil İnalcık]], [[Zeynep Korkmaz]], [[Pierre Amédée Jaubert]], [[Victor Louis Ménage]], [[Louis Bazin]], [[Abel Pavet de Courteille]], [[Élise Massicard]], [[Franz Babinger]], [[Wilhelm Barthold]], [[Alessio Bombaci]], [[Darko Tanasković]], [[Ekrem Čaušević]], [[Gyula Mészáros]], [[Vladimir Dal]].

U Turskoj, organ koji reguliše gramatiku i normu turskog jezika je [[Türk Dil Kurumu|Zavod za turski jezik]].

== Geografska raspodela ==
Turski jezik se uglavnom govori u [[Turska|Turskoj]] i među manjinama u 35 drugih država, posebno na teritorijama koje su nekada bile deo [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], kao što je: [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Srbija]] (najviše na [[Kosovo|Kosovu i Metohiji]]), [[Severna Makedonija|Makedonija]], [[Sirija]], [[Grčka]] (posebno [[Trakija|Zapadna Trakija]]) i [[Izrael]] (turski Jevreji).

==Broj korisnika==
Preko 2 miliona ljudi govori turski jezik u [[Njemačka|Nemačkoj]], a postoji prilično velik broj turskih zajednica u [[Austrija|Austriji]], [[Belgija|Belgiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Nizozemska|Holandiji]], [[Švicarska|Švajcarskoj]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]].&lt;br/&gt;
Profesor Ahmet Günşen sa Univerziteta Trakije u Jedrenu (tur. ''Trakya Üniversitesi'') u [[2017.]] tvrdi da turski govori ukupno 250 miliona osoba na svijetu&lt;ref&gt;tur. {{cite web|url=https://www.aa.com.tr/tr/turkiye/dunyada-yaklasik-250-milyon-kisi-turkce-konusuyor/921506#|title= Dünyada yaklaşık 250 milyon kişi Türkçe konuşuyor|date=28. 09. 2017|accessdate = 10. 06. 2022}}&lt;/ref&gt; dok drugi izvori procjenjuju oko 220 miliona govorilaca&lt;ref&gt;tur. {{cite web|url=https://www.hurriyet.com.tr/egitim/turkce-bir-dunya-dilidir-41807876|title= Hürriyet: Türkçe bir dünya dilidir|date=10. 05. 2021 |accessdate = 10. 06. 2022}}&lt;/ref&gt;.&lt;br/&gt;
Turski zavod za statistiku (TÜİK) tvrdi da do 31. 12. 2021 Republika Turska ima 84.680.273 stanovnika&lt;ref&gt;tur. {{cite web|url=https://www.tuik.gov.tr|title=Türkiye İstatistik Kurumu (TÜİK): Türkiye Nüfusu (2021) – 84,680,273|date=|accessdate = 10. 06. 2022}}&lt;/ref&gt; , što bi po gruboj procjeni značilo da turski jezik govori najmanje 84 miliona osoba.&lt;br/&gt;
Po listi ''CIA World Factbook–a''&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/languages/ |title=The World Factbook: Languages |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate=10. 06. 2022 |quote= |archive-date=2023-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230606082657/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/languages/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; službeni jezik Turske se govori također u sljedećim zemljama:
* [[Albanija]]&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
* [[Austrija]] (2,3%)&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
* [[Bugarska]] (8,2%)&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
* [[Kipar]] (0,2%; službeni)&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
* [[Irak]] (takozvani ''Turkmeni'')&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
* [[Kosovo]] (1,1%)&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
* [[Liechtenstein]] (1,3%)&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
* [[Moldavija]] (4,2%, ''[[Gagauzi]]'')&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
* [[Severna Makedonija|Makedonija]] (3,4%; priznat kao službeni u [[Centar Župa|Centar Župi]] i u [[Plasnica|Plasnici]])&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;.
U [[Severna Makedonija|Makedoniji]] staru turkofonsku zajednicu čine [[Torbeši]]{{efn|Zaseban slučaj čine [[Torbeši]] turkofoni. To je ranije bila šira zajednica (za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ–a]]), današ je nešto manja, najveće skupine se nalaze u [[Skoplje|Skoplju]], [[Tetovo|Tetovu]], [[Gostivar]]u, [[Radoviš]]u, [[Strumica|Strumici]], [[Bitola|Bitoli]], [[Resen|Resnu]].}}.&lt;br/&gt;
Po stranici ''&lt;nowiki&gt;ethnologue.com&lt;/nowiki&gt;'' Turski je 17. jezik na svijetu po ukupnom broju aktivnih govorilaca, koji su u procjeni oko 88,1 miliona&lt;ref&gt;{{en}}{{cite web|url=https://www.ethnologue.com/guides/ethnologue200|title=Ethnologue: What are the top 200 most spoken languages?|date=|accessdate = 10. 06. 2022}}&lt;/ref&gt;.&lt;br/&gt;
Švedska enciklopedija ''Nationalencyklopedin'' tvrdi da je u [[2011.]] Turski materinji jezik od 73 miliona osoba&lt;ref name=&quot;Nationalencyklopedin&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ne.se/uppslagsverk/encyklopedi/l%C3%A5ng/turkiska|title=Nationalencyklopedin: Turkiska|date=|accessdate = 10. 06. 2022}}&lt;/ref&gt;, od čega 67 miliona su u Turskoj&lt;ref name=&quot;Nationalencyklopedin&quot;/&gt;, 2 miliona u Njemačkoj&lt;ref name=&quot;Nationalencyklopedin&quot;/&gt;, 690.000 u Bugarskoj&lt;ref name=&quot;Nationalencyklopedin&quot;/&gt;, 330.000 u Iranu&lt;ref name=&quot;Nationalencyklopedin&quot;/&gt;, 260.000 na Kipru&lt;ref name=&quot;Nationalencyklopedin&quot;/&gt;, 201.000 u Nizozemskoj&lt;ref name=&quot;Nationalencyklopedin&quot;/&gt;, 180.000 u Austriji&lt;ref name=&quot;Nationalencyklopedin&quot;/&gt;.&lt;br/&gt;
Po ''Omniglot–u'' Turski broji 82 miliona govorilaca u Turskoj&lt;ref name=&quot;Omniglot&quot;&gt;{{en}}{{cite web|url=https://www.omniglot.com/writing/turkish.htm|title=Omniglot: Turkish (Türkçe)|date=|accessdate = 10. 06. 2022}}&lt;/ref&gt;, 2 miliona u Njemačkoj&lt;ref name=&quot;Omniglot&quot;/&gt;, 606.000 u Bugarskoj&lt;ref name=&quot;Omniglot&quot;/&gt;, 500.000 u Velikoj Britaniji&lt;ref name=&quot;Omniglot&quot;/&gt;, 300.000 na Kipru&lt;ref name=&quot;Omniglot&quot;/&gt;, 165.000 u SAD–u&lt;ref name=&quot;Omniglot&quot;/&gt;, 130.000 u Uzbekistanu&lt;ref name=&quot;Omniglot&quot;/&gt;.

== Historija turskoj jezika ==
{{V. također|Turska književnost|Hronologija Osmanskog carstva|Historija Turske}}
[[Turkijski jezici]] nastaju u [[Srednja Azija|centralnoj Aziji]] u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] za vrijeme velikih [[migracija]] koji su doveli azijske [[nomad]]ske narode u [[Historija Kine|Kinesko carstvo]] i u srednjovjekovnu Europu, što je uzrokovalo i konačan pad [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]. Najstariji trag pra–turskog jezika su [[Orhonske ploče]]{{efn|[[Orhonske ploče]] je otkrila arheološka ekspedicija [[Nikolaj Jadrincev|Nikolaja Jadrinceva]] (1842–1894) [[1889.]] Izvorni tekst na staroturskoj abecedi je dešifrirao [[1893.]] filolog [[Vilhelm Thomsen]] (1842–1927) dok je tekst prvi put objavio turkolog Vasilij Radlov (1837–1918). Vilhelm Thomsen je objavio jedno tumačenje na danskom 1922. s potpunijim prijevodom.}} (poč. [[8. vijek]]a) dvije ploče iz doba [[Gok Turkijci|Plavih Turcaka]] na   kojima su uklesan tekstovi u čast turkijskog kneževa Kul Tigin (fl. 684–731) i Bilge Qaghan (fl. 683–734). Ploče su pronađene pri kraju [[19. vijek]]a u [[Dolina Orhona|dolini Orhona]]&lt;ref&gt;{{en}}{{cite web|url=https://en.unesco.org/silkroad/silk-road-themes/world-heritage-sites/orkhon-valley-cultural-landscape|title=UNESCO: Krajolik doline Orhona|date=|accessdate = 09. 06. 2022}}&lt;/ref&gt; u centralnoj [[Mongolija]]. Kada je riječ o toj drevnoj fazi jezika, lingvisti govore o staroturskom pismu {{efn|Staroturkijsko pismo, Orhonsko pismo, pismo Göktürka, orkhonsko–jenisejsko pismo.}} koje je se razvilo na prostoru Mongolije i Sibira, često vezane uz pojam «sibirske [[rune]]».
Poslije raspada konfederacije [[Gok Turkijci|Göktürk]], stvorilo je se više turkijskih samostalnih ogranaka ([[Ujgurski Kaganat]], [[Karahanidski Kanat]]), među kojima su i [[Oguzi]] koji su doselili i [[Transoksijana|Transoksijanu]] (zapadni [[Turkestan]]). Iz tog političkog prostora potiče vojvoda [[Seldžuci|Selçuk]] († 1009), čiji će se [[klan]] preseliti u [[Veliki Horasan|Khorasan]] i preći u [[islam]], a zatim će Seldžuci u [[11. vijek|11. stoljeću]] osvojiti [[Gaznovci|gaznovsku]] [[Perzija|Perziju]] i tamo osnovati [[Seldžučka Monarhija|Seldžučko carstvo]] (1037–1194). To razdoblje jezika je vrlo bitno jer se tu stvara spoj između turkijske matice i islamske civilizacije, što će biti pretpostavka za rađanje osmanske civilizacije. Prva knjiga koja izdašno govori u turskom jeziku je [[Mahmud al-Kašgari|al-Kašgarijev]] ''Sažetak turskih jezika'' (tur. ''Dîvânü Lugati't-Türk'', [[11. vijek]]).&lt;br/&gt;
Širenje Seldžuka prema Egiptu, Palestini i Anadoliji je izazvalo reakciju europskih sila, koje su do tada doživljavale duboku političko–kulturalnu krizu, po čemu su izbili ratovi na više navrata koje poznajemo kao [[Križarski ratovi|Križarske ratove]]. Na tlu te ratne struje, [[Rumski Sultanat|Rumski sultanat]] i europske sile su postepeno narušili [[Bizantsko carstvo]] pa su se u Anadoliji stvorile mnoge kasno–seldžučke kneževine u okviru Rumskog sultanata. Pohodi [[Osman I|Osman–beg]] pri kraju [[13. vijek]]a su stvorili snažnu kneževinu, odnosno [[beg]]luk, koji je postao u [[14. vijek]]u glavna sila u Anadoliji. To razdoblje je zapravo kolijevka [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], [[Turska književnost|turske književnosti]] (''[[Osmanov san]]'', [[Dželaludin Rumi|Rûmî]], [[Yunus Emre]]) i turskog jezika.&lt;br/&gt;
{{V. također|Osmanski turski jezik}}
[[Osmansko carstvo]] je trajalo šest stoljeća (1288–1922) i procvijetalo između [[15. vijek|15.]] i [[16. vijek]]a (zlatno doba, 1453–1566). Carska administracija je se jednako služila turskim, [[Arapski jezik|arapskim]] i [[Perzijski jezik|perzijskim]], stoga su osmanski književnici bili poligloti i skladali tekstove na tri jezika, što je preoblikovalo sav turski jezik. Za ovo razdoblje se priča o [[Osmanski turski jezik|osmansko–turskim jezikom]] koji je se pisalo na preinačenom [[Arapsko pismo|arapskom pismu]]. Prva knjiga koja proučava tursku gramatiku je ''Müyessiretül Ulum'' ([[1530.]]) [[Kadri iz Pergama|Kadrija iz Bergame]]. Primjeri u djelu su na turskom jeziku, ali su jezična pravila prilagođena pravilima arapskog. Ispod plemenitog dvorskog jezičnog sloja postojao je takozvani «grubi turski» (tur. ''kaba Türkçe''), jezik svakodnevnice uobičajen u puku koji je sadržavao veći postotak domaćeg rječnika. Taj sloj će kasnije biti osnova za moderni turski jezik.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Osmanski turski
!Suvremeni turski
!Srpskohrvatski
|-
|müselles
|üçgen
|trokut
|-
|tayyare
|uçak
|avion
|-
|nispet
|oran
|omjer
|-
|şimal
|kuzey
|sjever
|-
|teşrinievvel
|ekim
|oktobar, listopad
|-
|asel
|bal
|med
|}
Stoga je od [[17. vijek|17.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]] carstvo sklizilo u postupan raspad koji je se u [[19. vijek|19. stoljeću]] napokon pokazao kao neizbježan, tako da će se golemi osmanski državni stroj između [[1805.]] do [[1922.]] raspasti i izgubiti velike količine teritorija. Uz nategnute vanjske odnose, carstvo je ušlo u ciklus unutarnje uzburkanosti, tako na [[Topkapi Saraj|dvoru]] kao i u društvu, uglavnom između strane koja je branila stari poredak i one koja je zagovarala korijensku obnovu, često po Zapadnim uzorima. Odlučno sklon reformi je bio sultan [[Mahmud II]], početnik reformskog nacrta pod nazivom ''[[Tanzimat]]''. U društvu je, među mnogim faktorima i aktorima, vrlo značajan rad [[Mlade Osmanlije|Mladih Osmanlija]] i intelektualaca koji išli reformskim pravcem. Tako nastaje novi val studija o turskom jeziku i prve suvremene gramatike ([[Ahmed Dževdet Paša|Dževdet–paša]], [[Sami Frashëri|Şemseddin Sâmi]], [[Muallim Naci|Naci]], [[Hüseyin Cahit Yalçın|Yalçın]], [[Ebüzziya Tevfik]], [[Namık Kemal]], [[Ibrahim Şinasi|Şinasi]] i drugi). O pravilima jezika su se isto jako pobrinuli u svojim knjigama [[Ahmed Cevdet Paşa|Ahmet Cevdet]] (1851) i [[Keçecizade Fuat Paşa|Fuat–paša]] (1865). &lt;br/&gt;
Pothvat [[Mladoturci|Mladih Turaka]] je od [[1908.]] pokrenuo proces radikalnih promjena koje su se ostvarile nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]], [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i uspona [[Kemal Atatürk|Atatürkove]] revolucije. Sa konačnim padom carstva i proglašenjem Republike Turske (tur. '' Türkiye Cumhuriyeti''; [[1922]]–[[1923]]), Atatürk je uz svoju stranku [[Republikanska narodna stranka|CHP]] nastojao za višegodišnjim [[Atatürkove reforme|nacrtom reformi]] čemu je politički cilj bio stvoriti jedno novo tursko društvo ([[Kemalizam]]). Poslije proglašenja Ustavne monarhije ([[1908]]), među glavnim gramatikama u opotrebi će biti djelo [[Hüseyin Cahit Yalçın|Hüseyina Cahita]] (1875–1957) pod naslovom ''Türkçe Sarf ve Nahiv''{{efn|[[Hüseyin Cahit Yalçın|Hüseyina Cahita]], ''Türkçe Sarf ve Nahiv'', 1908–1910.}} u kojem se pak osjeća utjecaj francuske gramatike. Najvažnije istraživanje stranih znanstvenika u oblasti turske gramatike je djelo [[James Redhouse|Jamesa Redhousa]]{{efn|[[James Redhouse]], ''A Simplified Grammar of Ottoman-Turkish Language'', 1884.}} iz [[1884.]]

Pritom je Atatürk smatrao nužnom i promjenu na polju jezika, do čega je došlo [[1928.]] sa Odborom za jezik{{efn|Odbor za jezik (tur. ''Dil Encümeni'', [[1928.]]): [[Yakup Kadri Karaosmanoğlu|Yakup Kadri]], Falih Rıfkı Atay (1894–1971), Ruşen Eşref Ünaydın (1892–1959), Fazıl Ahmed, [[Ahmet Cevat Emre|Ahmed Cevad]] (1878–1961), Ragıp Hulûsi Özdem (1893–1943), Mehmed Emin, Mehmet İhsan Sungu (1883–1946), İbrahim Grantay (1883–?).}} (tur. ''Dil Encümeni''), gdje je grupa turskih književnika (među ostalim, [[Yakup Kadri Karaosmanoğlu|Yakup Kadri]]) utemeljila reformu turskog pravopisa i gramatike. Iste godine je prihvaćeno [[Latinica|latinično pismo]], a [[1932.]] je osnovano Društvo za istraživanje turskog jezika (tur. ''Türk Dili Tetkik Cemiyeti''), što će kasnije postati &lt;u&gt;[[Türk Dil Kurumu|Zavod za turski jezik]]&lt;/u&gt; (tur. ''Türk Dil Kurumu''). [[1933]]/[[1934|34.]] je [[Ahmet Cevat Emre|Ahmed Cevad]] (1878–1961) objavio dvije prvobitne knjige: ''Pitanje o stvaranju turskog riječnika''{{efn|Ahmed Cevad, Pitanje o stvaranju turskog riječnika, tur. ''Türkçede Kelime Teşkili Hakkında Bir Anket''}} i ''Dodaci rječniku'' {{efn|Ahmed Cevad, Dodaci rječniku, tur. ''Ekler Lügatçesi''}}. Prvu gramatiku{{efn|[[İbrahim Necmi Dilmen|İ. Necmi]], ''Türkçe Gramer'', 1939.}} Republike je [[1939.]] napisao [[İbrahim Necmi Dilmen|İ. Necmi]] (1887–1945). Godine [[1935.]] je TDK objavilo dvojezični [[Osmanski turski jezik|osmansko–turski]]/čisto–turski rječnik koji je plod jezične reforme. Poslije [[1940.]] godine napisano je mnogo novih turskih gramatika među kojim se ističu djela Tahsina Banguoğlua{{efn|Tahsin Banguoğlu, ''Ana Hatlarıyla Türk Grameri'', 1940.}}, T. Gencana{{efn|Tahir Nejat Gencan, ''Dilbilgisi'', 1950–1954.}} i M. Ergina{{efn|Muharrem Ergin, ''Türk Dil Bilgisi'', 1958.}}. Knjiga Tahsina Banguoğlua nastaje zapravo po nalogu ministarstva nacionalnog obrazovanja u srvsi stvaranja knjige koja će se poučavati u školama. Državna komisija{{efn|Komisija za turski udžbenik ([[1941]]): [[Peyami Safa]], Halil Onan, Hüseyin Avni Başman, Nejat Gencan, Sadullah Sander.}} je izdala [[1941.]] prve zvanične Gramatike (''Dil bilgisi'') za osnovne i srednje škole.  TDK je postalo nezavisna ustanova [[1951.]] godine, kada je prestao da važi zakon po kojem ga je moralo nadgledati Tursko ministarstvo prosvete. Taj status nezavisnosti je trajao do augusta [[1983.]] godine, kada je TDK opet povezan uz vlašt uoči [[Državni udar u Turskoj 1980.|vojnog prevrata 1980.]] godine.

=== Dijalekti ===
[[Datoteka:Türkiye_ağızları_haritası.jpg|thumb|right|350px|Anadolski dijalekti]]
Nariječja turskog jezika su:
* '''[[Anadolski turski dijalekti|Anadolski]]''':
** '''Istočni anadolski dijalekt''' (''Doğu ağız'');
** '''Sjeverno-istočni anadolski dijalekt''' (''Kuzeydoğu ağız'');
*** Mešketski turski dijalekt, govore ga Mešketi u [[Gruzija|Gruziji]];
** '''Zapadni anadolski dijalekt''' (''Batı ağız''), među kojim je Istanbulski dijalekt (matica turskog standarnog jezika);
*** Egejski turski dijalekt (''Ege ağız bölgesi'')
*** Crnomorski turski dijalekt (''Karadeniz ağız bölgesi'')
*** Centralni turski dijalekt (''Orta Anadolu ağız bölgesi'')
*** Južni turski dijalek (''Güneydoğu ağız bölgesi'')
*** Kastamonski turski dijalekt (''Kastamonu ağız'') 
* '''[[Rumelski turski dijalekti|Rumelski]]''' (''Rumelice'' ili ''Rumeli ağızları'' ili još ''Rumeli Türkçesi''), govore ga [[Muhadžiri]] i [[Gagauzi]] iz [[Rumelija|Rumelije]], uključuje neobične dijalekte kao ''dinler'' i ''adakale'':
** Zapadni rumelski dijalekt (''Batı'');
** Istočni rumelski dijalekt (''Doğu''), sa varijantama kao na primjer Jedrenski turski dijalekt;
* '''[[Sirijski turski dijalekt|Sirijski]]''' (''Suriye ağız'');
* '''[[Kiparski turski dijalekt|Kiparski]]''' (''Kıbrıs ağız'');
* '''[[Irački turski dijalekt|Irački]]''' (''Irak ağız'').
Postoje razne neobične skupine kao '''Karamanski turski''' (''Karamanlıca'') koji govore Karamanci, Grci pravoslavci u Turskoj, dok se istim turskim narječjem služe manjine u [[Grčka|Grčkoj]] gdje se zove Kαραμανλήδικα.&lt;br/&gt;
Ovde imamo jedan primer teksta na suvremenom turskom standarnom jeziku:
{{izdvojeni citat|Bütün insanlar hür, haysiyet ve haklar bakımından eşit doğarlar. Akıl ve vicdana sahiptirler ve birbirlerine karşı kardeşlik zihniyeti ile hareket etmelidirler.|Član 1. [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]]&lt;ref&gt;tur. {{cite web|url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/UDHR/Documents/UDHR_Translations/trk.pdf|title=Deklaracija o ljudskim pravima na turskom jeziku|date=|accessdate = 09. 06. 2022}}&lt;/ref&gt;}}
Što možemo usporijediti sa istim rečenicama na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]:
{{izdvojeni citat|Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.|Član 1. Deklaracija o ljudskim pravima na hrvatskom.&lt;ref&gt;{{sh}} {{cite web|url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/UDHR/Documents/UDHR_Translations/src2.pdf|title=Deklaracija o ljudskim pravima na hrvatskom jeziku|date=|accessdate = 09. 06. 2022}}&lt;/ref&gt;}}
Na najsrodnijem jeziku turskom, na [[Azerski jezik|azerskom]], isti tekst ovako glasi:
{{izdvojeni citat|Bütün insanlar ləyaqət və hüquqlarına görə azad və bərabər doğulurlar. Onların şüurları və vicdanları var və bir-birlərinə münasibətdə qardaşlıq.|Član 1. Deklaracija o ljudskim pravima na azerskom.&lt;ref&gt;az. {{cite web|url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/UDHR/Documents/UDHR_Translations/azb.pdf|title=Deklaracija o ljudskim pravima na azerskom jeziku|date=|accessdate = 12. 06. 2022}}&lt;/ref&gt;}}

== Gramatika ==
Uočljive osobine turskog jezika su &lt;u&gt;harmonija samoglasnika&lt;/u&gt; i opsežna &lt;u&gt;aglutinacija&lt;/u&gt;. Turski daje prednost isključivo sufiksima i ne koristi prefikse, infikse ili cirkumfikse. Osnovni red riječi je subjekt–objekt–glagol (jezici SOV). Ne postoje klase imenica niti gramatički rod. Suvremeni turski je netonalni jezik sa toničkim naglaskom.

Princip harmonije samoglasnika ({{jez-tr|ünlü uyumu}}) podrazumijeva usklađivanje samoglasnika unutar riječi prema dosljednom pravilu. Određeni nizovi samoglasnika su spojivi, drugi ipak nisu. To se načelo prvenstveno odnosi na sufikse – ključne za tursku morfologiju i sintaksu – uzrokujući promjenu njihovih oblika ovisno o samoglasnicima u korijenu izvorne riječi. Postoje dvije glavne vrste harmonije samoglasnika. Prva je &quot;velika harmonija samoglasnika&quot; ({{jez-tr|büyük ünlü uyumu}}), kojom se razlikuju prednji samoglasnici ('''e''', '''i''', '''ö''', '''ü''') i stražnji samoglasnici ('''a''', '''ı''', '''o''', '''u'''). Ako se u korijenu riječi nalaze prednji samoglasnici, i sufiks mora sadržavati prednje samoglasnike. Srodno, ako se u korijenu nalaze stražnji samoglasnici, i nastavak će sadržavati stražnje samoglasnike. Drugi kriterij je &quot;mala harmonija samoglasnika&quot; ({{jez-tr|küçük ünlü uyumu}}), koja uzima u obzir jesu li samoglasnici zaokruženi (prokejlični). Zaokruženi samoglasnici ('''o''', '''ö''', '''u''', '''ü''') zahtijevaju sufikse sa srodnim samoglasnicima, a nezaokruženi ('''a''', '''e''', '''ı''', '''i''') – sufikse s nezaokruženim. Zbog toga neki nastavci imaju četiri varijante, uzimajući u obzir varijacije samoglasnika. Harmonija samoglasnika je jedno od prepoznatljivih obilježja turskog jezika i ide u smisao da izgovor bude tečniji i prirodniji. Iako postoje određene iznimke – osobito kod posuđenica – pravilo se primjenjuje na većinu turskih riječi.

{{V. također|Fonetika turskog jezika}}
{{V. također|Pravopis turskog jezika}}
{{V. također|Morfologija turskog jezika}}
{{V. također|Skladnja turskog jezika}}
{{V. također|Leksik turskog jezika}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Turkish language}}
{{interwiki|code=tr}}
* [https://www.tdk.gov.tr '''Türk Dil Kurumu''' (Institut turskog jezika)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19980625004410/https://www.tdk.gov.tr/ |date=1998-06-25 }}
* [https://www.nisanyansozluk.com &lt;u&gt;Nişanyan Sözlük&lt;/u&gt; (Turski etimološki rječnik)]
* [http://www.turkishdictionary.net Tursko-engleski i englesko-turski rečnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200115132908/http://www.turkishdictionary.net/ |date=2020-01-15 }}
* [http://www.turkishclass.com Besplatne lekcije na engleskom jeziku za učenje turskog jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070813002904/http://www.turkishclass.com/ |date=2007-08-13 }}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Bibliografija ==
* {{cite book|last=Underhill|first=Robert|year=1976|title= Turkish Grammar|url=https://archive.org/details/turkishgrammar0000unde|location= Cambridge (MA, USA)|publisher= MIT Press|pages=[https://archive.org/details/turkishgrammar0000unde/page/n497 474]|ref = Underhill}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Turski jezik| ]]
[[Kategorija:Turkijski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Turske]]
[[Kategorija:Turci|Jezik]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi]]</text>
      <sha1>sfcrh1rww4bhb8pkbknqaerbnyo76py</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Laos</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5270</id>
    <revision>
      <id>42656008</id>
      <parentid>42550919</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T22:52:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Toponim Laos */</comment>
      <origin>42656008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25889" sha1="byqq0m06c2ur6dnrqlixpsant3kdvc8" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = &lt;small&gt;Narodna Demokratska Republika&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;Laos |
  izvorno_ime                 = ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ປະຊາຊົນລາວ&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao &lt;/small&gt;|
  ime_genitiv                 = Laosa |
  eng_ime                     = Laos |
  zastava                     = Flag of Laos.svg |
  grb                         = Emblem of Laos (1991-2025).svg |
  službeni_jezik = [[laoski jezik|laoski]] |
  glavni_grad                 = [[Vientiane]]  |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = |vođa_titula1 = [[Predsjednik Laosa|predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Thongloun Sisoulith]]
|vođa_titula2 = [[Premijer Laosa|premijer]]
|vođa_ime2 = [[Phankham Viphavanh]]
 | površina_poredak            = 79         |
  površina                    = 236.800    |
  vode                        = 2          |
  stanovništvo_poredak        = 101        |
  stanovništvo                = 5.635.967  |
  godina_popisa               = 2002       |
  gustoća_stanovništva        = 24         |
  neovisnost                  = Od [[Francuska|Francuske]] [[19. 7.|19. srpnja]] [[1949]].|
  valuta                      = [[Kip (valuta)|kip]]    |
  stoti_dio_valute            = 100 ata       |
  vremenska_zona              = +7         |
  himna                       = [[Pheng Xat Lao]] |
  internetski_nastavak        = .la |
  pozivni_broj                = +856 |
  komentar                    = | 
  moto = Mir, neovisnost, demokracija, jedinstvo i blagostanje.
}}
'''Laos''', službeno '''Laoska Narodna Demokratska Republika''' je [[država]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu sa [[Tajland]]om, na zapadu sa Burmom ([[Mianmar]]om), na sjeveru sa [[Narodna Republika Kina|Kinom]], na istoku sa [[Vijetnam]]om i na jugu sa [[Kambodža|Kambodžom]].

=== Historija ===
Arheološki nalazi u pokrajinama [[Houaphan]] i [[Luang Prabang]] pružaju dokaze o ljudskoj aktivnosti na području današnjeg Laosa prije otprilike 40.000 godina. Naselja sjedilačkih, poljoprivrednih stanovnika postojala su oko 4000 pne., dok nalazi u grobnim mjestima iz oko 1500. pne. ukazuju na već složeno i razvijeno društvo. Oko 700. pne. željezni alati korišteni su na području današnjeg Laosa, što ukazuje na bliske kontakte sa susjednim indijskim i kineskim civilizacijama. Monumentalni kameni vrčevi u razini kamenih vrčeva također se mogu svrstati u [[željezno doba]].

Najstarije etničke skupine u današnjem Laosu su [[Lua narod|Lua]] i [[Khmu narod|Khmu]], često kombinirani sa [[Lao Theung]] („Gorski Laošani”), koji pripadaju austroazijskoj jezičnoj porodici. [[Tajski narodi|Tajci]] i [[Laošani]] koji su kasnije emigrirali zvali su ih kao ''kha'' (ຂ້າ), ali se to smatra pogrdnim jer može značiti i „sluga” ili „rob”. Njihova prisutnost je dokumentirana od oko 500. godine. U to vrijeme je jug današnjeg Laosa pripadao državi Funan. Grad [[Shrestapura]] vjerojatno se nalazio u južnoj laoskoj pokrajini [[Čampasak (pokrajina)|Čampasak]], jednoj od prijestolnica državne zajednice [[Čenla]] koja je postojala od [[6. vijek|6.]] do [[8. vijek|8. stoljeća]], nasljednice Funana i preteče kasnijeg [[Kmersko Carstvo|Kmerskog carstva]]. Početkom [[8. vijek]]a, prema kineskim kronikama, Čenla je se podijelila na „kopnenu Čenlu” i „morsku Čenlu”. Južni Laos bio je dio središnjeg područja „kopnene Čenle”. [[Tajski narodi]], kojima pripadaju [[Laošani]], vjerojatno su migrirali iz Kine u sjeverne dijelove [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], uključujući sjeverni Laos, tijekom prvog milenijuma. Tajska plemena koja su se naselila u srednjoj dolini [[Mekong]]a nazivaju se Laošani. Drugi Tajci, ''Fuan'' (พวน), naselili su „Ravnicu kamenih ćupova”. Sve do prijelaza iz [[19. vijek|19.]] u [[20. vijek]], „''Lao''” i „''Tai''” još su se mogli koristiti kao sinonimi, a tek tada su se pojavili zasebni [[Nacija|nacionalni]] [[identitet]]i. Budući da su se Tajci i Laošani naselili u riječnim dolinama i obrađivali vlažna rižina polja, dok su „''Kha''” živjeli na planinskim padinama, te dvije etničke skupine su koegzistirale uglavnom bez konkurencije – razlika koja još uvijek donekle postoji do danas. Laošani – kao i drugi Tajci u jugoistočnoj Aziji – stvorili su [[pleme]]nske [[Kneževina|kneževine]] nazvane ''Müang'', od kojih se svaka sastojala od nekoliko sela i kojima je vladao poglavica (''chao''). Jedan od najstarijih Müanga bio je ''Müang Sua'', današnji [[Luang Prabang]], koji je vjerojatno osnovan u [[11. vijek|11. stoljeću]]. Laošani su usvojili [[budizam]], ali su također nastavili održavati [[Animizam|animističke]] tajske običaje, poput štovanja predaka i lokalnih duhova (''phi''). U [[12. vijek|12.]] i [[12. vijek]]u veliki dijelovi današnjeg Laosa pripadali su kmerskom carstvu [[Angkor]].

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj [[Narodna Republika Kina|Kini]] u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo [[Lan Xing]] koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. Obično se prihvaća da je početna točka stvarne historija Laosa [[1353.]] godina, kada je vladar Müang Suā, Fa Ngum, nekadašnji zapovjednik u Angkorskoj vojsci, osnovao kraljevstvo ''[[Lan Xang]] Hom Khao'' tj. „Kraljevina milijuna slonova pod jednim bijelim kišobranom”. Lan Xang nije bila jedinstvena država, nego ''[[Mandala (politika)|mandala]]'', složena državna struktura sastavljena od nekoliko Müanga, koji su priznavali političko i duhovno središte{{efn|Luang Prabang do [[1563]], potom [[Vientiane]].}} i kralja kao vrhovnog gospodara, ali su ostali autonomni u unutarnjim poslovima. Pojava Lan Xanga pogodovao je pad Angkora. U doba svoje najveće snage trgovina i obrazovanje države su dostigli visoku razinu.

U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. Nakon smrti Sulinyavongsa, Lan Xang je se raspala usred sporova oko nasljeđivanja prijestolja i podijeljena je u tri zasebne monarhije. Međutim, ponovljene invazije moćnijih susjeda iz Burme, Siama (Tajlanda) i Vijetnama, ustanovile su lokalnu hegemoniju tih država. Budući da je Vijetnam na [[Mekong]] gledao kao na svoju zapadnu granicu, a Sijam na Anamitsku kordiljeru (''Truong Son'') kao na istočnu granicu svoje zone utjecaja, Laos je pripadao objema preklapajućim sferama moći i činio je tampon između njih. Razni laoski vladari uravnotežili su dva moćna susjeda, ponekad naginjući jednom, ponekad drugom, a ponekad plaćajući danak objema stranama u isto vrijeme. U unutarnjim poslovima, međutim, zadržali su široku autonomiju, iako je Lao Müang u današnjem sjeveroistočnom Tajlandu sve više spadao pod izravnu kontrolu Siama, a Xiang Khouang pod kontrolu Vijetnama.

Godine [[1827.]] kralj [[Kralj Anuvong|Anuvong]] od Vientianea (vladao: 1805-1828) pobunio je se protiv sijamske nadmoći. Međutim, njegove trupe su odbijene nakon početnih uspjeha. Anuvong je javno izložen i pogubljen u [[Bangkok]]u. Danas ga se štuje kao laoskog nacionalnog heroja, iako u to vrijeme nacija Laosa još nije bila zamisliva. Kraljevina Vientiane izgubila je autonomiju, a glavni grad je sravnjen sa zemljom. Velik dio stanovništva današnjeg središnjeg Laosa prebačen je na zapadnu stranu Mekonga (današnji Tajland).

U [[19. vijek|19. stoljeću]] [[Francuska]] je postupno uključila Laos u svoje kolonijalno carstvo. Naime od sredina stoljeća Francuska je stjecala sve veći utjecaj kao [[Kolonijalizam|kolonijalna]] sila u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji. Godine [[1893.]] Francuzi su osvojili lijevu obalu Mekonga i prisilili Sijam da prizna Mekong kao svoju granicu. Područja naseljena Laošanima zapadno od Mekonga, međutim, ostala su sa Siamom. Oni i danas čine Thai Isan. Mekong je postao granična rijeka od središnje arterije područja naseljavanja Laosa. Današnji Laos je uključen u francusku koloniju Francuske Indokine kao Protektorat Laos. Međutim, svi planovi za gospodarski razvoj zemlje ostali su nerealizirani. Početkom 20. stoljeća u Francuskoj Indokini formiraju se pokreti otpora protiv kolonijalne vlasti; pojavila se ideja o laoskoj naciji.[48] Između ostalog, Ho Chi Minh je 1930. godine osnovao Komunističku partiju Indokine čiji je cilj bio istjerati kolonijalne vladare.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Laos je okupirala [[Japanska carska vojska|japanska vojska]]. Nakon što se [[Japansko Carstvo|Japan]] bezuvjetno predao i morao povući iz zemlje, Laos je 12. oktobra 1945. proglasio svoju neovisnost. Međutim, opet je došao pod vlast Francuske. Dana 19. jula 1949. potpisan je Francusko-laoški ugovor prema kojim je Laos trebao postati neovisnan član unutar Franuske unije. ''Lao Isara''{{efn|Lao Isara (ລາວອິດສະຫຼະ) tj. „Slobodni Lao”, pokret za neovisnost Laosa.}} je se tada podijelio jer su samo neki laoski borci za neovisnost bili zadovoljni sa sporazumom sa Francuzima. U godinama koje su uslijedile utjecaj Francuske je opao, održavali su se izbori, a [[SAD|Sjedninjene Države]] dobivale su na utjecaju. Francuska je u konačnici poražena u Vijetnamu, a 21. jula [[1954]], tijekom Indokineske konferencije (Ženevska konferencija), Francuska je službeno odustala od svih zahtjeva u Indokini i pristala povući svoje trupe i priznati neovisnost Laosa, čime je Laos konačno dobio potpuni suverenitet. Godine [[1958.]] uvedeno je aktivno i pasivno opće biračko pravo žena.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevina. [[Vijetnamski rat]] u susjednom [[Vijetnam]]u prouzročio je političku nestabilnost. Američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci [[Vijetkong]]a. Građanski rat u Laosu bio je povezan sa Vijetnamskim ratom. Sjeverni Vijetnamci podržavali su Pathet Lao gerilce pokreta ''Pathet Lao'' (ປະເທດລາວ) protiv laoške vlade, koju su podržavale Sjedinjene Države. Laos je bio službeno neutralan u Vijetnamskom ratu. Godine 1959. Sjeverni Vijetnam je napao Laos kako bi kontrolirao i proširio [[Ho Ši Minov put|put za Ho Ši Min]]. [[CIA]] je [[1960-e|1960-ih]] organizirala gerilsku protuvojsku sastavljenu od pripadnika naroda Hmong iz Long Tienga za borbu protiv Pathet Laoa. Ovaj sukob bio je uglavnom nepoznat međunarodnoj javnosti. U početku uspješna operacija završila je katastrofom i rezultirala smrću i bijegom mnogih Hmonga. Ho Ši Minov put uglavnom prolazi kroz Laos i bio je samo djelomičan aspekt borbe protiv komunizma. Procjenjuje se da je 2,5 tona eksploziva po stanovniku bačeno na Laos tijekom američkog bombardiranja područja. Kao rezultat toga, Laos je do danas jedna od najteže bombardiranih zemalja na svijetu, sa visokim udjelom neeksplodiranih bombi i nagaznih mina.

Godine [[1975]], nakon završetka Vijetnamskog rata, snage ''Pathet Laoa'' pod utjecajem [[komunizam|komunistista]] zbacile su kralja i preuzele su vlast u revoluciji bez krvi{{efn|Laoška revolucija je imala znatno blaži sraz u usporedbi sa onom koja se razvila u susjednoj Kambodži.}} i 2. decembra 1975. proglasile [[Republika|republiku]] odnosno Narodnu Demokratsku Republiku Laos. Novi Laos je učvrstio veze sa Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek nili na vlasti, gospodarstvo je se postupno preoblikovalo po tržišnom modelu. Narodna revolucionarna stranka Laosa izabrana je za vladajuću stranku u zemlji, a prvi premijer, Kaysone Phomvihane, ostao je na dužnosti do [[1992.]] godine. Politička i ekonomska represija nastavila je ostavljati zemlju nesigurnom i nestabilnom, a oko 10% stanovništva napustilo je Laos, prvenstveno u Tajland, Francusku, Sjedinjene Države i Australiju.

Zbog ozbiljnih gospodarskih problema, Laos je od [[1986.]] godine pokrenuo politiku otvaranja i [[Reformizam|reformi]] pod nazivom „Novi ekonomski mehanizam” sa ciljem ostvarivanja postupnog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo. U sklopu tih reformi provedena je gospodarska liberalizacija i jačanje gospodarskih odnosa sa inozemstvom. Postupno su se poduzele i političke reforme. Dana 14. augusta [[1991.]] Narodna skupština donijela je prvi [[ustav]] od dolaska komunista na vlast, a Laos je od [[1997.]] član [[ASEAN|Saveza država jugoistočne Azije]]. Još uvijek postoji neriješen sukob u posebnoj zoni Saysomboun (sjeveroistočno od Vientianea), gdje se borbe između komunističke vlade i naoružanih skupina otpora nastavljaju i danas. Članovi ovih skupina otpora uglavnom su regrutirani iz reda pripadnika Hmong manjine i povukli su se u planinska područja gdje žive u velikom siromaštvu. Ponovljeni su napadi i napadi i oko Vientianea i na važnim prometnim rutama, čijim žrtvama postaju strani turisti. Sa druge strane, postoje i izvješća o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava od strane vojske u borbi protiv pobunjenika.

== Toponim Laos ==
Riječ &quot;Laos&quot; skovali su [[Francuzi]], koji su [[1893.]] godine ujedinili tri laoska kraljevstva u [[Francuska Indokina|Francuskoj Indokini]]. Ime zemlje piše se isto kao i množina dominantne i najčešće etničke skupine, [[Laošani|naroda Lao]].&lt;ref name=&quot;tripsavvy&quot;&gt;{{cite web |last1=Rodgers |first1=Greg |title=How to Say &quot;Laos&quot; |url=https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |website=TripSavvy |access-date=18 March 2020 |archive-date=3 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303055220/https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Na [[Laoski jezik|laoskom jeziku]] ime zemlje je &quot;''Muang Lao''&quot; (ເມືອງລາວ) ili &quot;''Pathet Lao''&quot; (ປະເທດລາວ), a oba doslovno znače &quot;zemlja Lao (naroda)&quot;.&lt;ref name=&quot;Kislenko2009&quot;&gt;{{cite book |last=Kislenko |first=Arne |title=Culture and customs of Laos |url=https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |year=2009 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-33977-6 |page=20 |access-date=27 June 2015 |archive-date=10 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410140208/https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Geografija ===
[[Datoteka:Laos Topography.png|thumb|right|250px|Karta Laosa.]]
Laos je jedna od rijetkih zemalja u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] bez izlaza na more. Geografski gledano, Laos uglavnom određuju rijeka [[Mekong]], [[Anamsko gorje|gorje Anama]] i [[Visoravan Bolaven|visoravan Bolaven]]. Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh [[Phou Bia]], 2.817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku [[Mekong]] i njene pritoke ([[Nam Ou]], [[Nam Tha]], [[Nam Beng]], [[Nam Khan]], [[Nam Xeuang]], [[Nam Ngum]], [[Nam Lik]], [[Nam Kading]], [[Nam Theun]], [[Xe Bangfai]], [[Xe Bang Hiang]], [[Xe Don]], [[Xe Set]], [[Sekong]]). Laos ima ukupnu površinu od 236.800 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što ga čini zemljom veličine negdje između Rumunije i Italije. Približno 15% zemlje je ravničarsko, dok je 36% brežuljkasto. Nadalje, 31% je planinsko područje, a preostalih 18% čine visoravni na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara. Najveći dio ravnice čini dolina rijeke Mekong, u kojoj se nalaze glavni gradovi zemlje: [[Luang Prabang]], [[Vientiane]], [[Thakhek]], [[Savannakhet]], [[Čampasak]] i [[Pakxé]]. Prema procjenama, između 62 % i 71,9 % teritorija Laosa je prekriveno šumama, što čini dvije trećine zemlje. Samo vrlo mali dio teritorija (između 0,3% i 0,4%) zauzimaju urbana područja. Među najdužim rijekama, [[Mekong]] protječe kroz Laos i duž njegove granice u duljini od 1.835 kilometara, a [[Sekong]] prolazi kroz 320 kilometara zemlje, nakon čega slijede [[Nam Ou]] (448 kilometara), [[Nam Ngum]] (354 kilometra) i [[Nam Theun]] (338 kilometara). Zemlja ima malo prirodnih jezera – od kojih su glavna [[Nong Fa]] i [[Nong Han]] – a slijede ih umjetna jezera [[Nam Ngum (jezero)|Nam Ngum]] i [[Nam Ngum 2]]. Glavne planine u Laosu su:
* [[Phou Bia]], 2.817 metara nadmorske visine;
* [[Phu Xai Lai Leng]], 2.720 metara;
* [[Rao Co]], 2.286 metara;
* [[Phou Louey]], 2.257 metara;
* [[Phu Soi Dao]], 2.120 metara;
* [[Pu Ke]], 2.079 metara;
* [[Shiceng Dashan]], 1.830 metara;
* [[Dong Ap Bia]], 937 metara.
Laos je izduženo područje koje se proteže u smjeru sjever-jug. Udaljenost između njegovih sjevernih i južnih krajnjih točaka iznosi približno 1.140 kilometara. Najveća širina držžave iznosi 510 kilometara, dok na najužem mjestu raspon od istoka prema zapadu iznosi svega 140 kilometara.

== Klima ==
[[Datoteka:Laos_map_of_Köppen_climate_classification.svg|thumb|right|185px|Klimatska karta Laosa]]
Laos ima klimu [[Tropska savanska klima|tropske savane]] po [[monsun]]skom uzorku (v. [[Tropska klima]]). Ima jedno izrazito kišno razdoblje od maja do oktobra, nakon čega slijedi sušno razdoblje od novembra do aprila. Prema lokalnoj tradiciji broje se tri godišnja doba – kišno, hladno i vruće – budući da su zadnja dva mjeseca od sušne sezone osjetno toplija od prethodna četiri mjeseca. U planinskom području postoji značajna varijacija temperature.

Tijekom kišne sezone jugozapadni monsunski vjetrovi izlože prosječno 1300–2300&amp;nbsp;mm oborine, do najviše 4100&amp;nbsp;mm na visoravni Bolovena. Sušnom sezonom dominira sjeveroistočni monsun. Temperature, od 16-21&amp;nbsp;°C u hladnim mjesecima od decembra do februara, rastu do više od 32&amp;nbsp;°C u martu i aprilu, neposredno prije početka kiše. Tijekom vlažne sezone prosječna temperatura je 27&amp;nbsp;°C.

{{Weather box
| location = [[Vientiane]] (1981–2010)
| metric first = Yes
| single line = Yes
| Jan record high C = 36.0
| Feb record high C = 38.0
| Mar record high C = 40.0
| Apr record high C = 41.4
| May record high C = 42.5
| Jun record high C = 39.5
| Jul record high C = 39.0
| Aug record high C = 37.2
| Sep record high C = 37.5
| Oct record high C = 36.8
| Nov record high C = 36.0
| Dec record high C = 36.0
| year record high C = 42.5
| Jan high C = 28.7
| Feb high C = 30.8
| Mar high C = 33.1
| Apr high C = 34.6
| May high C = 33.1
| Jun high C = 32.2
| Jul high C = 31.6
| Aug high C = 31.2
| Sep high C = 31.3
| Oct high C = 31.2
| Nov high C = 30.1
| Dec high C = 28.3
| year high C = 31.1
| Jan mean C = 22.4
| Feb mean C = 24.7
| Mar mean C = 27.1
| Apr mean C = 29.0
| May mean C = 28.4
| Jun mean C = 28.1
| Jul mean C = 27.7
| Aug mean C = 27.5
| Sep mean C = 27.3
| Oct mean C = 26.8
| Nov mean C = 24.8
| Dec mean C = 22.2
| year mean C = 26.3
| Jan low C = 17.4
| Feb low C = 19.6
| Mar low C = 22.1
| Apr low C = 24.5
| May low C = 24.9
| Jun low C = 25.2
| Jul low C = 25.0
| Aug low C = 24.8
| Sep low C = 24.3
| Oct low C = 23.4
| Nov low C = 20.5
| Dec low C = 17.3
| year low C = 22.4
| Jan record low C = 3.3
| Feb record low C = 7.6
| Mar record low C = 10.0
| Apr record low C = 16.8
| May record low C = 19.0
| Jun record low C = 20.0
| Jul record low C = 19.5
| Aug record low C = 20.6
| Sep record low C = 18.8
| Oct record low C = 12.9
| Nov record low C = 8.9
| Dec record low C = 5.0
| year record low C = 3.3
| precipitation colour = green
| Jan precipitation mm = 7.8
| Feb precipitation mm = 15.3
| Mar precipitation mm = 39.2
| Apr precipitation mm = 92.8
| May precipitation mm = 233.5
| Jun precipitation mm = 264.6
| Jul precipitation mm = 307.2
| Aug precipitation mm = 332.9
| Sep precipitation mm = 270.2
| Oct precipitation mm = 96.6
| Nov precipitation mm = 13.5
| Dec precipitation mm = 3.7
| year precipitation mm = 1677.2
| Jan rain days = 1.0
| Feb rain days = 2.0
| Mar rain days = 5.0
| Apr rain days = 8.0
| May rain days = 16.0
| Jun rain days = 19.0
| Jul rain days = 20.0
| Aug rain days = 22.0
| Sep rain days = 17.0
| Oct rain days = 9.0
| Nov rain days = 2.0
| Dec rain days = 1.0
| year rain days = 122.0
| Jan humidity = 70
| Feb humidity = 68
| Mar humidity = 66
| Apr humidity = 69
| May humidity = 78
| Jun humidity = 82
| Jul humidity = 82
| Aug humidity = 84
| Sep humidity = 83
| Oct humidity = 78
| Nov humidity = 72
| Dec humidity = 70
| year humidity = 75
| Jan sun = 239.8
| Feb sun = 216.9
| Mar sun = 218.5
| Apr sun = 227.6
| May sun = 195.3
| Jun sun = 140.8
| Jul sun = 129.9
| Aug sun = 133.0
| Sep sun = 165.9
| Oct sun = 210.5
| Nov sun = 228.5
| Dec sun = 246.6
| year sun = 2353.5
| source 1 = [[World Meteorological Organization]],&lt;ref name=WMOCLINO&gt;{{cite web
| archive-url = https://web.archive.org/web/20210716235244/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| archive-date = 16 July 2021
| url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010
| publisher = World Meteorological Organization
| access-date = 16 July 2021}}&lt;/ref&gt; [[Deutscher Wetterdienst]] (ekstremi klime 1907–1990),&lt;ref&gt;
{{cite web
| url = http://www.dwd.de/DWD/klima/beratung/ak/ak_489400_kt.pdf
| title = Klimatafel von Vientiane (Viangchan) / Laos
| work = Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world
| publisher = Deutscher Wetterdienst
| language = de
| access-date = 23 January 2016}}&lt;/ref&gt; Pogoda.ru.net,&lt;ref name=pogoda&gt;
{{cite web|url=http://www.pogodaiklimat.ru/climate4.php?id=48940|script-title=ru:КЛИМАТ УЛАН-БАТОРА|publisher=Pogoda.ru.net|language=ru|access-date=4 January 2015}}&lt;/ref&gt; tutiempo.net&lt;ref name=RID&gt;{{Cite web |last=S.L |first=Tutiempo Network |title=Climate Vientiane - Climate data (489400) |url=https://en.tutiempo.net/climate/ws-489400.html |access-date=2023-03-26 |website=www.tutiempo.net |language=en}}&lt;/ref&gt;
| source 2 = [[NOAA]] (humidity 1961–1990)&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web
| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_II/LA/48940.TXT
| title = Vientiane Climate Normals 1961–1990
| publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration
| access-date = 29 November 2013}}&lt;/ref&gt;
| date = August 2010
| source = 
}}

=== Stanovništvo ===
[[Datoteka:Laos-demography.png|thumb|320px|right|Rast stanovništva od 1800. do danas]]
Najbrojnija etnička skupina su [[Laošani]] čiji je jezik blizak [[tajlandski jezik|tajlandskom]] i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji [[Hmong]] koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. Najzastupljenija religija je [[Theravada|Teravada]] [[Budizam]].

=== Gospodarstvo ===
Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu, Laos je još uvijek siromašna zemlja sa nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je [[poljoprivreda]] (uzgoj [[riža|riže]]). [[Bruto domaći proizvod|BDP]] je u 2003. bio 1.700 [[američki dolar|USD]] po glavi, mjereno po PPP-u.

Laos je jedna od rijetkih preostalih jednopartijskih [[Komunizam|komunističkih]] država na svijetu. Državna vlast je [[1986]]. odlučila da dopusti [[privatno preduzetništvo]]. Od tada, ekonomija je u značajnom rastu. Kao jedna od najsiromašnijih zemalja, Laos ima problema sa sivom ekonomijom i naročito sa prodajom i švercom droge, naročito [[heroin]]a.

Prvi most preko rijeke [[Mekong]] je otvoren u aprilu [[1994]]. S obzirom na to da je većina privrede orijentirana na suradnju sa [[Tajland]]om, ovo je bio veliki razvojni podsticaj. Rijeka Mekong je bogata ribom, tako da je [[ribolov]] razvijen i Laos izvozi riječnu ribu kao [[som]] i [[šaran]].

Oko 80% radnog stanovništva radi u [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Laos najviše izvozi gumu od [[kaučuk]]a, [[pirinač]], [[biber]], [[začini]], [[šećerna trska|šećernu trsku]], [[ananas]]... Ostale značajne djelatnosti su [[rudarstvo]] i [[turizam]]. Smetnja razvoju je velika emigracija kvalifikovane radne snage ([[odliv mozgova]]).

== Gradovi ==
{{location map start|Laos|float=right|width=270}}
{{location map marker|Laos|label=[[Vientiane]]|position=left|lat=17.96|long=102.6}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxé]]|position=left|lat=15.11|long=105.80}}
{{location map marker|Laos|label=[[Savannakhet]]|position=right|lat=16.56|long=104.75}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Prabang]]|position=left|lat=19.88|long=102.13}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sam Neua]]|position=left|lat=20.41|long=104.04}}
{{location map end|Laos|caption=Gradovi u Laosu}}
{{Glavni|Popis gradova u Laosu}}
Neki od najvažnijih gradova u državi nalaze se uz tok rijeke [[Mekong]]. Najveći i najvažniji grad je [[Vientiane]]. Ukupna stanovništvo glavnog grada procjenjuje se između 720.000 i 940.000 stanovnika. Zatim idu dva centra na jugu, uz tajlantsku granicu, tj. [[Savannakhet]] (oko 125.000 stanovnika) i [[Pakse]] (119.000). Slijedi niz manjih gradića koji se kreću između 15.000 i 45.000 stanovnika: [[Luang Prabang]], [[Sam Neua]], [[Sayaboury]], [[Thakek]], [[Pakxan]], [[Huay Xay]], [[Phongsaly]], [[Phonsavan]], [[Muang Xay]], [[Viengchan]], [[Attopu]], [[Čampasak]].

{{Commonscat|Laos}}

== Vanjske veze ==
* [https://na.gov.la/?lang=en Zvanična stranica Narodne skupštine Laosa]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{en}} {{Cite book |last1=Stuart‑Fox |first1=Martin |authorlink1 = |date= 1997 | title= A History of Laos |url= https://archive.org/details/historyoflaos0000stua/page/n277/mode/2up |publisher= Cambridge University Press |location= Cambridge/New York |isbn=0521592356|pages=|ref = }}
{{refend}}

{{Azija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Laos| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]</text>
      <sha1>byqq0m06c2ur6dnrqlixpsant3kdvc8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656010</id>
      <parentid>42656008</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T23:08:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42656010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25837" sha1="tj0oe69qbhsl728o1ooil50a0b3fevn" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = &lt;small&gt;Narodna Demokratska Republika&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;Laos |
  izvorno_ime                 = ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ປະຊາຊົນລາວ&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao &lt;/small&gt;|
  ime_genitiv                 = Laosa |
  eng_ime                     = Laos |
  zastava                     = Flag of Laos.svg |
  grb                         = Emblem of Laos (1991-2025).svg |
  službeni_jezik = [[laoski jezik|laoski]] |
  glavni_grad                 = [[Vientiane]]  |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = |vođa_titula1 = [[Predsjednik Laosa|predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Thongloun Sisoulith]]
|vođa_titula2 = [[Premijer Laosa|premijer]]
|vođa_ime2 = [[Phankham Viphavanh]]
 | površina_poredak            = 79         |
  površina                    = 236.800    |
  vode                        = 2          |
  stanovništvo_poredak        = 101        |
  stanovništvo                = 5.635.967  |
  godina_popisa               = 2002       |
  gustoća_stanovništva        = 24         |
  neovisnost                  = Od [[Francuska|Francuske]] [[19. 7.|19. srpnja]] [[1949]].|
  valuta                      = [[Kip (valuta)|kip]]    |
  stoti_dio_valute            = 100 ata       |
  vremenska_zona              = +7         |
  himna                       = [[Pheng Xat Lao]] |
  internetski_nastavak        = .la |
  pozivni_broj                = +856 |
  komentar                    = | 
  moto = Mir, neovisnost, demokracija, jedinstvo i blagostanje.
}}
'''Laos''', službeno '''Laoska Narodna Demokratska Republika''' je [[država]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu sa [[Tajland]]om, na zapadu sa Burmom ([[Mianmar]]om), na sjeveru sa [[Narodna Republika Kina|Kinom]], na istoku sa [[Vijetnam]]om i na jugu sa [[Kambodža|Kambodžom]].

=== Historija ===
Arheološki nalazi u pokrajinama [[Houaphan]] i [[Luang Prabang]] pružaju dokaze o ljudskoj aktivnosti na području današnjeg Laosa prije otprilike 40.000 godina. Naselja sjedilačkih, poljoprivrednih stanovnika postojala su oko 4000 pne., dok nalazi u grobnim mjestima iz oko 1500. pne. ukazuju na već složeno i razvijeno društvo. Oko 700. pne. željezni alati korišteni su na području današnjeg Laosa, što ukazuje na bliske kontakte sa susjednim indijskim i kineskim civilizacijama. Monumentalni kameni vrčevi u razini kamenih vrčeva također se mogu svrstati u [[željezno doba]].

Najstarije etničke skupine u današnjem Laosu su [[Lua narod|Lua]] i [[Khmu narod|Khmu]], često kombinirani sa [[Lao Theung]] (&quot;Gorski Laošani&quot;), koji pripadaju austroazijskoj jezičnoj porodici. [[Tajski narodi|Tajci]] i [[Laošani]] koji su kasnije emigrirali zvali su ih kao ''kha'' (ຂ້າ), ali se to smatra pogrdnim jer može značiti i &quot;sluga&quot; ili &quot;rob&quot;. Njihova prisutnost je dokumentirana od oko 500. godine. U to vrijeme je jug današnjeg Laosa pripadao državi Funan. Grad [[Shrestapura]] vjerojatno se nalazio u južnoj laoskoj pokrajini [[Čampasak (pokrajina)|Čampasak]], jednoj od prijestolnica državne zajednice [[Čenla]] koja je postojala od [[6. vijek|6.]] do [[8. vijek|8. stoljeća]], nasljednice Funana i preteče kasnijeg [[Kmersko Carstvo|Kmerskog carstva]]. Početkom [[8. vijek]]a, prema kineskim kronikama, Čenla je se podijelila na &quot;kopnenu Čenlu&quot; i &quot;morsku Čenlu&quot;. Južni Laos bio je dio središnjeg područja &quot;kopnene Čenle&quot;. [[Tajski narodi]], kojima pripadaju [[Laošani]], vjerojatno su migrirali iz Kine u sjeverne dijelove [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], uključujući sjeverni Laos, tijekom prvog milenijuma. Tajska plemena koja su se naselila u srednjoj dolini [[Mekong]]a nazivaju se Laošani. Drugi Tajci, ''Fuan'' (พวน), naselili su &quot;Ravnicu kamenih ćupova&quot;. Sve do prijelaza iz [[19. vijek|19.]] u [[20. vijek]], &quot;''Lao''&quot; i &quot;''Tai''&quot; još su se mogli koristiti kao sinonimi, a tek tada su se pojavili zasebni [[Nacija|nacionalni]] [[identitet]]i. Budući da su se Tajci i Laošani naselili u riječnim dolinama i obrađivali vlažna rižina polja, dok su &quot;''Kha''&quot; živjeli na planinskim padinama, te dvije etničke skupine su koegzistirale uglavnom bez konkurencije – razlika koja još uvijek donekle postoji do danas. Laošani – kao i drugi Tajci u jugoistočnoj Aziji – stvorili su [[pleme]]nske [[Kneževina|kneževine]] nazvane ''Müang'', od kojih se svaka sastojala od nekoliko sela i kojima je vladao poglavica (''chao''). Jedan od najstarijih Müanga bio je ''Müang Sua'', današnji [[Luang Prabang]], koji je vjerojatno osnovan u [[11. vijek|11. stoljeću]]. Laošani su usvojili [[budizam]], ali su također nastavili održavati [[Animizam|animističke]] tajske običaje, poput štovanja predaka i lokalnih duhova (''phi''). U [[12. vijek|12.]] i [[12. vijek]]u veliki dijelovi današnjeg Laosa pripadali su kmerskom carstvu [[Angkor]].

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj [[Narodna Republika Kina|Kini]] u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo [[Lan Xing]] koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. Obično se prihvaća da je početna točka stvarne historija Laosa [[1353.]] godina, kada je vladar Müang Suā, Fa Ngum, nekadašnji zapovjednik u Angkorskoj vojsci, osnovao kraljevstvo ''[[Lan Xang]] Hom Khao'' tj. &quot;Kraljevina milijuna slonova pod jednim bijelim kišobranom&quot;. Lan Xang nije bila jedinstvena država, nego ''[[Mandala (politika)|mandala]]'', složena državna struktura sastavljena od nekoliko Müanga, koji su priznavali političko i duhovno središte{{efn|Luang Prabang do [[1563]], potom [[Vientiane]].}} i kralja kao vrhovnog gospodara, ali su ostali autonomni u unutarnjim poslovima. Pojava Lan Xanga pogodovao je pad Angkora. U doba svoje najveće snage trgovina i obrazovanje države su dostigli visoku razinu.

U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. Nakon smrti Sulinyavongsa, Lan Xang je se raspala usred sporova oko nasljeđivanja prijestolja i podijeljena je u tri zasebne monarhije. Međutim, ponovljene invazije moćnijih susjeda iz Burme, Siama (Tajlanda) i Vijetnama, ustanovile su lokalnu hegemoniju tih država. Budući da je Vijetnam na [[Mekong]] gledao kao na svoju zapadnu granicu, a Sijam na Anamitsku kordiljeru (''Truong Son'') kao na istočnu granicu svoje zone utjecaja, Laos je pripadao objema preklapajućim sferama moći i činio je tampon između njih. Razni laoski vladari uravnotežili su dva moćna susjeda, ponekad naginjući jednom, ponekad drugom, a ponekad plaćajući danak objema stranama u isto vrijeme. U unutarnjim poslovima, međutim, zadržali su široku autonomiju, iako je Lao Müang u današnjem sjeveroistočnom Tajlandu sve više spadao pod izravnu kontrolu Siama, a Xiang Khouang pod kontrolu Vijetnama.

Godine [[1827.]] kralj [[Kralj Anuvong|Anuvong]] od Vientianea (vladao: 1805-1828) pobunio je se protiv sijamske nadmoći. Međutim, njegove trupe su odbijene nakon početnih uspjeha. Anuvong je javno izložen i pogubljen u [[Bangkok]]u. Danas ga se štuje kao laoskog nacionalnog heroja, iako u to vrijeme nacija Laosa još nije bila zamisliva. Kraljevina Vientiane izgubila je autonomiju, a glavni grad je sravnjen sa zemljom. Velik dio stanovništva današnjeg središnjeg Laosa prebačen je na zapadnu stranu Mekonga (današnji Tajland).

U [[19. vijek|19. stoljeću]] [[Francuska]] je postupno uključila Laos u svoje kolonijalno carstvo. Naime od sredina stoljeća Francuska je stjecala sve veći utjecaj kao [[Kolonijalizam|kolonijalna]] sila u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji. Godine [[1893.]] Francuzi su osvojili lijevu obalu Mekonga i prisilili Sijam da prizna Mekong kao svoju granicu. Područja naseljena Laošanima zapadno od Mekonga, međutim, ostala su sa Siamom. Oni i danas čine Thai Isan. Mekong je postao granična rijeka od središnje arterije područja naseljavanja Laosa. Današnji Laos je uključen u francusku koloniju Francuske Indokine kao Protektorat Laos. Međutim, svi planovi za gospodarski razvoj zemlje ostali su nerealizirani. Početkom 20. stoljeća u Francuskoj Indokini formiraju se pokreti otpora protiv kolonijalne vlasti; pojavila se ideja o laoskoj naciji.[48] Između ostalog, Ho Chi Minh je 1930. godine osnovao Komunističku partiju Indokine čiji je cilj bio istjerati kolonijalne vladare.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Laos je okupirala [[Japanska carska vojska|japanska vojska]]. Nakon što se [[Japansko Carstvo|Japan]] bezuvjetno predao i morao povući iz zemlje, Laos je 12. oktobra 1945. proglasio svoju neovisnost. Međutim, opet je došao pod vlast Francuske. Dana 19. jula 1949. potpisan je Francusko-laoški ugovor prema kojim je Laos trebao postati neovisnan član unutar Franuske unije. ''Lao Isara''{{efn|Lao Isara (ລາວອິດສະຫຼະ) tj. &quot;Slobodni Lao&quot;, pokret za neovisnost Laosa.}} je se tada podijelio jer su samo neki laoski borci za neovisnost bili zadovoljni sa sporazumom sa Francuzima. U godinama koje su uslijedile utjecaj Francuske je opao, održavali su se izbori, a [[SAD|Sjedninjene Države]] dobivale su na utjecaju. Francuska je u konačnici poražena u Vijetnamu, a 21. jula [[1954]], tijekom Indokineske konferencije (Ženevska konferencija), Francuska je službeno odustala od svih zahtjeva u Indokini i pristala povući svoje trupe i priznati neovisnost Laosa, čime je Laos konačno dobio potpuni suverenitet. Godine [[1958.]] uvedeno je aktivno i pasivno opće biračko pravo žena.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevina. [[Vijetnamski rat]] u susjednom [[Vijetnam]]u prouzročio je političku nestabilnost. Američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci [[Vijetkong]]a. Građanski rat u Laosu bio je povezan sa Vijetnamskim ratom. Sjeverni Vijetnamci podržavali su Pathet Lao gerilce pokreta ''Pathet Lao'' (ປະເທດລາວ) protiv laoške vlade, koju su podržavale Sjedinjene Države. Laos je bio službeno neutralan u Vijetnamskom ratu. Godine 1959. Sjeverni Vijetnam je napao Laos kako bi kontrolirao i proširio [[Ho Ši Minov put|put za Ho Ši Min]]. [[CIA]] je [[1960-e|1960-ih]] organizirala gerilsku protuvojsku sastavljenu od pripadnika naroda Hmong iz Long Tienga za borbu protiv Pathet Laoa. Ovaj sukob bio je uglavnom nepoznat međunarodnoj javnosti. U početku uspješna operacija završila je katastrofom i rezultirala smrću i bijegom mnogih Hmonga. Ho Ši Minov put uglavnom prolazi kroz Laos i bio je samo djelomičan aspekt borbe protiv komunizma. Procjenjuje se da je 2,5 tona eksploziva po stanovniku bačeno na Laos tijekom američkog bombardiranja područja. Kao rezultat toga, Laos je do danas jedna od najteže bombardiranih zemalja na svijetu, sa visokim udjelom neeksplodiranih bombi i nagaznih mina.

Godine [[1975]], nakon završetka Vijetnamskog rata, snage ''Pathet Laoa'' pod utjecajem [[komunizam|komunistista]] zbacile su kralja i preuzele su vlast u revoluciji bez krvi{{efn|Laoška revolucija je imala znatno blaži sraz u usporedbi sa onom koja se razvila u susjednoj Kambodži.}} i 2. decembra 1975. proglasile [[Republika|republiku]] odnosno Narodnu Demokratsku Republiku Laos. Novi Laos je učvrstio veze sa Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek nili na vlasti, gospodarstvo je se postupno preoblikovalo po tržišnom modelu. Narodna revolucionarna stranka Laosa izabrana je za vladajuću stranku u zemlji, a prvi premijer, Kaysone Phomvihane, ostao je na dužnosti do [[1992.]] godine. Politička i ekonomska represija nastavila je ostavljati zemlju nesigurnom i nestabilnom, a oko 10% stanovništva napustilo je Laos, prvenstveno u Tajland, Francusku, Sjedinjene Države i Australiju.

Zbog ozbiljnih gospodarskih problema, Laos je od [[1986.]] godine pokrenuo politiku otvaranja i [[Reformizam|reformi]] pod nazivom &quot;Novi ekonomski mehanizam&quot; sa ciljem ostvarivanja postupnog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo. U sklopu tih reformi provedena je gospodarska liberalizacija i jačanje gospodarskih odnosa sa inozemstvom. Postupno su se poduzele i političke reforme. Dana 14. augusta [[1991.]] Narodna skupština donijela je prvi [[ustav]] od dolaska komunista na vlast, a Laos je od [[1997.]] član [[ASEAN|Saveza država jugoistočne Azije]]. Još uvijek postoji neriješen sukob u posebnoj zoni Saysomboun (sjeveroistočno od Vientianea), gdje se borbe između komunističke vlade i naoružanih skupina otpora nastavljaju i danas. Članovi ovih skupina otpora uglavnom su regrutirani iz reda pripadnika Hmong manjine i povukli su se u planinska područja gdje žive u velikom siromaštvu. Ponovljeni su napadi i napadi i oko Vientianea i na važnim prometnim rutama, čijim žrtvama postaju strani turisti. Sa druge strane, postoje i izvješća o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava od strane vojske u borbi protiv pobunjenika.

== Toponim Laos ==
Riječ &quot;Laos&quot; skovali su [[Francuzi]], koji su [[1893.]] godine ujedinili tri laoska kraljevstva u [[Francuska Indokina|Francuskoj Indokini]]. Ime zemlje piše se isto kao i množina dominantne i najčešće etničke skupine, [[Laošani|naroda Lao]].&lt;ref name=&quot;tripsavvy&quot;&gt;{{cite web |last1=Rodgers |first1=Greg |title=How to Say &quot;Laos&quot; |url=https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |website=TripSavvy |access-date=18 March 2020 |archive-date=3 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303055220/https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Na [[Laoski jezik|laoskom jeziku]] ime zemlje je &quot;''Muang Lao''&quot; (ເມືອງລາວ) ili &quot;''Pathet Lao''&quot; (ປະເທດລາວ), a oba doslovno znače &quot;zemlja Lao (naroda)&quot;.&lt;ref name=&quot;Kislenko2009&quot;&gt;{{cite book |last=Kislenko |first=Arne |title=Culture and customs of Laos |url=https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |year=2009 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-33977-6 |page=20 |access-date=27 June 2015 |archive-date=10 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410140208/https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Geografija ===
[[Datoteka:Laos Topography.png|thumb|right|250px|Karta Laosa.]]
Laos je jedna od rijetkih zemalja u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] bez izlaza na more. Geografski gledano, Laos uglavnom određuju rijeka [[Mekong]], [[Anamsko gorje|gorje Anama]] i [[Visoravan Bolaven|visoravan Bolaven]]. Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh [[Phou Bia]], 2.817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku [[Mekong]] i njene pritoke ([[Nam Ou]], [[Nam Tha]], [[Nam Beng]], [[Nam Khan]], [[Nam Xeuang]], [[Nam Ngum]], [[Nam Lik]], [[Nam Kading]], [[Nam Theun]], [[Xe Bangfai]], [[Xe Bang Hiang]], [[Xe Don]], [[Xe Set]], [[Sekong]]). Laos ima ukupnu površinu od 236.800 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što ga čini zemljom veličine negdje između Rumunije i Italije. Približno 15% zemlje je ravničarsko, dok je 36% brežuljkasto. Nadalje, 31% je planinsko područje, a preostalih 18% čine visoravni na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara. Najveći dio ravnice čini dolina rijeke Mekong, u kojoj se nalaze glavni gradovi zemlje: [[Luang Prabang]], [[Vientiane]], [[Thakhek]], [[Savannakhet]], [[Čampasak]] i [[Pakxé]]. Prema procjenama, između 62 % i 71,9 % teritorija Laosa je prekriveno šumama, što čini dvije trećine zemlje. Samo vrlo mali dio teritorija (između 0,3% i 0,4%) zauzimaju urbana područja. Među najdužim rijekama, [[Mekong]] protječe kroz Laos i duž njegove granice u duljini od 1.835 kilometara, a [[Sekong]] prolazi kroz 320 kilometara zemlje, nakon čega slijede [[Nam Ou]] (448 kilometara), [[Nam Ngum]] (354 kilometra) i [[Nam Theun]] (338 kilometara). Zemlja ima malo prirodnih jezera – od kojih su glavna [[Nong Fa]] i [[Nong Han]] – a slijede ih umjetna jezera [[Nam Ngum (jezero)|Nam Ngum]] i [[Nam Ngum 2]]. Glavne planine u Laosu su:
* [[Phou Bia]], 2.817 metara nadmorske visine;
* [[Phu Xai Lai Leng]], 2.720 metara;
* [[Rao Co]], 2.286 metara;
* [[Phou Louey]], 2.257 metara;
* [[Phu Soi Dao]], 2.120 metara;
* [[Pu Ke]], 2.079 metara;
* [[Shiceng Dashan]], 1.830 metara;
* [[Dong Ap Bia]], 937 metara.
Laos je izduženo područje koje se proteže u smjeru sjever-jug. Udaljenost između njegovih sjevernih i južnih krajnjih točaka iznosi približno 1.140 kilometara. Najveća širina držžave iznosi 510 kilometara, dok na najužem mjestu raspon od istoka prema zapadu iznosi svega 140 kilometara.

== Klima ==
[[Datoteka:Laos_map_of_Köppen_climate_classification.svg|thumb|right|185px|Klimatska karta Laosa]]
Laos ima klimu [[Tropska savanska klima|tropske savane]] po [[monsun]]skom uzorku (v. [[Tropska klima]]). Ima jedno izrazito kišno razdoblje od maja do oktobra, nakon čega slijedi sušno razdoblje od novembra do aprila. Prema lokalnoj tradiciji broje se tri godišnja doba – kišno, hladno i vruće – budući da su zadnja dva mjeseca od sušne sezone osjetno toplija od prethodna četiri mjeseca. U planinskom području postoji značajna varijacija temperature.

Tijekom kišne sezone jugozapadni monsunski vjetrovi izlože prosječno 1300–2300&amp;nbsp;mm oborine, do najviše 4100&amp;nbsp;mm na visoravni Bolovena. Sušnom sezonom dominira sjeveroistočni monsun. Temperature, od 16-21&amp;nbsp;°C u hladnim mjesecima od decembra do februara, rastu do više od 32&amp;nbsp;°C u martu i aprilu, neposredno prije početka kiše. Tijekom vlažne sezone prosječna temperatura je 27&amp;nbsp;°C.

{{Weather box
| location = [[Vientiane]] (1981–2010)
| metric first = Yes
| single line = Yes
| Jan record high C = 36.0
| Feb record high C = 38.0
| Mar record high C = 40.0
| Apr record high C = 41.4
| May record high C = 42.5
| Jun record high C = 39.5
| Jul record high C = 39.0
| Aug record high C = 37.2
| Sep record high C = 37.5
| Oct record high C = 36.8
| Nov record high C = 36.0
| Dec record high C = 36.0
| year record high C = 42.5
| Jan high C = 28.7
| Feb high C = 30.8
| Mar high C = 33.1
| Apr high C = 34.6
| May high C = 33.1
| Jun high C = 32.2
| Jul high C = 31.6
| Aug high C = 31.2
| Sep high C = 31.3
| Oct high C = 31.2
| Nov high C = 30.1
| Dec high C = 28.3
| year high C = 31.1
| Jan mean C = 22.4
| Feb mean C = 24.7
| Mar mean C = 27.1
| Apr mean C = 29.0
| May mean C = 28.4
| Jun mean C = 28.1
| Jul mean C = 27.7
| Aug mean C = 27.5
| Sep mean C = 27.3
| Oct mean C = 26.8
| Nov mean C = 24.8
| Dec mean C = 22.2
| year mean C = 26.3
| Jan low C = 17.4
| Feb low C = 19.6
| Mar low C = 22.1
| Apr low C = 24.5
| May low C = 24.9
| Jun low C = 25.2
| Jul low C = 25.0
| Aug low C = 24.8
| Sep low C = 24.3
| Oct low C = 23.4
| Nov low C = 20.5
| Dec low C = 17.3
| year low C = 22.4
| Jan record low C = 3.3
| Feb record low C = 7.6
| Mar record low C = 10.0
| Apr record low C = 16.8
| May record low C = 19.0
| Jun record low C = 20.0
| Jul record low C = 19.5
| Aug record low C = 20.6
| Sep record low C = 18.8
| Oct record low C = 12.9
| Nov record low C = 8.9
| Dec record low C = 5.0
| year record low C = 3.3
| precipitation colour = green
| Jan precipitation mm = 7.8
| Feb precipitation mm = 15.3
| Mar precipitation mm = 39.2
| Apr precipitation mm = 92.8
| May precipitation mm = 233.5
| Jun precipitation mm = 264.6
| Jul precipitation mm = 307.2
| Aug precipitation mm = 332.9
| Sep precipitation mm = 270.2
| Oct precipitation mm = 96.6
| Nov precipitation mm = 13.5
| Dec precipitation mm = 3.7
| year precipitation mm = 1677.2
| Jan rain days = 1.0
| Feb rain days = 2.0
| Mar rain days = 5.0
| Apr rain days = 8.0
| May rain days = 16.0
| Jun rain days = 19.0
| Jul rain days = 20.0
| Aug rain days = 22.0
| Sep rain days = 17.0
| Oct rain days = 9.0
| Nov rain days = 2.0
| Dec rain days = 1.0
| year rain days = 122.0
| Jan humidity = 70
| Feb humidity = 68
| Mar humidity = 66
| Apr humidity = 69
| May humidity = 78
| Jun humidity = 82
| Jul humidity = 82
| Aug humidity = 84
| Sep humidity = 83
| Oct humidity = 78
| Nov humidity = 72
| Dec humidity = 70
| year humidity = 75
| Jan sun = 239.8
| Feb sun = 216.9
| Mar sun = 218.5
| Apr sun = 227.6
| May sun = 195.3
| Jun sun = 140.8
| Jul sun = 129.9
| Aug sun = 133.0
| Sep sun = 165.9
| Oct sun = 210.5
| Nov sun = 228.5
| Dec sun = 246.6
| year sun = 2353.5
| source 1 = [[World Meteorological Organization]],&lt;ref name=WMOCLINO&gt;{{cite web
| archive-url = https://web.archive.org/web/20210716235244/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| archive-date = 16 July 2021
| url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010
| publisher = World Meteorological Organization
| access-date = 16 July 2021}}&lt;/ref&gt; [[Deutscher Wetterdienst]] (ekstremi klime 1907–1990),&lt;ref&gt;
{{cite web
| url = http://www.dwd.de/DWD/klima/beratung/ak/ak_489400_kt.pdf
| title = Klimatafel von Vientiane (Viangchan) / Laos
| work = Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world
| publisher = Deutscher Wetterdienst
| language = de
| access-date = 23 January 2016}}&lt;/ref&gt; Pogoda.ru.net,&lt;ref name=pogoda&gt;
{{cite web|url=http://www.pogodaiklimat.ru/climate4.php?id=48940|script-title=ru:КЛИМАТ УЛАН-БАТОРА|publisher=Pogoda.ru.net|language=ru|access-date=4 January 2015}}&lt;/ref&gt; tutiempo.net&lt;ref name=RID&gt;{{Cite web |last=S.L |first=Tutiempo Network |title=Climate Vientiane - Climate data (489400) |url=https://en.tutiempo.net/climate/ws-489400.html |access-date=2023-03-26 |website=www.tutiempo.net |language=en}}&lt;/ref&gt;
| source 2 = [[NOAA]] (humidity 1961–1990)&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web
| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_II/LA/48940.TXT
| title = Vientiane Climate Normals 1961–1990
| publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration
| access-date = 29 November 2013}}&lt;/ref&gt;
| date = August 2010
| source = 
}}

=== Stanovništvo ===
[[Datoteka:Laos-demography.png|thumb|320px|right|Rast stanovništva od 1800. do danas]]
Najbrojnija etnička skupina su [[Laošani]] čiji je jezik blizak [[tajlandski jezik|tajlandskom]] i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji [[Hmong]] koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. Najzastupljenija religija je [[Theravada|Teravada]] [[Budizam]].

=== Gospodarstvo ===
Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu, Laos je još uvijek siromašna zemlja sa nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je [[poljoprivreda]] (uzgoj [[riža|riže]]). [[Bruto domaći proizvod|BDP]] je u 2003. bio 1.700 [[američki dolar|USD]] po glavi, mjereno po PPP-u.

Laos je jedna od rijetkih preostalih jednopartijskih [[Komunizam|komunističkih]] država na svijetu. Državna vlast je [[1986]]. odlučila da dopusti [[privatno preduzetništvo]]. Od tada, ekonomija je u značajnom rastu. Kao jedna od najsiromašnijih zemalja, Laos ima problema sa sivom ekonomijom i naročito sa prodajom i švercom droge, naročito [[heroin]]a.

Prvi most preko rijeke [[Mekong]] je otvoren u aprilu [[1994]]. S obzirom na to da je većina privrede orijentirana na suradnju sa [[Tajland]]om, ovo je bio veliki razvojni podsticaj. Rijeka Mekong je bogata ribom, tako da je [[ribolov]] razvijen i Laos izvozi riječnu ribu kao [[som]] i [[šaran]].

Oko 80% radnog stanovništva radi u [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Laos najviše izvozi gumu od [[kaučuk]]a, [[pirinač]], [[biber]], [[začini]], [[šećerna trska|šećernu trsku]], [[ananas]]... Ostale značajne djelatnosti su [[rudarstvo]] i [[turizam]]. Smetnja razvoju je velika emigracija kvalifikovane radne snage ([[odliv mozgova]]).

== Gradovi ==
{{location map start|Laos|float=right|width=270}}
{{location map marker|Laos|label=[[Vientiane]]|position=left|lat=17.96|long=102.6}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxé]]|position=left|lat=15.11|long=105.80}}
{{location map marker|Laos|label=[[Savannakhet]]|position=right|lat=16.56|long=104.75}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Prabang]]|position=left|lat=19.88|long=102.13}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sam Neua]]|position=left|lat=20.41|long=104.04}}
{{location map end|Laos|caption=Gradovi u Laosu}}
{{Glavni|Popis gradova u Laosu}}
Neki od najvažnijih gradova u državi nalaze se uz tok rijeke [[Mekong]]. Najveći i najvažniji grad je [[Vientiane]]. Ukupna stanovništvo glavnog grada procjenjuje se između 720.000 i 940.000 stanovnika. Zatim idu dva centra na jugu, uz tajlantsku granicu, tj. [[Savannakhet]] (oko 125.000 stanovnika) i [[Pakse]] (119.000). Slijedi niz manjih gradića koji se kreću između 15.000 i 45.000 stanovnika: [[Luang Prabang]], [[Sam Neua]], [[Sayaboury]], [[Thakek]], [[Pakxan]], [[Huay Xay]], [[Phongsaly]], [[Phonsavan]], [[Muang Xay]], [[Viengchan]], [[Attopu]], [[Čampasak]].

{{Commonscat|Laos}}

== Vanjske veze ==
* [https://na.gov.la/?lang=en Zvanična stranica Narodne skupštine Laosa]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{en}} {{Cite book |last1=Stuart‑Fox |first1=Martin |authorlink1 = |date= 1997 | title= A History of Laos |url= https://archive.org/details/historyoflaos0000stua/page/n277/mode/2up |publisher= Cambridge University Press |location= Cambridge/New York |isbn=0521592356|pages=|ref = }}
{{refend}}

{{Azija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Laos| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]</text>
      <sha1>tj0oe69qbhsl728o1ooil50a0b3fevn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656023</id>
      <parentid>42656010</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:09:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Stanovništvo */</comment>
      <origin>42656023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27402" sha1="66dbhr8v2ups2ge5cgurg8bo8f63njh" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = &lt;small&gt;Narodna Demokratska Republika&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;Laos |
  izvorno_ime                 = ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ປະຊາຊົນລາວ&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao &lt;/small&gt;|
  ime_genitiv                 = Laosa |
  eng_ime                     = Laos |
  zastava                     = Flag of Laos.svg |
  grb                         = Emblem of Laos (1991-2025).svg |
  službeni_jezik = [[laoski jezik|laoski]] |
  glavni_grad                 = [[Vientiane]]  |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = |vođa_titula1 = [[Predsjednik Laosa|predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Thongloun Sisoulith]]
|vođa_titula2 = [[Premijer Laosa|premijer]]
|vođa_ime2 = [[Phankham Viphavanh]]
 | površina_poredak            = 79         |
  površina                    = 236.800    |
  vode                        = 2          |
  stanovništvo_poredak        = 101        |
  stanovništvo                = 5.635.967  |
  godina_popisa               = 2002       |
  gustoća_stanovništva        = 24         |
  neovisnost                  = Od [[Francuska|Francuske]] [[19. 7.|19. srpnja]] [[1949]].|
  valuta                      = [[Kip (valuta)|kip]]    |
  stoti_dio_valute            = 100 ata       |
  vremenska_zona              = +7         |
  himna                       = [[Pheng Xat Lao]] |
  internetski_nastavak        = .la |
  pozivni_broj                = +856 |
  komentar                    = | 
  moto = Mir, neovisnost, demokracija, jedinstvo i blagostanje.
}}
'''Laos''', službeno '''Laoska Narodna Demokratska Republika''' je [[država]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu sa [[Tajland]]om, na zapadu sa Burmom ([[Mianmar]]om), na sjeveru sa [[Narodna Republika Kina|Kinom]], na istoku sa [[Vijetnam]]om i na jugu sa [[Kambodža|Kambodžom]].

=== Historija ===
Arheološki nalazi u pokrajinama [[Houaphan]] i [[Luang Prabang]] pružaju dokaze o ljudskoj aktivnosti na području današnjeg Laosa prije otprilike 40.000 godina. Naselja sjedilačkih, poljoprivrednih stanovnika postojala su oko 4000 pne., dok nalazi u grobnim mjestima iz oko 1500. pne. ukazuju na već složeno i razvijeno društvo. Oko 700. pne. željezni alati korišteni su na području današnjeg Laosa, što ukazuje na bliske kontakte sa susjednim indijskim i kineskim civilizacijama. Monumentalni kameni vrčevi u razini kamenih vrčeva također se mogu svrstati u [[željezno doba]].

Najstarije etničke skupine u današnjem Laosu su [[Lua narod|Lua]] i [[Khmu narod|Khmu]], često kombinirani sa [[Lao Theung]] (&quot;Gorski Laošani&quot;), koji pripadaju austroazijskoj jezičnoj porodici. [[Tajski narodi|Tajci]] i [[Laošani]] koji su kasnije emigrirali zvali su ih kao ''kha'' (ຂ້າ), ali se to smatra pogrdnim jer može značiti i &quot;sluga&quot; ili &quot;rob&quot;. Njihova prisutnost je dokumentirana od oko 500. godine. U to vrijeme je jug današnjeg Laosa pripadao državi Funan. Grad [[Shrestapura]] vjerojatno se nalazio u južnoj laoskoj pokrajini [[Čampasak (pokrajina)|Čampasak]], jednoj od prijestolnica državne zajednice [[Čenla]] koja je postojala od [[6. vijek|6.]] do [[8. vijek|8. stoljeća]], nasljednice Funana i preteče kasnijeg [[Kmersko Carstvo|Kmerskog carstva]]. Početkom [[8. vijek]]a, prema kineskim kronikama, Čenla je se podijelila na &quot;kopnenu Čenlu&quot; i &quot;morsku Čenlu&quot;. Južni Laos bio je dio središnjeg područja &quot;kopnene Čenle&quot;. [[Tajski narodi]], kojima pripadaju [[Laošani]], vjerojatno su migrirali iz Kine u sjeverne dijelove [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], uključujući sjeverni Laos, tijekom prvog milenijuma. Tajska plemena koja su se naselila u srednjoj dolini [[Mekong]]a nazivaju se Laošani. Drugi Tajci, ''Fuan'' (พวน), naselili su &quot;Ravnicu kamenih ćupova&quot;. Sve do prijelaza iz [[19. vijek|19.]] u [[20. vijek]], &quot;''Lao''&quot; i &quot;''Tai''&quot; još su se mogli koristiti kao sinonimi, a tek tada su se pojavili zasebni [[Nacija|nacionalni]] [[identitet]]i. Budući da su se Tajci i Laošani naselili u riječnim dolinama i obrađivali vlažna rižina polja, dok su &quot;''Kha''&quot; živjeli na planinskim padinama, te dvije etničke skupine su koegzistirale uglavnom bez konkurencije – razlika koja još uvijek donekle postoji do danas. Laošani – kao i drugi Tajci u jugoistočnoj Aziji – stvorili su [[pleme]]nske [[Kneževina|kneževine]] nazvane ''Müang'', od kojih se svaka sastojala od nekoliko sela i kojima je vladao poglavica (''chao''). Jedan od najstarijih Müanga bio je ''Müang Sua'', današnji [[Luang Prabang]], koji je vjerojatno osnovan u [[11. vijek|11. stoljeću]]. Laošani su usvojili [[budizam]], ali su također nastavili održavati [[Animizam|animističke]] tajske običaje, poput štovanja predaka i lokalnih duhova (''phi''). U [[12. vijek|12.]] i [[12. vijek]]u veliki dijelovi današnjeg Laosa pripadali su kmerskom carstvu [[Angkor]].

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj [[Narodna Republika Kina|Kini]] u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo [[Lan Xing]] koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. Obično se prihvaća da je početna točka stvarne historija Laosa [[1353.]] godina, kada je vladar Müang Suā, Fa Ngum, nekadašnji zapovjednik u Angkorskoj vojsci, osnovao kraljevstvo ''[[Lan Xang]] Hom Khao'' tj. &quot;Kraljevina milijuna slonova pod jednim bijelim kišobranom&quot;. Lan Xang nije bila jedinstvena država, nego ''[[Mandala (politika)|mandala]]'', složena državna struktura sastavljena od nekoliko Müanga, koji su priznavali političko i duhovno središte{{efn|Luang Prabang do [[1563]], potom [[Vientiane]].}} i kralja kao vrhovnog gospodara, ali su ostali autonomni u unutarnjim poslovima. Pojava Lan Xanga pogodovao je pad Angkora. U doba svoje najveće snage trgovina i obrazovanje države su dostigli visoku razinu.

U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. Nakon smrti Sulinyavongsa, Lan Xang je se raspala usred sporova oko nasljeđivanja prijestolja i podijeljena je u tri zasebne monarhije. Međutim, ponovljene invazije moćnijih susjeda iz Burme, Siama (Tajlanda) i Vijetnama, ustanovile su lokalnu hegemoniju tih država. Budući da je Vijetnam na [[Mekong]] gledao kao na svoju zapadnu granicu, a Sijam na Anamitsku kordiljeru (''Truong Son'') kao na istočnu granicu svoje zone utjecaja, Laos je pripadao objema preklapajućim sferama moći i činio je tampon između njih. Razni laoski vladari uravnotežili su dva moćna susjeda, ponekad naginjući jednom, ponekad drugom, a ponekad plaćajući danak objema stranama u isto vrijeme. U unutarnjim poslovima, međutim, zadržali su široku autonomiju, iako je Lao Müang u današnjem sjeveroistočnom Tajlandu sve više spadao pod izravnu kontrolu Siama, a Xiang Khouang pod kontrolu Vijetnama.

Godine [[1827.]] kralj [[Kralj Anuvong|Anuvong]] od Vientianea (vladao: 1805-1828) pobunio je se protiv sijamske nadmoći. Međutim, njegove trupe su odbijene nakon početnih uspjeha. Anuvong je javno izložen i pogubljen u [[Bangkok]]u. Danas ga se štuje kao laoskog nacionalnog heroja, iako u to vrijeme nacija Laosa još nije bila zamisliva. Kraljevina Vientiane izgubila je autonomiju, a glavni grad je sravnjen sa zemljom. Velik dio stanovništva današnjeg središnjeg Laosa prebačen je na zapadnu stranu Mekonga (današnji Tajland).

U [[19. vijek|19. stoljeću]] [[Francuska]] je postupno uključila Laos u svoje kolonijalno carstvo. Naime od sredina stoljeća Francuska je stjecala sve veći utjecaj kao [[Kolonijalizam|kolonijalna]] sila u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji. Godine [[1893.]] Francuzi su osvojili lijevu obalu Mekonga i prisilili Sijam da prizna Mekong kao svoju granicu. Područja naseljena Laošanima zapadno od Mekonga, međutim, ostala su sa Siamom. Oni i danas čine Thai Isan. Mekong je postao granična rijeka od središnje arterije područja naseljavanja Laosa. Današnji Laos je uključen u francusku koloniju Francuske Indokine kao Protektorat Laos. Međutim, svi planovi za gospodarski razvoj zemlje ostali su nerealizirani. Početkom 20. stoljeća u Francuskoj Indokini formiraju se pokreti otpora protiv kolonijalne vlasti; pojavila se ideja o laoskoj naciji.[48] Između ostalog, Ho Chi Minh je 1930. godine osnovao Komunističku partiju Indokine čiji je cilj bio istjerati kolonijalne vladare.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Laos je okupirala [[Japanska carska vojska|japanska vojska]]. Nakon što se [[Japansko Carstvo|Japan]] bezuvjetno predao i morao povući iz zemlje, Laos je 12. oktobra 1945. proglasio svoju neovisnost. Međutim, opet je došao pod vlast Francuske. Dana 19. jula 1949. potpisan je Francusko-laoški ugovor prema kojim je Laos trebao postati neovisnan član unutar Franuske unije. ''Lao Isara''{{efn|Lao Isara (ລາວອິດສະຫຼະ) tj. &quot;Slobodni Lao&quot;, pokret za neovisnost Laosa.}} je se tada podijelio jer su samo neki laoski borci za neovisnost bili zadovoljni sa sporazumom sa Francuzima. U godinama koje su uslijedile utjecaj Francuske je opao, održavali su se izbori, a [[SAD|Sjedninjene Države]] dobivale su na utjecaju. Francuska je u konačnici poražena u Vijetnamu, a 21. jula [[1954]], tijekom Indokineske konferencije (Ženevska konferencija), Francuska je službeno odustala od svih zahtjeva u Indokini i pristala povući svoje trupe i priznati neovisnost Laosa, čime je Laos konačno dobio potpuni suverenitet. Godine [[1958.]] uvedeno je aktivno i pasivno opće biračko pravo žena.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevina. [[Vijetnamski rat]] u susjednom [[Vijetnam]]u prouzročio je političku nestabilnost. Američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci [[Vijetkong]]a. Građanski rat u Laosu bio je povezan sa Vijetnamskim ratom. Sjeverni Vijetnamci podržavali su Pathet Lao gerilce pokreta ''Pathet Lao'' (ປະເທດລາວ) protiv laoške vlade, koju su podržavale Sjedinjene Države. Laos je bio službeno neutralan u Vijetnamskom ratu. Godine 1959. Sjeverni Vijetnam je napao Laos kako bi kontrolirao i proširio [[Ho Ši Minov put|put za Ho Ši Min]]. [[CIA]] je [[1960-e|1960-ih]] organizirala gerilsku protuvojsku sastavljenu od pripadnika naroda Hmong iz Long Tienga za borbu protiv Pathet Laoa. Ovaj sukob bio je uglavnom nepoznat međunarodnoj javnosti. U početku uspješna operacija završila je katastrofom i rezultirala smrću i bijegom mnogih Hmonga. Ho Ši Minov put uglavnom prolazi kroz Laos i bio je samo djelomičan aspekt borbe protiv komunizma. Procjenjuje se da je 2,5 tona eksploziva po stanovniku bačeno na Laos tijekom američkog bombardiranja područja. Kao rezultat toga, Laos je do danas jedna od najteže bombardiranih zemalja na svijetu, sa visokim udjelom neeksplodiranih bombi i nagaznih mina.

Godine [[1975]], nakon završetka Vijetnamskog rata, snage ''Pathet Laoa'' pod utjecajem [[komunizam|komunistista]] zbacile su kralja i preuzele su vlast u revoluciji bez krvi{{efn|Laoška revolucija je imala znatno blaži sraz u usporedbi sa onom koja se razvila u susjednoj Kambodži.}} i 2. decembra 1975. proglasile [[Republika|republiku]] odnosno Narodnu Demokratsku Republiku Laos. Novi Laos je učvrstio veze sa Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek nili na vlasti, gospodarstvo je se postupno preoblikovalo po tržišnom modelu. Narodna revolucionarna stranka Laosa izabrana je za vladajuću stranku u zemlji, a prvi premijer, Kaysone Phomvihane, ostao je na dužnosti do [[1992.]] godine. Politička i ekonomska represija nastavila je ostavljati zemlju nesigurnom i nestabilnom, a oko 10% stanovništva napustilo je Laos, prvenstveno u Tajland, Francusku, Sjedinjene Države i Australiju.

Zbog ozbiljnih gospodarskih problema, Laos je od [[1986.]] godine pokrenuo politiku otvaranja i [[Reformizam|reformi]] pod nazivom &quot;Novi ekonomski mehanizam&quot; sa ciljem ostvarivanja postupnog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo. U sklopu tih reformi provedena je gospodarska liberalizacija i jačanje gospodarskih odnosa sa inozemstvom. Postupno su se poduzele i političke reforme. Dana 14. augusta [[1991.]] Narodna skupština donijela je prvi [[ustav]] od dolaska komunista na vlast, a Laos je od [[1997.]] član [[ASEAN|Saveza država jugoistočne Azije]]. Još uvijek postoji neriješen sukob u posebnoj zoni Saysomboun (sjeveroistočno od Vientianea), gdje se borbe između komunističke vlade i naoružanih skupina otpora nastavljaju i danas. Članovi ovih skupina otpora uglavnom su regrutirani iz reda pripadnika Hmong manjine i povukli su se u planinska područja gdje žive u velikom siromaštvu. Ponovljeni su napadi i napadi i oko Vientianea i na važnim prometnim rutama, čijim žrtvama postaju strani turisti. Sa druge strane, postoje i izvješća o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava od strane vojske u borbi protiv pobunjenika.

== Toponim Laos ==
Riječ &quot;Laos&quot; skovali su [[Francuzi]], koji su [[1893.]] godine ujedinili tri laoska kraljevstva u [[Francuska Indokina|Francuskoj Indokini]]. Ime zemlje piše se isto kao i množina dominantne i najčešće etničke skupine, [[Laošani|naroda Lao]].&lt;ref name=&quot;tripsavvy&quot;&gt;{{cite web |last1=Rodgers |first1=Greg |title=How to Say &quot;Laos&quot; |url=https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |website=TripSavvy |access-date=18 March 2020 |archive-date=3 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303055220/https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Na [[Laoski jezik|laoskom jeziku]] ime zemlje je &quot;''Muang Lao''&quot; (ເມືອງລາວ) ili &quot;''Pathet Lao''&quot; (ປະເທດລາວ), a oba doslovno znače &quot;zemlja Lao (naroda)&quot;.&lt;ref name=&quot;Kislenko2009&quot;&gt;{{cite book |last=Kislenko |first=Arne |title=Culture and customs of Laos |url=https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |year=2009 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-33977-6 |page=20 |access-date=27 June 2015 |archive-date=10 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410140208/https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Geografija ===
[[Datoteka:Laos Topography.png|thumb|right|250px|Karta Laosa.]]
Laos je jedna od rijetkih zemalja u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] bez izlaza na more. Geografski gledano, Laos uglavnom određuju rijeka [[Mekong]], [[Anamsko gorje|gorje Anama]] i [[Visoravan Bolaven|visoravan Bolaven]]. Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh [[Phou Bia]], 2.817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku [[Mekong]] i njene pritoke ([[Nam Ou]], [[Nam Tha]], [[Nam Beng]], [[Nam Khan]], [[Nam Xeuang]], [[Nam Ngum]], [[Nam Lik]], [[Nam Kading]], [[Nam Theun]], [[Xe Bangfai]], [[Xe Bang Hiang]], [[Xe Don]], [[Xe Set]], [[Sekong]]). Laos ima ukupnu površinu od 236.800 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što ga čini zemljom veličine negdje između Rumunije i Italije. Približno 15% zemlje je ravničarsko, dok je 36% brežuljkasto. Nadalje, 31% je planinsko područje, a preostalih 18% čine visoravni na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara. Najveći dio ravnice čini dolina rijeke Mekong, u kojoj se nalaze glavni gradovi zemlje: [[Luang Prabang]], [[Vientiane]], [[Thakhek]], [[Savannakhet]], [[Čampasak]] i [[Pakxé]]. Prema procjenama, između 62 % i 71,9 % teritorija Laosa je prekriveno šumama, što čini dvije trećine zemlje. Samo vrlo mali dio teritorija (između 0,3% i 0,4%) zauzimaju urbana područja. Među najdužim rijekama, [[Mekong]] protječe kroz Laos i duž njegove granice u duljini od 1.835 kilometara, a [[Sekong]] prolazi kroz 320 kilometara zemlje, nakon čega slijede [[Nam Ou]] (448 kilometara), [[Nam Ngum]] (354 kilometra) i [[Nam Theun]] (338 kilometara). Zemlja ima malo prirodnih jezera – od kojih su glavna [[Nong Fa]] i [[Nong Han]] – a slijede ih umjetna jezera [[Nam Ngum (jezero)|Nam Ngum]] i [[Nam Ngum 2]]. Glavne planine u Laosu su:
* [[Phou Bia]], 2.817 metara nadmorske visine;
* [[Phu Xai Lai Leng]], 2.720 metara;
* [[Rao Co]], 2.286 metara;
* [[Phou Louey]], 2.257 metara;
* [[Phu Soi Dao]], 2.120 metara;
* [[Pu Ke]], 2.079 metara;
* [[Shiceng Dashan]], 1.830 metara;
* [[Dong Ap Bia]], 937 metara.
Laos je izduženo područje koje se proteže u smjeru sjever-jug. Udaljenost između njegovih sjevernih i južnih krajnjih točaka iznosi približno 1.140 kilometara. Najveća širina držžave iznosi 510 kilometara, dok na najužem mjestu raspon od istoka prema zapadu iznosi svega 140 kilometara.

== Klima ==
[[Datoteka:Laos_map_of_Köppen_climate_classification.svg|thumb|right|185px|Klimatska karta Laosa]]
Laos ima klimu [[Tropska savanska klima|tropske savane]] po [[monsun]]skom uzorku (v. [[Tropska klima]]). Ima jedno izrazito kišno razdoblje od maja do oktobra, nakon čega slijedi sušno razdoblje od novembra do aprila. Prema lokalnoj tradiciji broje se tri godišnja doba – kišno, hladno i vruće – budući da su zadnja dva mjeseca od sušne sezone osjetno toplija od prethodna četiri mjeseca. U planinskom području postoji značajna varijacija temperature.

Tijekom kišne sezone jugozapadni monsunski vjetrovi izlože prosječno 1300–2300&amp;nbsp;mm oborine, do najviše 4100&amp;nbsp;mm na visoravni Bolovena. Sušnom sezonom dominira sjeveroistočni monsun. Temperature, od 16-21&amp;nbsp;°C u hladnim mjesecima od decembra do februara, rastu do više od 32&amp;nbsp;°C u martu i aprilu, neposredno prije početka kiše. Tijekom vlažne sezone prosječna temperatura je 27&amp;nbsp;°C.

{{Weather box
| location = [[Vientiane]] (1981–2010)
| metric first = Yes
| single line = Yes
| Jan record high C = 36.0
| Feb record high C = 38.0
| Mar record high C = 40.0
| Apr record high C = 41.4
| May record high C = 42.5
| Jun record high C = 39.5
| Jul record high C = 39.0
| Aug record high C = 37.2
| Sep record high C = 37.5
| Oct record high C = 36.8
| Nov record high C = 36.0
| Dec record high C = 36.0
| year record high C = 42.5
| Jan high C = 28.7
| Feb high C = 30.8
| Mar high C = 33.1
| Apr high C = 34.6
| May high C = 33.1
| Jun high C = 32.2
| Jul high C = 31.6
| Aug high C = 31.2
| Sep high C = 31.3
| Oct high C = 31.2
| Nov high C = 30.1
| Dec high C = 28.3
| year high C = 31.1
| Jan mean C = 22.4
| Feb mean C = 24.7
| Mar mean C = 27.1
| Apr mean C = 29.0
| May mean C = 28.4
| Jun mean C = 28.1
| Jul mean C = 27.7
| Aug mean C = 27.5
| Sep mean C = 27.3
| Oct mean C = 26.8
| Nov mean C = 24.8
| Dec mean C = 22.2
| year mean C = 26.3
| Jan low C = 17.4
| Feb low C = 19.6
| Mar low C = 22.1
| Apr low C = 24.5
| May low C = 24.9
| Jun low C = 25.2
| Jul low C = 25.0
| Aug low C = 24.8
| Sep low C = 24.3
| Oct low C = 23.4
| Nov low C = 20.5
| Dec low C = 17.3
| year low C = 22.4
| Jan record low C = 3.3
| Feb record low C = 7.6
| Mar record low C = 10.0
| Apr record low C = 16.8
| May record low C = 19.0
| Jun record low C = 20.0
| Jul record low C = 19.5
| Aug record low C = 20.6
| Sep record low C = 18.8
| Oct record low C = 12.9
| Nov record low C = 8.9
| Dec record low C = 5.0
| year record low C = 3.3
| precipitation colour = green
| Jan precipitation mm = 7.8
| Feb precipitation mm = 15.3
| Mar precipitation mm = 39.2
| Apr precipitation mm = 92.8
| May precipitation mm = 233.5
| Jun precipitation mm = 264.6
| Jul precipitation mm = 307.2
| Aug precipitation mm = 332.9
| Sep precipitation mm = 270.2
| Oct precipitation mm = 96.6
| Nov precipitation mm = 13.5
| Dec precipitation mm = 3.7
| year precipitation mm = 1677.2
| Jan rain days = 1.0
| Feb rain days = 2.0
| Mar rain days = 5.0
| Apr rain days = 8.0
| May rain days = 16.0
| Jun rain days = 19.0
| Jul rain days = 20.0
| Aug rain days = 22.0
| Sep rain days = 17.0
| Oct rain days = 9.0
| Nov rain days = 2.0
| Dec rain days = 1.0
| year rain days = 122.0
| Jan humidity = 70
| Feb humidity = 68
| Mar humidity = 66
| Apr humidity = 69
| May humidity = 78
| Jun humidity = 82
| Jul humidity = 82
| Aug humidity = 84
| Sep humidity = 83
| Oct humidity = 78
| Nov humidity = 72
| Dec humidity = 70
| year humidity = 75
| Jan sun = 239.8
| Feb sun = 216.9
| Mar sun = 218.5
| Apr sun = 227.6
| May sun = 195.3
| Jun sun = 140.8
| Jul sun = 129.9
| Aug sun = 133.0
| Sep sun = 165.9
| Oct sun = 210.5
| Nov sun = 228.5
| Dec sun = 246.6
| year sun = 2353.5
| source 1 = [[World Meteorological Organization]],&lt;ref name=WMOCLINO&gt;{{cite web
| archive-url = https://web.archive.org/web/20210716235244/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| archive-date = 16 July 2021
| url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010
| publisher = World Meteorological Organization
| access-date = 16 July 2021}}&lt;/ref&gt; [[Deutscher Wetterdienst]] (ekstremi klime 1907–1990),&lt;ref&gt;
{{cite web
| url = http://www.dwd.de/DWD/klima/beratung/ak/ak_489400_kt.pdf
| title = Klimatafel von Vientiane (Viangchan) / Laos
| work = Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world
| publisher = Deutscher Wetterdienst
| language = de
| access-date = 23 January 2016}}&lt;/ref&gt; Pogoda.ru.net,&lt;ref name=pogoda&gt;
{{cite web|url=http://www.pogodaiklimat.ru/climate4.php?id=48940|script-title=ru:КЛИМАТ УЛАН-БАТОРА|publisher=Pogoda.ru.net|language=ru|access-date=4 January 2015}}&lt;/ref&gt; tutiempo.net&lt;ref name=RID&gt;{{Cite web |last=S.L |first=Tutiempo Network |title=Climate Vientiane - Climate data (489400) |url=https://en.tutiempo.net/climate/ws-489400.html |access-date=2023-03-26 |website=www.tutiempo.net |language=en}}&lt;/ref&gt;
| source 2 = [[NOAA]] (humidity 1961–1990)&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web
| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_II/LA/48940.TXT
| title = Vientiane Climate Normals 1961–1990
| publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration
| access-date = 29 November 2013}}&lt;/ref&gt;
| date = August 2010
| source = 
}}

=== Stanovništvo ===
[[Datoteka:Laos-demography.png|thumb|320px|right|Rast stanovništva od 1800. do danas]]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Laos je imao 5.635.967 stanovnika, dok je popisom iz 2015. godine zabilježeno 6.492.228 stanovnika. Procjenjuje se da je 2022. godine zemlja imala 7.749.595 stanovnika. Laos je zemlja s vrlo niskom prosječnom gustoćom naseljenosti u usporedbi s [[Indokina|Indokinom]], [[Azija|Azijom]] i s svjetskim prosjekom. Štoviše, stanovništvo je raspoređeno neravnomjerno, doline rijeke Mekonga su gusto naseljene i u njima se nalaze glavni gradovi, dok su prostrana planinska područja na sjeveru i istoku rijetko naseljena, s tek ponekim raštrkanim selom. Između [[2000.]] i [[2022.]] godine zemlja je zabilježila znatan rast stanovništva, uz prosječnu godišnju stopu rasta od približno 1,6%. Najveći gradovi su [[Vientiane]], [[Pakxé]], [[Savannakhet]] u dolini [[Mekong]]a i [[Sam Neua]] i [[Luang Prabang]] na sjeveru.

Laos je dom velikom broju različitih etničkih skupina koje stručnjaci svrstavaju u makroskupine. Najbrojnija su [[Laošani]] čiji je jezik blizak [[tajlandski jezik|tajlandskom]] i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji [[Hmong]] koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. 

Najzastupljenija religija je [[Theravada|Teravada]] [[Budizam]] (66% stanovništva) a zatim prati tradicionalna vjera naroda Tai (''Satsana Phi'', ສະໜາຜີ) koju prati 30,7% stanovnika. Postoji jedna relativno mala kršćanska zajednica (1,50%) koji većinom čine [[Rimokatolicizam|katolici]] i [[Protestantizam|protestanti]] ([[Kršćanska adventistička crkva|adventisti]], [[metodisti]] i drugi). Postoje također male zajednice drugih vjera (islam, bahai, konfucijanizam, taoizam).

Prosječna životna dob stanovništva iznosi 26,3 godine. Ukupni očekivani životni vijek iznosi 69 godina – približno 67 godina za muškarce i oko 71 godinu za žene.

=== Gospodarstvo ===
Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu, Laos je još uvijek siromašna zemlja sa nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je [[poljoprivreda]] (uzgoj [[riža|riže]]). [[Bruto domaći proizvod|BDP]] je u 2003. bio 1.700 [[američki dolar|USD]] po glavi, mjereno po PPP-u.

Laos je jedna od rijetkih preostalih jednopartijskih [[Komunizam|komunističkih]] država na svijetu. Državna vlast je [[1986]]. odlučila da dopusti [[privatno preduzetništvo]]. Od tada, ekonomija je u značajnom rastu. Kao jedna od najsiromašnijih zemalja, Laos ima problema sa sivom ekonomijom i naročito sa prodajom i švercom droge, naročito [[heroin]]a.

Prvi most preko rijeke [[Mekong]] je otvoren u aprilu [[1994]]. S obzirom na to da je većina privrede orijentirana na suradnju sa [[Tajland]]om, ovo je bio veliki razvojni podsticaj. Rijeka Mekong je bogata ribom, tako da je [[ribolov]] razvijen i Laos izvozi riječnu ribu kao [[som]] i [[šaran]].

Oko 80% radnog stanovništva radi u [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Laos najviše izvozi gumu od [[kaučuk]]a, [[pirinač]], [[biber]], [[začini]], [[šećerna trska|šećernu trsku]], [[ananas]]... Ostale značajne djelatnosti su [[rudarstvo]] i [[turizam]]. Smetnja razvoju je velika emigracija kvalifikovane radne snage ([[odliv mozgova]]).

== Gradovi ==
{{location map start|Laos|float=right|width=270}}
{{location map marker|Laos|label=[[Vientiane]]|position=left|lat=17.96|long=102.6}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxé]]|position=left|lat=15.11|long=105.80}}
{{location map marker|Laos|label=[[Savannakhet]]|position=right|lat=16.56|long=104.75}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Prabang]]|position=left|lat=19.88|long=102.13}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sam Neua]]|position=left|lat=20.41|long=104.04}}
{{location map end|Laos|caption=Gradovi u Laosu}}
{{Glavni|Popis gradova u Laosu}}
Neki od najvažnijih gradova u državi nalaze se uz tok rijeke [[Mekong]]. Najveći i najvažniji grad je [[Vientiane]]. Ukupna stanovništvo glavnog grada procjenjuje se između 720.000 i 940.000 stanovnika. Zatim idu dva centra na jugu, uz tajlantsku granicu, tj. [[Savannakhet]] (oko 125.000 stanovnika) i [[Pakse]] (119.000). Slijedi niz manjih gradića koji se kreću između 15.000 i 45.000 stanovnika: [[Luang Prabang]], [[Sam Neua]], [[Sayaboury]], [[Thakek]], [[Pakxan]], [[Huay Xay]], [[Phongsaly]], [[Phonsavan]], [[Muang Xay]], [[Viengchan]], [[Attopu]], [[Čampasak]].

{{Commonscat|Laos}}

== Vanjske veze ==
* [https://na.gov.la/?lang=en Zvanična stranica Narodne skupštine Laosa]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{en}} {{Cite book |last1=Stuart‑Fox |first1=Martin |authorlink1 = |date= 1997 | title= A History of Laos |url= https://archive.org/details/historyoflaos0000stua/page/n277/mode/2up |publisher= Cambridge University Press |location= Cambridge/New York |isbn=0521592356|pages=|ref = }}
{{refend}}

{{Azija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Laos| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]</text>
      <sha1>66dbhr8v2ups2ge5cgurg8bo8f63njh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656024</id>
      <parentid>42656023</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:11:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gradovi */</comment>
      <origin>42656024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27406" sha1="d1u8n6oztaizbtwqa16k1zzevuy45fm" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = &lt;small&gt;Narodna Demokratska Republika&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;Laos |
  izvorno_ime                 = ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ປະຊາຊົນລາວ&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao &lt;/small&gt;|
  ime_genitiv                 = Laosa |
  eng_ime                     = Laos |
  zastava                     = Flag of Laos.svg |
  grb                         = Emblem of Laos (1991-2025).svg |
  službeni_jezik = [[laoski jezik|laoski]] |
  glavni_grad                 = [[Vientiane]]  |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = |vođa_titula1 = [[Predsjednik Laosa|predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Thongloun Sisoulith]]
|vođa_titula2 = [[Premijer Laosa|premijer]]
|vođa_ime2 = [[Phankham Viphavanh]]
 | površina_poredak            = 79         |
  površina                    = 236.800    |
  vode                        = 2          |
  stanovništvo_poredak        = 101        |
  stanovništvo                = 5.635.967  |
  godina_popisa               = 2002       |
  gustoća_stanovništva        = 24         |
  neovisnost                  = Od [[Francuska|Francuske]] [[19. 7.|19. srpnja]] [[1949]].|
  valuta                      = [[Kip (valuta)|kip]]    |
  stoti_dio_valute            = 100 ata       |
  vremenska_zona              = +7         |
  himna                       = [[Pheng Xat Lao]] |
  internetski_nastavak        = .la |
  pozivni_broj                = +856 |
  komentar                    = | 
  moto = Mir, neovisnost, demokracija, jedinstvo i blagostanje.
}}
'''Laos''', službeno '''Laoska Narodna Demokratska Republika''' je [[država]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu sa [[Tajland]]om, na zapadu sa Burmom ([[Mianmar]]om), na sjeveru sa [[Narodna Republika Kina|Kinom]], na istoku sa [[Vijetnam]]om i na jugu sa [[Kambodža|Kambodžom]].

=== Historija ===
Arheološki nalazi u pokrajinama [[Houaphan]] i [[Luang Prabang]] pružaju dokaze o ljudskoj aktivnosti na području današnjeg Laosa prije otprilike 40.000 godina. Naselja sjedilačkih, poljoprivrednih stanovnika postojala su oko 4000 pne., dok nalazi u grobnim mjestima iz oko 1500. pne. ukazuju na već složeno i razvijeno društvo. Oko 700. pne. željezni alati korišteni su na području današnjeg Laosa, što ukazuje na bliske kontakte sa susjednim indijskim i kineskim civilizacijama. Monumentalni kameni vrčevi u razini kamenih vrčeva također se mogu svrstati u [[željezno doba]].

Najstarije etničke skupine u današnjem Laosu su [[Lua narod|Lua]] i [[Khmu narod|Khmu]], često kombinirani sa [[Lao Theung]] (&quot;Gorski Laošani&quot;), koji pripadaju austroazijskoj jezičnoj porodici. [[Tajski narodi|Tajci]] i [[Laošani]] koji su kasnije emigrirali zvali su ih kao ''kha'' (ຂ້າ), ali se to smatra pogrdnim jer može značiti i &quot;sluga&quot; ili &quot;rob&quot;. Njihova prisutnost je dokumentirana od oko 500. godine. U to vrijeme je jug današnjeg Laosa pripadao državi Funan. Grad [[Shrestapura]] vjerojatno se nalazio u južnoj laoskoj pokrajini [[Čampasak (pokrajina)|Čampasak]], jednoj od prijestolnica državne zajednice [[Čenla]] koja je postojala od [[6. vijek|6.]] do [[8. vijek|8. stoljeća]], nasljednice Funana i preteče kasnijeg [[Kmersko Carstvo|Kmerskog carstva]]. Početkom [[8. vijek]]a, prema kineskim kronikama, Čenla je se podijelila na &quot;kopnenu Čenlu&quot; i &quot;morsku Čenlu&quot;. Južni Laos bio je dio središnjeg područja &quot;kopnene Čenle&quot;. [[Tajski narodi]], kojima pripadaju [[Laošani]], vjerojatno su migrirali iz Kine u sjeverne dijelove [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], uključujući sjeverni Laos, tijekom prvog milenijuma. Tajska plemena koja su se naselila u srednjoj dolini [[Mekong]]a nazivaju se Laošani. Drugi Tajci, ''Fuan'' (พวน), naselili su &quot;Ravnicu kamenih ćupova&quot;. Sve do prijelaza iz [[19. vijek|19.]] u [[20. vijek]], &quot;''Lao''&quot; i &quot;''Tai''&quot; još su se mogli koristiti kao sinonimi, a tek tada su se pojavili zasebni [[Nacija|nacionalni]] [[identitet]]i. Budući da su se Tajci i Laošani naselili u riječnim dolinama i obrađivali vlažna rižina polja, dok su &quot;''Kha''&quot; živjeli na planinskim padinama, te dvije etničke skupine su koegzistirale uglavnom bez konkurencije – razlika koja još uvijek donekle postoji do danas. Laošani – kao i drugi Tajci u jugoistočnoj Aziji – stvorili su [[pleme]]nske [[Kneževina|kneževine]] nazvane ''Müang'', od kojih se svaka sastojala od nekoliko sela i kojima je vladao poglavica (''chao''). Jedan od najstarijih Müanga bio je ''Müang Sua'', današnji [[Luang Prabang]], koji je vjerojatno osnovan u [[11. vijek|11. stoljeću]]. Laošani su usvojili [[budizam]], ali su također nastavili održavati [[Animizam|animističke]] tajske običaje, poput štovanja predaka i lokalnih duhova (''phi''). U [[12. vijek|12.]] i [[12. vijek]]u veliki dijelovi današnjeg Laosa pripadali su kmerskom carstvu [[Angkor]].

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj [[Narodna Republika Kina|Kini]] u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo [[Lan Xing]] koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. Obično se prihvaća da je početna točka stvarne historija Laosa [[1353.]] godina, kada je vladar Müang Suā, Fa Ngum, nekadašnji zapovjednik u Angkorskoj vojsci, osnovao kraljevstvo ''[[Lan Xang]] Hom Khao'' tj. &quot;Kraljevina milijuna slonova pod jednim bijelim kišobranom&quot;. Lan Xang nije bila jedinstvena država, nego ''[[Mandala (politika)|mandala]]'', složena državna struktura sastavljena od nekoliko Müanga, koji su priznavali političko i duhovno središte{{efn|Luang Prabang do [[1563]], potom [[Vientiane]].}} i kralja kao vrhovnog gospodara, ali su ostali autonomni u unutarnjim poslovima. Pojava Lan Xanga pogodovao je pad Angkora. U doba svoje najveće snage trgovina i obrazovanje države su dostigli visoku razinu.

U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. Nakon smrti Sulinyavongsa, Lan Xang je se raspala usred sporova oko nasljeđivanja prijestolja i podijeljena je u tri zasebne monarhije. Međutim, ponovljene invazije moćnijih susjeda iz Burme, Siama (Tajlanda) i Vijetnama, ustanovile su lokalnu hegemoniju tih država. Budući da je Vijetnam na [[Mekong]] gledao kao na svoju zapadnu granicu, a Sijam na Anamitsku kordiljeru (''Truong Son'') kao na istočnu granicu svoje zone utjecaja, Laos je pripadao objema preklapajućim sferama moći i činio je tampon između njih. Razni laoski vladari uravnotežili su dva moćna susjeda, ponekad naginjući jednom, ponekad drugom, a ponekad plaćajući danak objema stranama u isto vrijeme. U unutarnjim poslovima, međutim, zadržali su široku autonomiju, iako je Lao Müang u današnjem sjeveroistočnom Tajlandu sve više spadao pod izravnu kontrolu Siama, a Xiang Khouang pod kontrolu Vijetnama.

Godine [[1827.]] kralj [[Kralj Anuvong|Anuvong]] od Vientianea (vladao: 1805-1828) pobunio je se protiv sijamske nadmoći. Međutim, njegove trupe su odbijene nakon početnih uspjeha. Anuvong je javno izložen i pogubljen u [[Bangkok]]u. Danas ga se štuje kao laoskog nacionalnog heroja, iako u to vrijeme nacija Laosa još nije bila zamisliva. Kraljevina Vientiane izgubila je autonomiju, a glavni grad je sravnjen sa zemljom. Velik dio stanovništva današnjeg središnjeg Laosa prebačen je na zapadnu stranu Mekonga (današnji Tajland).

U [[19. vijek|19. stoljeću]] [[Francuska]] je postupno uključila Laos u svoje kolonijalno carstvo. Naime od sredina stoljeća Francuska je stjecala sve veći utjecaj kao [[Kolonijalizam|kolonijalna]] sila u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji. Godine [[1893.]] Francuzi su osvojili lijevu obalu Mekonga i prisilili Sijam da prizna Mekong kao svoju granicu. Područja naseljena Laošanima zapadno od Mekonga, međutim, ostala su sa Siamom. Oni i danas čine Thai Isan. Mekong je postao granična rijeka od središnje arterije područja naseljavanja Laosa. Današnji Laos je uključen u francusku koloniju Francuske Indokine kao Protektorat Laos. Međutim, svi planovi za gospodarski razvoj zemlje ostali su nerealizirani. Početkom 20. stoljeća u Francuskoj Indokini formiraju se pokreti otpora protiv kolonijalne vlasti; pojavila se ideja o laoskoj naciji.[48] Između ostalog, Ho Chi Minh je 1930. godine osnovao Komunističku partiju Indokine čiji je cilj bio istjerati kolonijalne vladare.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Laos je okupirala [[Japanska carska vojska|japanska vojska]]. Nakon što se [[Japansko Carstvo|Japan]] bezuvjetno predao i morao povući iz zemlje, Laos je 12. oktobra 1945. proglasio svoju neovisnost. Međutim, opet je došao pod vlast Francuske. Dana 19. jula 1949. potpisan je Francusko-laoški ugovor prema kojim je Laos trebao postati neovisnan član unutar Franuske unije. ''Lao Isara''{{efn|Lao Isara (ລາວອິດສະຫຼະ) tj. &quot;Slobodni Lao&quot;, pokret za neovisnost Laosa.}} je se tada podijelio jer su samo neki laoski borci za neovisnost bili zadovoljni sa sporazumom sa Francuzima. U godinama koje su uslijedile utjecaj Francuske je opao, održavali su se izbori, a [[SAD|Sjedninjene Države]] dobivale su na utjecaju. Francuska je u konačnici poražena u Vijetnamu, a 21. jula [[1954]], tijekom Indokineske konferencije (Ženevska konferencija), Francuska je službeno odustala od svih zahtjeva u Indokini i pristala povući svoje trupe i priznati neovisnost Laosa, čime je Laos konačno dobio potpuni suverenitet. Godine [[1958.]] uvedeno je aktivno i pasivno opće biračko pravo žena.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevina. [[Vijetnamski rat]] u susjednom [[Vijetnam]]u prouzročio je političku nestabilnost. Američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci [[Vijetkong]]a. Građanski rat u Laosu bio je povezan sa Vijetnamskim ratom. Sjeverni Vijetnamci podržavali su Pathet Lao gerilce pokreta ''Pathet Lao'' (ປະເທດລາວ) protiv laoške vlade, koju su podržavale Sjedinjene Države. Laos je bio službeno neutralan u Vijetnamskom ratu. Godine 1959. Sjeverni Vijetnam je napao Laos kako bi kontrolirao i proširio [[Ho Ši Minov put|put za Ho Ši Min]]. [[CIA]] je [[1960-e|1960-ih]] organizirala gerilsku protuvojsku sastavljenu od pripadnika naroda Hmong iz Long Tienga za borbu protiv Pathet Laoa. Ovaj sukob bio je uglavnom nepoznat međunarodnoj javnosti. U početku uspješna operacija završila je katastrofom i rezultirala smrću i bijegom mnogih Hmonga. Ho Ši Minov put uglavnom prolazi kroz Laos i bio je samo djelomičan aspekt borbe protiv komunizma. Procjenjuje se da je 2,5 tona eksploziva po stanovniku bačeno na Laos tijekom američkog bombardiranja područja. Kao rezultat toga, Laos je do danas jedna od najteže bombardiranih zemalja na svijetu, sa visokim udjelom neeksplodiranih bombi i nagaznih mina.

Godine [[1975]], nakon završetka Vijetnamskog rata, snage ''Pathet Laoa'' pod utjecajem [[komunizam|komunistista]] zbacile su kralja i preuzele su vlast u revoluciji bez krvi{{efn|Laoška revolucija je imala znatno blaži sraz u usporedbi sa onom koja se razvila u susjednoj Kambodži.}} i 2. decembra 1975. proglasile [[Republika|republiku]] odnosno Narodnu Demokratsku Republiku Laos. Novi Laos je učvrstio veze sa Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek nili na vlasti, gospodarstvo je se postupno preoblikovalo po tržišnom modelu. Narodna revolucionarna stranka Laosa izabrana je za vladajuću stranku u zemlji, a prvi premijer, Kaysone Phomvihane, ostao je na dužnosti do [[1992.]] godine. Politička i ekonomska represija nastavila je ostavljati zemlju nesigurnom i nestabilnom, a oko 10% stanovništva napustilo je Laos, prvenstveno u Tajland, Francusku, Sjedinjene Države i Australiju.

Zbog ozbiljnih gospodarskih problema, Laos je od [[1986.]] godine pokrenuo politiku otvaranja i [[Reformizam|reformi]] pod nazivom &quot;Novi ekonomski mehanizam&quot; sa ciljem ostvarivanja postupnog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo. U sklopu tih reformi provedena je gospodarska liberalizacija i jačanje gospodarskih odnosa sa inozemstvom. Postupno su se poduzele i političke reforme. Dana 14. augusta [[1991.]] Narodna skupština donijela je prvi [[ustav]] od dolaska komunista na vlast, a Laos je od [[1997.]] član [[ASEAN|Saveza država jugoistočne Azije]]. Još uvijek postoji neriješen sukob u posebnoj zoni Saysomboun (sjeveroistočno od Vientianea), gdje se borbe između komunističke vlade i naoružanih skupina otpora nastavljaju i danas. Članovi ovih skupina otpora uglavnom su regrutirani iz reda pripadnika Hmong manjine i povukli su se u planinska područja gdje žive u velikom siromaštvu. Ponovljeni su napadi i napadi i oko Vientianea i na važnim prometnim rutama, čijim žrtvama postaju strani turisti. Sa druge strane, postoje i izvješća o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava od strane vojske u borbi protiv pobunjenika.

== Toponim Laos ==
Riječ &quot;Laos&quot; skovali su [[Francuzi]], koji su [[1893.]] godine ujedinili tri laoska kraljevstva u [[Francuska Indokina|Francuskoj Indokini]]. Ime zemlje piše se isto kao i množina dominantne i najčešće etničke skupine, [[Laošani|naroda Lao]].&lt;ref name=&quot;tripsavvy&quot;&gt;{{cite web |last1=Rodgers |first1=Greg |title=How to Say &quot;Laos&quot; |url=https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |website=TripSavvy |access-date=18 March 2020 |archive-date=3 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303055220/https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Na [[Laoski jezik|laoskom jeziku]] ime zemlje je &quot;''Muang Lao''&quot; (ເມືອງລາວ) ili &quot;''Pathet Lao''&quot; (ປະເທດລາວ), a oba doslovno znače &quot;zemlja Lao (naroda)&quot;.&lt;ref name=&quot;Kislenko2009&quot;&gt;{{cite book |last=Kislenko |first=Arne |title=Culture and customs of Laos |url=https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |year=2009 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-33977-6 |page=20 |access-date=27 June 2015 |archive-date=10 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410140208/https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Geografija ===
[[Datoteka:Laos Topography.png|thumb|right|250px|Karta Laosa.]]
Laos je jedna od rijetkih zemalja u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] bez izlaza na more. Geografski gledano, Laos uglavnom određuju rijeka [[Mekong]], [[Anamsko gorje|gorje Anama]] i [[Visoravan Bolaven|visoravan Bolaven]]. Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh [[Phou Bia]], 2.817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku [[Mekong]] i njene pritoke ([[Nam Ou]], [[Nam Tha]], [[Nam Beng]], [[Nam Khan]], [[Nam Xeuang]], [[Nam Ngum]], [[Nam Lik]], [[Nam Kading]], [[Nam Theun]], [[Xe Bangfai]], [[Xe Bang Hiang]], [[Xe Don]], [[Xe Set]], [[Sekong]]). Laos ima ukupnu površinu od 236.800 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što ga čini zemljom veličine negdje između Rumunije i Italije. Približno 15% zemlje je ravničarsko, dok je 36% brežuljkasto. Nadalje, 31% je planinsko područje, a preostalih 18% čine visoravni na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara. Najveći dio ravnice čini dolina rijeke Mekong, u kojoj se nalaze glavni gradovi zemlje: [[Luang Prabang]], [[Vientiane]], [[Thakhek]], [[Savannakhet]], [[Čampasak]] i [[Pakxé]]. Prema procjenama, između 62 % i 71,9 % teritorija Laosa je prekriveno šumama, što čini dvije trećine zemlje. Samo vrlo mali dio teritorija (između 0,3% i 0,4%) zauzimaju urbana područja. Među najdužim rijekama, [[Mekong]] protječe kroz Laos i duž njegove granice u duljini od 1.835 kilometara, a [[Sekong]] prolazi kroz 320 kilometara zemlje, nakon čega slijede [[Nam Ou]] (448 kilometara), [[Nam Ngum]] (354 kilometra) i [[Nam Theun]] (338 kilometara). Zemlja ima malo prirodnih jezera – od kojih su glavna [[Nong Fa]] i [[Nong Han]] – a slijede ih umjetna jezera [[Nam Ngum (jezero)|Nam Ngum]] i [[Nam Ngum 2]]. Glavne planine u Laosu su:
* [[Phou Bia]], 2.817 metara nadmorske visine;
* [[Phu Xai Lai Leng]], 2.720 metara;
* [[Rao Co]], 2.286 metara;
* [[Phou Louey]], 2.257 metara;
* [[Phu Soi Dao]], 2.120 metara;
* [[Pu Ke]], 2.079 metara;
* [[Shiceng Dashan]], 1.830 metara;
* [[Dong Ap Bia]], 937 metara.
Laos je izduženo područje koje se proteže u smjeru sjever-jug. Udaljenost između njegovih sjevernih i južnih krajnjih točaka iznosi približno 1.140 kilometara. Najveća širina držžave iznosi 510 kilometara, dok na najužem mjestu raspon od istoka prema zapadu iznosi svega 140 kilometara.

== Klima ==
[[Datoteka:Laos_map_of_Köppen_climate_classification.svg|thumb|right|185px|Klimatska karta Laosa]]
Laos ima klimu [[Tropska savanska klima|tropske savane]] po [[monsun]]skom uzorku (v. [[Tropska klima]]). Ima jedno izrazito kišno razdoblje od maja do oktobra, nakon čega slijedi sušno razdoblje od novembra do aprila. Prema lokalnoj tradiciji broje se tri godišnja doba – kišno, hladno i vruće – budući da su zadnja dva mjeseca od sušne sezone osjetno toplija od prethodna četiri mjeseca. U planinskom području postoji značajna varijacija temperature.

Tijekom kišne sezone jugozapadni monsunski vjetrovi izlože prosječno 1300–2300&amp;nbsp;mm oborine, do najviše 4100&amp;nbsp;mm na visoravni Bolovena. Sušnom sezonom dominira sjeveroistočni monsun. Temperature, od 16-21&amp;nbsp;°C u hladnim mjesecima od decembra do februara, rastu do više od 32&amp;nbsp;°C u martu i aprilu, neposredno prije početka kiše. Tijekom vlažne sezone prosječna temperatura je 27&amp;nbsp;°C.

{{Weather box
| location = [[Vientiane]] (1981–2010)
| metric first = Yes
| single line = Yes
| Jan record high C = 36.0
| Feb record high C = 38.0
| Mar record high C = 40.0
| Apr record high C = 41.4
| May record high C = 42.5
| Jun record high C = 39.5
| Jul record high C = 39.0
| Aug record high C = 37.2
| Sep record high C = 37.5
| Oct record high C = 36.8
| Nov record high C = 36.0
| Dec record high C = 36.0
| year record high C = 42.5
| Jan high C = 28.7
| Feb high C = 30.8
| Mar high C = 33.1
| Apr high C = 34.6
| May high C = 33.1
| Jun high C = 32.2
| Jul high C = 31.6
| Aug high C = 31.2
| Sep high C = 31.3
| Oct high C = 31.2
| Nov high C = 30.1
| Dec high C = 28.3
| year high C = 31.1
| Jan mean C = 22.4
| Feb mean C = 24.7
| Mar mean C = 27.1
| Apr mean C = 29.0
| May mean C = 28.4
| Jun mean C = 28.1
| Jul mean C = 27.7
| Aug mean C = 27.5
| Sep mean C = 27.3
| Oct mean C = 26.8
| Nov mean C = 24.8
| Dec mean C = 22.2
| year mean C = 26.3
| Jan low C = 17.4
| Feb low C = 19.6
| Mar low C = 22.1
| Apr low C = 24.5
| May low C = 24.9
| Jun low C = 25.2
| Jul low C = 25.0
| Aug low C = 24.8
| Sep low C = 24.3
| Oct low C = 23.4
| Nov low C = 20.5
| Dec low C = 17.3
| year low C = 22.4
| Jan record low C = 3.3
| Feb record low C = 7.6
| Mar record low C = 10.0
| Apr record low C = 16.8
| May record low C = 19.0
| Jun record low C = 20.0
| Jul record low C = 19.5
| Aug record low C = 20.6
| Sep record low C = 18.8
| Oct record low C = 12.9
| Nov record low C = 8.9
| Dec record low C = 5.0
| year record low C = 3.3
| precipitation colour = green
| Jan precipitation mm = 7.8
| Feb precipitation mm = 15.3
| Mar precipitation mm = 39.2
| Apr precipitation mm = 92.8
| May precipitation mm = 233.5
| Jun precipitation mm = 264.6
| Jul precipitation mm = 307.2
| Aug precipitation mm = 332.9
| Sep precipitation mm = 270.2
| Oct precipitation mm = 96.6
| Nov precipitation mm = 13.5
| Dec precipitation mm = 3.7
| year precipitation mm = 1677.2
| Jan rain days = 1.0
| Feb rain days = 2.0
| Mar rain days = 5.0
| Apr rain days = 8.0
| May rain days = 16.0
| Jun rain days = 19.0
| Jul rain days = 20.0
| Aug rain days = 22.0
| Sep rain days = 17.0
| Oct rain days = 9.0
| Nov rain days = 2.0
| Dec rain days = 1.0
| year rain days = 122.0
| Jan humidity = 70
| Feb humidity = 68
| Mar humidity = 66
| Apr humidity = 69
| May humidity = 78
| Jun humidity = 82
| Jul humidity = 82
| Aug humidity = 84
| Sep humidity = 83
| Oct humidity = 78
| Nov humidity = 72
| Dec humidity = 70
| year humidity = 75
| Jan sun = 239.8
| Feb sun = 216.9
| Mar sun = 218.5
| Apr sun = 227.6
| May sun = 195.3
| Jun sun = 140.8
| Jul sun = 129.9
| Aug sun = 133.0
| Sep sun = 165.9
| Oct sun = 210.5
| Nov sun = 228.5
| Dec sun = 246.6
| year sun = 2353.5
| source 1 = [[World Meteorological Organization]],&lt;ref name=WMOCLINO&gt;{{cite web
| archive-url = https://web.archive.org/web/20210716235244/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| archive-date = 16 July 2021
| url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010
| publisher = World Meteorological Organization
| access-date = 16 July 2021}}&lt;/ref&gt; [[Deutscher Wetterdienst]] (ekstremi klime 1907–1990),&lt;ref&gt;
{{cite web
| url = http://www.dwd.de/DWD/klima/beratung/ak/ak_489400_kt.pdf
| title = Klimatafel von Vientiane (Viangchan) / Laos
| work = Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world
| publisher = Deutscher Wetterdienst
| language = de
| access-date = 23 January 2016}}&lt;/ref&gt; Pogoda.ru.net,&lt;ref name=pogoda&gt;
{{cite web|url=http://www.pogodaiklimat.ru/climate4.php?id=48940|script-title=ru:КЛИМАТ УЛАН-БАТОРА|publisher=Pogoda.ru.net|language=ru|access-date=4 January 2015}}&lt;/ref&gt; tutiempo.net&lt;ref name=RID&gt;{{Cite web |last=S.L |first=Tutiempo Network |title=Climate Vientiane - Climate data (489400) |url=https://en.tutiempo.net/climate/ws-489400.html |access-date=2023-03-26 |website=www.tutiempo.net |language=en}}&lt;/ref&gt;
| source 2 = [[NOAA]] (humidity 1961–1990)&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web
| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_II/LA/48940.TXT
| title = Vientiane Climate Normals 1961–1990
| publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration
| access-date = 29 November 2013}}&lt;/ref&gt;
| date = August 2010
| source = 
}}

=== Stanovništvo ===
[[Datoteka:Laos-demography.png|thumb|320px|right|Rast stanovništva od 1800. do danas]]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Laos je imao 5.635.967 stanovnika, dok je popisom iz 2015. godine zabilježeno 6.492.228 stanovnika. Procjenjuje se da je 2022. godine zemlja imala 7.749.595 stanovnika. Laos je zemlja s vrlo niskom prosječnom gustoćom naseljenosti u usporedbi s [[Indokina|Indokinom]], [[Azija|Azijom]] i s svjetskim prosjekom. Štoviše, stanovništvo je raspoređeno neravnomjerno, doline rijeke Mekonga su gusto naseljene i u njima se nalaze glavni gradovi, dok su prostrana planinska područja na sjeveru i istoku rijetko naseljena, s tek ponekim raštrkanim selom. Između [[2000.]] i [[2022.]] godine zemlja je zabilježila znatan rast stanovništva, uz prosječnu godišnju stopu rasta od približno 1,6%. Najveći gradovi su [[Vientiane]], [[Pakxé]], [[Savannakhet]] u dolini [[Mekong]]a i [[Sam Neua]] i [[Luang Prabang]] na sjeveru.

Laos je dom velikom broju različitih etničkih skupina koje stručnjaci svrstavaju u makroskupine. Najbrojnija su [[Laošani]] čiji je jezik blizak [[tajlandski jezik|tajlandskom]] i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji [[Hmong]] koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. 

Najzastupljenija religija je [[Theravada|Teravada]] [[Budizam]] (66% stanovništva) a zatim prati tradicionalna vjera naroda Tai (''Satsana Phi'', ສະໜາຜີ) koju prati 30,7% stanovnika. Postoji jedna relativno mala kršćanska zajednica (1,50%) koji većinom čine [[Rimokatolicizam|katolici]] i [[Protestantizam|protestanti]] ([[Kršćanska adventistička crkva|adventisti]], [[metodisti]] i drugi). Postoje također male zajednice drugih vjera (islam, bahai, konfucijanizam, taoizam).

Prosječna životna dob stanovništva iznosi 26,3 godine. Ukupni očekivani životni vijek iznosi 69 godina – približno 67 godina za muškarce i oko 71 godinu za žene.

=== Gospodarstvo ===
Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu, Laos je još uvijek siromašna zemlja sa nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je [[poljoprivreda]] (uzgoj [[riža|riže]]). [[Bruto domaći proizvod|BDP]] je u 2003. bio 1.700 [[američki dolar|USD]] po glavi, mjereno po PPP-u.

Laos je jedna od rijetkih preostalih jednopartijskih [[Komunizam|komunističkih]] država na svijetu. Državna vlast je [[1986]]. odlučila da dopusti [[privatno preduzetništvo]]. Od tada, ekonomija je u značajnom rastu. Kao jedna od najsiromašnijih zemalja, Laos ima problema sa sivom ekonomijom i naročito sa prodajom i švercom droge, naročito [[heroin]]a.

Prvi most preko rijeke [[Mekong]] je otvoren u aprilu [[1994]]. S obzirom na to da je većina privrede orijentirana na suradnju sa [[Tajland]]om, ovo je bio veliki razvojni podsticaj. Rijeka Mekong je bogata ribom, tako da je [[ribolov]] razvijen i Laos izvozi riječnu ribu kao [[som]] i [[šaran]].

Oko 80% radnog stanovništva radi u [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Laos najviše izvozi gumu od [[kaučuk]]a, [[pirinač]], [[biber]], [[začini]], [[šećerna trska|šećernu trsku]], [[ananas]]... Ostale značajne djelatnosti su [[rudarstvo]] i [[turizam]]. Smetnja razvoju je velika emigracija kvalifikovane radne snage ([[odliv mozgova]]).

== Gradovi ==
{{location map start|Laos|float=right|width=270}}
{{location map marker|Laos|label=[[Vientiane]]|position=left|lat=17.96|long=102.6}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxé]]|position=left|lat=15.11|long=105.80}}
{{location map marker|Laos|label=[[Savannakhet]]|position=right|lat=16.56|long=104.75}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Prabang]]|position=left|lat=19.88|long=102.13}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sam Neua]]|position=left|lat=20.41|long=104.04}}
{{location map end|Laos|caption=Gradovi u Laosu}}
{{Glavni|Popis gradova u Laosu}}
Neki od najvažnijih gradova u državi nalaze se uz tok rijeke [[Mekong]]. 

Najveći i najvažniji grad je [[Vientiane]]. Ukupno stanovništvo glavnog grada procjenjuje se između 720.000 i 940.000 stanovnika. 

Zatim idu dva centra na jugu, uz tajlantsku granicu, tj. [[Savannakhet]] (oko 125.000 stanovnika) i [[Pakse]] (119.000). Slijedi niz manjih gradića koji se kreću između 15.000 i 45.000 stanovnika: [[Luang Prabang]], [[Sam Neua]], [[Sayaboury]], [[Thakek]], [[Pakxan]], [[Huay Xay]], [[Phongsaly]], [[Phonsavan]], [[Muang Xay]], [[Viengchan]], [[Attopu]], [[Čampasak]].

{{Commonscat|Laos}}

== Vanjske veze ==
* [https://na.gov.la/?lang=en Zvanična stranica Narodne skupštine Laosa]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{en}} {{Cite book |last1=Stuart‑Fox |first1=Martin |authorlink1 = |date= 1997 | title= A History of Laos |url= https://archive.org/details/historyoflaos0000stua/page/n277/mode/2up |publisher= Cambridge University Press |location= Cambridge/New York |isbn=0521592356|pages=|ref = }}
{{refend}}

{{Azija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Laos| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]</text>
      <sha1>d1u8n6oztaizbtwqa16k1zzevuy45fm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656027</id>
      <parentid>42656024</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:29:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gradovi */</comment>
      <origin>42656027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32258" sha1="47880dfo9ugsomja28jhuzqqdmm6eq3" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = &lt;small&gt;Narodna Demokratska Republika&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;Laos |
  izvorno_ime                 = ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ປະຊາຊົນລາວ&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao &lt;/small&gt;|
  ime_genitiv                 = Laosa |
  eng_ime                     = Laos |
  zastava                     = Flag of Laos.svg |
  grb                         = Emblem of Laos (1991-2025).svg |
  službeni_jezik = [[laoski jezik|laoski]] |
  glavni_grad                 = [[Vientiane]]  |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = |vođa_titula1 = [[Predsjednik Laosa|predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Thongloun Sisoulith]]
|vođa_titula2 = [[Premijer Laosa|premijer]]
|vođa_ime2 = [[Phankham Viphavanh]]
 | površina_poredak            = 79         |
  površina                    = 236.800    |
  vode                        = 2          |
  stanovništvo_poredak        = 101        |
  stanovništvo                = 5.635.967  |
  godina_popisa               = 2002       |
  gustoća_stanovništva        = 24         |
  neovisnost                  = Od [[Francuska|Francuske]] [[19. 7.|19. srpnja]] [[1949]].|
  valuta                      = [[Kip (valuta)|kip]]    |
  stoti_dio_valute            = 100 ata       |
  vremenska_zona              = +7         |
  himna                       = [[Pheng Xat Lao]] |
  internetski_nastavak        = .la |
  pozivni_broj                = +856 |
  komentar                    = | 
  moto = Mir, neovisnost, demokracija, jedinstvo i blagostanje.
}}
'''Laos''', službeno '''Laoska Narodna Demokratska Republika''' je [[država]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu sa [[Tajland]]om, na zapadu sa Burmom ([[Mianmar]]om), na sjeveru sa [[Narodna Republika Kina|Kinom]], na istoku sa [[Vijetnam]]om i na jugu sa [[Kambodža|Kambodžom]].

=== Historija ===
Arheološki nalazi u pokrajinama [[Houaphan]] i [[Luang Prabang]] pružaju dokaze o ljudskoj aktivnosti na području današnjeg Laosa prije otprilike 40.000 godina. Naselja sjedilačkih, poljoprivrednih stanovnika postojala su oko 4000 pne., dok nalazi u grobnim mjestima iz oko 1500. pne. ukazuju na već složeno i razvijeno društvo. Oko 700. pne. željezni alati korišteni su na području današnjeg Laosa, što ukazuje na bliske kontakte sa susjednim indijskim i kineskim civilizacijama. Monumentalni kameni vrčevi u razini kamenih vrčeva također se mogu svrstati u [[željezno doba]].

Najstarije etničke skupine u današnjem Laosu su [[Lua narod|Lua]] i [[Khmu narod|Khmu]], često kombinirani sa [[Lao Theung]] (&quot;Gorski Laošani&quot;), koji pripadaju austroazijskoj jezičnoj porodici. [[Tajski narodi|Tajci]] i [[Laošani]] koji su kasnije emigrirali zvali su ih kao ''kha'' (ຂ້າ), ali se to smatra pogrdnim jer može značiti i &quot;sluga&quot; ili &quot;rob&quot;. Njihova prisutnost je dokumentirana od oko 500. godine. U to vrijeme je jug današnjeg Laosa pripadao državi Funan. Grad [[Shrestapura]] vjerojatno se nalazio u južnoj laoskoj pokrajini [[Čampasak (pokrajina)|Čampasak]], jednoj od prijestolnica državne zajednice [[Čenla]] koja je postojala od [[6. vijek|6.]] do [[8. vijek|8. stoljeća]], nasljednice Funana i preteče kasnijeg [[Kmersko Carstvo|Kmerskog carstva]]. Početkom [[8. vijek]]a, prema kineskim kronikama, Čenla je se podijelila na &quot;kopnenu Čenlu&quot; i &quot;morsku Čenlu&quot;. Južni Laos bio je dio središnjeg područja &quot;kopnene Čenle&quot;. [[Tajski narodi]], kojima pripadaju [[Laošani]], vjerojatno su migrirali iz Kine u sjeverne dijelove [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], uključujući sjeverni Laos, tijekom prvog milenijuma. Tajska plemena koja su se naselila u srednjoj dolini [[Mekong]]a nazivaju se Laošani. Drugi Tajci, ''Fuan'' (พวน), naselili su &quot;Ravnicu kamenih ćupova&quot;. Sve do prijelaza iz [[19. vijek|19.]] u [[20. vijek]], &quot;''Lao''&quot; i &quot;''Tai''&quot; još su se mogli koristiti kao sinonimi, a tek tada su se pojavili zasebni [[Nacija|nacionalni]] [[identitet]]i. Budući da su se Tajci i Laošani naselili u riječnim dolinama i obrađivali vlažna rižina polja, dok su &quot;''Kha''&quot; živjeli na planinskim padinama, te dvije etničke skupine su koegzistirale uglavnom bez konkurencije – razlika koja još uvijek donekle postoji do danas. Laošani – kao i drugi Tajci u jugoistočnoj Aziji – stvorili su [[pleme]]nske [[Kneževina|kneževine]] nazvane ''Müang'', od kojih se svaka sastojala od nekoliko sela i kojima je vladao poglavica (''chao''). Jedan od najstarijih Müanga bio je ''Müang Sua'', današnji [[Luang Prabang]], koji je vjerojatno osnovan u [[11. vijek|11. stoljeću]]. Laošani su usvojili [[budizam]], ali su također nastavili održavati [[Animizam|animističke]] tajske običaje, poput štovanja predaka i lokalnih duhova (''phi''). U [[12. vijek|12.]] i [[12. vijek]]u veliki dijelovi današnjeg Laosa pripadali su kmerskom carstvu [[Angkor]].

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj [[Narodna Republika Kina|Kini]] u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo [[Lan Xing]] koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. Obično se prihvaća da je početna točka stvarne historija Laosa [[1353.]] godina, kada je vladar Müang Suā, Fa Ngum, nekadašnji zapovjednik u Angkorskoj vojsci, osnovao kraljevstvo ''[[Lan Xang]] Hom Khao'' tj. &quot;Kraljevina milijuna slonova pod jednim bijelim kišobranom&quot;. Lan Xang nije bila jedinstvena država, nego ''[[Mandala (politika)|mandala]]'', složena državna struktura sastavljena od nekoliko Müanga, koji su priznavali političko i duhovno središte{{efn|Luang Prabang do [[1563]], potom [[Vientiane]].}} i kralja kao vrhovnog gospodara, ali su ostali autonomni u unutarnjim poslovima. Pojava Lan Xanga pogodovao je pad Angkora. U doba svoje najveće snage trgovina i obrazovanje države su dostigli visoku razinu.

U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. Nakon smrti Sulinyavongsa, Lan Xang je se raspala usred sporova oko nasljeđivanja prijestolja i podijeljena je u tri zasebne monarhije. Međutim, ponovljene invazije moćnijih susjeda iz Burme, Siama (Tajlanda) i Vijetnama, ustanovile su lokalnu hegemoniju tih država. Budući da je Vijetnam na [[Mekong]] gledao kao na svoju zapadnu granicu, a Sijam na Anamitsku kordiljeru (''Truong Son'') kao na istočnu granicu svoje zone utjecaja, Laos je pripadao objema preklapajućim sferama moći i činio je tampon između njih. Razni laoski vladari uravnotežili su dva moćna susjeda, ponekad naginjući jednom, ponekad drugom, a ponekad plaćajući danak objema stranama u isto vrijeme. U unutarnjim poslovima, međutim, zadržali su široku autonomiju, iako je Lao Müang u današnjem sjeveroistočnom Tajlandu sve više spadao pod izravnu kontrolu Siama, a Xiang Khouang pod kontrolu Vijetnama.

Godine [[1827.]] kralj [[Kralj Anuvong|Anuvong]] od Vientianea (vladao: 1805-1828) pobunio je se protiv sijamske nadmoći. Međutim, njegove trupe su odbijene nakon početnih uspjeha. Anuvong je javno izložen i pogubljen u [[Bangkok]]u. Danas ga se štuje kao laoskog nacionalnog heroja, iako u to vrijeme nacija Laosa još nije bila zamisliva. Kraljevina Vientiane izgubila je autonomiju, a glavni grad je sravnjen sa zemljom. Velik dio stanovništva današnjeg središnjeg Laosa prebačen je na zapadnu stranu Mekonga (današnji Tajland).

U [[19. vijek|19. stoljeću]] [[Francuska]] je postupno uključila Laos u svoje kolonijalno carstvo. Naime od sredina stoljeća Francuska je stjecala sve veći utjecaj kao [[Kolonijalizam|kolonijalna]] sila u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji. Godine [[1893.]] Francuzi su osvojili lijevu obalu Mekonga i prisilili Sijam da prizna Mekong kao svoju granicu. Područja naseljena Laošanima zapadno od Mekonga, međutim, ostala su sa Siamom. Oni i danas čine Thai Isan. Mekong je postao granična rijeka od središnje arterije područja naseljavanja Laosa. Današnji Laos je uključen u francusku koloniju Francuske Indokine kao Protektorat Laos. Međutim, svi planovi za gospodarski razvoj zemlje ostali su nerealizirani. Početkom 20. stoljeća u Francuskoj Indokini formiraju se pokreti otpora protiv kolonijalne vlasti; pojavila se ideja o laoskoj naciji.[48] Između ostalog, Ho Chi Minh je 1930. godine osnovao Komunističku partiju Indokine čiji je cilj bio istjerati kolonijalne vladare.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Laos je okupirala [[Japanska carska vojska|japanska vojska]]. Nakon što se [[Japansko Carstvo|Japan]] bezuvjetno predao i morao povući iz zemlje, Laos je 12. oktobra 1945. proglasio svoju neovisnost. Međutim, opet je došao pod vlast Francuske. Dana 19. jula 1949. potpisan je Francusko-laoški ugovor prema kojim je Laos trebao postati neovisnan član unutar Franuske unije. ''Lao Isara''{{efn|Lao Isara (ລາວອິດສະຫຼະ) tj. &quot;Slobodni Lao&quot;, pokret za neovisnost Laosa.}} je se tada podijelio jer su samo neki laoski borci za neovisnost bili zadovoljni sa sporazumom sa Francuzima. U godinama koje su uslijedile utjecaj Francuske je opao, održavali su se izbori, a [[SAD|Sjedninjene Države]] dobivale su na utjecaju. Francuska je u konačnici poražena u Vijetnamu, a 21. jula [[1954]], tijekom Indokineske konferencije (Ženevska konferencija), Francuska je službeno odustala od svih zahtjeva u Indokini i pristala povući svoje trupe i priznati neovisnost Laosa, čime je Laos konačno dobio potpuni suverenitet. Godine [[1958.]] uvedeno je aktivno i pasivno opće biračko pravo žena.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevina. [[Vijetnamski rat]] u susjednom [[Vijetnam]]u prouzročio je političku nestabilnost. Američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci [[Vijetkong]]a. Građanski rat u Laosu bio je povezan sa Vijetnamskim ratom. Sjeverni Vijetnamci podržavali su Pathet Lao gerilce pokreta ''Pathet Lao'' (ປະເທດລາວ) protiv laoške vlade, koju su podržavale Sjedinjene Države. Laos je bio službeno neutralan u Vijetnamskom ratu. Godine 1959. Sjeverni Vijetnam je napao Laos kako bi kontrolirao i proširio [[Ho Ši Minov put|put za Ho Ši Min]]. [[CIA]] je [[1960-e|1960-ih]] organizirala gerilsku protuvojsku sastavljenu od pripadnika naroda Hmong iz Long Tienga za borbu protiv Pathet Laoa. Ovaj sukob bio je uglavnom nepoznat međunarodnoj javnosti. U početku uspješna operacija završila je katastrofom i rezultirala smrću i bijegom mnogih Hmonga. Ho Ši Minov put uglavnom prolazi kroz Laos i bio je samo djelomičan aspekt borbe protiv komunizma. Procjenjuje se da je 2,5 tona eksploziva po stanovniku bačeno na Laos tijekom američkog bombardiranja područja. Kao rezultat toga, Laos je do danas jedna od najteže bombardiranih zemalja na svijetu, sa visokim udjelom neeksplodiranih bombi i nagaznih mina.

Godine [[1975]], nakon završetka Vijetnamskog rata, snage ''Pathet Laoa'' pod utjecajem [[komunizam|komunistista]] zbacile su kralja i preuzele su vlast u revoluciji bez krvi{{efn|Laoška revolucija je imala znatno blaži sraz u usporedbi sa onom koja se razvila u susjednoj Kambodži.}} i 2. decembra 1975. proglasile [[Republika|republiku]] odnosno Narodnu Demokratsku Republiku Laos. Novi Laos je učvrstio veze sa Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek nili na vlasti, gospodarstvo je se postupno preoblikovalo po tržišnom modelu. Narodna revolucionarna stranka Laosa izabrana je za vladajuću stranku u zemlji, a prvi premijer, Kaysone Phomvihane, ostao je na dužnosti do [[1992.]] godine. Politička i ekonomska represija nastavila je ostavljati zemlju nesigurnom i nestabilnom, a oko 10% stanovništva napustilo je Laos, prvenstveno u Tajland, Francusku, Sjedinjene Države i Australiju.

Zbog ozbiljnih gospodarskih problema, Laos je od [[1986.]] godine pokrenuo politiku otvaranja i [[Reformizam|reformi]] pod nazivom &quot;Novi ekonomski mehanizam&quot; sa ciljem ostvarivanja postupnog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo. U sklopu tih reformi provedena je gospodarska liberalizacija i jačanje gospodarskih odnosa sa inozemstvom. Postupno su se poduzele i političke reforme. Dana 14. augusta [[1991.]] Narodna skupština donijela je prvi [[ustav]] od dolaska komunista na vlast, a Laos je od [[1997.]] član [[ASEAN|Saveza država jugoistočne Azije]]. Još uvijek postoji neriješen sukob u posebnoj zoni Saysomboun (sjeveroistočno od Vientianea), gdje se borbe između komunističke vlade i naoružanih skupina otpora nastavljaju i danas. Članovi ovih skupina otpora uglavnom su regrutirani iz reda pripadnika Hmong manjine i povukli su se u planinska područja gdje žive u velikom siromaštvu. Ponovljeni su napadi i napadi i oko Vientianea i na važnim prometnim rutama, čijim žrtvama postaju strani turisti. Sa druge strane, postoje i izvješća o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava od strane vojske u borbi protiv pobunjenika.

== Toponim Laos ==
Riječ &quot;Laos&quot; skovali su [[Francuzi]], koji su [[1893.]] godine ujedinili tri laoska kraljevstva u [[Francuska Indokina|Francuskoj Indokini]]. Ime zemlje piše se isto kao i množina dominantne i najčešće etničke skupine, [[Laošani|naroda Lao]].&lt;ref name=&quot;tripsavvy&quot;&gt;{{cite web |last1=Rodgers |first1=Greg |title=How to Say &quot;Laos&quot; |url=https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |website=TripSavvy |access-date=18 March 2020 |archive-date=3 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303055220/https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Na [[Laoski jezik|laoskom jeziku]] ime zemlje je &quot;''Muang Lao''&quot; (ເມືອງລາວ) ili &quot;''Pathet Lao''&quot; (ປະເທດລາວ), a oba doslovno znače &quot;zemlja Lao (naroda)&quot;.&lt;ref name=&quot;Kislenko2009&quot;&gt;{{cite book |last=Kislenko |first=Arne |title=Culture and customs of Laos |url=https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |year=2009 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-33977-6 |page=20 |access-date=27 June 2015 |archive-date=10 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410140208/https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Geografija ===
[[Datoteka:Laos Topography.png|thumb|right|250px|Karta Laosa.]]
Laos je jedna od rijetkih zemalja u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] bez izlaza na more. Geografski gledano, Laos uglavnom određuju rijeka [[Mekong]], [[Anamsko gorje|gorje Anama]] i [[Visoravan Bolaven|visoravan Bolaven]]. Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh [[Phou Bia]], 2.817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku [[Mekong]] i njene pritoke ([[Nam Ou]], [[Nam Tha]], [[Nam Beng]], [[Nam Khan]], [[Nam Xeuang]], [[Nam Ngum]], [[Nam Lik]], [[Nam Kading]], [[Nam Theun]], [[Xe Bangfai]], [[Xe Bang Hiang]], [[Xe Don]], [[Xe Set]], [[Sekong]]). Laos ima ukupnu površinu od 236.800 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što ga čini zemljom veličine negdje između Rumunije i Italije. Približno 15% zemlje je ravničarsko, dok je 36% brežuljkasto. Nadalje, 31% je planinsko područje, a preostalih 18% čine visoravni na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara. Najveći dio ravnice čini dolina rijeke Mekong, u kojoj se nalaze glavni gradovi zemlje: [[Luang Prabang]], [[Vientiane]], [[Thakhek]], [[Savannakhet]], [[Čampasak]] i [[Pakxé]]. Prema procjenama, između 62 % i 71,9 % teritorija Laosa je prekriveno šumama, što čini dvije trećine zemlje. Samo vrlo mali dio teritorija (između 0,3% i 0,4%) zauzimaju urbana područja. Među najdužim rijekama, [[Mekong]] protječe kroz Laos i duž njegove granice u duljini od 1.835 kilometara, a [[Sekong]] prolazi kroz 320 kilometara zemlje, nakon čega slijede [[Nam Ou]] (448 kilometara), [[Nam Ngum]] (354 kilometra) i [[Nam Theun]] (338 kilometara). Zemlja ima malo prirodnih jezera – od kojih su glavna [[Nong Fa]] i [[Nong Han]] – a slijede ih umjetna jezera [[Nam Ngum (jezero)|Nam Ngum]] i [[Nam Ngum 2]]. Glavne planine u Laosu su:
* [[Phou Bia]], 2.817 metara nadmorske visine;
* [[Phu Xai Lai Leng]], 2.720 metara;
* [[Rao Co]], 2.286 metara;
* [[Phou Louey]], 2.257 metara;
* [[Phu Soi Dao]], 2.120 metara;
* [[Pu Ke]], 2.079 metara;
* [[Shiceng Dashan]], 1.830 metara;
* [[Dong Ap Bia]], 937 metara.
Laos je izduženo područje koje se proteže u smjeru sjever-jug. Udaljenost između njegovih sjevernih i južnih krajnjih točaka iznosi približno 1.140 kilometara. Najveća širina držžave iznosi 510 kilometara, dok na najužem mjestu raspon od istoka prema zapadu iznosi svega 140 kilometara.

== Klima ==
[[Datoteka:Laos_map_of_Köppen_climate_classification.svg|thumb|right|185px|Klimatska karta Laosa]]
Laos ima klimu [[Tropska savanska klima|tropske savane]] po [[monsun]]skom uzorku (v. [[Tropska klima]]). Ima jedno izrazito kišno razdoblje od maja do oktobra, nakon čega slijedi sušno razdoblje od novembra do aprila. Prema lokalnoj tradiciji broje se tri godišnja doba – kišno, hladno i vruće – budući da su zadnja dva mjeseca od sušne sezone osjetno toplija od prethodna četiri mjeseca. U planinskom području postoji značajna varijacija temperature.

Tijekom kišne sezone jugozapadni monsunski vjetrovi izlože prosječno 1300–2300&amp;nbsp;mm oborine, do najviše 4100&amp;nbsp;mm na visoravni Bolovena. Sušnom sezonom dominira sjeveroistočni monsun. Temperature, od 16-21&amp;nbsp;°C u hladnim mjesecima od decembra do februara, rastu do više od 32&amp;nbsp;°C u martu i aprilu, neposredno prije početka kiše. Tijekom vlažne sezone prosječna temperatura je 27&amp;nbsp;°C.

{{Weather box
| location = [[Vientiane]] (1981–2010)
| metric first = Yes
| single line = Yes
| Jan record high C = 36.0
| Feb record high C = 38.0
| Mar record high C = 40.0
| Apr record high C = 41.4
| May record high C = 42.5
| Jun record high C = 39.5
| Jul record high C = 39.0
| Aug record high C = 37.2
| Sep record high C = 37.5
| Oct record high C = 36.8
| Nov record high C = 36.0
| Dec record high C = 36.0
| year record high C = 42.5
| Jan high C = 28.7
| Feb high C = 30.8
| Mar high C = 33.1
| Apr high C = 34.6
| May high C = 33.1
| Jun high C = 32.2
| Jul high C = 31.6
| Aug high C = 31.2
| Sep high C = 31.3
| Oct high C = 31.2
| Nov high C = 30.1
| Dec high C = 28.3
| year high C = 31.1
| Jan mean C = 22.4
| Feb mean C = 24.7
| Mar mean C = 27.1
| Apr mean C = 29.0
| May mean C = 28.4
| Jun mean C = 28.1
| Jul mean C = 27.7
| Aug mean C = 27.5
| Sep mean C = 27.3
| Oct mean C = 26.8
| Nov mean C = 24.8
| Dec mean C = 22.2
| year mean C = 26.3
| Jan low C = 17.4
| Feb low C = 19.6
| Mar low C = 22.1
| Apr low C = 24.5
| May low C = 24.9
| Jun low C = 25.2
| Jul low C = 25.0
| Aug low C = 24.8
| Sep low C = 24.3
| Oct low C = 23.4
| Nov low C = 20.5
| Dec low C = 17.3
| year low C = 22.4
| Jan record low C = 3.3
| Feb record low C = 7.6
| Mar record low C = 10.0
| Apr record low C = 16.8
| May record low C = 19.0
| Jun record low C = 20.0
| Jul record low C = 19.5
| Aug record low C = 20.6
| Sep record low C = 18.8
| Oct record low C = 12.9
| Nov record low C = 8.9
| Dec record low C = 5.0
| year record low C = 3.3
| precipitation colour = green
| Jan precipitation mm = 7.8
| Feb precipitation mm = 15.3
| Mar precipitation mm = 39.2
| Apr precipitation mm = 92.8
| May precipitation mm = 233.5
| Jun precipitation mm = 264.6
| Jul precipitation mm = 307.2
| Aug precipitation mm = 332.9
| Sep precipitation mm = 270.2
| Oct precipitation mm = 96.6
| Nov precipitation mm = 13.5
| Dec precipitation mm = 3.7
| year precipitation mm = 1677.2
| Jan rain days = 1.0
| Feb rain days = 2.0
| Mar rain days = 5.0
| Apr rain days = 8.0
| May rain days = 16.0
| Jun rain days = 19.0
| Jul rain days = 20.0
| Aug rain days = 22.0
| Sep rain days = 17.0
| Oct rain days = 9.0
| Nov rain days = 2.0
| Dec rain days = 1.0
| year rain days = 122.0
| Jan humidity = 70
| Feb humidity = 68
| Mar humidity = 66
| Apr humidity = 69
| May humidity = 78
| Jun humidity = 82
| Jul humidity = 82
| Aug humidity = 84
| Sep humidity = 83
| Oct humidity = 78
| Nov humidity = 72
| Dec humidity = 70
| year humidity = 75
| Jan sun = 239.8
| Feb sun = 216.9
| Mar sun = 218.5
| Apr sun = 227.6
| May sun = 195.3
| Jun sun = 140.8
| Jul sun = 129.9
| Aug sun = 133.0
| Sep sun = 165.9
| Oct sun = 210.5
| Nov sun = 228.5
| Dec sun = 246.6
| year sun = 2353.5
| source 1 = [[World Meteorological Organization]],&lt;ref name=WMOCLINO&gt;{{cite web
| archive-url = https://web.archive.org/web/20210716235244/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| archive-date = 16 July 2021
| url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010
| publisher = World Meteorological Organization
| access-date = 16 July 2021}}&lt;/ref&gt; [[Deutscher Wetterdienst]] (ekstremi klime 1907–1990),&lt;ref&gt;
{{cite web
| url = http://www.dwd.de/DWD/klima/beratung/ak/ak_489400_kt.pdf
| title = Klimatafel von Vientiane (Viangchan) / Laos
| work = Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world
| publisher = Deutscher Wetterdienst
| language = de
| access-date = 23 January 2016}}&lt;/ref&gt; Pogoda.ru.net,&lt;ref name=pogoda&gt;
{{cite web|url=http://www.pogodaiklimat.ru/climate4.php?id=48940|script-title=ru:КЛИМАТ УЛАН-БАТОРА|publisher=Pogoda.ru.net|language=ru|access-date=4 January 2015}}&lt;/ref&gt; tutiempo.net&lt;ref name=RID&gt;{{Cite web |last=S.L |first=Tutiempo Network |title=Climate Vientiane - Climate data (489400) |url=https://en.tutiempo.net/climate/ws-489400.html |access-date=2023-03-26 |website=www.tutiempo.net |language=en}}&lt;/ref&gt;
| source 2 = [[NOAA]] (humidity 1961–1990)&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web
| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_II/LA/48940.TXT
| title = Vientiane Climate Normals 1961–1990
| publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration
| access-date = 29 November 2013}}&lt;/ref&gt;
| date = August 2010
| source = 
}}

=== Stanovništvo ===
[[Datoteka:Laos-demography.png|thumb|320px|right|Rast stanovništva od 1800. do danas]]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Laos je imao 5.635.967 stanovnika, dok je popisom iz 2015. godine zabilježeno 6.492.228 stanovnika. Procjenjuje se da je 2022. godine zemlja imala 7.749.595 stanovnika. Laos je zemlja s vrlo niskom prosječnom gustoćom naseljenosti u usporedbi s [[Indokina|Indokinom]], [[Azija|Azijom]] i s svjetskim prosjekom. Štoviše, stanovništvo je raspoređeno neravnomjerno, doline rijeke Mekonga su gusto naseljene i u njima se nalaze glavni gradovi, dok su prostrana planinska područja na sjeveru i istoku rijetko naseljena, s tek ponekim raštrkanim selom. Između [[2000.]] i [[2022.]] godine zemlja je zabilježila znatan rast stanovništva, uz prosječnu godišnju stopu rasta od približno 1,6%. Najveći gradovi su [[Vientiane]], [[Pakxé]], [[Savannakhet]] u dolini [[Mekong]]a i [[Sam Neua]] i [[Luang Prabang]] na sjeveru.

Laos je dom velikom broju različitih etničkih skupina koje stručnjaci svrstavaju u makroskupine. Najbrojnija su [[Laošani]] čiji je jezik blizak [[tajlandski jezik|tajlandskom]] i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji [[Hmong]] koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. 

Najzastupljenija religija je [[Theravada|Teravada]] [[Budizam]] (66% stanovništva) a zatim prati tradicionalna vjera naroda Tai (''Satsana Phi'', ສະໜາຜີ) koju prati 30,7% stanovnika. Postoji jedna relativno mala kršćanska zajednica (1,50%) koji većinom čine [[Rimokatolicizam|katolici]] i [[Protestantizam|protestanti]] ([[Kršćanska adventistička crkva|adventisti]], [[metodisti]] i drugi). Postoje također male zajednice drugih vjera (islam, bahai, konfucijanizam, taoizam).

Prosječna životna dob stanovništva iznosi 26,3 godine. Ukupni očekivani životni vijek iznosi 69 godina – približno 67 godina za muškarce i oko 71 godinu za žene.

=== Gospodarstvo ===
Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu, Laos je još uvijek siromašna zemlja sa nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je [[poljoprivreda]] (uzgoj [[riža|riže]]). [[Bruto domaći proizvod|BDP]] je u 2003. bio 1.700 [[američki dolar|USD]] po glavi, mjereno po PPP-u.

Laos je jedna od rijetkih preostalih jednopartijskih [[Komunizam|komunističkih]] država na svijetu. Državna vlast je [[1986]]. odlučila da dopusti [[privatno preduzetništvo]]. Od tada, ekonomija je u značajnom rastu. Kao jedna od najsiromašnijih zemalja, Laos ima problema sa sivom ekonomijom i naročito sa prodajom i švercom droge, naročito [[heroin]]a.

Prvi most preko rijeke [[Mekong]] je otvoren u aprilu [[1994]]. S obzirom na to da je većina privrede orijentirana na suradnju sa [[Tajland]]om, ovo je bio veliki razvojni podsticaj. Rijeka Mekong je bogata ribom, tako da je [[ribolov]] razvijen i Laos izvozi riječnu ribu kao [[som]] i [[šaran]].

Oko 80% radnog stanovništva radi u [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Laos najviše izvozi gumu od [[kaučuk]]a, [[pirinač]], [[biber]], [[začini]], [[šećerna trska|šećernu trsku]], [[ananas]]... Ostale značajne djelatnosti su [[rudarstvo]] i [[turizam]]. Smetnja razvoju je velika emigracija kvalifikovane radne snage ([[odliv mozgova]]).

== Gradovi ==
{{location map start|Laos|float=right|width=270}}
{{location map marker|Laos|label=[[Vientiane]]|position=left|lat=17.96|long=102.6}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxé]]|position=left|lat=15.11|long=105.80}}
{{location map marker|Laos|label=[[Savannakhet]]|position=right|lat=16.56|long=104.75}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Prabang]]|position=left|lat=19.88|long=102.13}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sam Neua]]|position=left|lat=20.41|long=104.04}}
{{location map end|Laos|caption=Gradovi u Laosu}}
{{Glavni|Popis gradova u Laosu}}
Neki od najvažnijih gradova u državi nalaze se uz tok rijeke [[Mekong]]. 

Najveći i najvažniji grad je [[Vientiane]]. Ukupno stanovništvo glavnog grada procjenjuje se između 720.000 i 940.000 stanovnika. 

Zatim idu dva centra na jugu, uz tajlantsku granicu, tj. [[Savannakhet]] (oko 125.000 stanovnika) i [[Pakse]] (119.000). Slijedi niz manjih gradića koji se kreću između 15.000 i 45.000 stanovnika: [[Luang Prabang]], [[Sam Neua]], [[Sayaboury]], [[Thakek]], [[Pakxan]], [[Huay Xay]], [[Phongsaly]], [[Phonsavan]], [[Muang Xay]], [[Viengchan]], [[Attopu]], [[Čampasak]].

== Administrativna podjela ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:90%;&quot;
|- style=&quot;font-size:100%; text-align:right;&quot;
! scope=&quot;col&quot; | No.
! scope=&quot;col&quot; | Pokrajina
! scope=&quot;col&quot; | Glavni grad
! scope=&quot;col&quot; | Područje &lt;br&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;Popis iz 2005.
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;Popis iz 2015.
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;2023.&lt;br&gt;&lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
|-
! 1
| [[Attapeu (pokrajina)|Attapeu]] || [[Attapeu]] ([[Samakkhixay (okrug)|Samakkhixay]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|10.320|| style=&quot;text-align:right&quot;|112.120|| style=&quot;text-align:right&quot;|139.628|| style=&quot;text-align:right&quot;|147.000
|-
! 2
| [[Bokeo (pokrajina)|Bokeo]] || [[Houayxay]] ([[Houayxay (okrug)|Houayxay]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|6.196|| style=&quot;text-align:right&quot;|145.263|| style=&quot;text-align:right&quot;|179.243|| style=&quot;text-align:right&quot;|213.300
|-
! 3
| [[Bolikhamxai (pokrajina)|Bolikhamsai]] || [[Paksan]] ([[Paksane (okrug)|Paksane]]) ||style=&quot;text-align:right&quot;|14.863|| style=&quot;text-align:right&quot;|225.301|| style=&quot;text-align:right&quot;|273.691|| style=&quot;text-align:right&quot;|330.700
|-
! 4
| [[Champasak (pokrajina)|Champasak]] || [[Pakse]] ([[Pakse (okrug)|Pakse]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.415|| style=&quot;text-align:right&quot;|607.370|| style=&quot;text-align:right&quot;|694.023|| style=&quot;text-align:right&quot;|781.200
|-
! 5
| [[Houaphanh (pokrajina)|Houaphanh]] || [[Xam Neua]] ([[Xam Neua (okrug)|Xamneua]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.500|| style=&quot;text-align:right&quot;|280.938|| style=&quot;text-align:right&quot;|289.393|| style=&quot;text-align:right&quot;|317.100
|-
! 6
| [[Khammouane (pokrajina)|Khammouane]] || [[Thakhek]] ([[Thakhek (okrug)|Thakhek]]) ||style=&quot;text-align:right&quot;|16.315|| style=&quot;text-align:right&quot;|337.390|| style=&quot;text-align:right&quot;|392.052|| style=&quot;text-align:right&quot;|451.300
|-
! 7
| [[Luang Namtha (pokrajina)|Luang Namtha]] || [[Luang Namtha]] ([[Namtha (okrug)|Namtha]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|9.325|| style=&quot;text-align:right&quot;|145.310|| style=&quot;text-align:right&quot;|175.753|| style=&quot;text-align:right&quot;|208.900
|-
! 8
| [[Luang Prabang (pokrajina)|Luang Prabang]] || [[Luang Prabang]] ([[Luang Prabang (okrug)|Luang Prabang]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.875|| style=&quot;text-align:right&quot;|407.039|| style=&quot;text-align:right&quot;|431.889|| style=&quot;text-align:right&quot;|477.700
|-
! 9
| [[Oudomxay (pokrajina)|Oudomxay]] || [[Muang Xay]] ([[Xay (okrug)]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.370|| style=&quot;text-align:right&quot;|265.179|| style=&quot;text-align:right&quot;|307.622|| style=&quot;text-align:right&quot;|360.800
|-
! 10
| [[Phongsaly (pokrajina)|Phongsaly]] || [[Phongsali]] ([[Phongsaly (okrug)|Phongsaly]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.270|| style=&quot;text-align:right&quot;|165.447|| style=&quot;text-align:right&quot;|177.989|| style=&quot;text-align:right&quot;|197.600
|-
! 11
| [[Sainyabuli (pokrajina)|Sainyabuli]] || [[Sainyabuli|Sayabouly]] ([[Xayabury (okrug)|Xayabury]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.389|| style=&quot;text-align:right&quot;|338.669|| style=&quot;text-align:right&quot;|381.376|| style=&quot;text-align:right&quot;|439.400
|-
! 12
| [[Salavan (pokrajina)|Salavan]] || [[Salavan (city)|Salavan]] ([[Salavan (okrug)|Salavan]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|10.691|| style=&quot;text-align:right&quot;|324.327|| style=&quot;text-align:right&quot;|396.942|| style=&quot;text-align:right&quot;|464.800
|-
! 13
| [[Savannakhet (pokrajina)|Savannakhet]] || [[Savannakhet]] ([[Kaysone Phomvihane (okrug)|Kaysone Phomvihane]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|21.774|| style=&quot;text-align:right&quot;|825.902|| style=&quot;text-align:right&quot;|969.697|| style=&quot;text-align:right&quot;|1.117.500
|-
! 14
| [[Sekong (pokrajina)|Sekong]] || [[Sekong]] ([[Lam Mam (okrug)|Lamam]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|7.665|| style=&quot;text-align:right&quot;|84.995|| style=&quot;text-align:right&quot;|113.048|| style=&quot;text-align:right&quot;|136.700
|-
! 15
| [[Vientjanska prefektura]] || [[Vientiane]] ([[Chanthabouly (okrug)|Chanthabouly]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|3.920|| style=&quot;text-align:right&quot;|698.318|| style=&quot;text-align:right&quot;|820.940|| style=&quot;text-align:right&quot;|1.009.300
|-
! 16
| [[Vientiane (pokrajina)|Vientiane Province]] || [[Phonhong]] ([[Muang Phon-Hong (okrug)|Phonhong]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.610|| style=&quot;text-align:right&quot;|361.891|| style=&quot;text-align:right&quot;|419.090|| style=&quot;text-align:right&quot;|479.400
|-
! 17
| [[Xiangkhouang (pokrajina)|Xiengkhouang]] || [[Phonsavan]] ([[Pek (okrug)|Pek]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|14.751|| style=&quot;text-align:right&quot;|229.596|| style=&quot;text-align:right&quot;|244.684|| style=&quot;text-align:right&quot;|274.400
|-
! 18
| [[Xaisomboun (pokrajina)|Xaisomboun]]|| [[Anouvong]] ([[Anouvong (okrug)|Anouvong]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|8.551|| style=&quot;text-align:right&quot;|66.427|| style=&quot;text-align:right&quot;|85.168|| style=&quot;text-align:right&quot;|116.800
|-
! 
| '''Ukupno'''|| || style=&quot;text-align:right&quot;|236.800|| style=&quot;text-align:right&quot;|5.621.982|| style=&quot;text-align:right&quot;|6.492.228|| style=&quot;text-align:right&quot;|7.545.800
|}


{{Commonscat|Laos}}

== Vanjske veze ==
* [https://na.gov.la/?lang=en Zvanična stranica Narodne skupštine Laosa]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{en}} {{Cite book |last1=Stuart‑Fox |first1=Martin |authorlink1 = |date= 1997 | title= A History of Laos |url= https://archive.org/details/historyoflaos0000stua/page/n277/mode/2up |publisher= Cambridge University Press |location= Cambridge/New York |isbn=0521592356|pages=|ref = }}
{{refend}}

{{Azija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Laos| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]</text>
      <sha1>47880dfo9ugsomja28jhuzqqdmm6eq3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656028</id>
      <parentid>42656027</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:30:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42656028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32254" sha1="owb9y43s9kqumokgpl4608296cfcdts" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = &lt;small&gt;Narodna Demokratska Republika&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;Laos |
  izvorno_ime                 = ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ປະຊາຊົນລາວ&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao &lt;/small&gt;|
  ime_genitiv                 = Laosa |
  eng_ime                     = Laos |
  zastava                     = Flag of Laos.svg |
  grb                         = Emblem of Laos (1991-2025).svg |
  službeni_jezik = [[laoski jezik|laoski]] |
  glavni_grad                 = [[Vientiane]]  |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = |vođa_titula1 = [[Predsjednik Laosa|predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Thongloun Sisoulith]]
|vođa_titula2 = [[Premijer Laosa|premijer]]
|vođa_ime2 = [[Phankham Viphavanh]]
 | površina_poredak            = 79         |
  površina                    = 236.800    |
  vode                        = 2          |
  stanovništvo_poredak        = 101        |
  stanovništvo                = 5.635.967  |
  godina_popisa               = 2002       |
  gustoća_stanovništva        = 24         |
  neovisnost                  = Od [[Francuska|Francuske]] [[19. 7.|19. srpnja]] [[1949]].|
  valuta                      = [[Kip (valuta)|kip]]    |
  stoti_dio_valute            = 100 ata       |
  vremenska_zona              = +7         |
  himna                       = [[Pheng Xat Lao]] |
  internetski_nastavak        = .la |
  pozivni_broj                = +856 |
  komentar                    = | 
  moto = Mir, neovisnost, demokracija, jedinstvo i blagostanje.
}}
'''Laos''', službeno '''Laoska Narodna Demokratska Republika''' je [[država]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu sa [[Tajland]]om, na zapadu sa Burmom ([[Mianmar]]om), na sjeveru sa [[Narodna Republika Kina|Kinom]], na istoku sa [[Vijetnam]]om i na jugu sa [[Kambodža|Kambodžom]].

=== Historija ===
Arheološki nalazi u pokrajinama [[Houaphan]] i [[Luang Prabang]] pružaju dokaze o ljudskoj aktivnosti na području današnjeg Laosa prije otprilike 40.000 godina. Naselja sjedilačkih, poljoprivrednih stanovnika postojala su oko 4000 pne., dok nalazi u grobnim mjestima iz oko 1500. pne. ukazuju na već složeno i razvijeno društvo. Oko 700. pne. željezni alati korišteni su na području današnjeg Laosa, što ukazuje na bliske kontakte sa susjednim indijskim i kineskim civilizacijama. Monumentalni kameni vrčevi u razini kamenih vrčeva također se mogu svrstati u [[željezno doba]].

Najstarije etničke skupine u današnjem Laosu su [[Lua narod|Lua]] i [[Khmu narod|Khmu]], često kombinirani sa [[Lao Theung]] (&quot;Gorski Laošani&quot;), koji pripadaju austroazijskoj jezičnoj porodici. [[Tajski narodi|Tajci]] i [[Laošani]] koji su kasnije emigrirali zvali su ih kao ''kha'' (ຂ້າ), ali se to smatra pogrdnim jer može značiti i &quot;sluga&quot; ili &quot;rob&quot;. Njihova prisutnost je dokumentirana od oko 500. godine. U to vrijeme je jug današnjeg Laosa pripadao državi Funan. Grad [[Shrestapura]] vjerojatno se nalazio u južnoj laoskoj pokrajini [[Čampasak (pokrajina)|Čampasak]], jednoj od prijestolnica državne zajednice [[Čenla]] koja je postojala od [[6. vijek|6.]] do [[8. vijek|8. stoljeća]], nasljednice Funana i preteče kasnijeg [[Kmersko Carstvo|Kmerskog carstva]]. Početkom [[8. vijek]]a, prema kineskim kronikama, Čenla je se podijelila na &quot;kopnenu Čenlu&quot; i &quot;morsku Čenlu&quot;. Južni Laos bio je dio središnjeg područja &quot;kopnene Čenle&quot;. [[Tajski narodi]], kojima pripadaju [[Laošani]], vjerojatno su migrirali iz Kine u sjeverne dijelove [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], uključujući sjeverni Laos, tijekom prvog milenijuma. Tajska plemena koja su se naselila u srednjoj dolini [[Mekong]]a nazivaju se Laošani. Drugi Tajci, ''Fuan'' (พวน), naselili su &quot;Ravnicu kamenih ćupova&quot;. Sve do prijelaza iz [[19. vijek|19.]] u [[20. vijek]], &quot;''Lao''&quot; i &quot;''Tai''&quot; još su se mogli koristiti kao sinonimi, a tek tada su se pojavili zasebni [[Nacija|nacionalni]] [[identitet]]i. Budući da su se Tajci i Laošani naselili u riječnim dolinama i obrađivali vlažna rižina polja, dok su &quot;''Kha''&quot; živjeli na planinskim padinama, te dvije etničke skupine su koegzistirale uglavnom bez konkurencije – razlika koja još uvijek donekle postoji do danas. Laošani – kao i drugi Tajci u jugoistočnoj Aziji – stvorili su [[pleme]]nske [[Kneževina|kneževine]] nazvane ''Müang'', od kojih se svaka sastojala od nekoliko sela i kojima je vladao poglavica (''chao''). Jedan od najstarijih Müanga bio je ''Müang Sua'', današnji [[Luang Prabang]], koji je vjerojatno osnovan u [[11. vijek|11. stoljeću]]. Laošani su usvojili [[budizam]], ali su također nastavili održavati [[Animizam|animističke]] tajske običaje, poput štovanja predaka i lokalnih duhova (''phi''). U [[12. vijek|12.]] i [[12. vijek]]u veliki dijelovi današnjeg Laosa pripadali su kmerskom carstvu [[Angkor]].

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj [[Narodna Republika Kina|Kini]] u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo [[Lan Xing]] koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. Obično se prihvaća da je početna točka stvarne historija Laosa [[1353.]] godina, kada je vladar Müang Suā, Fa Ngum, nekadašnji zapovjednik u Angkorskoj vojsci, osnovao kraljevstvo ''[[Lan Xang]] Hom Khao'' tj. &quot;Kraljevina milijuna slonova pod jednim bijelim kišobranom&quot;. Lan Xang nije bila jedinstvena država, nego ''[[Mandala (politika)|mandala]]'', složena državna struktura sastavljena od nekoliko Müanga, koji su priznavali političko i duhovno središte{{efn|Luang Prabang do [[1563]], potom [[Vientiane]].}} i kralja kao vrhovnog gospodara, ali su ostali autonomni u unutarnjim poslovima. Pojava Lan Xanga pogodovao je pad Angkora. U doba svoje najveće snage trgovina i obrazovanje države su dostigli visoku razinu.

U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. Nakon smrti Sulinyavongsa, Lan Xang je se raspala usred sporova oko nasljeđivanja prijestolja i podijeljena je u tri zasebne monarhije. Međutim, ponovljene invazije moćnijih susjeda iz Burme, Siama (Tajlanda) i Vijetnama, ustanovile su lokalnu hegemoniju tih država. Budući da je Vijetnam na [[Mekong]] gledao kao na svoju zapadnu granicu, a Sijam na Anamitsku kordiljeru (''Truong Son'') kao na istočnu granicu svoje zone utjecaja, Laos je pripadao objema preklapajućim sferama moći i činio je tampon između njih. Razni laoski vladari uravnotežili su dva moćna susjeda, ponekad naginjući jednom, ponekad drugom, a ponekad plaćajući danak objema stranama u isto vrijeme. U unutarnjim poslovima, međutim, zadržali su široku autonomiju, iako je Lao Müang u današnjem sjeveroistočnom Tajlandu sve više spadao pod izravnu kontrolu Siama, a Xiang Khouang pod kontrolu Vijetnama.

Godine [[1827.]] kralj [[Kralj Anuvong|Anuvong]] od Vientianea (vladao: 1805-1828) pobunio je se protiv sijamske nadmoći. Međutim, njegove trupe su odbijene nakon početnih uspjeha. Anuvong je javno izložen i pogubljen u [[Bangkok]]u. Danas ga se štuje kao laoskog nacionalnog heroja, iako u to vrijeme nacija Laosa još nije bila zamisliva. Kraljevina Vientiane izgubila je autonomiju, a glavni grad je sravnjen sa zemljom. Velik dio stanovništva današnjeg središnjeg Laosa prebačen je na zapadnu stranu Mekonga (današnji Tajland).

U [[19. vijek|19. stoljeću]] [[Francuska]] je postupno uključila Laos u svoje kolonijalno carstvo. Naime od sredina stoljeća Francuska je stjecala sve veći utjecaj kao [[Kolonijalizam|kolonijalna]] sila u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji. Godine [[1893.]] Francuzi su osvojili lijevu obalu Mekonga i prisilili Sijam da prizna Mekong kao svoju granicu. Područja naseljena Laošanima zapadno od Mekonga, međutim, ostala su sa Siamom. Oni i danas čine Thai Isan. Mekong je postao granična rijeka od središnje arterije područja naseljavanja Laosa. Današnji Laos je uključen u francusku koloniju Francuske Indokine kao Protektorat Laos. Međutim, svi planovi za gospodarski razvoj zemlje ostali su nerealizirani. Početkom 20. stoljeća u Francuskoj Indokini formiraju se pokreti otpora protiv kolonijalne vlasti; pojavila se ideja o laoskoj naciji.[48] Između ostalog, Ho Chi Minh je 1930. godine osnovao Komunističku partiju Indokine čiji je cilj bio istjerati kolonijalne vladare.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Laos je okupirala [[Japanska carska vojska|japanska vojska]]. Nakon što se [[Japansko Carstvo|Japan]] bezuvjetno predao i morao povući iz zemlje, Laos je 12. oktobra 1945. proglasio svoju neovisnost. Međutim, opet je došao pod vlast Francuske. Dana 19. jula 1949. potpisan je Francusko-laoški ugovor prema kojim je Laos trebao postati neovisnan član unutar Franuske unije. ''Lao Isara''{{efn|Lao Isara (ລາວອິດສະຫຼະ) tj. &quot;Slobodni Lao&quot;, pokret za neovisnost Laosa.}} je se tada podijelio jer su samo neki laoski borci za neovisnost bili zadovoljni sa sporazumom sa Francuzima. U godinama koje su uslijedile utjecaj Francuske je opao, održavali su se izbori, a [[SAD|Sjedninjene Države]] dobivale su na utjecaju. Francuska je u konačnici poražena u Vijetnamu, a 21. jula [[1954]], tijekom Indokineske konferencije (Ženevska konferencija), Francuska je službeno odustala od svih zahtjeva u Indokini i pristala povući svoje trupe i priznati neovisnost Laosa, čime je Laos konačno dobio potpuni suverenitet. Godine [[1958.]] uvedeno je aktivno i pasivno opće biračko pravo žena.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevina. [[Vijetnamski rat]] u susjednom [[Vijetnam]]u prouzročio je političku nestabilnost. Američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci [[Vijetkong]]a. Građanski rat u Laosu bio je povezan sa Vijetnamskim ratom. Sjeverni Vijetnamci podržavali su Pathet Lao gerilce pokreta ''Pathet Lao'' (ປະເທດລາວ) protiv laoške vlade, koju su podržavale Sjedinjene Države. Laos je bio službeno neutralan u Vijetnamskom ratu. Godine 1959. Sjeverni Vijetnam je napao Laos kako bi kontrolirao i proširio [[Ho Ši Minov put|put za Ho Ši Min]]. [[CIA]] je [[1960-e|1960-ih]] organizirala gerilsku protuvojsku sastavljenu od pripadnika naroda Hmong iz Long Tienga za borbu protiv Pathet Laoa. Ovaj sukob bio je uglavnom nepoznat međunarodnoj javnosti. U početku uspješna operacija završila je katastrofom i rezultirala smrću i bijegom mnogih Hmonga. Ho Ši Minov put uglavnom prolazi kroz Laos i bio je samo djelomičan aspekt borbe protiv komunizma. Procjenjuje se da je 2,5 tona eksploziva po stanovniku bačeno na Laos tijekom američkog bombardiranja područja. Kao rezultat toga, Laos je do danas jedna od najteže bombardiranih zemalja na svijetu, sa visokim udjelom neeksplodiranih bombi i nagaznih mina.

Godine [[1975]], nakon završetka Vijetnamskog rata, snage ''Pathet Laoa'' pod utjecajem [[komunizam|komunistista]] zbacile su kralja i preuzele su vlast u revoluciji bez krvi{{efn|Laoška revolucija je imala znatno blaži sraz u usporedbi sa onom koja se razvila u susjednoj Kambodži.}} i 2. decembra 1975. proglasile [[Republika|republiku]] odnosno Narodnu Demokratsku Republiku Laos. Novi Laos je učvrstio veze sa Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek nili na vlasti, gospodarstvo je se postupno preoblikovalo po tržišnom modelu. Narodna revolucionarna stranka Laosa izabrana je za vladajuću stranku u zemlji, a prvi premijer, Kaysone Phomvihane, ostao je na dužnosti do [[1992.]] godine. Politička i ekonomska represija nastavila je ostavljati zemlju nesigurnom i nestabilnom, a oko 10% stanovništva napustilo je Laos, prvenstveno u Tajland, Francusku, Sjedinjene Države i Australiju.

Zbog ozbiljnih gospodarskih problema, Laos je od [[1986.]] godine pokrenuo politiku otvaranja i [[Reformizam|reformi]] pod nazivom &quot;Novi ekonomski mehanizam&quot; sa ciljem ostvarivanja postupnog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo. U sklopu tih reformi provedena je gospodarska liberalizacija i jačanje gospodarskih odnosa sa inozemstvom. Postupno su se poduzele i političke reforme. Dana 14. augusta [[1991.]] Narodna skupština donijela je prvi [[ustav]] od dolaska komunista na vlast, a Laos je od [[1997.]] član [[ASEAN|Saveza država jugoistočne Azije]]. Još uvijek postoji neriješen sukob u posebnoj zoni Saysomboun (sjeveroistočno od Vientianea), gdje se borbe između komunističke vlade i naoružanih skupina otpora nastavljaju i danas. Članovi ovih skupina otpora uglavnom su regrutirani iz reda pripadnika Hmong manjine i povukli su se u planinska područja gdje žive u velikom siromaštvu. Ponovljeni su napadi i napadi i oko Vientianea i na važnim prometnim rutama, čijim žrtvama postaju strani turisti. Sa druge strane, postoje i izvješća o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava od strane vojske u borbi protiv pobunjenika.

== Toponim Laos ==
Riječ &quot;Laos&quot; skovali su [[Francuzi]], koji su [[1893.]] godine ujedinili tri laoska kraljevstva u [[Francuska Indokina|Francuskoj Indokini]]. Ime zemlje piše se isto kao i množina dominantne i najčešće etničke skupine, [[Laošani|naroda Lao]].&lt;ref name=&quot;tripsavvy&quot;&gt;{{cite web |last1=Rodgers |first1=Greg |title=How to Say &quot;Laos&quot; |url=https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |website=TripSavvy |access-date=18 March 2020 |archive-date=3 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303055220/https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Na [[Laoski jezik|laoskom jeziku]] ime zemlje je &quot;''Muang Lao''&quot; (ເມືອງລາວ) ili &quot;''Pathet Lao''&quot; (ປະເທດລາວ), a oba doslovno znače &quot;zemlja Lao (naroda)&quot;.&lt;ref name=&quot;Kislenko2009&quot;&gt;{{cite book |last=Kislenko |first=Arne |title=Culture and customs of Laos |url=https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |year=2009 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-33977-6 |page=20 |access-date=27 June 2015 |archive-date=10 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410140208/https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Geografija ===
[[Datoteka:Laos Topography.png|thumb|right|250px|Karta Laosa.]]
Laos je jedna od rijetkih zemalja u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] bez izlaza na more. Geografski gledano, Laos uglavnom određuju rijeka [[Mekong]], [[Anamsko gorje|gorje Anama]] i [[Visoravan Bolaven|visoravan Bolaven]]. Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh [[Phou Bia]], 2.817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku [[Mekong]] i njene pritoke ([[Nam Ou]], [[Nam Tha]], [[Nam Beng]], [[Nam Khan]], [[Nam Xeuang]], [[Nam Ngum]], [[Nam Lik]], [[Nam Kading]], [[Nam Theun]], [[Xe Bangfai]], [[Xe Bang Hiang]], [[Xe Don]], [[Xe Set]], [[Sekong]]). Laos ima ukupnu površinu od 236.800 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što ga čini zemljom veličine negdje između Rumunije i Italije. Približno 15% zemlje je ravničarsko, dok je 36% brežuljkasto. Nadalje, 31% je planinsko područje, a preostalih 18% čine visoravni na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara. Najveći dio ravnice čini dolina rijeke Mekong, u kojoj se nalaze glavni gradovi zemlje: [[Luang Prabang]], [[Vientiane]], [[Thakhek]], [[Savannakhet]], [[Čampasak]] i [[Pakxé]]. Prema procjenama, između 62 % i 71,9 % teritorija Laosa je prekriveno šumama, što čini dvije trećine zemlje. Samo vrlo mali dio teritorija (između 0,3% i 0,4%) zauzimaju urbana područja. Među najdužim rijekama, [[Mekong]] protječe kroz Laos i duž njegove granice u duljini od 1.835 kilometara, a [[Sekong]] prolazi kroz 320 kilometara zemlje, nakon čega slijede [[Nam Ou]] (448 kilometara), [[Nam Ngum]] (354 kilometra) i [[Nam Theun]] (338 kilometara). Zemlja ima malo prirodnih jezera – od kojih su glavna [[Nong Fa]] i [[Nong Han]] – a slijede ih umjetna jezera [[Nam Ngum (jezero)|Nam Ngum]] i [[Nam Ngum 2]]. Glavne planine u Laosu su:
* [[Phou Bia]], 2.817 metara nadmorske visine;
* [[Phu Xai Lai Leng]], 2.720 metara;
* [[Rao Co]], 2.286 metara;
* [[Phou Louey]], 2.257 metara;
* [[Phu Soi Dao]], 2.120 metara;
* [[Pu Ke]], 2.079 metara;
* [[Shiceng Dashan]], 1.830 metara;
* [[Dong Ap Bia]], 937 metara.
Laos je izduženo područje koje se proteže u smjeru sjever-jug. Udaljenost između njegovih sjevernih i južnih krajnjih točaka iznosi približno 1.140 kilometara. Najveća širina držžave iznosi 510 kilometara, dok na najužem mjestu raspon od istoka prema zapadu iznosi svega 140 kilometara.

== Klima ==
[[Datoteka:Laos_map_of_Köppen_climate_classification.svg|thumb|right|185px|Klimatska karta Laosa]]
Laos ima klimu [[Tropska savanska klima|tropske savane]] po [[monsun]]skom uzorku (v. [[Tropska klima]]). Ima jedno izrazito kišno razdoblje od maja do oktobra, nakon čega slijedi sušno razdoblje od novembra do aprila. Prema lokalnoj tradiciji broje se tri godišnja doba – kišno, hladno i vruće – budući da su zadnja dva mjeseca od sušne sezone osjetno toplija od prethodna četiri mjeseca. U planinskom području postoji značajna varijacija temperature.

Tijekom kišne sezone jugozapadni monsunski vjetrovi izlože prosječno 1300–2300&amp;nbsp;mm oborine, do najviše 4100&amp;nbsp;mm na visoravni Bolovena. Sušnom sezonom dominira sjeveroistočni monsun. Temperature, od 16-21&amp;nbsp;°C u hladnim mjesecima od decembra do februara, rastu do više od 32&amp;nbsp;°C u martu i aprilu, neposredno prije početka kiše. Tijekom vlažne sezone prosječna temperatura je 27&amp;nbsp;°C.

{{Weather box
| location = [[Vientiane]] (1981–2010)
| metric first = Yes
| single line = Yes
| Jan record high C = 36.0
| Feb record high C = 38.0
| Mar record high C = 40.0
| Apr record high C = 41.4
| May record high C = 42.5
| Jun record high C = 39.5
| Jul record high C = 39.0
| Aug record high C = 37.2
| Sep record high C = 37.5
| Oct record high C = 36.8
| Nov record high C = 36.0
| Dec record high C = 36.0
| year record high C = 42.5
| Jan high C = 28.7
| Feb high C = 30.8
| Mar high C = 33.1
| Apr high C = 34.6
| May high C = 33.1
| Jun high C = 32.2
| Jul high C = 31.6
| Aug high C = 31.2
| Sep high C = 31.3
| Oct high C = 31.2
| Nov high C = 30.1
| Dec high C = 28.3
| year high C = 31.1
| Jan mean C = 22.4
| Feb mean C = 24.7
| Mar mean C = 27.1
| Apr mean C = 29.0
| May mean C = 28.4
| Jun mean C = 28.1
| Jul mean C = 27.7
| Aug mean C = 27.5
| Sep mean C = 27.3
| Oct mean C = 26.8
| Nov mean C = 24.8
| Dec mean C = 22.2
| year mean C = 26.3
| Jan low C = 17.4
| Feb low C = 19.6
| Mar low C = 22.1
| Apr low C = 24.5
| May low C = 24.9
| Jun low C = 25.2
| Jul low C = 25.0
| Aug low C = 24.8
| Sep low C = 24.3
| Oct low C = 23.4
| Nov low C = 20.5
| Dec low C = 17.3
| year low C = 22.4
| Jan record low C = 3.3
| Feb record low C = 7.6
| Mar record low C = 10.0
| Apr record low C = 16.8
| May record low C = 19.0
| Jun record low C = 20.0
| Jul record low C = 19.5
| Aug record low C = 20.6
| Sep record low C = 18.8
| Oct record low C = 12.9
| Nov record low C = 8.9
| Dec record low C = 5.0
| year record low C = 3.3
| precipitation colour = green
| Jan precipitation mm = 7.8
| Feb precipitation mm = 15.3
| Mar precipitation mm = 39.2
| Apr precipitation mm = 92.8
| May precipitation mm = 233.5
| Jun precipitation mm = 264.6
| Jul precipitation mm = 307.2
| Aug precipitation mm = 332.9
| Sep precipitation mm = 270.2
| Oct precipitation mm = 96.6
| Nov precipitation mm = 13.5
| Dec precipitation mm = 3.7
| year precipitation mm = 1677.2
| Jan rain days = 1.0
| Feb rain days = 2.0
| Mar rain days = 5.0
| Apr rain days = 8.0
| May rain days = 16.0
| Jun rain days = 19.0
| Jul rain days = 20.0
| Aug rain days = 22.0
| Sep rain days = 17.0
| Oct rain days = 9.0
| Nov rain days = 2.0
| Dec rain days = 1.0
| year rain days = 122.0
| Jan humidity = 70
| Feb humidity = 68
| Mar humidity = 66
| Apr humidity = 69
| May humidity = 78
| Jun humidity = 82
| Jul humidity = 82
| Aug humidity = 84
| Sep humidity = 83
| Oct humidity = 78
| Nov humidity = 72
| Dec humidity = 70
| year humidity = 75
| Jan sun = 239.8
| Feb sun = 216.9
| Mar sun = 218.5
| Apr sun = 227.6
| May sun = 195.3
| Jun sun = 140.8
| Jul sun = 129.9
| Aug sun = 133.0
| Sep sun = 165.9
| Oct sun = 210.5
| Nov sun = 228.5
| Dec sun = 246.6
| year sun = 2353.5
| source 1 = [[World Meteorological Organization]],&lt;ref name=WMOCLINO&gt;{{cite web
| archive-url = https://web.archive.org/web/20210716235244/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| archive-date = 16 July 2021
| url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010
| publisher = World Meteorological Organization
| access-date = 16 July 2021}}&lt;/ref&gt; [[Deutscher Wetterdienst]] (ekstremi klime 1907–1990),&lt;ref&gt;
{{cite web
| url = http://www.dwd.de/DWD/klima/beratung/ak/ak_489400_kt.pdf
| title = Klimatafel von Vientiane (Viangchan) / Laos
| work = Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world
| publisher = Deutscher Wetterdienst
| language = de
| access-date = 23 January 2016}}&lt;/ref&gt; Pogoda.ru.net,&lt;ref name=pogoda&gt;
{{cite web|url=http://www.pogodaiklimat.ru/climate4.php?id=48940|script-title=ru:КЛИМАТ УЛАН-БАТОРА|publisher=Pogoda.ru.net|language=ru|access-date=4 January 2015}}&lt;/ref&gt; tutiempo.net&lt;ref name=RID&gt;{{Cite web |last=S.L |first=Tutiempo Network |title=Climate Vientiane - Climate data (489400) |url=https://en.tutiempo.net/climate/ws-489400.html |access-date=2023-03-26 |website=www.tutiempo.net |language=en}}&lt;/ref&gt;
| source 2 = [[NOAA]] (humidity 1961–1990)&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web
| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_II/LA/48940.TXT
| title = Vientiane Climate Normals 1961–1990
| publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration
| access-date = 29 November 2013}}&lt;/ref&gt;
| date = August 2010
| source = 
}}

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Laos-demography.png|thumb|320px|right|Rast stanovništva od 1800. do danas]]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Laos je imao 5.635.967 stanovnika, dok je popisom iz 2015. godine zabilježeno 6.492.228 stanovnika. Procjenjuje se da je 2022. godine zemlja imala 7.749.595 stanovnika. Laos je zemlja s vrlo niskom prosječnom gustoćom naseljenosti u usporedbi s [[Indokina|Indokinom]], [[Azija|Azijom]] i s svjetskim prosjekom. Štoviše, stanovništvo je raspoređeno neravnomjerno, doline rijeke Mekonga su gusto naseljene i u njima se nalaze glavni gradovi, dok su prostrana planinska područja na sjeveru i istoku rijetko naseljena, s tek ponekim raštrkanim selom. Između [[2000.]] i [[2022.]] godine zemlja je zabilježila znatan rast stanovništva, uz prosječnu godišnju stopu rasta od približno 1,6%. Najveći gradovi su [[Vientiane]], [[Pakxé]], [[Savannakhet]] u dolini [[Mekong]]a i [[Sam Neua]] i [[Luang Prabang]] na sjeveru.

Laos je dom velikom broju različitih etničkih skupina koje stručnjaci svrstavaju u makroskupine. Najbrojnija su [[Laošani]] čiji je jezik blizak [[tajlandski jezik|tajlandskom]] i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji [[Hmong]] koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. 

Najzastupljenija religija je [[Theravada|Teravada]] [[Budizam]] (66% stanovništva) a zatim prati tradicionalna vjera naroda Tai (''Satsana Phi'', ສະໜາຜີ) koju prati 30,7% stanovnika. Postoji jedna relativno mala kršćanska zajednica (1,50%) koji većinom čine [[Rimokatolicizam|katolici]] i [[Protestantizam|protestanti]] ([[Kršćanska adventistička crkva|adventisti]], [[metodisti]] i drugi). Postoje također male zajednice drugih vjera (islam, bahai, konfucijanizam, taoizam).

Prosječna životna dob stanovništva iznosi 26,3 godine. Ukupni očekivani životni vijek iznosi 69 godina – približno 67 godina za muškarce i oko 71 godinu za žene.

== Gospodarstvo ==
Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu, Laos je još uvijek siromašna zemlja sa nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je [[poljoprivreda]] (uzgoj [[riža|riže]]). [[Bruto domaći proizvod|BDP]] je u 2003. bio 1.700 [[američki dolar|USD]] po glavi, mjereno po PPP-u.

Laos je jedna od rijetkih preostalih jednopartijskih [[Komunizam|komunističkih]] država na svijetu. Državna vlast je [[1986]]. odlučila da dopusti [[privatno preduzetništvo]]. Od tada, ekonomija je u značajnom rastu. Kao jedna od najsiromašnijih zemalja, Laos ima problema sa sivom ekonomijom i naročito sa prodajom i švercom droge, naročito [[heroin]]a.

Prvi most preko rijeke [[Mekong]] je otvoren u aprilu [[1994]]. S obzirom na to da je većina privrede orijentirana na suradnju sa [[Tajland]]om, ovo je bio veliki razvojni podsticaj. Rijeka Mekong je bogata ribom, tako da je [[ribolov]] razvijen i Laos izvozi riječnu ribu kao [[som]] i [[šaran]].

Oko 80% radnog stanovništva radi u [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Laos najviše izvozi gumu od [[kaučuk]]a, [[pirinač]], [[biber]], [[začini]], [[šećerna trska|šećernu trsku]], [[ananas]]... Ostale značajne djelatnosti su [[rudarstvo]] i [[turizam]]. Smetnja razvoju je velika emigracija kvalifikovane radne snage ([[odliv mozgova]]).

== Gradovi ==
{{location map start|Laos|float=right|width=270}}
{{location map marker|Laos|label=[[Vientiane]]|position=left|lat=17.96|long=102.6}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxé]]|position=left|lat=15.11|long=105.80}}
{{location map marker|Laos|label=[[Savannakhet]]|position=right|lat=16.56|long=104.75}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Prabang]]|position=left|lat=19.88|long=102.13}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sam Neua]]|position=left|lat=20.41|long=104.04}}
{{location map end|Laos|caption=Gradovi u Laosu}}
{{Glavni|Popis gradova u Laosu}}
Neki od najvažnijih gradova u državi nalaze se uz tok rijeke [[Mekong]]. 

Najveći i najvažniji grad je [[Vientiane]]. Ukupno stanovništvo glavnog grada procjenjuje se između 720.000 i 940.000 stanovnika. 

Zatim idu dva centra na jugu, uz tajlantsku granicu, tj. [[Savannakhet]] (oko 125.000 stanovnika) i [[Pakse]] (119.000). Slijedi niz manjih gradića koji se kreću između 15.000 i 45.000 stanovnika: [[Luang Prabang]], [[Sam Neua]], [[Sayaboury]], [[Thakek]], [[Pakxan]], [[Huay Xay]], [[Phongsaly]], [[Phonsavan]], [[Muang Xay]], [[Viengchan]], [[Attopu]], [[Čampasak]].

== Administrativna podjela ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:90%;&quot;
|- style=&quot;font-size:100%; text-align:right;&quot;
! scope=&quot;col&quot; | No.
! scope=&quot;col&quot; | Pokrajina
! scope=&quot;col&quot; | Glavni grad
! scope=&quot;col&quot; | Područje &lt;br&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;Popis iz 2005.
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;Popis iz 2015.
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;2023.&lt;br&gt;&lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
|-
! 1
| [[Attapeu (pokrajina)|Attapeu]] || [[Attapeu]] ([[Samakkhixay (okrug)|Samakkhixay]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|10.320|| style=&quot;text-align:right&quot;|112.120|| style=&quot;text-align:right&quot;|139.628|| style=&quot;text-align:right&quot;|147.000
|-
! 2
| [[Bokeo (pokrajina)|Bokeo]] || [[Houayxay]] ([[Houayxay (okrug)|Houayxay]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|6.196|| style=&quot;text-align:right&quot;|145.263|| style=&quot;text-align:right&quot;|179.243|| style=&quot;text-align:right&quot;|213.300
|-
! 3
| [[Bolikhamxai (pokrajina)|Bolikhamsai]] || [[Paksan]] ([[Paksane (okrug)|Paksane]]) ||style=&quot;text-align:right&quot;|14.863|| style=&quot;text-align:right&quot;|225.301|| style=&quot;text-align:right&quot;|273.691|| style=&quot;text-align:right&quot;|330.700
|-
! 4
| [[Champasak (pokrajina)|Champasak]] || [[Pakse]] ([[Pakse (okrug)|Pakse]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.415|| style=&quot;text-align:right&quot;|607.370|| style=&quot;text-align:right&quot;|694.023|| style=&quot;text-align:right&quot;|781.200
|-
! 5
| [[Houaphanh (pokrajina)|Houaphanh]] || [[Xam Neua]] ([[Xam Neua (okrug)|Xamneua]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.500|| style=&quot;text-align:right&quot;|280.938|| style=&quot;text-align:right&quot;|289.393|| style=&quot;text-align:right&quot;|317.100
|-
! 6
| [[Khammouane (pokrajina)|Khammouane]] || [[Thakhek]] ([[Thakhek (okrug)|Thakhek]]) ||style=&quot;text-align:right&quot;|16.315|| style=&quot;text-align:right&quot;|337.390|| style=&quot;text-align:right&quot;|392.052|| style=&quot;text-align:right&quot;|451.300
|-
! 7
| [[Luang Namtha (pokrajina)|Luang Namtha]] || [[Luang Namtha]] ([[Namtha (okrug)|Namtha]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|9.325|| style=&quot;text-align:right&quot;|145.310|| style=&quot;text-align:right&quot;|175.753|| style=&quot;text-align:right&quot;|208.900
|-
! 8
| [[Luang Prabang (pokrajina)|Luang Prabang]] || [[Luang Prabang]] ([[Luang Prabang (okrug)|Luang Prabang]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.875|| style=&quot;text-align:right&quot;|407.039|| style=&quot;text-align:right&quot;|431.889|| style=&quot;text-align:right&quot;|477.700
|-
! 9
| [[Oudomxay (pokrajina)|Oudomxay]] || [[Muang Xay]] ([[Xay (okrug)]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.370|| style=&quot;text-align:right&quot;|265.179|| style=&quot;text-align:right&quot;|307.622|| style=&quot;text-align:right&quot;|360.800
|-
! 10
| [[Phongsaly (pokrajina)|Phongsaly]] || [[Phongsali]] ([[Phongsaly (okrug)|Phongsaly]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.270|| style=&quot;text-align:right&quot;|165.447|| style=&quot;text-align:right&quot;|177.989|| style=&quot;text-align:right&quot;|197.600
|-
! 11
| [[Sainyabuli (pokrajina)|Sainyabuli]] || [[Sainyabuli|Sayabouly]] ([[Xayabury (okrug)|Xayabury]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.389|| style=&quot;text-align:right&quot;|338.669|| style=&quot;text-align:right&quot;|381.376|| style=&quot;text-align:right&quot;|439.400
|-
! 12
| [[Salavan (pokrajina)|Salavan]] || [[Salavan (city)|Salavan]] ([[Salavan (okrug)|Salavan]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|10.691|| style=&quot;text-align:right&quot;|324.327|| style=&quot;text-align:right&quot;|396.942|| style=&quot;text-align:right&quot;|464.800
|-
! 13
| [[Savannakhet (pokrajina)|Savannakhet]] || [[Savannakhet]] ([[Kaysone Phomvihane (okrug)|Kaysone Phomvihane]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|21.774|| style=&quot;text-align:right&quot;|825.902|| style=&quot;text-align:right&quot;|969.697|| style=&quot;text-align:right&quot;|1.117.500
|-
! 14
| [[Sekong (pokrajina)|Sekong]] || [[Sekong]] ([[Lam Mam (okrug)|Lamam]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|7.665|| style=&quot;text-align:right&quot;|84.995|| style=&quot;text-align:right&quot;|113.048|| style=&quot;text-align:right&quot;|136.700
|-
! 15
| [[Vientjanska prefektura]] || [[Vientiane]] ([[Chanthabouly (okrug)|Chanthabouly]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|3.920|| style=&quot;text-align:right&quot;|698.318|| style=&quot;text-align:right&quot;|820.940|| style=&quot;text-align:right&quot;|1.009.300
|-
! 16
| [[Vientiane (pokrajina)|Vientiane Province]] || [[Phonhong]] ([[Muang Phon-Hong (okrug)|Phonhong]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.610|| style=&quot;text-align:right&quot;|361.891|| style=&quot;text-align:right&quot;|419.090|| style=&quot;text-align:right&quot;|479.400
|-
! 17
| [[Xiangkhouang (pokrajina)|Xiengkhouang]] || [[Phonsavan]] ([[Pek (okrug)|Pek]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|14.751|| style=&quot;text-align:right&quot;|229.596|| style=&quot;text-align:right&quot;|244.684|| style=&quot;text-align:right&quot;|274.400
|-
! 18
| [[Xaisomboun (pokrajina)|Xaisomboun]]|| [[Anouvong]] ([[Anouvong (okrug)|Anouvong]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|8.551|| style=&quot;text-align:right&quot;|66.427|| style=&quot;text-align:right&quot;|85.168|| style=&quot;text-align:right&quot;|116.800
|-
! 
| '''Ukupno'''|| || style=&quot;text-align:right&quot;|236.800|| style=&quot;text-align:right&quot;|5.621.982|| style=&quot;text-align:right&quot;|6.492.228|| style=&quot;text-align:right&quot;|7.545.800
|}


{{Commonscat|Laos}}

== Vanjske veze ==
* [https://na.gov.la/?lang=en Zvanična stranica Narodne skupštine Laosa]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{en}} {{Cite book |last1=Stuart‑Fox |first1=Martin |authorlink1 = |date= 1997 | title= A History of Laos |url= https://archive.org/details/historyoflaos0000stua/page/n277/mode/2up |publisher= Cambridge University Press |location= Cambridge/New York |isbn=0521592356|pages=|ref = }}
{{refend}}

{{Azija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Laos| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]</text>
      <sha1>owb9y43s9kqumokgpl4608296cfcdts</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656030</id>
      <parentid>42656028</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:31:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Klima */</comment>
      <origin>42656030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32254" sha1="gspl7sz8blsn1g4lfu9j6fe3b504345" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = &lt;small&gt;Narodna Demokratska Republika&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;Laos |
  izvorno_ime                 = ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ປະຊາຊົນລາວ&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao &lt;/small&gt;|
  ime_genitiv                 = Laosa |
  eng_ime                     = Laos |
  zastava                     = Flag of Laos.svg |
  grb                         = Emblem of Laos (1991-2025).svg |
  službeni_jezik = [[laoski jezik|laoski]] |
  glavni_grad                 = [[Vientiane]]  |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = |vođa_titula1 = [[Predsjednik Laosa|predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Thongloun Sisoulith]]
|vođa_titula2 = [[Premijer Laosa|premijer]]
|vođa_ime2 = [[Phankham Viphavanh]]
 | površina_poredak            = 79         |
  površina                    = 236.800    |
  vode                        = 2          |
  stanovništvo_poredak        = 101        |
  stanovništvo                = 5.635.967  |
  godina_popisa               = 2002       |
  gustoća_stanovništva        = 24         |
  neovisnost                  = Od [[Francuska|Francuske]] [[19. 7.|19. srpnja]] [[1949]].|
  valuta                      = [[Kip (valuta)|kip]]    |
  stoti_dio_valute            = 100 ata       |
  vremenska_zona              = +7         |
  himna                       = [[Pheng Xat Lao]] |
  internetski_nastavak        = .la |
  pozivni_broj                = +856 |
  komentar                    = | 
  moto = Mir, neovisnost, demokracija, jedinstvo i blagostanje.
}}
'''Laos''', službeno '''Laoska Narodna Demokratska Republika''' je [[država]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu sa [[Tajland]]om, na zapadu sa Burmom ([[Mianmar]]om), na sjeveru sa [[Narodna Republika Kina|Kinom]], na istoku sa [[Vijetnam]]om i na jugu sa [[Kambodža|Kambodžom]].

=== Historija ===
Arheološki nalazi u pokrajinama [[Houaphan]] i [[Luang Prabang]] pružaju dokaze o ljudskoj aktivnosti na području današnjeg Laosa prije otprilike 40.000 godina. Naselja sjedilačkih, poljoprivrednih stanovnika postojala su oko 4000 pne., dok nalazi u grobnim mjestima iz oko 1500. pne. ukazuju na već složeno i razvijeno društvo. Oko 700. pne. željezni alati korišteni su na području današnjeg Laosa, što ukazuje na bliske kontakte sa susjednim indijskim i kineskim civilizacijama. Monumentalni kameni vrčevi u razini kamenih vrčeva također se mogu svrstati u [[željezno doba]].

Najstarije etničke skupine u današnjem Laosu su [[Lua narod|Lua]] i [[Khmu narod|Khmu]], često kombinirani sa [[Lao Theung]] (&quot;Gorski Laošani&quot;), koji pripadaju austroazijskoj jezičnoj porodici. [[Tajski narodi|Tajci]] i [[Laošani]] koji su kasnije emigrirali zvali su ih kao ''kha'' (ຂ້າ), ali se to smatra pogrdnim jer može značiti i &quot;sluga&quot; ili &quot;rob&quot;. Njihova prisutnost je dokumentirana od oko 500. godine. U to vrijeme je jug današnjeg Laosa pripadao državi Funan. Grad [[Shrestapura]] vjerojatno se nalazio u južnoj laoskoj pokrajini [[Čampasak (pokrajina)|Čampasak]], jednoj od prijestolnica državne zajednice [[Čenla]] koja je postojala od [[6. vijek|6.]] do [[8. vijek|8. stoljeća]], nasljednice Funana i preteče kasnijeg [[Kmersko Carstvo|Kmerskog carstva]]. Početkom [[8. vijek]]a, prema kineskim kronikama, Čenla je se podijelila na &quot;kopnenu Čenlu&quot; i &quot;morsku Čenlu&quot;. Južni Laos bio je dio središnjeg područja &quot;kopnene Čenle&quot;. [[Tajski narodi]], kojima pripadaju [[Laošani]], vjerojatno su migrirali iz Kine u sjeverne dijelove [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], uključujući sjeverni Laos, tijekom prvog milenijuma. Tajska plemena koja su se naselila u srednjoj dolini [[Mekong]]a nazivaju se Laošani. Drugi Tajci, ''Fuan'' (พวน), naselili su &quot;Ravnicu kamenih ćupova&quot;. Sve do prijelaza iz [[19. vijek|19.]] u [[20. vijek]], &quot;''Lao''&quot; i &quot;''Tai''&quot; još su se mogli koristiti kao sinonimi, a tek tada su se pojavili zasebni [[Nacija|nacionalni]] [[identitet]]i. Budući da su se Tajci i Laošani naselili u riječnim dolinama i obrađivali vlažna rižina polja, dok su &quot;''Kha''&quot; živjeli na planinskim padinama, te dvije etničke skupine su koegzistirale uglavnom bez konkurencije – razlika koja još uvijek donekle postoji do danas. Laošani – kao i drugi Tajci u jugoistočnoj Aziji – stvorili su [[pleme]]nske [[Kneževina|kneževine]] nazvane ''Müang'', od kojih se svaka sastojala od nekoliko sela i kojima je vladao poglavica (''chao''). Jedan od najstarijih Müanga bio je ''Müang Sua'', današnji [[Luang Prabang]], koji je vjerojatno osnovan u [[11. vijek|11. stoljeću]]. Laošani su usvojili [[budizam]], ali su također nastavili održavati [[Animizam|animističke]] tajske običaje, poput štovanja predaka i lokalnih duhova (''phi''). U [[12. vijek|12.]] i [[12. vijek]]u veliki dijelovi današnjeg Laosa pripadali su kmerskom carstvu [[Angkor]].

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj [[Narodna Republika Kina|Kini]] u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo [[Lan Xing]] koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. Obično se prihvaća da je početna točka stvarne historija Laosa [[1353.]] godina, kada je vladar Müang Suā, Fa Ngum, nekadašnji zapovjednik u Angkorskoj vojsci, osnovao kraljevstvo ''[[Lan Xang]] Hom Khao'' tj. &quot;Kraljevina milijuna slonova pod jednim bijelim kišobranom&quot;. Lan Xang nije bila jedinstvena država, nego ''[[Mandala (politika)|mandala]]'', složena državna struktura sastavljena od nekoliko Müanga, koji su priznavali političko i duhovno središte{{efn|Luang Prabang do [[1563]], potom [[Vientiane]].}} i kralja kao vrhovnog gospodara, ali su ostali autonomni u unutarnjim poslovima. Pojava Lan Xanga pogodovao je pad Angkora. U doba svoje najveće snage trgovina i obrazovanje države su dostigli visoku razinu.

U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. Nakon smrti Sulinyavongsa, Lan Xang je se raspala usred sporova oko nasljeđivanja prijestolja i podijeljena je u tri zasebne monarhije. Međutim, ponovljene invazije moćnijih susjeda iz Burme, Siama (Tajlanda) i Vijetnama, ustanovile su lokalnu hegemoniju tih država. Budući da je Vijetnam na [[Mekong]] gledao kao na svoju zapadnu granicu, a Sijam na Anamitsku kordiljeru (''Truong Son'') kao na istočnu granicu svoje zone utjecaja, Laos je pripadao objema preklapajućim sferama moći i činio je tampon između njih. Razni laoski vladari uravnotežili su dva moćna susjeda, ponekad naginjući jednom, ponekad drugom, a ponekad plaćajući danak objema stranama u isto vrijeme. U unutarnjim poslovima, međutim, zadržali su široku autonomiju, iako je Lao Müang u današnjem sjeveroistočnom Tajlandu sve više spadao pod izravnu kontrolu Siama, a Xiang Khouang pod kontrolu Vijetnama.

Godine [[1827.]] kralj [[Kralj Anuvong|Anuvong]] od Vientianea (vladao: 1805-1828) pobunio je se protiv sijamske nadmoći. Međutim, njegove trupe su odbijene nakon početnih uspjeha. Anuvong je javno izložen i pogubljen u [[Bangkok]]u. Danas ga se štuje kao laoskog nacionalnog heroja, iako u to vrijeme nacija Laosa još nije bila zamisliva. Kraljevina Vientiane izgubila je autonomiju, a glavni grad je sravnjen sa zemljom. Velik dio stanovništva današnjeg središnjeg Laosa prebačen je na zapadnu stranu Mekonga (današnji Tajland).

U [[19. vijek|19. stoljeću]] [[Francuska]] je postupno uključila Laos u svoje kolonijalno carstvo. Naime od sredina stoljeća Francuska je stjecala sve veći utjecaj kao [[Kolonijalizam|kolonijalna]] sila u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji. Godine [[1893.]] Francuzi su osvojili lijevu obalu Mekonga i prisilili Sijam da prizna Mekong kao svoju granicu. Područja naseljena Laošanima zapadno od Mekonga, međutim, ostala su sa Siamom. Oni i danas čine Thai Isan. Mekong je postao granična rijeka od središnje arterije područja naseljavanja Laosa. Današnji Laos je uključen u francusku koloniju Francuske Indokine kao Protektorat Laos. Međutim, svi planovi za gospodarski razvoj zemlje ostali su nerealizirani. Početkom 20. stoljeća u Francuskoj Indokini formiraju se pokreti otpora protiv kolonijalne vlasti; pojavila se ideja o laoskoj naciji.[48] Između ostalog, Ho Chi Minh je 1930. godine osnovao Komunističku partiju Indokine čiji je cilj bio istjerati kolonijalne vladare.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Laos je okupirala [[Japanska carska vojska|japanska vojska]]. Nakon što se [[Japansko Carstvo|Japan]] bezuvjetno predao i morao povući iz zemlje, Laos je 12. oktobra 1945. proglasio svoju neovisnost. Međutim, opet je došao pod vlast Francuske. Dana 19. jula 1949. potpisan je Francusko-laoški ugovor prema kojim je Laos trebao postati neovisnan član unutar Franuske unije. ''Lao Isara''{{efn|Lao Isara (ລາວອິດສະຫຼະ) tj. &quot;Slobodni Lao&quot;, pokret za neovisnost Laosa.}} je se tada podijelio jer su samo neki laoski borci za neovisnost bili zadovoljni sa sporazumom sa Francuzima. U godinama koje su uslijedile utjecaj Francuske je opao, održavali su se izbori, a [[SAD|Sjedninjene Države]] dobivale su na utjecaju. Francuska je u konačnici poražena u Vijetnamu, a 21. jula [[1954]], tijekom Indokineske konferencije (Ženevska konferencija), Francuska je službeno odustala od svih zahtjeva u Indokini i pristala povući svoje trupe i priznati neovisnost Laosa, čime je Laos konačno dobio potpuni suverenitet. Godine [[1958.]] uvedeno je aktivno i pasivno opće biračko pravo žena.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevina. [[Vijetnamski rat]] u susjednom [[Vijetnam]]u prouzročio je političku nestabilnost. Američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci [[Vijetkong]]a. Građanski rat u Laosu bio je povezan sa Vijetnamskim ratom. Sjeverni Vijetnamci podržavali su Pathet Lao gerilce pokreta ''Pathet Lao'' (ປະເທດລາວ) protiv laoške vlade, koju su podržavale Sjedinjene Države. Laos je bio službeno neutralan u Vijetnamskom ratu. Godine 1959. Sjeverni Vijetnam je napao Laos kako bi kontrolirao i proširio [[Ho Ši Minov put|put za Ho Ši Min]]. [[CIA]] je [[1960-e|1960-ih]] organizirala gerilsku protuvojsku sastavljenu od pripadnika naroda Hmong iz Long Tienga za borbu protiv Pathet Laoa. Ovaj sukob bio je uglavnom nepoznat međunarodnoj javnosti. U početku uspješna operacija završila je katastrofom i rezultirala smrću i bijegom mnogih Hmonga. Ho Ši Minov put uglavnom prolazi kroz Laos i bio je samo djelomičan aspekt borbe protiv komunizma. Procjenjuje se da je 2,5 tona eksploziva po stanovniku bačeno na Laos tijekom američkog bombardiranja područja. Kao rezultat toga, Laos je do danas jedna od najteže bombardiranih zemalja na svijetu, sa visokim udjelom neeksplodiranih bombi i nagaznih mina.

Godine [[1975]], nakon završetka Vijetnamskog rata, snage ''Pathet Laoa'' pod utjecajem [[komunizam|komunistista]] zbacile su kralja i preuzele su vlast u revoluciji bez krvi{{efn|Laoška revolucija je imala znatno blaži sraz u usporedbi sa onom koja se razvila u susjednoj Kambodži.}} i 2. decembra 1975. proglasile [[Republika|republiku]] odnosno Narodnu Demokratsku Republiku Laos. Novi Laos je učvrstio veze sa Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek nili na vlasti, gospodarstvo je se postupno preoblikovalo po tržišnom modelu. Narodna revolucionarna stranka Laosa izabrana je za vladajuću stranku u zemlji, a prvi premijer, Kaysone Phomvihane, ostao je na dužnosti do [[1992.]] godine. Politička i ekonomska represija nastavila je ostavljati zemlju nesigurnom i nestabilnom, a oko 10% stanovništva napustilo je Laos, prvenstveno u Tajland, Francusku, Sjedinjene Države i Australiju.

Zbog ozbiljnih gospodarskih problema, Laos je od [[1986.]] godine pokrenuo politiku otvaranja i [[Reformizam|reformi]] pod nazivom &quot;Novi ekonomski mehanizam&quot; sa ciljem ostvarivanja postupnog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo. U sklopu tih reformi provedena je gospodarska liberalizacija i jačanje gospodarskih odnosa sa inozemstvom. Postupno su se poduzele i političke reforme. Dana 14. augusta [[1991.]] Narodna skupština donijela je prvi [[ustav]] od dolaska komunista na vlast, a Laos je od [[1997.]] član [[ASEAN|Saveza država jugoistočne Azije]]. Još uvijek postoji neriješen sukob u posebnoj zoni Saysomboun (sjeveroistočno od Vientianea), gdje se borbe između komunističke vlade i naoružanih skupina otpora nastavljaju i danas. Članovi ovih skupina otpora uglavnom su regrutirani iz reda pripadnika Hmong manjine i povukli su se u planinska područja gdje žive u velikom siromaštvu. Ponovljeni su napadi i napadi i oko Vientianea i na važnim prometnim rutama, čijim žrtvama postaju strani turisti. Sa druge strane, postoje i izvješća o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava od strane vojske u borbi protiv pobunjenika.

== Toponim Laos ==
Riječ &quot;Laos&quot; skovali su [[Francuzi]], koji su [[1893.]] godine ujedinili tri laoska kraljevstva u [[Francuska Indokina|Francuskoj Indokini]]. Ime zemlje piše se isto kao i množina dominantne i najčešće etničke skupine, [[Laošani|naroda Lao]].&lt;ref name=&quot;tripsavvy&quot;&gt;{{cite web |last1=Rodgers |first1=Greg |title=How to Say &quot;Laos&quot; |url=https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |website=TripSavvy |access-date=18 March 2020 |archive-date=3 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303055220/https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Na [[Laoski jezik|laoskom jeziku]] ime zemlje je &quot;''Muang Lao''&quot; (ເມືອງລາວ) ili &quot;''Pathet Lao''&quot; (ປະເທດລາວ), a oba doslovno znače &quot;zemlja Lao (naroda)&quot;.&lt;ref name=&quot;Kislenko2009&quot;&gt;{{cite book |last=Kislenko |first=Arne |title=Culture and customs of Laos |url=https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |year=2009 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-33977-6 |page=20 |access-date=27 June 2015 |archive-date=10 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410140208/https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Geografija ===
[[Datoteka:Laos Topography.png|thumb|right|250px|Karta Laosa.]]
Laos je jedna od rijetkih zemalja u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] bez izlaza na more. Geografski gledano, Laos uglavnom određuju rijeka [[Mekong]], [[Anamsko gorje|gorje Anama]] i [[Visoravan Bolaven|visoravan Bolaven]]. Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh [[Phou Bia]], 2.817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku [[Mekong]] i njene pritoke ([[Nam Ou]], [[Nam Tha]], [[Nam Beng]], [[Nam Khan]], [[Nam Xeuang]], [[Nam Ngum]], [[Nam Lik]], [[Nam Kading]], [[Nam Theun]], [[Xe Bangfai]], [[Xe Bang Hiang]], [[Xe Don]], [[Xe Set]], [[Sekong]]). Laos ima ukupnu površinu od 236.800 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što ga čini zemljom veličine negdje između Rumunije i Italije. Približno 15% zemlje je ravničarsko, dok je 36% brežuljkasto. Nadalje, 31% je planinsko područje, a preostalih 18% čine visoravni na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara. Najveći dio ravnice čini dolina rijeke Mekong, u kojoj se nalaze glavni gradovi zemlje: [[Luang Prabang]], [[Vientiane]], [[Thakhek]], [[Savannakhet]], [[Čampasak]] i [[Pakxé]]. Prema procjenama, između 62 % i 71,9 % teritorija Laosa je prekriveno šumama, što čini dvije trećine zemlje. Samo vrlo mali dio teritorija (između 0,3% i 0,4%) zauzimaju urbana područja. Među najdužim rijekama, [[Mekong]] protječe kroz Laos i duž njegove granice u duljini od 1.835 kilometara, a [[Sekong]] prolazi kroz 320 kilometara zemlje, nakon čega slijede [[Nam Ou]] (448 kilometara), [[Nam Ngum]] (354 kilometra) i [[Nam Theun]] (338 kilometara). Zemlja ima malo prirodnih jezera – od kojih su glavna [[Nong Fa]] i [[Nong Han]] – a slijede ih umjetna jezera [[Nam Ngum (jezero)|Nam Ngum]] i [[Nam Ngum 2]]. Glavne planine u Laosu su:
* [[Phou Bia]], 2.817 metara nadmorske visine;
* [[Phu Xai Lai Leng]], 2.720 metara;
* [[Rao Co]], 2.286 metara;
* [[Phou Louey]], 2.257 metara;
* [[Phu Soi Dao]], 2.120 metara;
* [[Pu Ke]], 2.079 metara;
* [[Shiceng Dashan]], 1.830 metara;
* [[Dong Ap Bia]], 937 metara.
Laos je izduženo područje koje se proteže u smjeru sjever-jug. Udaljenost između njegovih sjevernih i južnih krajnjih točaka iznosi približno 1.140 kilometara. Najveća širina držžave iznosi 510 kilometara, dok na najužem mjestu raspon od istoka prema zapadu iznosi svega 140 kilometara.

== Klima ==
[[Datoteka:Laos_map_of_Köppen_climate_classification.svg|thumb|right|350px|Klimatska karta Laosa]]
Laos ima klimu [[Tropska savanska klima|tropske savane]] po [[monsun]]skom uzorku (v. [[Tropska klima]]). Ima jedno izrazito kišno razdoblje od maja do oktobra, nakon čega slijedi sušno razdoblje od novembra do aprila. Prema lokalnoj tradiciji broje se tri godišnja doba – kišno, hladno i vruće – budući da su zadnja dva mjeseca od sušne sezone osjetno toplija od prethodna četiri mjeseca. U planinskom području postoji značajna varijacija temperature.

Tijekom kišne sezone jugozapadni monsunski vjetrovi izlože prosječno 1300–2300&amp;nbsp;mm oborine, do najviše 4100&amp;nbsp;mm na visoravni Bolovena. Sušnom sezonom dominira sjeveroistočni monsun. Temperature, od 16-21&amp;nbsp;°C u hladnim mjesecima od decembra do februara, rastu do više od 32&amp;nbsp;°C u martu i aprilu, neposredno prije početka kiše. Tijekom vlažne sezone prosječna temperatura je 27&amp;nbsp;°C.

{{Weather box
| location = [[Vientiane]] (1981–2010)
| metric first = Yes
| single line = Yes
| Jan record high C = 36.0
| Feb record high C = 38.0
| Mar record high C = 40.0
| Apr record high C = 41.4
| May record high C = 42.5
| Jun record high C = 39.5
| Jul record high C = 39.0
| Aug record high C = 37.2
| Sep record high C = 37.5
| Oct record high C = 36.8
| Nov record high C = 36.0
| Dec record high C = 36.0
| year record high C = 42.5
| Jan high C = 28.7
| Feb high C = 30.8
| Mar high C = 33.1
| Apr high C = 34.6
| May high C = 33.1
| Jun high C = 32.2
| Jul high C = 31.6
| Aug high C = 31.2
| Sep high C = 31.3
| Oct high C = 31.2
| Nov high C = 30.1
| Dec high C = 28.3
| year high C = 31.1
| Jan mean C = 22.4
| Feb mean C = 24.7
| Mar mean C = 27.1
| Apr mean C = 29.0
| May mean C = 28.4
| Jun mean C = 28.1
| Jul mean C = 27.7
| Aug mean C = 27.5
| Sep mean C = 27.3
| Oct mean C = 26.8
| Nov mean C = 24.8
| Dec mean C = 22.2
| year mean C = 26.3
| Jan low C = 17.4
| Feb low C = 19.6
| Mar low C = 22.1
| Apr low C = 24.5
| May low C = 24.9
| Jun low C = 25.2
| Jul low C = 25.0
| Aug low C = 24.8
| Sep low C = 24.3
| Oct low C = 23.4
| Nov low C = 20.5
| Dec low C = 17.3
| year low C = 22.4
| Jan record low C = 3.3
| Feb record low C = 7.6
| Mar record low C = 10.0
| Apr record low C = 16.8
| May record low C = 19.0
| Jun record low C = 20.0
| Jul record low C = 19.5
| Aug record low C = 20.6
| Sep record low C = 18.8
| Oct record low C = 12.9
| Nov record low C = 8.9
| Dec record low C = 5.0
| year record low C = 3.3
| precipitation colour = green
| Jan precipitation mm = 7.8
| Feb precipitation mm = 15.3
| Mar precipitation mm = 39.2
| Apr precipitation mm = 92.8
| May precipitation mm = 233.5
| Jun precipitation mm = 264.6
| Jul precipitation mm = 307.2
| Aug precipitation mm = 332.9
| Sep precipitation mm = 270.2
| Oct precipitation mm = 96.6
| Nov precipitation mm = 13.5
| Dec precipitation mm = 3.7
| year precipitation mm = 1677.2
| Jan rain days = 1.0
| Feb rain days = 2.0
| Mar rain days = 5.0
| Apr rain days = 8.0
| May rain days = 16.0
| Jun rain days = 19.0
| Jul rain days = 20.0
| Aug rain days = 22.0
| Sep rain days = 17.0
| Oct rain days = 9.0
| Nov rain days = 2.0
| Dec rain days = 1.0
| year rain days = 122.0
| Jan humidity = 70
| Feb humidity = 68
| Mar humidity = 66
| Apr humidity = 69
| May humidity = 78
| Jun humidity = 82
| Jul humidity = 82
| Aug humidity = 84
| Sep humidity = 83
| Oct humidity = 78
| Nov humidity = 72
| Dec humidity = 70
| year humidity = 75
| Jan sun = 239.8
| Feb sun = 216.9
| Mar sun = 218.5
| Apr sun = 227.6
| May sun = 195.3
| Jun sun = 140.8
| Jul sun = 129.9
| Aug sun = 133.0
| Sep sun = 165.9
| Oct sun = 210.5
| Nov sun = 228.5
| Dec sun = 246.6
| year sun = 2353.5
| source 1 = [[World Meteorological Organization]],&lt;ref name=WMOCLINO&gt;{{cite web
| archive-url = https://web.archive.org/web/20210716235244/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| archive-date = 16 July 2021
| url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010
| publisher = World Meteorological Organization
| access-date = 16 July 2021}}&lt;/ref&gt; [[Deutscher Wetterdienst]] (ekstremi klime 1907–1990),&lt;ref&gt;
{{cite web
| url = http://www.dwd.de/DWD/klima/beratung/ak/ak_489400_kt.pdf
| title = Klimatafel von Vientiane (Viangchan) / Laos
| work = Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world
| publisher = Deutscher Wetterdienst
| language = de
| access-date = 23 January 2016}}&lt;/ref&gt; Pogoda.ru.net,&lt;ref name=pogoda&gt;
{{cite web|url=http://www.pogodaiklimat.ru/climate4.php?id=48940|script-title=ru:КЛИМАТ УЛАН-БАТОРА|publisher=Pogoda.ru.net|language=ru|access-date=4 January 2015}}&lt;/ref&gt; tutiempo.net&lt;ref name=RID&gt;{{Cite web |last=S.L |first=Tutiempo Network |title=Climate Vientiane - Climate data (489400) |url=https://en.tutiempo.net/climate/ws-489400.html |access-date=2023-03-26 |website=www.tutiempo.net |language=en}}&lt;/ref&gt;
| source 2 = [[NOAA]] (humidity 1961–1990)&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web
| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_II/LA/48940.TXT
| title = Vientiane Climate Normals 1961–1990
| publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration
| access-date = 29 November 2013}}&lt;/ref&gt;
| date = August 2010
| source = 
}}

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Laos-demography.png|thumb|320px|right|Rast stanovništva od 1800. do danas]]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Laos je imao 5.635.967 stanovnika, dok je popisom iz 2015. godine zabilježeno 6.492.228 stanovnika. Procjenjuje se da je 2022. godine zemlja imala 7.749.595 stanovnika. Laos je zemlja s vrlo niskom prosječnom gustoćom naseljenosti u usporedbi s [[Indokina|Indokinom]], [[Azija|Azijom]] i s svjetskim prosjekom. Štoviše, stanovništvo je raspoređeno neravnomjerno, doline rijeke Mekonga su gusto naseljene i u njima se nalaze glavni gradovi, dok su prostrana planinska područja na sjeveru i istoku rijetko naseljena, s tek ponekim raštrkanim selom. Između [[2000.]] i [[2022.]] godine zemlja je zabilježila znatan rast stanovništva, uz prosječnu godišnju stopu rasta od približno 1,6%. Najveći gradovi su [[Vientiane]], [[Pakxé]], [[Savannakhet]] u dolini [[Mekong]]a i [[Sam Neua]] i [[Luang Prabang]] na sjeveru.

Laos je dom velikom broju različitih etničkih skupina koje stručnjaci svrstavaju u makroskupine. Najbrojnija su [[Laošani]] čiji je jezik blizak [[tajlandski jezik|tajlandskom]] i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji [[Hmong]] koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. 

Najzastupljenija religija je [[Theravada|Teravada]] [[Budizam]] (66% stanovništva) a zatim prati tradicionalna vjera naroda Tai (''Satsana Phi'', ສະໜາຜີ) koju prati 30,7% stanovnika. Postoji jedna relativno mala kršćanska zajednica (1,50%) koji većinom čine [[Rimokatolicizam|katolici]] i [[Protestantizam|protestanti]] ([[Kršćanska adventistička crkva|adventisti]], [[metodisti]] i drugi). Postoje također male zajednice drugih vjera (islam, bahai, konfucijanizam, taoizam).

Prosječna životna dob stanovništva iznosi 26,3 godine. Ukupni očekivani životni vijek iznosi 69 godina – približno 67 godina za muškarce i oko 71 godinu za žene.

== Gospodarstvo ==
Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu, Laos je još uvijek siromašna zemlja sa nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je [[poljoprivreda]] (uzgoj [[riža|riže]]). [[Bruto domaći proizvod|BDP]] je u 2003. bio 1.700 [[američki dolar|USD]] po glavi, mjereno po PPP-u.

Laos je jedna od rijetkih preostalih jednopartijskih [[Komunizam|komunističkih]] država na svijetu. Državna vlast je [[1986]]. odlučila da dopusti [[privatno preduzetništvo]]. Od tada, ekonomija je u značajnom rastu. Kao jedna od najsiromašnijih zemalja, Laos ima problema sa sivom ekonomijom i naročito sa prodajom i švercom droge, naročito [[heroin]]a.

Prvi most preko rijeke [[Mekong]] je otvoren u aprilu [[1994]]. S obzirom na to da je većina privrede orijentirana na suradnju sa [[Tajland]]om, ovo je bio veliki razvojni podsticaj. Rijeka Mekong je bogata ribom, tako da je [[ribolov]] razvijen i Laos izvozi riječnu ribu kao [[som]] i [[šaran]].

Oko 80% radnog stanovništva radi u [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Laos najviše izvozi gumu od [[kaučuk]]a, [[pirinač]], [[biber]], [[začini]], [[šećerna trska|šećernu trsku]], [[ananas]]... Ostale značajne djelatnosti su [[rudarstvo]] i [[turizam]]. Smetnja razvoju je velika emigracija kvalifikovane radne snage ([[odliv mozgova]]).

== Gradovi ==
{{location map start|Laos|float=right|width=270}}
{{location map marker|Laos|label=[[Vientiane]]|position=left|lat=17.96|long=102.6}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxé]]|position=left|lat=15.11|long=105.80}}
{{location map marker|Laos|label=[[Savannakhet]]|position=right|lat=16.56|long=104.75}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Prabang]]|position=left|lat=19.88|long=102.13}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sam Neua]]|position=left|lat=20.41|long=104.04}}
{{location map end|Laos|caption=Gradovi u Laosu}}
{{Glavni|Popis gradova u Laosu}}
Neki od najvažnijih gradova u državi nalaze se uz tok rijeke [[Mekong]]. 

Najveći i najvažniji grad je [[Vientiane]]. Ukupno stanovništvo glavnog grada procjenjuje se između 720.000 i 940.000 stanovnika. 

Zatim idu dva centra na jugu, uz tajlantsku granicu, tj. [[Savannakhet]] (oko 125.000 stanovnika) i [[Pakse]] (119.000). Slijedi niz manjih gradića koji se kreću između 15.000 i 45.000 stanovnika: [[Luang Prabang]], [[Sam Neua]], [[Sayaboury]], [[Thakek]], [[Pakxan]], [[Huay Xay]], [[Phongsaly]], [[Phonsavan]], [[Muang Xay]], [[Viengchan]], [[Attopu]], [[Čampasak]].

== Administrativna podjela ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:90%;&quot;
|- style=&quot;font-size:100%; text-align:right;&quot;
! scope=&quot;col&quot; | No.
! scope=&quot;col&quot; | Pokrajina
! scope=&quot;col&quot; | Glavni grad
! scope=&quot;col&quot; | Područje &lt;br&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;Popis iz 2005.
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;Popis iz 2015.
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;2023.&lt;br&gt;&lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
|-
! 1
| [[Attapeu (pokrajina)|Attapeu]] || [[Attapeu]] ([[Samakkhixay (okrug)|Samakkhixay]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|10.320|| style=&quot;text-align:right&quot;|112.120|| style=&quot;text-align:right&quot;|139.628|| style=&quot;text-align:right&quot;|147.000
|-
! 2
| [[Bokeo (pokrajina)|Bokeo]] || [[Houayxay]] ([[Houayxay (okrug)|Houayxay]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|6.196|| style=&quot;text-align:right&quot;|145.263|| style=&quot;text-align:right&quot;|179.243|| style=&quot;text-align:right&quot;|213.300
|-
! 3
| [[Bolikhamxai (pokrajina)|Bolikhamsai]] || [[Paksan]] ([[Paksane (okrug)|Paksane]]) ||style=&quot;text-align:right&quot;|14.863|| style=&quot;text-align:right&quot;|225.301|| style=&quot;text-align:right&quot;|273.691|| style=&quot;text-align:right&quot;|330.700
|-
! 4
| [[Champasak (pokrajina)|Champasak]] || [[Pakse]] ([[Pakse (okrug)|Pakse]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.415|| style=&quot;text-align:right&quot;|607.370|| style=&quot;text-align:right&quot;|694.023|| style=&quot;text-align:right&quot;|781.200
|-
! 5
| [[Houaphanh (pokrajina)|Houaphanh]] || [[Xam Neua]] ([[Xam Neua (okrug)|Xamneua]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.500|| style=&quot;text-align:right&quot;|280.938|| style=&quot;text-align:right&quot;|289.393|| style=&quot;text-align:right&quot;|317.100
|-
! 6
| [[Khammouane (pokrajina)|Khammouane]] || [[Thakhek]] ([[Thakhek (okrug)|Thakhek]]) ||style=&quot;text-align:right&quot;|16.315|| style=&quot;text-align:right&quot;|337.390|| style=&quot;text-align:right&quot;|392.052|| style=&quot;text-align:right&quot;|451.300
|-
! 7
| [[Luang Namtha (pokrajina)|Luang Namtha]] || [[Luang Namtha]] ([[Namtha (okrug)|Namtha]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|9.325|| style=&quot;text-align:right&quot;|145.310|| style=&quot;text-align:right&quot;|175.753|| style=&quot;text-align:right&quot;|208.900
|-
! 8
| [[Luang Prabang (pokrajina)|Luang Prabang]] || [[Luang Prabang]] ([[Luang Prabang (okrug)|Luang Prabang]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.875|| style=&quot;text-align:right&quot;|407.039|| style=&quot;text-align:right&quot;|431.889|| style=&quot;text-align:right&quot;|477.700
|-
! 9
| [[Oudomxay (pokrajina)|Oudomxay]] || [[Muang Xay]] ([[Xay (okrug)]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.370|| style=&quot;text-align:right&quot;|265.179|| style=&quot;text-align:right&quot;|307.622|| style=&quot;text-align:right&quot;|360.800
|-
! 10
| [[Phongsaly (pokrajina)|Phongsaly]] || [[Phongsali]] ([[Phongsaly (okrug)|Phongsaly]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.270|| style=&quot;text-align:right&quot;|165.447|| style=&quot;text-align:right&quot;|177.989|| style=&quot;text-align:right&quot;|197.600
|-
! 11
| [[Sainyabuli (pokrajina)|Sainyabuli]] || [[Sainyabuli|Sayabouly]] ([[Xayabury (okrug)|Xayabury]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.389|| style=&quot;text-align:right&quot;|338.669|| style=&quot;text-align:right&quot;|381.376|| style=&quot;text-align:right&quot;|439.400
|-
! 12
| [[Salavan (pokrajina)|Salavan]] || [[Salavan (city)|Salavan]] ([[Salavan (okrug)|Salavan]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|10.691|| style=&quot;text-align:right&quot;|324.327|| style=&quot;text-align:right&quot;|396.942|| style=&quot;text-align:right&quot;|464.800
|-
! 13
| [[Savannakhet (pokrajina)|Savannakhet]] || [[Savannakhet]] ([[Kaysone Phomvihane (okrug)|Kaysone Phomvihane]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|21.774|| style=&quot;text-align:right&quot;|825.902|| style=&quot;text-align:right&quot;|969.697|| style=&quot;text-align:right&quot;|1.117.500
|-
! 14
| [[Sekong (pokrajina)|Sekong]] || [[Sekong]] ([[Lam Mam (okrug)|Lamam]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|7.665|| style=&quot;text-align:right&quot;|84.995|| style=&quot;text-align:right&quot;|113.048|| style=&quot;text-align:right&quot;|136.700
|-
! 15
| [[Vientjanska prefektura]] || [[Vientiane]] ([[Chanthabouly (okrug)|Chanthabouly]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|3.920|| style=&quot;text-align:right&quot;|698.318|| style=&quot;text-align:right&quot;|820.940|| style=&quot;text-align:right&quot;|1.009.300
|-
! 16
| [[Vientiane (pokrajina)|Vientiane Province]] || [[Phonhong]] ([[Muang Phon-Hong (okrug)|Phonhong]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.610|| style=&quot;text-align:right&quot;|361.891|| style=&quot;text-align:right&quot;|419.090|| style=&quot;text-align:right&quot;|479.400
|-
! 17
| [[Xiangkhouang (pokrajina)|Xiengkhouang]] || [[Phonsavan]] ([[Pek (okrug)|Pek]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|14.751|| style=&quot;text-align:right&quot;|229.596|| style=&quot;text-align:right&quot;|244.684|| style=&quot;text-align:right&quot;|274.400
|-
! 18
| [[Xaisomboun (pokrajina)|Xaisomboun]]|| [[Anouvong]] ([[Anouvong (okrug)|Anouvong]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|8.551|| style=&quot;text-align:right&quot;|66.427|| style=&quot;text-align:right&quot;|85.168|| style=&quot;text-align:right&quot;|116.800
|-
! 
| '''Ukupno'''|| || style=&quot;text-align:right&quot;|236.800|| style=&quot;text-align:right&quot;|5.621.982|| style=&quot;text-align:right&quot;|6.492.228|| style=&quot;text-align:right&quot;|7.545.800
|}


{{Commonscat|Laos}}

== Vanjske veze ==
* [https://na.gov.la/?lang=en Zvanična stranica Narodne skupštine Laosa]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{en}} {{Cite book |last1=Stuart‑Fox |first1=Martin |authorlink1 = |date= 1997 | title= A History of Laos |url= https://archive.org/details/historyoflaos0000stua/page/n277/mode/2up |publisher= Cambridge University Press |location= Cambridge/New York |isbn=0521592356|pages=|ref = }}
{{refend}}

{{Azija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Laos| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]</text>
      <sha1>gspl7sz8blsn1g4lfu9j6fe3b504345</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656032</id>
      <parentid>42656030</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:32:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42656032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32252" sha1="nhkoqru8zp90vs9sq1nqgu9yqkgv806" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = &lt;small&gt;Narodna Demokratska Republika&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;Laos |
  izvorno_ime                 = ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ປະຊາຊົນລາວ&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao &lt;/small&gt;|
  ime_genitiv                 = Laosa |
  eng_ime                     = Laos |
  zastava                     = Flag of Laos.svg |
  grb                         = Emblem of Laos (1991-2025).svg |
  službeni_jezik = [[laoski jezik|laoski]] |
  glavni_grad                 = [[Vientiane]]  |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = |vođa_titula1 = [[Predsjednik Laosa|predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Thongloun Sisoulith]]
|vođa_titula2 = [[Premijer Laosa|premijer]]
|vođa_ime2 = [[Phankham Viphavanh]]
 | površina_poredak            = 79         |
  površina                    = 236.800    |
  vode                        = 2          |
  stanovništvo_poredak        = 101        |
  stanovništvo                = 5.635.967  |
  godina_popisa               = 2002       |
  gustoća_stanovništva        = 24         |
  neovisnost                  = Od [[Francuska|Francuske]] [[19. 7.|19. srpnja]] [[1949]].|
  valuta                      = [[Kip (valuta)|kip]]    |
  stoti_dio_valute            = 100 ata       |
  vremenska_zona              = +7         |
  himna                       = [[Pheng Xat Lao]] |
  internetski_nastavak        = .la |
  pozivni_broj                = +856 |
  komentar                    = | 
  moto = Mir, neovisnost, demokracija, jedinstvo i blagostanje.
}}
'''Laos''', službeno '''Laoska Narodna Demokratska Republika''' je [[država]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu sa [[Tajland]]om, na zapadu sa Burmom ([[Mianmar]]om), na sjeveru sa [[Narodna Republika Kina|Kinom]], na istoku sa [[Vijetnam]]om i na jugu sa [[Kambodža|Kambodžom]].

=== Historija ===
Arheološki nalazi u pokrajinama [[Houaphan]] i [[Luang Prabang]] pružaju dokaze o ljudskoj aktivnosti na području današnjeg Laosa prije otprilike 40.000 godina. Naselja sjedilačkih, poljoprivrednih stanovnika postojala su oko 4000 pne., dok nalazi u grobnim mjestima iz oko 1500. pne. ukazuju na već složeno i razvijeno društvo. Oko 700. pne. željezni alati korišteni su na području današnjeg Laosa, što ukazuje na bliske kontakte sa susjednim indijskim i kineskim civilizacijama. Monumentalni kameni vrčevi u razini kamenih vrčeva također se mogu svrstati u [[željezno doba]].

Najstarije etničke skupine u današnjem Laosu su [[Lua narod|Lua]] i [[Khmu narod|Khmu]], često kombinirani sa [[Lao Theung]] (&quot;Gorski Laošani&quot;), koji pripadaju austroazijskoj jezičnoj porodici. [[Tajski narodi|Tajci]] i [[Laošani]] koji su kasnije emigrirali zvali su ih kao ''kha'' (ຂ້າ), ali se to smatra pogrdnim jer može značiti i &quot;sluga&quot; ili &quot;rob&quot;. Njihova prisutnost je dokumentirana od oko 500. godine. U to vrijeme je jug današnjeg Laosa pripadao državi Funan. Grad [[Shrestapura]] vjerojatno se nalazio u južnoj laoskoj pokrajini [[Čampasak (pokrajina)|Čampasak]], jednoj od prijestolnica državne zajednice [[Čenla]] koja je postojala od [[6. vijek|6.]] do [[8. vijek|8. stoljeća]], nasljednice Funana i preteče kasnijeg [[Kmersko Carstvo|Kmerskog carstva]]. Početkom [[8. vijek]]a, prema kineskim kronikama, Čenla je se podijelila na &quot;kopnenu Čenlu&quot; i &quot;morsku Čenlu&quot;. Južni Laos bio je dio središnjeg područja &quot;kopnene Čenle&quot;. [[Tajski narodi]], kojima pripadaju [[Laošani]], vjerojatno su migrirali iz Kine u sjeverne dijelove [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], uključujući sjeverni Laos, tijekom prvog milenijuma. Tajska plemena koja su se naselila u srednjoj dolini [[Mekong]]a nazivaju se Laošani. Drugi Tajci, ''Fuan'' (พวน), naselili su &quot;Ravnicu kamenih ćupova&quot;. Sve do prijelaza iz [[19. vijek|19.]] u [[20. vijek]], &quot;''Lao''&quot; i &quot;''Tai''&quot; još su se mogli koristiti kao sinonimi, a tek tada su se pojavili zasebni [[Nacija|nacionalni]] [[identitet]]i. Budući da su se Tajci i Laošani naselili u riječnim dolinama i obrađivali vlažna rižina polja, dok su &quot;''Kha''&quot; živjeli na planinskim padinama, te dvije etničke skupine su koegzistirale uglavnom bez konkurencije – razlika koja još uvijek donekle postoji do danas. Laošani – kao i drugi Tajci u jugoistočnoj Aziji – stvorili su [[pleme]]nske [[Kneževina|kneževine]] nazvane ''Müang'', od kojih se svaka sastojala od nekoliko sela i kojima je vladao poglavica (''chao''). Jedan od najstarijih Müanga bio je ''Müang Sua'', današnji [[Luang Prabang]], koji je vjerojatno osnovan u [[11. vijek|11. stoljeću]]. Laošani su usvojili [[budizam]], ali su također nastavili održavati [[Animizam|animističke]] tajske običaje, poput štovanja predaka i lokalnih duhova (''phi''). U [[12. vijek|12.]] i [[12. vijek]]u veliki dijelovi današnjeg Laosa pripadali su kmerskom carstvu [[Angkor]].

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj [[Narodna Republika Kina|Kini]] u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo [[Lan Xing]] koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. Obično se prihvaća da je početna točka stvarne historija Laosa [[1353.]] godina, kada je vladar Müang Suā, Fa Ngum, nekadašnji zapovjednik u Angkorskoj vojsci, osnovao kraljevstvo ''[[Lan Xang]] Hom Khao'' tj. &quot;Kraljevina milijuna slonova pod jednim bijelim kišobranom&quot;. Lan Xang nije bila jedinstvena država, nego ''[[Mandala (politika)|mandala]]'', složena državna struktura sastavljena od nekoliko Müanga, koji su priznavali političko i duhovno središte{{efn|Luang Prabang do [[1563]], potom [[Vientiane]].}} i kralja kao vrhovnog gospodara, ali su ostali autonomni u unutarnjim poslovima. Pojava Lan Xanga pogodovao je pad Angkora. U doba svoje najveće snage trgovina i obrazovanje države su dostigli visoku razinu.

U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. Nakon smrti Sulinyavongsa, Lan Xang je se raspala usred sporova oko nasljeđivanja prijestolja i podijeljena je u tri zasebne monarhije. Međutim, ponovljene invazije moćnijih susjeda iz Burme, Siama (Tajlanda) i Vijetnama, ustanovile su lokalnu hegemoniju tih država. Budući da je Vijetnam na [[Mekong]] gledao kao na svoju zapadnu granicu, a Sijam na Anamitsku kordiljeru (''Truong Son'') kao na istočnu granicu svoje zone utjecaja, Laos je pripadao objema preklapajućim sferama moći i činio je tampon između njih. Razni laoski vladari uravnotežili su dva moćna susjeda, ponekad naginjući jednom, ponekad drugom, a ponekad plaćajući danak objema stranama u isto vrijeme. U unutarnjim poslovima, međutim, zadržali su široku autonomiju, iako je Lao Müang u današnjem sjeveroistočnom Tajlandu sve više spadao pod izravnu kontrolu Siama, a Xiang Khouang pod kontrolu Vijetnama.

Godine [[1827.]] kralj [[Kralj Anuvong|Anuvong]] od Vientianea (vladao: 1805-1828) pobunio je se protiv sijamske nadmoći. Međutim, njegove trupe su odbijene nakon početnih uspjeha. Anuvong je javno izložen i pogubljen u [[Bangkok]]u. Danas ga se štuje kao laoskog nacionalnog heroja, iako u to vrijeme nacija Laosa još nije bila zamisliva. Kraljevina Vientiane izgubila je autonomiju, a glavni grad je sravnjen sa zemljom. Velik dio stanovništva današnjeg središnjeg Laosa prebačen je na zapadnu stranu Mekonga (današnji Tajland).

U [[19. vijek|19. stoljeću]] [[Francuska]] je postupno uključila Laos u svoje kolonijalno carstvo. Naime od sredina stoljeća Francuska je stjecala sve veći utjecaj kao [[Kolonijalizam|kolonijalna]] sila u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji. Godine [[1893.]] Francuzi su osvojili lijevu obalu Mekonga i prisilili Sijam da prizna Mekong kao svoju granicu. Područja naseljena Laošanima zapadno od Mekonga, međutim, ostala su sa Siamom. Oni i danas čine Thai Isan. Mekong je postao granična rijeka od središnje arterije područja naseljavanja Laosa. Današnji Laos je uključen u francusku koloniju Francuske Indokine kao Protektorat Laos. Međutim, svi planovi za gospodarski razvoj zemlje ostali su nerealizirani. Početkom 20. stoljeća u Francuskoj Indokini formiraju se pokreti otpora protiv kolonijalne vlasti; pojavila se ideja o laoskoj naciji.[48] Između ostalog, Ho Chi Minh je 1930. godine osnovao Komunističku partiju Indokine čiji je cilj bio istjerati kolonijalne vladare.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Laos je okupirala [[Japanska carska vojska|japanska vojska]]. Nakon što se [[Japansko Carstvo|Japan]] bezuvjetno predao i morao povući iz zemlje, Laos je 12. oktobra 1945. proglasio svoju neovisnost. Međutim, opet je došao pod vlast Francuske. Dana 19. jula 1949. potpisan je Francusko-laoški ugovor prema kojim je Laos trebao postati neovisnan član unutar Franuske unije. ''Lao Isara''{{efn|Lao Isara (ລາວອິດສະຫຼະ) tj. &quot;Slobodni Lao&quot;, pokret za neovisnost Laosa.}} je se tada podijelio jer su samo neki laoski borci za neovisnost bili zadovoljni sa sporazumom sa Francuzima. U godinama koje su uslijedile utjecaj Francuske je opao, održavali su se izbori, a [[SAD|Sjedninjene Države]] dobivale su na utjecaju. Francuska je u konačnici poražena u Vijetnamu, a 21. jula [[1954]], tijekom Indokineske konferencije (Ženevska konferencija), Francuska je službeno odustala od svih zahtjeva u Indokini i pristala povući svoje trupe i priznati neovisnost Laosa, čime je Laos konačno dobio potpuni suverenitet. Godine [[1958.]] uvedeno je aktivno i pasivno opće biračko pravo žena.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevina. [[Vijetnamski rat]] u susjednom [[Vijetnam]]u prouzročio je političku nestabilnost. Američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci [[Vijetkong]]a. Građanski rat u Laosu bio je povezan sa Vijetnamskim ratom. Sjeverni Vijetnamci podržavali su Pathet Lao gerilce pokreta ''Pathet Lao'' (ປະເທດລາວ) protiv laoške vlade, koju su podržavale Sjedinjene Države. Laos je bio službeno neutralan u Vijetnamskom ratu. Godine 1959. Sjeverni Vijetnam je napao Laos kako bi kontrolirao i proširio [[Ho Ši Minov put|put za Ho Ši Min]]. [[CIA]] je [[1960-e|1960-ih]] organizirala gerilsku protuvojsku sastavljenu od pripadnika naroda Hmong iz Long Tienga za borbu protiv Pathet Laoa. Ovaj sukob bio je uglavnom nepoznat međunarodnoj javnosti. U početku uspješna operacija završila je katastrofom i rezultirala smrću i bijegom mnogih Hmonga. Ho Ši Minov put uglavnom prolazi kroz Laos i bio je samo djelomičan aspekt borbe protiv komunizma. Procjenjuje se da je 2,5 tona eksploziva po stanovniku bačeno na Laos tijekom američkog bombardiranja područja. Kao rezultat toga, Laos je do danas jedna od najteže bombardiranih zemalja na svijetu, sa visokim udjelom neeksplodiranih bombi i nagaznih mina.

Godine [[1975]], nakon završetka Vijetnamskog rata, snage ''Pathet Laoa'' pod utjecajem [[komunizam|komunistista]] zbacile su kralja i preuzele su vlast u revoluciji bez krvi{{efn|Laoška revolucija je imala znatno blaži sraz u usporedbi sa onom koja se razvila u susjednoj Kambodži.}} i 2. decembra 1975. proglasile [[Republika|republiku]] odnosno Narodnu Demokratsku Republiku Laos. Novi Laos je učvrstio veze sa Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek nili na vlasti, gospodarstvo je se postupno preoblikovalo po tržišnom modelu. Narodna revolucionarna stranka Laosa izabrana je za vladajuću stranku u zemlji, a prvi premijer, Kaysone Phomvihane, ostao je na dužnosti do [[1992.]] godine. Politička i ekonomska represija nastavila je ostavljati zemlju nesigurnom i nestabilnom, a oko 10% stanovništva napustilo je Laos, prvenstveno u Tajland, Francusku, Sjedinjene Države i Australiju.

Zbog ozbiljnih gospodarskih problema, Laos je od [[1986.]] godine pokrenuo politiku otvaranja i [[Reformizam|reformi]] pod nazivom &quot;Novi ekonomski mehanizam&quot; sa ciljem ostvarivanja postupnog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo. U sklopu tih reformi provedena je gospodarska liberalizacija i jačanje gospodarskih odnosa sa inozemstvom. Postupno su se poduzele i političke reforme. Dana 14. augusta [[1991.]] Narodna skupština donijela je prvi [[ustav]] od dolaska komunista na vlast, a Laos je od [[1997.]] član [[ASEAN|Saveza država jugoistočne Azije]]. Još uvijek postoji neriješen sukob u posebnoj zoni Saysomboun (sjeveroistočno od Vientianea), gdje se borbe između komunističke vlade i naoružanih skupina otpora nastavljaju i danas. Članovi ovih skupina otpora uglavnom su regrutirani iz reda pripadnika Hmong manjine i povukli su se u planinska područja gdje žive u velikom siromaštvu. Ponovljeni su napadi i napadi i oko Vientianea i na važnim prometnim rutama, čijim žrtvama postaju strani turisti. Sa druge strane, postoje i izvješća o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava od strane vojske u borbi protiv pobunjenika.

== Toponim Laos ==
Riječ &quot;Laos&quot; skovali su [[Francuzi]], koji su [[1893.]] godine ujedinili tri laoska kraljevstva u [[Francuska Indokina|Francuskoj Indokini]]. Ime zemlje piše se isto kao i množina dominantne i najčešće etničke skupine, [[Laošani|naroda Lao]].&lt;ref name=&quot;tripsavvy&quot;&gt;{{cite web |last1=Rodgers |first1=Greg |title=How to Say &quot;Laos&quot; |url=https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |website=TripSavvy |access-date=18 March 2020 |archive-date=3 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303055220/https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Na [[Laoski jezik|laoskom jeziku]] ime zemlje je &quot;''Muang Lao''&quot; (ເມືອງລາວ) ili &quot;''Pathet Lao''&quot; (ປະເທດລາວ), a oba doslovno znače &quot;zemlja Lao (naroda)&quot;.&lt;ref name=&quot;Kislenko2009&quot;&gt;{{cite book |last=Kislenko |first=Arne |title=Culture and customs of Laos |url=https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |year=2009 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-33977-6 |page=20 |access-date=27 June 2015 |archive-date=10 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410140208/https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Laos Topography.png|thumb|right|250px|Karta Laosa.]]
Laos je jedna od rijetkih zemalja u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] bez izlaza na more. Geografski gledano, Laos uglavnom određuju rijeka [[Mekong]], [[Anamsko gorje|gorje Anama]] i [[Visoravan Bolaven|visoravan Bolaven]]. Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh [[Phou Bia]], 2.817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku [[Mekong]] i njene pritoke ([[Nam Ou]], [[Nam Tha]], [[Nam Beng]], [[Nam Khan]], [[Nam Xeuang]], [[Nam Ngum]], [[Nam Lik]], [[Nam Kading]], [[Nam Theun]], [[Xe Bangfai]], [[Xe Bang Hiang]], [[Xe Don]], [[Xe Set]], [[Sekong]]). Laos ima ukupnu površinu od 236.800 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što ga čini zemljom veličine negdje između Rumunije i Italije. Približno 15% zemlje je ravničarsko, dok je 36% brežuljkasto. Nadalje, 31% je planinsko područje, a preostalih 18% čine visoravni na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara. Najveći dio ravnice čini dolina rijeke Mekong, u kojoj se nalaze glavni gradovi zemlje: [[Luang Prabang]], [[Vientiane]], [[Thakhek]], [[Savannakhet]], [[Čampasak]] i [[Pakxé]]. Prema procjenama, između 62 % i 71,9 % teritorija Laosa je prekriveno šumama, što čini dvije trećine zemlje. Samo vrlo mali dio teritorija (između 0,3% i 0,4%) zauzimaju urbana područja. Među najdužim rijekama, [[Mekong]] protječe kroz Laos i duž njegove granice u duljini od 1.835 kilometara, a [[Sekong]] prolazi kroz 320 kilometara zemlje, nakon čega slijede [[Nam Ou]] (448 kilometara), [[Nam Ngum]] (354 kilometra) i [[Nam Theun]] (338 kilometara). Zemlja ima malo prirodnih jezera – od kojih su glavna [[Nong Fa]] i [[Nong Han]] – a slijede ih umjetna jezera [[Nam Ngum (jezero)|Nam Ngum]] i [[Nam Ngum 2]]. Glavne planine u Laosu su:
* [[Phou Bia]], 2.817 metara nadmorske visine;
* [[Phu Xai Lai Leng]], 2.720 metara;
* [[Rao Co]], 2.286 metara;
* [[Phou Louey]], 2.257 metara;
* [[Phu Soi Dao]], 2.120 metara;
* [[Pu Ke]], 2.079 metara;
* [[Shiceng Dashan]], 1.830 metara;
* [[Dong Ap Bia]], 937 metara.
Laos je izduženo područje koje se proteže u smjeru sjever-jug. Udaljenost između njegovih sjevernih i južnih krajnjih točaka iznosi približno 1.140 kilometara. Najveća širina držžave iznosi 510 kilometara, dok na najužem mjestu raspon od istoka prema zapadu iznosi svega 140 kilometara.

== Klima ==
[[Datoteka:Laos_map_of_Köppen_climate_classification.svg|thumb|right|350px|Klimatska karta Laosa]]
Laos ima klimu [[Tropska savanska klima|tropske savane]] po [[monsun]]skom uzorku (v. [[Tropska klima]]). Ima jedno izrazito kišno razdoblje od maja do oktobra, nakon čega slijedi sušno razdoblje od novembra do aprila. Prema lokalnoj tradiciji broje se tri godišnja doba – kišno, hladno i vruće – budući da su zadnja dva mjeseca od sušne sezone osjetno toplija od prethodna četiri mjeseca. U planinskom području postoji značajna varijacija temperature.

Tijekom kišne sezone jugozapadni monsunski vjetrovi izlože prosječno 1300–2300&amp;nbsp;mm oborine, do najviše 4100&amp;nbsp;mm na visoravni Bolovena. Sušnom sezonom dominira sjeveroistočni monsun. Temperature, od 16-21&amp;nbsp;°C u hladnim mjesecima od decembra do februara, rastu do više od 32&amp;nbsp;°C u martu i aprilu, neposredno prije početka kiše. Tijekom vlažne sezone prosječna temperatura je 27&amp;nbsp;°C.

{{Weather box
| location = [[Vientiane]] (1981–2010)
| metric first = Yes
| single line = Yes
| Jan record high C = 36.0
| Feb record high C = 38.0
| Mar record high C = 40.0
| Apr record high C = 41.4
| May record high C = 42.5
| Jun record high C = 39.5
| Jul record high C = 39.0
| Aug record high C = 37.2
| Sep record high C = 37.5
| Oct record high C = 36.8
| Nov record high C = 36.0
| Dec record high C = 36.0
| year record high C = 42.5
| Jan high C = 28.7
| Feb high C = 30.8
| Mar high C = 33.1
| Apr high C = 34.6
| May high C = 33.1
| Jun high C = 32.2
| Jul high C = 31.6
| Aug high C = 31.2
| Sep high C = 31.3
| Oct high C = 31.2
| Nov high C = 30.1
| Dec high C = 28.3
| year high C = 31.1
| Jan mean C = 22.4
| Feb mean C = 24.7
| Mar mean C = 27.1
| Apr mean C = 29.0
| May mean C = 28.4
| Jun mean C = 28.1
| Jul mean C = 27.7
| Aug mean C = 27.5
| Sep mean C = 27.3
| Oct mean C = 26.8
| Nov mean C = 24.8
| Dec mean C = 22.2
| year mean C = 26.3
| Jan low C = 17.4
| Feb low C = 19.6
| Mar low C = 22.1
| Apr low C = 24.5
| May low C = 24.9
| Jun low C = 25.2
| Jul low C = 25.0
| Aug low C = 24.8
| Sep low C = 24.3
| Oct low C = 23.4
| Nov low C = 20.5
| Dec low C = 17.3
| year low C = 22.4
| Jan record low C = 3.3
| Feb record low C = 7.6
| Mar record low C = 10.0
| Apr record low C = 16.8
| May record low C = 19.0
| Jun record low C = 20.0
| Jul record low C = 19.5
| Aug record low C = 20.6
| Sep record low C = 18.8
| Oct record low C = 12.9
| Nov record low C = 8.9
| Dec record low C = 5.0
| year record low C = 3.3
| precipitation colour = green
| Jan precipitation mm = 7.8
| Feb precipitation mm = 15.3
| Mar precipitation mm = 39.2
| Apr precipitation mm = 92.8
| May precipitation mm = 233.5
| Jun precipitation mm = 264.6
| Jul precipitation mm = 307.2
| Aug precipitation mm = 332.9
| Sep precipitation mm = 270.2
| Oct precipitation mm = 96.6
| Nov precipitation mm = 13.5
| Dec precipitation mm = 3.7
| year precipitation mm = 1677.2
| Jan rain days = 1.0
| Feb rain days = 2.0
| Mar rain days = 5.0
| Apr rain days = 8.0
| May rain days = 16.0
| Jun rain days = 19.0
| Jul rain days = 20.0
| Aug rain days = 22.0
| Sep rain days = 17.0
| Oct rain days = 9.0
| Nov rain days = 2.0
| Dec rain days = 1.0
| year rain days = 122.0
| Jan humidity = 70
| Feb humidity = 68
| Mar humidity = 66
| Apr humidity = 69
| May humidity = 78
| Jun humidity = 82
| Jul humidity = 82
| Aug humidity = 84
| Sep humidity = 83
| Oct humidity = 78
| Nov humidity = 72
| Dec humidity = 70
| year humidity = 75
| Jan sun = 239.8
| Feb sun = 216.9
| Mar sun = 218.5
| Apr sun = 227.6
| May sun = 195.3
| Jun sun = 140.8
| Jul sun = 129.9
| Aug sun = 133.0
| Sep sun = 165.9
| Oct sun = 210.5
| Nov sun = 228.5
| Dec sun = 246.6
| year sun = 2353.5
| source 1 = [[World Meteorological Organization]],&lt;ref name=WMOCLINO&gt;{{cite web
| archive-url = https://web.archive.org/web/20210716235244/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| archive-date = 16 July 2021
| url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010
| publisher = World Meteorological Organization
| access-date = 16 July 2021}}&lt;/ref&gt; [[Deutscher Wetterdienst]] (ekstremi klime 1907–1990),&lt;ref&gt;
{{cite web
| url = http://www.dwd.de/DWD/klima/beratung/ak/ak_489400_kt.pdf
| title = Klimatafel von Vientiane (Viangchan) / Laos
| work = Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world
| publisher = Deutscher Wetterdienst
| language = de
| access-date = 23 January 2016}}&lt;/ref&gt; Pogoda.ru.net,&lt;ref name=pogoda&gt;
{{cite web|url=http://www.pogodaiklimat.ru/climate4.php?id=48940|script-title=ru:КЛИМАТ УЛАН-БАТОРА|publisher=Pogoda.ru.net|language=ru|access-date=4 January 2015}}&lt;/ref&gt; tutiempo.net&lt;ref name=RID&gt;{{Cite web |last=S.L |first=Tutiempo Network |title=Climate Vientiane - Climate data (489400) |url=https://en.tutiempo.net/climate/ws-489400.html |access-date=2023-03-26 |website=www.tutiempo.net |language=en}}&lt;/ref&gt;
| source 2 = [[NOAA]] (humidity 1961–1990)&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web
| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_II/LA/48940.TXT
| title = Vientiane Climate Normals 1961–1990
| publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration
| access-date = 29 November 2013}}&lt;/ref&gt;
| date = August 2010
| source = 
}}

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Laos-demography.png|thumb|320px|right|Rast stanovništva od 1800. do danas]]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Laos je imao 5.635.967 stanovnika, dok je popisom iz 2015. godine zabilježeno 6.492.228 stanovnika. Procjenjuje se da je 2022. godine zemlja imala 7.749.595 stanovnika. Laos je zemlja s vrlo niskom prosječnom gustoćom naseljenosti u usporedbi s [[Indokina|Indokinom]], [[Azija|Azijom]] i s svjetskim prosjekom. Štoviše, stanovništvo je raspoređeno neravnomjerno, doline rijeke Mekonga su gusto naseljene i u njima se nalaze glavni gradovi, dok su prostrana planinska područja na sjeveru i istoku rijetko naseljena, s tek ponekim raštrkanim selom. Između [[2000.]] i [[2022.]] godine zemlja je zabilježila znatan rast stanovništva, uz prosječnu godišnju stopu rasta od približno 1,6%. Najveći gradovi su [[Vientiane]], [[Pakxé]], [[Savannakhet]] u dolini [[Mekong]]a i [[Sam Neua]] i [[Luang Prabang]] na sjeveru.

Laos je dom velikom broju različitih etničkih skupina koje stručnjaci svrstavaju u makroskupine. Najbrojnija su [[Laošani]] čiji je jezik blizak [[tajlandski jezik|tajlandskom]] i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji [[Hmong]] koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. 

Najzastupljenija religija je [[Theravada|Teravada]] [[Budizam]] (66% stanovništva) a zatim prati tradicionalna vjera naroda Tai (''Satsana Phi'', ສະໜາຜີ) koju prati 30,7% stanovnika. Postoji jedna relativno mala kršćanska zajednica (1,50%) koji većinom čine [[Rimokatolicizam|katolici]] i [[Protestantizam|protestanti]] ([[Kršćanska adventistička crkva|adventisti]], [[metodisti]] i drugi). Postoje također male zajednice drugih vjera (islam, bahai, konfucijanizam, taoizam).

Prosječna životna dob stanovništva iznosi 26,3 godine. Ukupni očekivani životni vijek iznosi 69 godina – približno 67 godina za muškarce i oko 71 godinu za žene.

== Gospodarstvo ==
Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu, Laos je još uvijek siromašna zemlja sa nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je [[poljoprivreda]] (uzgoj [[riža|riže]]). [[Bruto domaći proizvod|BDP]] je u 2003. bio 1.700 [[američki dolar|USD]] po glavi, mjereno po PPP-u.

Laos je jedna od rijetkih preostalih jednopartijskih [[Komunizam|komunističkih]] država na svijetu. Državna vlast je [[1986]]. odlučila da dopusti [[privatno preduzetništvo]]. Od tada, ekonomija je u značajnom rastu. Kao jedna od najsiromašnijih zemalja, Laos ima problema sa sivom ekonomijom i naročito sa prodajom i švercom droge, naročito [[heroin]]a.

Prvi most preko rijeke [[Mekong]] je otvoren u aprilu [[1994]]. S obzirom na to da je većina privrede orijentirana na suradnju sa [[Tajland]]om, ovo je bio veliki razvojni podsticaj. Rijeka Mekong je bogata ribom, tako da je [[ribolov]] razvijen i Laos izvozi riječnu ribu kao [[som]] i [[šaran]].

Oko 80% radnog stanovništva radi u [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Laos najviše izvozi gumu od [[kaučuk]]a, [[pirinač]], [[biber]], [[začini]], [[šećerna trska|šećernu trsku]], [[ananas]]... Ostale značajne djelatnosti su [[rudarstvo]] i [[turizam]]. Smetnja razvoju je velika emigracija kvalifikovane radne snage ([[odliv mozgova]]).

== Gradovi ==
{{location map start|Laos|float=right|width=270}}
{{location map marker|Laos|label=[[Vientiane]]|position=left|lat=17.96|long=102.6}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxé]]|position=left|lat=15.11|long=105.80}}
{{location map marker|Laos|label=[[Savannakhet]]|position=right|lat=16.56|long=104.75}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Prabang]]|position=left|lat=19.88|long=102.13}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sam Neua]]|position=left|lat=20.41|long=104.04}}
{{location map end|Laos|caption=Gradovi u Laosu}}
{{Glavni|Popis gradova u Laosu}}
Neki od najvažnijih gradova u državi nalaze se uz tok rijeke [[Mekong]]. 

Najveći i najvažniji grad je [[Vientiane]]. Ukupno stanovništvo glavnog grada procjenjuje se između 720.000 i 940.000 stanovnika. 

Zatim idu dva centra na jugu, uz tajlantsku granicu, tj. [[Savannakhet]] (oko 125.000 stanovnika) i [[Pakse]] (119.000). Slijedi niz manjih gradića koji se kreću između 15.000 i 45.000 stanovnika: [[Luang Prabang]], [[Sam Neua]], [[Sayaboury]], [[Thakek]], [[Pakxan]], [[Huay Xay]], [[Phongsaly]], [[Phonsavan]], [[Muang Xay]], [[Viengchan]], [[Attopu]], [[Čampasak]].

== Administrativna podjela ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:90%;&quot;
|- style=&quot;font-size:100%; text-align:right;&quot;
! scope=&quot;col&quot; | No.
! scope=&quot;col&quot; | Pokrajina
! scope=&quot;col&quot; | Glavni grad
! scope=&quot;col&quot; | Područje &lt;br&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;Popis iz 2005.
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;Popis iz 2015.
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;2023.&lt;br&gt;&lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
|-
! 1
| [[Attapeu (pokrajina)|Attapeu]] || [[Attapeu]] ([[Samakkhixay (okrug)|Samakkhixay]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|10.320|| style=&quot;text-align:right&quot;|112.120|| style=&quot;text-align:right&quot;|139.628|| style=&quot;text-align:right&quot;|147.000
|-
! 2
| [[Bokeo (pokrajina)|Bokeo]] || [[Houayxay]] ([[Houayxay (okrug)|Houayxay]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|6.196|| style=&quot;text-align:right&quot;|145.263|| style=&quot;text-align:right&quot;|179.243|| style=&quot;text-align:right&quot;|213.300
|-
! 3
| [[Bolikhamxai (pokrajina)|Bolikhamsai]] || [[Paksan]] ([[Paksane (okrug)|Paksane]]) ||style=&quot;text-align:right&quot;|14.863|| style=&quot;text-align:right&quot;|225.301|| style=&quot;text-align:right&quot;|273.691|| style=&quot;text-align:right&quot;|330.700
|-
! 4
| [[Champasak (pokrajina)|Champasak]] || [[Pakse]] ([[Pakse (okrug)|Pakse]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.415|| style=&quot;text-align:right&quot;|607.370|| style=&quot;text-align:right&quot;|694.023|| style=&quot;text-align:right&quot;|781.200
|-
! 5
| [[Houaphanh (pokrajina)|Houaphanh]] || [[Xam Neua]] ([[Xam Neua (okrug)|Xamneua]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.500|| style=&quot;text-align:right&quot;|280.938|| style=&quot;text-align:right&quot;|289.393|| style=&quot;text-align:right&quot;|317.100
|-
! 6
| [[Khammouane (pokrajina)|Khammouane]] || [[Thakhek]] ([[Thakhek (okrug)|Thakhek]]) ||style=&quot;text-align:right&quot;|16.315|| style=&quot;text-align:right&quot;|337.390|| style=&quot;text-align:right&quot;|392.052|| style=&quot;text-align:right&quot;|451.300
|-
! 7
| [[Luang Namtha (pokrajina)|Luang Namtha]] || [[Luang Namtha]] ([[Namtha (okrug)|Namtha]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|9.325|| style=&quot;text-align:right&quot;|145.310|| style=&quot;text-align:right&quot;|175.753|| style=&quot;text-align:right&quot;|208.900
|-
! 8
| [[Luang Prabang (pokrajina)|Luang Prabang]] || [[Luang Prabang]] ([[Luang Prabang (okrug)|Luang Prabang]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.875|| style=&quot;text-align:right&quot;|407.039|| style=&quot;text-align:right&quot;|431.889|| style=&quot;text-align:right&quot;|477.700
|-
! 9
| [[Oudomxay (pokrajina)|Oudomxay]] || [[Muang Xay]] ([[Xay (okrug)]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.370|| style=&quot;text-align:right&quot;|265.179|| style=&quot;text-align:right&quot;|307.622|| style=&quot;text-align:right&quot;|360.800
|-
! 10
| [[Phongsaly (pokrajina)|Phongsaly]] || [[Phongsali]] ([[Phongsaly (okrug)|Phongsaly]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.270|| style=&quot;text-align:right&quot;|165.447|| style=&quot;text-align:right&quot;|177.989|| style=&quot;text-align:right&quot;|197.600
|-
! 11
| [[Sainyabuli (pokrajina)|Sainyabuli]] || [[Sainyabuli|Sayabouly]] ([[Xayabury (okrug)|Xayabury]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.389|| style=&quot;text-align:right&quot;|338.669|| style=&quot;text-align:right&quot;|381.376|| style=&quot;text-align:right&quot;|439.400
|-
! 12
| [[Salavan (pokrajina)|Salavan]] || [[Salavan (city)|Salavan]] ([[Salavan (okrug)|Salavan]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|10.691|| style=&quot;text-align:right&quot;|324.327|| style=&quot;text-align:right&quot;|396.942|| style=&quot;text-align:right&quot;|464.800
|-
! 13
| [[Savannakhet (pokrajina)|Savannakhet]] || [[Savannakhet]] ([[Kaysone Phomvihane (okrug)|Kaysone Phomvihane]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|21.774|| style=&quot;text-align:right&quot;|825.902|| style=&quot;text-align:right&quot;|969.697|| style=&quot;text-align:right&quot;|1.117.500
|-
! 14
| [[Sekong (pokrajina)|Sekong]] || [[Sekong]] ([[Lam Mam (okrug)|Lamam]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|7.665|| style=&quot;text-align:right&quot;|84.995|| style=&quot;text-align:right&quot;|113.048|| style=&quot;text-align:right&quot;|136.700
|-
! 15
| [[Vientjanska prefektura]] || [[Vientiane]] ([[Chanthabouly (okrug)|Chanthabouly]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|3.920|| style=&quot;text-align:right&quot;|698.318|| style=&quot;text-align:right&quot;|820.940|| style=&quot;text-align:right&quot;|1.009.300
|-
! 16
| [[Vientiane (pokrajina)|Vientiane Province]] || [[Phonhong]] ([[Muang Phon-Hong (okrug)|Phonhong]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.610|| style=&quot;text-align:right&quot;|361.891|| style=&quot;text-align:right&quot;|419.090|| style=&quot;text-align:right&quot;|479.400
|-
! 17
| [[Xiangkhouang (pokrajina)|Xiengkhouang]] || [[Phonsavan]] ([[Pek (okrug)|Pek]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|14.751|| style=&quot;text-align:right&quot;|229.596|| style=&quot;text-align:right&quot;|244.684|| style=&quot;text-align:right&quot;|274.400
|-
! 18
| [[Xaisomboun (pokrajina)|Xaisomboun]]|| [[Anouvong]] ([[Anouvong (okrug)|Anouvong]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|8.551|| style=&quot;text-align:right&quot;|66.427|| style=&quot;text-align:right&quot;|85.168|| style=&quot;text-align:right&quot;|116.800
|-
! 
| '''Ukupno'''|| || style=&quot;text-align:right&quot;|236.800|| style=&quot;text-align:right&quot;|5.621.982|| style=&quot;text-align:right&quot;|6.492.228|| style=&quot;text-align:right&quot;|7.545.800
|}


{{Commonscat|Laos}}

== Vanjske veze ==
* [https://na.gov.la/?lang=en Zvanična stranica Narodne skupštine Laosa]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{en}} {{Cite book |last1=Stuart‑Fox |first1=Martin |authorlink1 = |date= 1997 | title= A History of Laos |url= https://archive.org/details/historyoflaos0000stua/page/n277/mode/2up |publisher= Cambridge University Press |location= Cambridge/New York |isbn=0521592356|pages=|ref = }}
{{refend}}

{{Azija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Laos| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]</text>
      <sha1>nhkoqru8zp90vs9sq1nqgu9yqkgv806</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656035</id>
      <parentid>42656032</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:52:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42656035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32645" sha1="8owjk3g0qe4zl9i2bur3sw0697uhidc" xml:space="preserve">{{Okvir_zemlje_svijeta |
  ime                         = &lt;small&gt;Narodna Demokratska Republika&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;Laos |
  izvorno_ime                 = ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ປະຊາຊົນລາວ&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao &lt;/small&gt;|
  ime_genitiv                 = Laosa |
  eng_ime                     = Laos |
  zastava                     = Flag of Laos.svg |
  grb                         = Emblem of Laos (1991-2025).svg |
  službeni_jezik = [[laoski jezik|laoski]] |
  glavni_grad                 = [[Vientiane]]  |
  predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
  predstavnik_države          = |vođa_titula1 = [[Predsjednik Laosa|predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Thongloun Sisoulith]]
|vođa_titula2 = [[Premijer Laosa|premijer]]
|vođa_ime2 = [[Phankham Viphavanh]]
 | površina_poredak            = 79         |
  površina                    = 236.800    |
  vode                        = 2          |
  stanovništvo_poredak        = 101        |
  stanovništvo                = 5.635.967  |
  godina_popisa               = 2002       |
  gustoća_stanovništva        = 24         |
  neovisnost                  = Od [[Francuska|Francuske]] [[19. 7.|19. srpnja]] [[1949]].|
  valuta                      = [[Kip (valuta)|kip]]    |
  stoti_dio_valute            = 100 ata       |
  vremenska_zona              = +7         |
  himna                       = [[Pheng Xat Lao]] |
  internetski_nastavak        = .la |
  pozivni_broj                = +856 |
  komentar                    = | 
  moto = Mir, neovisnost, demokracija, jedinstvo i blagostanje.
}}
'''Laos''', službeno '''Laoska Narodna Demokratska Republika''' je [[država]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu sa [[Tajland]]om, na zapadu sa Burmom ([[Mianmar]]om), na sjeveru sa [[Narodna Republika Kina|Kinom]], na istoku sa [[Vijetnam]]om i na jugu sa [[Kambodža|Kambodžom]].

=== Historija ===
Prva poljoprivredna naselja u dolini srednjeg toka rijeke Mekong datiraju iz 4000. pne, iako arheološki nalazi u pokrajinama [[Houaphan]] i [[Luang Prabang]] svjedoče o prisutnosti prapovijesnih ljudi na tim područjima prije otprilike 40.000 godina. Nalazi u grobnim mjestima iz oko 1500. pne. ukazuju na već složeno i razvijeno društvo. Oko 700. pne. željezni alati korišteni su na području današnjeg Laosa, što ukazuje na bliske kontakte sa susjednim indijskim i kineskim civilizacijama. Monumentalni kameni vrčevi u razini kamenih vrčeva također se mogu svrstati u [[željezno doba]]. Na području današnjeg sjevernog Laosa nalazi se [[Ravnica ćupova|Dolina vrčeva]], na prostranom teritoriju koji obuhvaća niz od približno 90 arheoloških nalazišta. Arheolozi i historičari još nisu ponudili potpuno objašnjenje o tom lokalitetu, no procjenjuje se da potječe iz razdoblja civilizacije koja je na tom području obitavala između 500. pne i 800. godine.

Najstarije etničke skupine u današnjem Laosu su [[Lua narod|Lua]] i [[Khmu narod|Khmu]], često kombinirani sa [[Lao Theung]] (&quot;Gorski Laošani&quot;), koji pripadaju austroazijskoj jezičnoj porodici. [[Tajski narodi|Tajci]] i [[Laošani]] koji su kasnije emigrirali zvali su ih kao ''kha'' (ຂ້າ), ali se to smatra pogrdnim jer može značiti i &quot;sluga&quot; ili &quot;rob&quot;. Njihova prisutnost je dokumentirana od oko 500. godine. U to vrijeme je jug današnjeg Laosa pripadao državi Funan. Grad [[Shrestapura]] vjerojatno se nalazio u južnoj laoskoj pokrajini [[Čampasak (pokrajina)|Čampasak]], jednoj od prijestolnica državne zajednice [[Čenla]] koja je postojala od [[6. vijek|6.]] do [[8. vijek|8. stoljeća]], nasljednice Funana i preteče kasnijeg [[Kmersko Carstvo|Kmerskog carstva]]. Početkom [[8. vijek]]a, prema kineskim kronikama, Čenla je se podijelila na &quot;kopnenu Čenlu&quot; i &quot;morsku Čenlu&quot;. Južni Laos bio je dio središnjeg područja &quot;kopnene Čenle&quot;. [[Tajski narodi]], kojima pripadaju [[Laošani]], vjerojatno su migrirali iz Kine u sjeverne dijelove [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], uključujući sjeverni Laos, tijekom prvog milenijuma. Tajska plemena koja su se naselila u srednjoj dolini [[Mekong]]a nazivaju se Laošani. Drugi Tajci, ''Fuan'' (พวน), naselili su &quot;Ravnicu kamenih ćupova&quot;. Sve do prijelaza iz [[19. vijek|19.]] u [[20. vijek]], &quot;''Lao''&quot; i &quot;''Tai''&quot; još su se mogli koristiti kao sinonimi, a tek tada su se pojavili zasebni [[Nacija|nacionalni]] [[identitet]]i. Budući da su se Tajci i Laošani naselili u riječnim dolinama i obrađivali vlažna rižina polja, dok su &quot;''Kha''&quot; živjeli na planinskim padinama, te dvije etničke skupine su koegzistirale uglavnom bez konkurencije – razlika koja još uvijek donekle postoji do danas. Laošani – kao i drugi Tajci u jugoistočnoj Aziji – stvorili su [[pleme]]nske [[Kneževina|kneževine]] nazvane ''Müang'', od kojih se svaka sastojala od nekoliko sela i kojima je vladao poglavica (''chao''). Jedan od najstarijih Müanga bio je ''Müang Sua'', današnji [[Luang Prabang]], koji je vjerojatno osnovan u [[11. vijek|11. stoljeću]]. Laošani su usvojili [[budizam]], ali su također nastavili održavati [[Animizam|animističke]] tajske običaje, poput štovanja predaka i lokalnih duhova (''phi''). U [[12. vijek|12.]] i [[12. vijek]]u veliki dijelovi današnjeg Laosa pripadali su kmerskom carstvu [[Angkor]].

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj [[Narodna Republika Kina|Kini]] u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo [[Lan Xing]] koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. Obično se prihvaća da je početna točka stvarne historija Laosa [[1353.]] godina, kada je vladar Müang Suā, Fa Ngum, nekadašnji zapovjednik u Angkorskoj vojsci, osnovao kraljevstvo ''[[Lan Xang]] Hom Khao'' tj. &quot;Kraljevina milijuna slonova pod jednim bijelim kišobranom&quot;. Lan Xang nije bila jedinstvena država, nego ''[[Mandala (politika)|mandala]]'', složena državna struktura sastavljena od nekoliko Müanga, koji su priznavali političko i duhovno središte{{efn|Luang Prabang do [[1563]], potom [[Vientiane]].}} i kralja kao vrhovnog gospodara, ali su ostali autonomni u unutarnjim poslovima. Pojava Lan Xanga pogodovao je pad Angkora. U doba svoje najveće snage trgovina i obrazovanje države su dostigli visoku razinu.

U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. Nakon smrti Sulinyavongsa, Lan Xang je se raspala usred sporova oko nasljeđivanja prijestolja i podijeljena je u tri zasebne monarhije. Međutim, ponovljene invazije moćnijih susjeda iz Burme, Siama (Tajlanda) i Vijetnama, ustanovile su lokalnu hegemoniju tih država. Budući da je Vijetnam na [[Mekong]] gledao kao na svoju zapadnu granicu, a Sijam na Anamitsku kordiljeru (''Truong Son'') kao na istočnu granicu svoje zone utjecaja, Laos je pripadao objema preklapajućim sferama moći i činio je tampon između njih. Razni laoski vladari uravnotežili su dva moćna susjeda, ponekad naginjući jednom, ponekad drugom, a ponekad plaćajući danak objema stranama u isto vrijeme. U unutarnjim poslovima, međutim, zadržali su široku autonomiju, iako je Lao Müang u današnjem sjeveroistočnom Tajlandu sve više spadao pod izravnu kontrolu Siama, a Xiang Khouang pod kontrolu Vijetnama.

Godine [[1827.]] kralj [[Kralj Anuvong|Anuvong]] od Vientianea (vladao: 1805-1828) pobunio je se protiv sijamske nadmoći. Međutim, njegove trupe su odbijene nakon početnih uspjeha. Anuvong je javno izložen i pogubljen u [[Bangkok]]u. Danas ga se štuje kao laoskog nacionalnog heroja, iako u to vrijeme nacija Laosa još nije bila zamisliva. Kraljevina Vientiane izgubila je autonomiju, a glavni grad je sravnjen sa zemljom. Velik dio stanovništva današnjeg središnjeg Laosa prebačen je na zapadnu stranu Mekonga (današnji Tajland).

U [[19. vijek|19. stoljeću]] [[Francuska]] je postupno uključila Laos u svoje kolonijalno carstvo. Naime od sredina stoljeća Francuska je stjecala sve veći utjecaj kao [[Kolonijalizam|kolonijalna]] sila u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji. Godine [[1893.]] Francuzi su osvojili lijevu obalu Mekonga i prisilili Sijam da prizna Mekong kao svoju granicu. Područja naseljena Laošanima zapadno od Mekonga, međutim, ostala su sa Siamom. Oni i danas čine Thai Isan. Mekong je postao granična rijeka od središnje arterije područja naseljavanja Laosa. Današnji Laos je uključen u francusku koloniju Francuske Indokine kao Protektorat Laos. Međutim, svi planovi za gospodarski razvoj zemlje ostali su nerealizirani. Početkom 20. stoljeća u Francuskoj Indokini formiraju se pokreti otpora protiv kolonijalne vlasti; pojavila se ideja o laoskoj naciji.[48] Između ostalog, Ho Chi Minh je 1930. godine osnovao Komunističku partiju Indokine čiji je cilj bio istjerati kolonijalne vladare.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Laos je okupirala [[Japanska carska vojska|japanska vojska]]. Nakon što se [[Japansko Carstvo|Japan]] bezuvjetno predao i morao povući iz zemlje, Laos je 12. oktobra 1945. proglasio svoju neovisnost. Međutim, opet je došao pod vlast Francuske. Dana 19. jula 1949. potpisan je Francusko-laoški ugovor prema kojim je Laos trebao postati neovisnan član unutar Franuske unije. ''Lao Isara''{{efn|Lao Isara (ລາວອິດສະຫຼະ) tj. &quot;Slobodni Lao&quot;, pokret za neovisnost Laosa.}} je se tada podijelio jer su samo neki laoski borci za neovisnost bili zadovoljni sa sporazumom sa Francuzima. U godinama koje su uslijedile utjecaj Francuske je opao, održavali su se izbori, a [[SAD|Sjedninjene Države]] dobivale su na utjecaju. Francuska je u konačnici poražena u Vijetnamu, a 21. jula [[1954]], tijekom Indokineske konferencije (Ženevska konferencija), Francuska je službeno odustala od svih zahtjeva u Indokini i pristala povući svoje trupe i priznati neovisnost Laosa, čime je Laos konačno dobio potpuni suverenitet. Godine [[1958.]] uvedeno je aktivno i pasivno opće biračko pravo žena.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevina. [[Vijetnamski rat]] u susjednom [[Vijetnam]]u prouzročio je političku nestabilnost. Američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci [[Vijetkong]]a. Građanski rat u Laosu bio je povezan sa Vijetnamskim ratom. Sjeverni Vijetnamci podržavali su Pathet Lao gerilce pokreta ''Pathet Lao'' (ປະເທດລາວ) protiv laoške vlade, koju su podržavale Sjedinjene Države. Laos je bio službeno neutralan u Vijetnamskom ratu. Godine 1959. Sjeverni Vijetnam je napao Laos kako bi kontrolirao i proširio [[Ho Ši Minov put|put za Ho Ši Min]]. [[CIA]] je [[1960-e|1960-ih]] organizirala gerilsku protuvojsku sastavljenu od pripadnika naroda Hmong iz Long Tienga za borbu protiv Pathet Laoa. Ovaj sukob bio je uglavnom nepoznat međunarodnoj javnosti. U početku uspješna operacija završila je katastrofom i rezultirala smrću i bijegom mnogih Hmonga. Ho Ši Minov put uglavnom prolazi kroz Laos i bio je samo djelomičan aspekt borbe protiv komunizma. Procjenjuje se da je 2,5 tona eksploziva po stanovniku bačeno na Laos tijekom američkog bombardiranja područja. Kao rezultat toga, Laos je do danas jedna od najteže bombardiranih zemalja na svijetu, sa visokim udjelom neeksplodiranih bombi i nagaznih mina.

Godine [[1975]], nakon završetka Vijetnamskog rata, snage ''Pathet Laoa'' pod utjecajem [[komunizam|komunistista]] zbacile su kralja i preuzele su vlast u revoluciji bez krvi{{efn|Laoška revolucija je imala znatno blaži sraz u usporedbi sa onom koja se razvila u susjednoj Kambodži.}} i [[2. decembra]] 1975. proglasile [[Republika|republiku]] odnosno Narodnu Demokratsku Republiku Laos. Novi Laos je učvrstio veze sa Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek nili na vlasti, gospodarstvo je se postupno preoblikovalo po tržišnom modelu. Narodna revolucionarna stranka Laosa izabrana je za vladajuću stranku u zemlji, a prvi premijer, Kaysone Phomvihane, ostao je na dužnosti do [[1992.]] godine. Politička i ekonomska represija nastavila je ostavljati zemlju nesigurnom i nestabilnom, a oko 10% stanovništva napustilo je Laos, prvenstveno u Tajland, Francusku, Sjedinjene Države i Australiju.

Zbog ozbiljnih gospodarskih problema, Laos je od [[1986.]] godine pokrenuo politiku otvaranja i [[Reformizam|reformi]] pod nazivom &quot;Novi ekonomski mehanizam&quot; sa ciljem ostvarivanja postupnog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo. U sklopu tih reformi provedena je gospodarska liberalizacija i jačanje gospodarskih odnosa sa inozemstvom. Postupno su se poduzele i političke reforme. Dana [[14. augusta]] [[1991.]] Narodna skupština donijela je prvi [[ustav]] od dolaska komunista na vlast, a Laos je od [[1997.]] član [[ASEAN|Saveza država jugoistočne Azije]]. Još uvijek postoji neriješen sukob u posebnoj zoni Saysomboun (sjeveroistočno od Vientianea), gdje se borbe između komunističke vlade i naoružanih skupina otpora nastavljaju i danas. Članovi ovih skupina otpora uglavnom su regrutirani iz reda pripadnika Hmong manjine i povukli su se u planinska područja gdje žive u velikom siromaštvu. Ponovljeni su napadi i napadi i oko Vientianea i na važnim prometnim rutama, čijim žrtvama postaju strani turisti. Sa druge strane, postoje i izvješća o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava od strane vojske u borbi protiv pobunjenika.

== Toponim Laos ==
Riječ &quot;Laos&quot; skovali su [[Francuzi]], koji su [[1893.]] godine ujedinili tri laoska kraljevstva u [[Francuska Indokina|Francuskoj Indokini]]. Ime zemlje piše se isto kao i množina dominantne i najčešće etničke skupine, [[Laošani|naroda Lao]].&lt;ref name=&quot;tripsavvy&quot;&gt;{{cite web |last1=Rodgers |first1=Greg |title=How to Say &quot;Laos&quot; |url=https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |website=TripSavvy |access-date=18 March 2020 |archive-date=3 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303055220/https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Na [[Laoski jezik|laoskom jeziku]] ime zemlje je &quot;''Muang Lao''&quot; (ເມືອງລາວ) ili &quot;''Pathet Lao''&quot; (ປະເທດລາວ), a oba doslovno znače &quot;zemlja Lao (naroda)&quot;.&lt;ref name=&quot;Kislenko2009&quot;&gt;{{cite book |last=Kislenko |first=Arne |title=Culture and customs of Laos |url=https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |year=2009 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-33977-6 |page=20 |access-date=27 June 2015 |archive-date=10 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410140208/https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Laos Topography.png|thumb|right|250px|Karta Laosa.]]
Laos je jedna od rijetkih zemalja u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] bez izlaza na more. Geografski gledano, Laos uglavnom određuju rijeka [[Mekong]], [[Anamsko gorje|gorje Anama]] i [[Visoravan Bolaven|visoravan Bolaven]]. Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh [[Phou Bia]], 2.817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku [[Mekong]] i njene pritoke ([[Nam Ou]], [[Nam Tha]], [[Nam Beng]], [[Nam Khan]], [[Nam Xeuang]], [[Nam Ngum]], [[Nam Lik]], [[Nam Kading]], [[Nam Theun]], [[Xe Bangfai]], [[Xe Bang Hiang]], [[Xe Don]], [[Xe Set]], [[Sekong]]). Laos ima ukupnu površinu od 236.800 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što ga čini zemljom veličine negdje između Rumunije i Italije. Približno 15% zemlje je ravničarsko, dok je 36% brežuljkasto. Nadalje, 31% je planinsko područje, a preostalih 18% čine visoravni na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara. Najveći dio ravnice čini dolina rijeke Mekong, u kojoj se nalaze glavni gradovi zemlje: [[Luang Prabang]], [[Vientiane]], [[Thakhek]], [[Savannakhet]], [[Čampasak]] i [[Pakxé]]. Prema procjenama, između 62 % i 71,9 % teritorija Laosa je prekriveno šumama, što čini dvije trećine zemlje. Samo vrlo mali dio teritorija (između 0,3% i 0,4%) zauzimaju urbana područja. Među najdužim rijekama, [[Mekong]] protječe kroz Laos i duž njegove granice u duljini od 1.835 kilometara, a [[Sekong]] prolazi kroz 320 kilometara zemlje, nakon čega slijede [[Nam Ou]] (448 kilometara), [[Nam Ngum]] (354 kilometra) i [[Nam Theun]] (338 kilometara). Zemlja ima malo prirodnih jezera – od kojih su glavna [[Nong Fa]] i [[Nong Han]] – a slijede ih umjetna jezera [[Nam Ngum (jezero)|Nam Ngum]] i [[Nam Ngum 2]]. Glavne planine u Laosu su:
* [[Phou Bia]], 2.817 metara nadmorske visine;
* [[Phu Xai Lai Leng]], 2.720 metara;
* [[Rao Co]], 2.286 metara;
* [[Phou Louey]], 2.257 metara;
* [[Phu Soi Dao]], 2.120 metara;
* [[Pu Ke]], 2.079 metara;
* [[Shiceng Dashan]], 1.830 metara;
* [[Dong Ap Bia]], 937 metara.
Laos je izduženo područje koje se proteže u smjeru sjever-jug. Udaljenost između njegovih sjevernih i južnih krajnjih točaka iznosi približno 1.140 kilometara. Najveća širina držžave iznosi 510 kilometara, dok na najužem mjestu raspon od istoka prema zapadu iznosi svega 140 kilometara.

== Klima ==
[[Datoteka:Laos_map_of_Köppen_climate_classification.svg|thumb|right|350px|Klimatska karta Laosa]]
Laos ima klimu [[Tropska savanska klima|tropske savane]] po [[monsun]]skom uzorku (v. [[Tropska klima]]). Ima jedno izrazito kišno razdoblje od maja do oktobra, nakon čega slijedi sušno razdoblje od novembra do aprila. Prema lokalnoj tradiciji broje se tri godišnja doba – kišno, hladno i vruće – budući da su zadnja dva mjeseca od sušne sezone osjetno toplija od prethodna četiri mjeseca. U planinskom području postoji značajna varijacija temperature.

Tijekom kišne sezone jugozapadni monsunski vjetrovi izlože prosječno 1300–2300&amp;nbsp;mm oborine, do najviše 4100&amp;nbsp;mm na visoravni Bolovena. Sušnom sezonom dominira sjeveroistočni monsun. Temperature, od 16-21&amp;nbsp;°C u hladnim mjesecima od decembra do februara, rastu do više od 32&amp;nbsp;°C u martu i aprilu, neposredno prije početka kiše. Tijekom vlažne sezone prosječna temperatura je 27&amp;nbsp;°C.

{{Weather box
| location = [[Vientiane]] (1981–2010)
| metric first = Yes
| single line = Yes
| Jan record high C = 36.0
| Feb record high C = 38.0
| Mar record high C = 40.0
| Apr record high C = 41.4
| May record high C = 42.5
| Jun record high C = 39.5
| Jul record high C = 39.0
| Aug record high C = 37.2
| Sep record high C = 37.5
| Oct record high C = 36.8
| Nov record high C = 36.0
| Dec record high C = 36.0
| year record high C = 42.5
| Jan high C = 28.7
| Feb high C = 30.8
| Mar high C = 33.1
| Apr high C = 34.6
| May high C = 33.1
| Jun high C = 32.2
| Jul high C = 31.6
| Aug high C = 31.2
| Sep high C = 31.3
| Oct high C = 31.2
| Nov high C = 30.1
| Dec high C = 28.3
| year high C = 31.1
| Jan mean C = 22.4
| Feb mean C = 24.7
| Mar mean C = 27.1
| Apr mean C = 29.0
| May mean C = 28.4
| Jun mean C = 28.1
| Jul mean C = 27.7
| Aug mean C = 27.5
| Sep mean C = 27.3
| Oct mean C = 26.8
| Nov mean C = 24.8
| Dec mean C = 22.2
| year mean C = 26.3
| Jan low C = 17.4
| Feb low C = 19.6
| Mar low C = 22.1
| Apr low C = 24.5
| May low C = 24.9
| Jun low C = 25.2
| Jul low C = 25.0
| Aug low C = 24.8
| Sep low C = 24.3
| Oct low C = 23.4
| Nov low C = 20.5
| Dec low C = 17.3
| year low C = 22.4
| Jan record low C = 3.3
| Feb record low C = 7.6
| Mar record low C = 10.0
| Apr record low C = 16.8
| May record low C = 19.0
| Jun record low C = 20.0
| Jul record low C = 19.5
| Aug record low C = 20.6
| Sep record low C = 18.8
| Oct record low C = 12.9
| Nov record low C = 8.9
| Dec record low C = 5.0
| year record low C = 3.3
| precipitation colour = green
| Jan precipitation mm = 7.8
| Feb precipitation mm = 15.3
| Mar precipitation mm = 39.2
| Apr precipitation mm = 92.8
| May precipitation mm = 233.5
| Jun precipitation mm = 264.6
| Jul precipitation mm = 307.2
| Aug precipitation mm = 332.9
| Sep precipitation mm = 270.2
| Oct precipitation mm = 96.6
| Nov precipitation mm = 13.5
| Dec precipitation mm = 3.7
| year precipitation mm = 1677.2
| Jan rain days = 1.0
| Feb rain days = 2.0
| Mar rain days = 5.0
| Apr rain days = 8.0
| May rain days = 16.0
| Jun rain days = 19.0
| Jul rain days = 20.0
| Aug rain days = 22.0
| Sep rain days = 17.0
| Oct rain days = 9.0
| Nov rain days = 2.0
| Dec rain days = 1.0
| year rain days = 122.0
| Jan humidity = 70
| Feb humidity = 68
| Mar humidity = 66
| Apr humidity = 69
| May humidity = 78
| Jun humidity = 82
| Jul humidity = 82
| Aug humidity = 84
| Sep humidity = 83
| Oct humidity = 78
| Nov humidity = 72
| Dec humidity = 70
| year humidity = 75
| Jan sun = 239.8
| Feb sun = 216.9
| Mar sun = 218.5
| Apr sun = 227.6
| May sun = 195.3
| Jun sun = 140.8
| Jul sun = 129.9
| Aug sun = 133.0
| Sep sun = 165.9
| Oct sun = 210.5
| Nov sun = 228.5
| Dec sun = 246.6
| year sun = 2353.5
| source 1 = [[World Meteorological Organization]],&lt;ref name=WMOCLINO&gt;{{cite web
| archive-url = https://web.archive.org/web/20210716235244/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| archive-date = 16 July 2021
| url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010
| publisher = World Meteorological Organization
| access-date = 16 July 2021}}&lt;/ref&gt; [[Deutscher Wetterdienst]] (ekstremi klime 1907–1990),&lt;ref&gt;
{{cite web
| url = http://www.dwd.de/DWD/klima/beratung/ak/ak_489400_kt.pdf
| title = Klimatafel von Vientiane (Viangchan) / Laos
| work = Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world
| publisher = Deutscher Wetterdienst
| language = de
| access-date = 23 January 2016}}&lt;/ref&gt; Pogoda.ru.net,&lt;ref name=pogoda&gt;
{{cite web|url=http://www.pogodaiklimat.ru/climate4.php?id=48940|script-title=ru:КЛИМАТ УЛАН-БАТОРА|publisher=Pogoda.ru.net|language=ru|access-date=4 January 2015}}&lt;/ref&gt; tutiempo.net&lt;ref name=RID&gt;{{Cite web |last=S.L |first=Tutiempo Network |title=Climate Vientiane - Climate data (489400) |url=https://en.tutiempo.net/climate/ws-489400.html |access-date=2023-03-26 |website=www.tutiempo.net |language=en}}&lt;/ref&gt;
| source 2 = [[NOAA]] (humidity 1961–1990)&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web
| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_II/LA/48940.TXT
| title = Vientiane Climate Normals 1961–1990
| publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration
| access-date = 29 November 2013}}&lt;/ref&gt;
| date = August 2010
| source = 
}}

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Laos-demography.png|thumb|320px|right|Rast stanovništva od 1800. do danas]]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Laos je imao 5.635.967 stanovnika, dok je popisom iz 2015. godine zabilježeno 6.492.228 stanovnika. Procjenjuje se da je 2022. godine zemlja imala 7.749.595 stanovnika. Laos je zemlja s vrlo niskom prosječnom gustoćom naseljenosti u usporedbi s [[Indokina|Indokinom]], [[Azija|Azijom]] i s svjetskim prosjekom. Štoviše, stanovništvo je raspoređeno neravnomjerno, doline rijeke Mekonga su gusto naseljene i u njima se nalaze glavni gradovi, dok su prostrana planinska područja na sjeveru i istoku rijetko naseljena, s tek ponekim raštrkanim selom. Između [[2000.]] i [[2022.]] godine zemlja je zabilježila znatan rast stanovništva, uz prosječnu godišnju stopu rasta od približno 1,6%. Najveći gradovi su [[Vientiane]], [[Pakxé]], [[Savannakhet]] u dolini [[Mekong]]a i [[Sam Neua]] i [[Luang Prabang]] na sjeveru.

Laos je dom velikom broju različitih etničkih skupina koje stručnjaci svrstavaju u makroskupine. Najbrojnija su [[Laošani]] čiji je jezik blizak [[tajlandski jezik|tajlandskom]] i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji [[Hmong]] koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. 

Najzastupljenija religija je [[Theravada|Teravada]] [[Budizam]] (66% stanovništva) a zatim prati tradicionalna vjera naroda Tai (''Satsana Phi'', ສະໜາຜີ) koju prati 30,7% stanovnika. Postoji jedna relativno mala kršćanska zajednica (1,50%) koji većinom čine [[Rimokatolicizam|katolici]] i [[Protestantizam|protestanti]] ([[Kršćanska adventistička crkva|adventisti]], [[metodisti]] i drugi). Postoje također male zajednice drugih vjera (islam, bahai, konfucijanizam, taoizam).

Prosječna životna dob stanovništva iznosi 26,3 godine. Ukupni očekivani životni vijek iznosi 69 godina – približno 67 godina za muškarce i oko 71 godinu za žene.

== Gospodarstvo ==
Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu, Laos je još uvijek siromašna zemlja sa nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je [[poljoprivreda]] (uzgoj [[riža|riže]]). [[Bruto domaći proizvod|BDP]] je u 2003. bio 1.700 [[američki dolar|USD]] po glavi, mjereno po PPP-u.

Laos je jedna od rijetkih preostalih jednopartijskih [[Komunizam|komunističkih]] država na svijetu. Državna vlast je [[1986]]. odlučila da dopusti [[privatno preduzetništvo]]. Od tada, ekonomija je u značajnom rastu. Kao jedna od najsiromašnijih zemalja, Laos ima problema sa sivom ekonomijom i naročito sa prodajom i švercom droge, naročito [[heroin]]a.

Prvi most preko rijeke [[Mekong]] je otvoren u aprilu [[1994]]. S obzirom na to da je većina privrede orijentirana na suradnju sa [[Tajland]]om, ovo je bio veliki razvojni podsticaj. Rijeka Mekong je bogata ribom, tako da je [[ribolov]] razvijen i Laos izvozi riječnu ribu kao [[som]] i [[šaran]].

Oko 80% radnog stanovništva radi u [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Laos najviše izvozi gumu od [[kaučuk]]a, [[pirinač]], [[biber]], [[začini]], [[šećerna trska|šećernu trsku]], [[ananas]]... Ostale značajne djelatnosti su [[rudarstvo]] i [[turizam]]. Smetnja razvoju je velika emigracija kvalifikovane radne snage ([[odliv mozgova]]).

== Gradovi ==
{{location map start|Laos|float=right|width=270}}
{{location map marker|Laos|label=[[Vientiane]]|position=left|lat=17.96|long=102.6}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxé]]|position=left|lat=15.11|long=105.80}}
{{location map marker|Laos|label=[[Savannakhet]]|position=right|lat=16.56|long=104.75}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Prabang]]|position=left|lat=19.88|long=102.13}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sam Neua]]|position=left|lat=20.41|long=104.04}}
{{location map end|Laos|caption=Gradovi u Laosu}}
{{Glavni|Popis gradova u Laosu}}
Neki od najvažnijih gradova u državi nalaze se uz tok rijeke [[Mekong]]. 

Najveći i najvažniji grad je [[Vientiane]]. Ukupno stanovništvo glavnog grada procjenjuje se između 720.000 i 940.000 stanovnika. 

Zatim idu dva centra na jugu, uz tajlantsku granicu, tj. [[Savannakhet]] (oko 125.000 stanovnika) i [[Pakse]] (119.000). Slijedi niz manjih gradića koji se kreću između 15.000 i 45.000 stanovnika: [[Luang Prabang]], [[Sam Neua]], [[Sayaboury]], [[Thakek]], [[Pakxan]], [[Huay Xay]], [[Phongsaly]], [[Phonsavan]], [[Muang Xay]], [[Viengchan]], [[Attopu]], [[Čampasak]].

== Administrativna podjela ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:90%;&quot;
|- style=&quot;font-size:100%; text-align:right;&quot;
! scope=&quot;col&quot; | No.
! scope=&quot;col&quot; | Pokrajina
! scope=&quot;col&quot; | Glavni grad
! scope=&quot;col&quot; | Područje &lt;br&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;Popis iz 2005.
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;Popis iz 2015.
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;2023.&lt;br&gt;&lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
|-
! 1
| [[Attapeu (pokrajina)|Attapeu]] || [[Attapeu]] ([[Samakkhixay (okrug)|Samakkhixay]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|10.320|| style=&quot;text-align:right&quot;|112.120|| style=&quot;text-align:right&quot;|139.628|| style=&quot;text-align:right&quot;|147.000
|-
! 2
| [[Bokeo (pokrajina)|Bokeo]] || [[Houayxay]] ([[Houayxay (okrug)|Houayxay]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|6.196|| style=&quot;text-align:right&quot;|145.263|| style=&quot;text-align:right&quot;|179.243|| style=&quot;text-align:right&quot;|213.300
|-
! 3
| [[Bolikhamxai (pokrajina)|Bolikhamsai]] || [[Paksan]] ([[Paksane (okrug)|Paksane]]) ||style=&quot;text-align:right&quot;|14.863|| style=&quot;text-align:right&quot;|225.301|| style=&quot;text-align:right&quot;|273.691|| style=&quot;text-align:right&quot;|330.700
|-
! 4
| [[Champasak (pokrajina)|Champasak]] || [[Pakse]] ([[Pakse (okrug)|Pakse]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.415|| style=&quot;text-align:right&quot;|607.370|| style=&quot;text-align:right&quot;|694.023|| style=&quot;text-align:right&quot;|781.200
|-
! 5
| [[Houaphanh (pokrajina)|Houaphanh]] || [[Xam Neua]] ([[Xam Neua (okrug)|Xamneua]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.500|| style=&quot;text-align:right&quot;|280.938|| style=&quot;text-align:right&quot;|289.393|| style=&quot;text-align:right&quot;|317.100
|-
! 6
| [[Khammouane (pokrajina)|Khammouane]] || [[Thakhek]] ([[Thakhek (okrug)|Thakhek]]) ||style=&quot;text-align:right&quot;|16.315|| style=&quot;text-align:right&quot;|337.390|| style=&quot;text-align:right&quot;|392.052|| style=&quot;text-align:right&quot;|451.300
|-
! 7
| [[Luang Namtha (pokrajina)|Luang Namtha]] || [[Luang Namtha]] ([[Namtha (okrug)|Namtha]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|9.325|| style=&quot;text-align:right&quot;|145.310|| style=&quot;text-align:right&quot;|175.753|| style=&quot;text-align:right&quot;|208.900
|-
! 8
| [[Luang Prabang (pokrajina)|Luang Prabang]] || [[Luang Prabang]] ([[Luang Prabang (okrug)|Luang Prabang]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.875|| style=&quot;text-align:right&quot;|407.039|| style=&quot;text-align:right&quot;|431.889|| style=&quot;text-align:right&quot;|477.700
|-
! 9
| [[Oudomxay (pokrajina)|Oudomxay]] || [[Muang Xay]] ([[Xay (okrug)]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.370|| style=&quot;text-align:right&quot;|265.179|| style=&quot;text-align:right&quot;|307.622|| style=&quot;text-align:right&quot;|360.800
|-
! 10
| [[Phongsaly (pokrajina)|Phongsaly]] || [[Phongsali]] ([[Phongsaly (okrug)|Phongsaly]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.270|| style=&quot;text-align:right&quot;|165.447|| style=&quot;text-align:right&quot;|177.989|| style=&quot;text-align:right&quot;|197.600
|-
! 11
| [[Sainyabuli (pokrajina)|Sainyabuli]] || [[Sainyabuli|Sayabouly]] ([[Xayabury (okrug)|Xayabury]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.389|| style=&quot;text-align:right&quot;|338.669|| style=&quot;text-align:right&quot;|381.376|| style=&quot;text-align:right&quot;|439.400
|-
! 12
| [[Salavan (pokrajina)|Salavan]] || [[Salavan (city)|Salavan]] ([[Salavan (okrug)|Salavan]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|10.691|| style=&quot;text-align:right&quot;|324.327|| style=&quot;text-align:right&quot;|396.942|| style=&quot;text-align:right&quot;|464.800
|-
! 13
| [[Savannakhet (pokrajina)|Savannakhet]] || [[Savannakhet]] ([[Kaysone Phomvihane (okrug)|Kaysone Phomvihane]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|21.774|| style=&quot;text-align:right&quot;|825.902|| style=&quot;text-align:right&quot;|969.697|| style=&quot;text-align:right&quot;|1.117.500
|-
! 14
| [[Sekong (pokrajina)|Sekong]] || [[Sekong]] ([[Lam Mam (okrug)|Lamam]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|7.665|| style=&quot;text-align:right&quot;|84.995|| style=&quot;text-align:right&quot;|113.048|| style=&quot;text-align:right&quot;|136.700
|-
! 15
| [[Vientjanska prefektura]] || [[Vientiane]] ([[Chanthabouly (okrug)|Chanthabouly]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|3.920|| style=&quot;text-align:right&quot;|698.318|| style=&quot;text-align:right&quot;|820.940|| style=&quot;text-align:right&quot;|1.009.300
|-
! 16
| [[Vientiane (pokrajina)|Vientiane Province]] || [[Phonhong]] ([[Muang Phon-Hong (okrug)|Phonhong]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.610|| style=&quot;text-align:right&quot;|361.891|| style=&quot;text-align:right&quot;|419.090|| style=&quot;text-align:right&quot;|479.400
|-
! 17
| [[Xiangkhouang (pokrajina)|Xiengkhouang]] || [[Phonsavan]] ([[Pek (okrug)|Pek]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|14.751|| style=&quot;text-align:right&quot;|229.596|| style=&quot;text-align:right&quot;|244.684|| style=&quot;text-align:right&quot;|274.400
|-
! 18
| [[Xaisomboun (pokrajina)|Xaisomboun]]|| [[Anouvong]] ([[Anouvong (okrug)|Anouvong]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|8.551|| style=&quot;text-align:right&quot;|66.427|| style=&quot;text-align:right&quot;|85.168|| style=&quot;text-align:right&quot;|116.800
|-
! 
| '''Ukupno'''|| || style=&quot;text-align:right&quot;|236.800|| style=&quot;text-align:right&quot;|5.621.982|| style=&quot;text-align:right&quot;|6.492.228|| style=&quot;text-align:right&quot;|7.545.800
|}


{{Commonscat|Laos}}

== Vanjske veze ==
* [https://na.gov.la/?lang=en Zvanična stranica Narodne skupštine Laosa]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{en}} {{Cite book |last1=Stuart‑Fox |first1=Martin |authorlink1 = |date= 1997 | title= A History of Laos |url= https://archive.org/details/historyoflaos0000stua/page/n277/mode/2up |publisher= Cambridge University Press |location= Cambridge/New York |isbn=0521592356|pages=|ref = }}
{{refend}}

{{Azija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Laos| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]</text>
      <sha1>8owjk3g0qe4zl9i2bur3sw0697uhidc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656036</id>
      <parentid>42656035</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T02:09:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>infokutija</comment>
      <origin>42656036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35518" sha1="s6dzp9dgmir0xg5rbzqqr7q366i7sk0" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = &lt;small&gt;Narodna Demokratska Republika&lt;/small&gt;
| ime                     = Laos
| izvorno_ime             = ສາທາລະນະລັດປະຊາທິປະໄຕ&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ປະຊາຊົນລາວ&lt;small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Sathalanalat Paxathipatai Paxaxon Lao &lt;/small&gt;
| ime_genitiv             = Laos
| status             = 
| zastava            = Flag of Laos.svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Emblem of Laos (1991-2025).svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = Grb
| geslo              = 
| geslo_prijevod     = 
| državna_himna      = [[Pheng Xat Lao]]
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Laos (orthographic projection).svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = 
| slika_karte2 = 
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Vientiane]]
| latd  =  | latm  = | latNS  = 
| longd =  | longm = | longEW = 
| najveći_grad         = 
| tip_najvećeg_naselja = 
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = [[laoski jezik|Laoski]]
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    = 
| etničke_grupe        = 
| etničke_grupe_godina = 
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = [[Unitarna država|Unitarna]] komunistička država
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Laosa|Predsjednik]]
| vođa_ime1    = {{nowrap|[[Thongloun Sisoulith]]}}
| vođa_titula2 = [[Premijer Laosa|Premijer]]
| vođa_ime2    = [[Sonexay Siphandone]]
| vođa_titula3 = 
| vođa_ime3    = 
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = 
| gornji_dom   = 
| donji_dom    = 
| suverenitet_tip      = 
| suverenitet_napomena = 
| uspostava_događaj1   = 
| uspostava_datum1     =
| uspostava_događaj2   = 
| uspostava_datum2     = 
| uspostava_događaj3   = 
| uspostava_datum3     = 
| uspostava_događaj4   = 
| uspostava_datum4     = 
| uspostava_događaj5   = 
| uspostava_datum5     = 
| uspostava_događaj6   = 
| uspostava_datum6     = 
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 236800
| površina_oznaka  = Ukupno
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 
| vode             = 
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = 7.749.595
| stanovništvo_proc_godina  = [[2022.]]
| stanovništvo_proc_rang    = 
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 
| stanovništvo_gustina_rang = 
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = 
| GDP_PPP_rang                = 
| GDP_PPP_godina              = 
| GDP_PPP_per_capita          = 
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 
| GDP_nominal                 = 
| GDP_nominal_rang            = 
| GDP_nominal_godina          = 
| GDP_nominal_per_capita      = 
| GDP_nominal_per_capita_rang = 
| Gini          = 
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = 
| Gini_promjena = 
| HDI           = 
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 
| HDI_godina    =
| HDI_promjena  = 
| valuta     = [[Kip (valuta)|Kip]]
| valuta_kod = 
| vremenska_zona     = 
| utc_nadom          = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_nadom_DST      = 
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = 
| pozivni_broj       = +856
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak =
| službeni_website     =
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = 
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}
'''Laos''', službeno '''Laoska Narodna Demokratska Republika''' je [[država]] u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], bez izlaza na more. Graniči na zapadu i jugu sa [[Tajland]]om, na zapadu sa Burmom ([[Mianmar]]om), na sjeveru sa [[Narodna Republika Kina|Kinom]], na istoku sa [[Vijetnam]]om i na jugu sa [[Kambodža|Kambodžom]].

=== Historija ===
Prva poljoprivredna naselja u dolini srednjeg toka rijeke Mekong datiraju iz 4000. pne, iako arheološki nalazi u pokrajinama [[Houaphan]] i [[Luang Prabang]] svjedoče o prisutnosti prapovijesnih ljudi na tim područjima prije otprilike 40.000 godina. Nalazi u grobnim mjestima iz oko 1500. pne. ukazuju na već složeno i razvijeno društvo. Oko 700. pne. željezni alati korišteni su na području današnjeg Laosa, što ukazuje na bliske kontakte sa susjednim indijskim i kineskim civilizacijama. Monumentalni kameni vrčevi u razini kamenih vrčeva također se mogu svrstati u [[željezno doba]]. Na području današnjeg sjevernog Laosa nalazi se [[Ravnica ćupova|Dolina vrčeva]], na prostranom teritoriju koji obuhvaća niz od približno 90 arheoloških nalazišta. Arheolozi i historičari još nisu ponudili potpuno objašnjenje o tom lokalitetu, no procjenjuje se da potječe iz razdoblja civilizacije koja je na tom području obitavala između 500. pne i 800. godine.

Najstarije etničke skupine u današnjem Laosu su [[Lua narod|Lua]] i [[Khmu narod|Khmu]], često kombinirani sa [[Lao Theung]] (&quot;Gorski Laošani&quot;), koji pripadaju austroazijskoj jezičnoj porodici. [[Tajski narodi|Tajci]] i [[Laošani]] koji su kasnije emigrirali zvali su ih kao ''kha'' (ຂ້າ), ali se to smatra pogrdnim jer može značiti i &quot;sluga&quot; ili &quot;rob&quot;. Njihova prisutnost je dokumentirana od oko 500. godine. U to vrijeme je jug današnjeg Laosa pripadao državi Funan. Grad [[Shrestapura]] vjerojatno se nalazio u južnoj laoskoj pokrajini [[Čampasak (pokrajina)|Čampasak]], jednoj od prijestolnica državne zajednice [[Čenla]] koja je postojala od [[6. vijek|6.]] do [[8. vijek|8. stoljeća]], nasljednice Funana i preteče kasnijeg [[Kmersko Carstvo|Kmerskog carstva]]. Početkom [[8. vijek]]a, prema kineskim kronikama, Čenla je se podijelila na &quot;kopnenu Čenlu&quot; i &quot;morsku Čenlu&quot;. Južni Laos bio je dio središnjeg područja &quot;kopnene Čenle&quot;. [[Tajski narodi]], kojima pripadaju [[Laošani]], vjerojatno su migrirali iz Kine u sjeverne dijelove [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], uključujući sjeverni Laos, tijekom prvog milenijuma. Tajska plemena koja su se naselila u srednjoj dolini [[Mekong]]a nazivaju se Laošani. Drugi Tajci, ''Fuan'' (พวน), naselili su &quot;Ravnicu kamenih ćupova&quot;. Sve do prijelaza iz [[19. vijek|19.]] u [[20. vijek]], &quot;''Lao''&quot; i &quot;''Tai''&quot; još su se mogli koristiti kao sinonimi, a tek tada su se pojavili zasebni [[Nacija|nacionalni]] [[identitet]]i. Budući da su se Tajci i Laošani naselili u riječnim dolinama i obrađivali vlažna rižina polja, dok su &quot;''Kha''&quot; živjeli na planinskim padinama, te dvije etničke skupine su koegzistirale uglavnom bez konkurencije – razlika koja još uvijek donekle postoji do danas. Laošani – kao i drugi Tajci u jugoistočnoj Aziji – stvorili su [[pleme]]nske [[Kneževina|kneževine]] nazvane ''Müang'', od kojih se svaka sastojala od nekoliko sela i kojima je vladao poglavica (''chao''). Jedan od najstarijih Müanga bio je ''Müang Sua'', današnji [[Luang Prabang]], koji je vjerojatno osnovan u [[11. vijek|11. stoljeću]]. Laošani su usvojili [[budizam]], ali su također nastavili održavati [[Animizam|animističke]] tajske običaje, poput štovanja predaka i lokalnih duhova (''phi''). U [[12. vijek|12.]] i [[12. vijek]]u veliki dijelovi današnjeg Laosa pripadali su kmerskom carstvu [[Angkor]].

Nakon propasti kraljevstva Nanzhao čije je središte bilo u južnoj [[Narodna Republika Kina|Kini]] u 14. stoljeću na području Laosa uzdiglo se kraljevstvo [[Lan Xing]] koje je na svom vrhuncu bilo jedno od najvećih u jugoistočnoj Aziji. Obično se prihvaća da je početna točka stvarne historija Laosa [[1353.]] godina, kada je vladar Müang Suā, Fa Ngum, nekadašnji zapovjednik u Angkorskoj vojsci, osnovao kraljevstvo ''[[Lan Xang]] Hom Khao'' tj. &quot;Kraljevina milijuna slonova pod jednim bijelim kišobranom&quot;. Lan Xang nije bila jedinstvena država, nego ''[[Mandala (politika)|mandala]]'', složena državna struktura sastavljena od nekoliko Müanga, koji su priznavali političko i duhovno središte{{efn|Luang Prabang do [[1563]], potom [[Vientiane]].}} i kralja kao vrhovnog gospodara, ali su ostali autonomni u unutarnjim poslovima. Pojava Lan Xanga pogodovao je pad Angkora. U doba svoje najveće snage trgovina i obrazovanje države su dostigli visoku razinu.

U 18. stoljeću većim dijelom Laosa zavladao je susjedni Tajland. Nakon smrti Sulinyavongsa, Lan Xang je se raspala usred sporova oko nasljeđivanja prijestolja i podijeljena je u tri zasebne monarhije. Međutim, ponovljene invazije moćnijih susjeda iz Burme, Siama (Tajlanda) i Vijetnama, ustanovile su lokalnu hegemoniju tih država. Budući da je Vijetnam na [[Mekong]] gledao kao na svoju zapadnu granicu, a Sijam na Anamitsku kordiljeru (''Truong Son'') kao na istočnu granicu svoje zone utjecaja, Laos je pripadao objema preklapajućim sferama moći i činio je tampon između njih. Razni laoski vladari uravnotežili su dva moćna susjeda, ponekad naginjući jednom, ponekad drugom, a ponekad plaćajući danak objema stranama u isto vrijeme. U unutarnjim poslovima, međutim, zadržali su široku autonomiju, iako je Lao Müang u današnjem sjeveroistočnom Tajlandu sve više spadao pod izravnu kontrolu Siama, a Xiang Khouang pod kontrolu Vijetnama.

Godine [[1827.]] kralj [[Kralj Anuvong|Anuvong]] od Vientianea (vladao: 1805-1828) pobunio je se protiv sijamske nadmoći. Međutim, njegove trupe su odbijene nakon početnih uspjeha. Anuvong je javno izložen i pogubljen u [[Bangkok]]u. Danas ga se štuje kao laoskog nacionalnog heroja, iako u to vrijeme nacija Laosa još nije bila zamisliva. Kraljevina Vientiane izgubila je autonomiju, a glavni grad je sravnjen sa zemljom. Velik dio stanovništva današnjeg središnjeg Laosa prebačen je na zapadnu stranu Mekonga (današnji Tajland).

U [[19. vijek|19. stoljeću]] [[Francuska]] je postupno uključila Laos u svoje kolonijalno carstvo. Naime od sredina stoljeća Francuska je stjecala sve veći utjecaj kao [[Kolonijalizam|kolonijalna]] sila u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji. Godine [[1893.]] Francuzi su osvojili lijevu obalu Mekonga i prisilili Sijam da prizna Mekong kao svoju granicu. Područja naseljena Laošanima zapadno od Mekonga, međutim, ostala su sa Siamom. Oni i danas čine Thai Isan. Mekong je postao granična rijeka od središnje arterije područja naseljavanja Laosa. Današnji Laos je uključen u francusku koloniju Francuske Indokine kao Protektorat Laos. Međutim, svi planovi za gospodarski razvoj zemlje ostali su nerealizirani. Početkom 20. stoljeća u Francuskoj Indokini formiraju se pokreti otpora protiv kolonijalne vlasti; pojavila se ideja o laoskoj naciji.[48] Između ostalog, Ho Chi Minh je 1930. godine osnovao Komunističku partiju Indokine čiji je cilj bio istjerati kolonijalne vladare.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Laos je okupirala [[Japanska carska vojska|japanska vojska]]. Nakon što se [[Japansko Carstvo|Japan]] bezuvjetno predao i morao povući iz zemlje, Laos je 12. oktobra 1945. proglasio svoju neovisnost. Međutim, opet je došao pod vlast Francuske. Dana 19. jula 1949. potpisan je Francusko-laoški ugovor prema kojim je Laos trebao postati neovisnan član unutar Franuske unije. ''Lao Isara''{{efn|Lao Isara (ລາວອິດສະຫຼະ) tj. &quot;Slobodni Lao&quot;, pokret za neovisnost Laosa.}} je se tada podijelio jer su samo neki laoski borci za neovisnost bili zadovoljni sa sporazumom sa Francuzima. U godinama koje su uslijedile utjecaj Francuske je opao, održavali su se izbori, a [[SAD|Sjedninjene Države]] dobivale su na utjecaju. Francuska je u konačnici poražena u Vijetnamu, a 21. jula [[1954]], tijekom Indokineske konferencije (Ženevska konferencija), Francuska je službeno odustala od svih zahtjeva u Indokini i pristala povući svoje trupe i priznati neovisnost Laosa, čime je Laos konačno dobio potpuni suverenitet. Godine [[1958.]] uvedeno je aktivno i pasivno opće biračko pravo žena.

Nakon neovisnosti Laos je postao kraljevina. [[Vijetnamski rat]] u susjednom [[Vijetnam]]u prouzročio je političku nestabilnost. Američke snage bombardirale su istočni Laos u kojem su djelovali gerilci [[Vijetkong]]a. Građanski rat u Laosu bio je povezan sa Vijetnamskim ratom. Sjeverni Vijetnamci podržavali su Pathet Lao gerilce pokreta ''Pathet Lao'' (ປະເທດລາວ) protiv laoške vlade, koju su podržavale Sjedinjene Države. Laos je bio službeno neutralan u Vijetnamskom ratu. Godine 1959. Sjeverni Vijetnam je napao Laos kako bi kontrolirao i proširio [[Ho Ši Minov put|put za Ho Ši Min]]. [[CIA]] je [[1960-e|1960-ih]] organizirala gerilsku protuvojsku sastavljenu od pripadnika naroda Hmong iz Long Tienga za borbu protiv Pathet Laoa. Ovaj sukob bio je uglavnom nepoznat međunarodnoj javnosti. U početku uspješna operacija završila je katastrofom i rezultirala smrću i bijegom mnogih Hmonga. Ho Ši Minov put uglavnom prolazi kroz Laos i bio je samo djelomičan aspekt borbe protiv komunizma. Procjenjuje se da je 2,5 tona eksploziva po stanovniku bačeno na Laos tijekom američkog bombardiranja područja. Kao rezultat toga, Laos je do danas jedna od najteže bombardiranih zemalja na svijetu, sa visokim udjelom neeksplodiranih bombi i nagaznih mina.

Godine [[1975]], nakon završetka Vijetnamskog rata, snage ''Pathet Laoa'' pod utjecajem [[komunizam|komunistista]] zbacile su kralja i preuzele su vlast u revoluciji bez krvi{{efn|Laoška revolucija je imala znatno blaži sraz u usporedbi sa onom koja se razvila u susjednoj Kambodži.}} i [[2. decembra]] 1975. proglasile [[Republika|republiku]] odnosno Narodnu Demokratsku Republiku Laos. Novi Laos je učvrstio veze sa Vijetnamom. Iako su komunisti još uvijek nili na vlasti, gospodarstvo je se postupno preoblikovalo po tržišnom modelu. Narodna revolucionarna stranka Laosa izabrana je za vladajuću stranku u zemlji, a prvi premijer, Kaysone Phomvihane, ostao je na dužnosti do [[1992.]] godine. Politička i ekonomska represija nastavila je ostavljati zemlju nesigurnom i nestabilnom, a oko 10% stanovništva napustilo je Laos, prvenstveno u Tajland, Francusku, Sjedinjene Države i Australiju.

Zbog ozbiljnih gospodarskih problema, Laos je od [[1986.]] godine pokrenuo politiku otvaranja i [[Reformizam|reformi]] pod nazivom &quot;Novi ekonomski mehanizam&quot; sa ciljem ostvarivanja postupnog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo. U sklopu tih reformi provedena je gospodarska liberalizacija i jačanje gospodarskih odnosa sa inozemstvom. Postupno su se poduzele i političke reforme. Dana [[14. augusta]] [[1991.]] Narodna skupština donijela je prvi [[ustav]] od dolaska komunista na vlast, a Laos je od [[1997.]] član [[ASEAN|Saveza država jugoistočne Azije]]. Još uvijek postoji neriješen sukob u posebnoj zoni Saysomboun (sjeveroistočno od Vientianea), gdje se borbe između komunističke vlade i naoružanih skupina otpora nastavljaju i danas. Članovi ovih skupina otpora uglavnom su regrutirani iz reda pripadnika Hmong manjine i povukli su se u planinska područja gdje žive u velikom siromaštvu. Ponovljeni su napadi i napadi i oko Vientianea i na važnim prometnim rutama, čijim žrtvama postaju strani turisti. Sa druge strane, postoje i izvješća o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava od strane vojske u borbi protiv pobunjenika.

== Toponim Laos ==
Riječ &quot;Laos&quot; skovali su [[Francuzi]], koji su [[1893.]] godine ujedinili tri laoska kraljevstva u [[Francuska Indokina|Francuskoj Indokini]]. Ime zemlje piše se isto kao i množina dominantne i najčešće etničke skupine, [[Laošani|naroda Lao]].&lt;ref name=&quot;tripsavvy&quot;&gt;{{cite web |last1=Rodgers |first1=Greg |title=How to Say &quot;Laos&quot; |url=https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |website=TripSavvy |access-date=18 March 2020 |archive-date=3 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303055220/https://www.tripsavvy.com/how-to-say-laos-3976795 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Na [[Laoski jezik|laoskom jeziku]] ime zemlje je &quot;''Muang Lao''&quot; (ເມືອງລາວ) ili &quot;''Pathet Lao''&quot; (ປະເທດລາວ), a oba doslovno znače &quot;zemlja Lao (naroda)&quot;.&lt;ref name=&quot;Kislenko2009&quot;&gt;{{cite book |last=Kislenko |first=Arne |title=Culture and customs of Laos |url=https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |year=2009 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-313-33977-6 |page=20 |access-date=27 June 2015 |archive-date=10 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230410140208/https://books.google.com/books?id=D6CuONua48MC&amp;pg=PR20 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
[[Datoteka:Laos Topography.png|thumb|right|250px|Karta Laosa.]]
Laos je jedna od rijetkih zemalja u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]] bez izlaza na more. Geografski gledano, Laos uglavnom određuju rijeka [[Mekong]], [[Anamsko gorje|gorje Anama]] i [[Visoravan Bolaven|visoravan Bolaven]]. Reljefom Laosa dominiraju planine (najviši vrh [[Phou Bia]], 2.817 m) i uzvisine koje zauzimaju sjever i istok zemlje. Nizine, u kojima živi većina stanovništva, nalaze se na zapadu uz rijeku [[Mekong]] i njene pritoke ([[Nam Ou]], [[Nam Tha]], [[Nam Beng]], [[Nam Khan]], [[Nam Xeuang]], [[Nam Ngum]], [[Nam Lik]], [[Nam Kading]], [[Nam Theun]], [[Xe Bangfai]], [[Xe Bang Hiang]], [[Xe Don]], [[Xe Set]], [[Sekong]]). Laos ima ukupnu površinu od 236.800 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što ga čini zemljom veličine negdje između Rumunije i Italije. Približno 15% zemlje je ravničarsko, dok je 36% brežuljkasto. Nadalje, 31% je planinsko područje, a preostalih 18% čine visoravni na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara. Najveći dio ravnice čini dolina rijeke Mekong, u kojoj se nalaze glavni gradovi zemlje: [[Luang Prabang]], [[Vientiane]], [[Thakhek]], [[Savannakhet]], [[Čampasak]] i [[Pakxé]]. Prema procjenama, između 62 % i 71,9 % teritorija Laosa je prekriveno šumama, što čini dvije trećine zemlje. Samo vrlo mali dio teritorija (između 0,3% i 0,4%) zauzimaju urbana područja. Među najdužim rijekama, [[Mekong]] protječe kroz Laos i duž njegove granice u duljini od 1.835 kilometara, a [[Sekong]] prolazi kroz 320 kilometara zemlje, nakon čega slijede [[Nam Ou]] (448 kilometara), [[Nam Ngum]] (354 kilometra) i [[Nam Theun]] (338 kilometara). Zemlja ima malo prirodnih jezera – od kojih su glavna [[Nong Fa]] i [[Nong Han]] – a slijede ih umjetna jezera [[Nam Ngum (jezero)|Nam Ngum]] i [[Nam Ngum 2]]. Glavne planine u Laosu su:
* [[Phou Bia]], 2.817 metara nadmorske visine;
* [[Phu Xai Lai Leng]], 2.720 metara;
* [[Rao Co]], 2.286 metara;
* [[Phou Louey]], 2.257 metara;
* [[Phu Soi Dao]], 2.120 metara;
* [[Pu Ke]], 2.079 metara;
* [[Shiceng Dashan]], 1.830 metara;
* [[Dong Ap Bia]], 937 metara.
Laos je izduženo područje koje se proteže u smjeru sjever-jug. Udaljenost između njegovih sjevernih i južnih krajnjih točaka iznosi približno 1.140 kilometara. Najveća širina držžave iznosi 510 kilometara, dok na najužem mjestu raspon od istoka prema zapadu iznosi svega 140 kilometara.

== Klima ==
[[Datoteka:Laos_map_of_Köppen_climate_classification.svg|thumb|right|350px|Klimatska karta Laosa]]
Laos ima klimu [[Tropska savanska klima|tropske savane]] po [[monsun]]skom uzorku (v. [[Tropska klima]]). Ima jedno izrazito kišno razdoblje od maja do oktobra, nakon čega slijedi sušno razdoblje od novembra do aprila. Prema lokalnoj tradiciji broje se tri godišnja doba – kišno, hladno i vruće – budući da su zadnja dva mjeseca od sušne sezone osjetno toplija od prethodna četiri mjeseca. U planinskom području postoji značajna varijacija temperature.

Tijekom kišne sezone jugozapadni monsunski vjetrovi izlože prosječno 1300–2300&amp;nbsp;mm oborine, do najviše 4100&amp;nbsp;mm na visoravni Bolovena. Sušnom sezonom dominira sjeveroistočni monsun. Temperature, od 16-21&amp;nbsp;°C u hladnim mjesecima od decembra do februara, rastu do više od 32&amp;nbsp;°C u martu i aprilu, neposredno prije početka kiše. Tijekom vlažne sezone prosječna temperatura je 27&amp;nbsp;°C.

{{Weather box
| location = [[Vientiane]] (1981–2010)
| metric first = Yes
| single line = Yes
| Jan record high C = 36.0
| Feb record high C = 38.0
| Mar record high C = 40.0
| Apr record high C = 41.4
| May record high C = 42.5
| Jun record high C = 39.5
| Jul record high C = 39.0
| Aug record high C = 37.2
| Sep record high C = 37.5
| Oct record high C = 36.8
| Nov record high C = 36.0
| Dec record high C = 36.0
| year record high C = 42.5
| Jan high C = 28.7
| Feb high C = 30.8
| Mar high C = 33.1
| Apr high C = 34.6
| May high C = 33.1
| Jun high C = 32.2
| Jul high C = 31.6
| Aug high C = 31.2
| Sep high C = 31.3
| Oct high C = 31.2
| Nov high C = 30.1
| Dec high C = 28.3
| year high C = 31.1
| Jan mean C = 22.4
| Feb mean C = 24.7
| Mar mean C = 27.1
| Apr mean C = 29.0
| May mean C = 28.4
| Jun mean C = 28.1
| Jul mean C = 27.7
| Aug mean C = 27.5
| Sep mean C = 27.3
| Oct mean C = 26.8
| Nov mean C = 24.8
| Dec mean C = 22.2
| year mean C = 26.3
| Jan low C = 17.4
| Feb low C = 19.6
| Mar low C = 22.1
| Apr low C = 24.5
| May low C = 24.9
| Jun low C = 25.2
| Jul low C = 25.0
| Aug low C = 24.8
| Sep low C = 24.3
| Oct low C = 23.4
| Nov low C = 20.5
| Dec low C = 17.3
| year low C = 22.4
| Jan record low C = 3.3
| Feb record low C = 7.6
| Mar record low C = 10.0
| Apr record low C = 16.8
| May record low C = 19.0
| Jun record low C = 20.0
| Jul record low C = 19.5
| Aug record low C = 20.6
| Sep record low C = 18.8
| Oct record low C = 12.9
| Nov record low C = 8.9
| Dec record low C = 5.0
| year record low C = 3.3
| precipitation colour = green
| Jan precipitation mm = 7.8
| Feb precipitation mm = 15.3
| Mar precipitation mm = 39.2
| Apr precipitation mm = 92.8
| May precipitation mm = 233.5
| Jun precipitation mm = 264.6
| Jul precipitation mm = 307.2
| Aug precipitation mm = 332.9
| Sep precipitation mm = 270.2
| Oct precipitation mm = 96.6
| Nov precipitation mm = 13.5
| Dec precipitation mm = 3.7
| year precipitation mm = 1677.2
| Jan rain days = 1.0
| Feb rain days = 2.0
| Mar rain days = 5.0
| Apr rain days = 8.0
| May rain days = 16.0
| Jun rain days = 19.0
| Jul rain days = 20.0
| Aug rain days = 22.0
| Sep rain days = 17.0
| Oct rain days = 9.0
| Nov rain days = 2.0
| Dec rain days = 1.0
| year rain days = 122.0
| Jan humidity = 70
| Feb humidity = 68
| Mar humidity = 66
| Apr humidity = 69
| May humidity = 78
| Jun humidity = 82
| Jul humidity = 82
| Aug humidity = 84
| Sep humidity = 83
| Oct humidity = 78
| Nov humidity = 72
| Dec humidity = 70
| year humidity = 75
| Jan sun = 239.8
| Feb sun = 216.9
| Mar sun = 218.5
| Apr sun = 227.6
| May sun = 195.3
| Jun sun = 140.8
| Jul sun = 129.9
| Aug sun = 133.0
| Sep sun = 165.9
| Oct sun = 210.5
| Nov sun = 228.5
| Dec sun = 246.6
| year sun = 2353.5
| source 1 = [[World Meteorological Organization]],&lt;ref name=WMOCLINO&gt;{{cite web
| archive-url = https://web.archive.org/web/20210716235244/https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| archive-date = 16 July 2021
| url = https://www.ncei.noaa.gov/pub/data/normals/WMO/1981-2010/RA-II/Lao_PDR/Vientiane%20Capital.xls
| title = World Meteorological Organization Climate Normals for 1981–2010
| publisher = World Meteorological Organization
| access-date = 16 July 2021}}&lt;/ref&gt; [[Deutscher Wetterdienst]] (ekstremi klime 1907–1990),&lt;ref&gt;
{{cite web
| url = http://www.dwd.de/DWD/klima/beratung/ak/ak_489400_kt.pdf
| title = Klimatafel von Vientiane (Viangchan) / Laos
| work = Baseline climate means (1961–1990) from stations all over the world
| publisher = Deutscher Wetterdienst
| language = de
| access-date = 23 January 2016}}&lt;/ref&gt; Pogoda.ru.net,&lt;ref name=pogoda&gt;
{{cite web|url=http://www.pogodaiklimat.ru/climate4.php?id=48940|script-title=ru:КЛИМАТ УЛАН-БАТОРА|publisher=Pogoda.ru.net|language=ru|access-date=4 January 2015}}&lt;/ref&gt; tutiempo.net&lt;ref name=RID&gt;{{Cite web |last=S.L |first=Tutiempo Network |title=Climate Vientiane - Climate data (489400) |url=https://en.tutiempo.net/climate/ws-489400.html |access-date=2023-03-26 |website=www.tutiempo.net |language=en}}&lt;/ref&gt;
| source 2 = [[NOAA]] (humidity 1961–1990)&lt;ref name=&quot;NOAA&quot;&gt;{{cite web
| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_II/LA/48940.TXT
| title = Vientiane Climate Normals 1961–1990
| publisher = National Oceanic and Atmospheric Administration
| access-date = 29 November 2013}}&lt;/ref&gt;
| date = August 2010
| source = 
}}

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Laos-demography.png|thumb|320px|right|Rast stanovništva od 1800. do danas]]
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Laos je imao 5.635.967 stanovnika, dok je popisom iz 2015. godine zabilježeno 6.492.228 stanovnika. Procjenjuje se da je 2022. godine zemlja imala 7.749.595 stanovnika. Laos je zemlja s vrlo niskom prosječnom gustoćom naseljenosti u usporedbi s [[Indokina|Indokinom]], [[Azija|Azijom]] i s svjetskim prosjekom. Štoviše, stanovništvo je raspoređeno neravnomjerno, doline rijeke Mekonga su gusto naseljene i u njima se nalaze glavni gradovi, dok su prostrana planinska područja na sjeveru i istoku rijetko naseljena, s tek ponekim raštrkanim selom. Između [[2000.]] i [[2022.]] godine zemlja je zabilježila znatan rast stanovništva, uz prosječnu godišnju stopu rasta od približno 1,6%. Najveći gradovi su [[Vientiane]], [[Pakxé]], [[Savannakhet]] u dolini [[Mekong]]a i [[Sam Neua]] i [[Luang Prabang]] na sjeveru.

Laos je dom velikom broju različitih etničkih skupina koje stručnjaci svrstavaju u makroskupine. Najbrojnija su [[Laošani]] čiji je jezik blizak [[tajlandski jezik|tajlandskom]] i koji žive uglavnom u nizinama uz rijeke. U planinskim i gorskim predjelima žive mnogobrojne manje etničke grupe od kojih su najpoznatiji [[Hmong]] koji vode gerilsku borbu protiv središnjih vlasti. 

Najzastupljenija religija je [[Theravada|Teravada]] [[Budizam]] (66% stanovništva) a zatim prati tradicionalna vjera naroda Tai (''Satsana Phi'', ສະໜາຜີ) koju prati 30,7% stanovnika. Postoji jedna relativno mala kršćanska zajednica (1,50%) koji većinom čine [[Rimokatolicizam|katolici]] i [[Protestantizam|protestanti]] ([[Kršćanska adventistička crkva|adventisti]], [[metodisti]] i drugi). Postoje također male zajednice drugih vjera (islam, bahai, konfucijanizam, taoizam).

Prosječna životna dob stanovništva iznosi 26,3 godine. Ukupni očekivani životni vijek iznosi 69 godina – približno 67 godina za muškarce i oko 71 godinu za žene.

== Gospodarstvo ==
Usprkos gospodarskim reformama u zadnja dva desetljeća i visokom gospodarskom rastu, Laos je još uvijek siromašna zemlja sa nerazvijenom infrastrukturom. Glavna gospodarska aktivnost je [[poljoprivreda]] (uzgoj [[riža|riže]]). [[Bruto domaći proizvod|BDP]] je u 2003. bio 1.700 [[američki dolar|USD]] po glavi, mjereno po PPP-u.

Laos je jedna od rijetkih preostalih jednopartijskih [[Komunizam|komunističkih]] država na svijetu. Državna vlast je [[1986]]. odlučila da dopusti [[privatno preduzetništvo]]. Od tada, ekonomija je u značajnom rastu. Kao jedna od najsiromašnijih zemalja, Laos ima problema sa sivom ekonomijom i naročito sa prodajom i švercom droge, naročito [[heroin]]a.

Prvi most preko rijeke [[Mekong]] je otvoren u aprilu [[1994]]. S obzirom na to da je većina privrede orijentirana na suradnju sa [[Tajland]]om, ovo je bio veliki razvojni podsticaj. Rijeka Mekong je bogata ribom, tako da je [[ribolov]] razvijen i Laos izvozi riječnu ribu kao [[som]] i [[šaran]].

Oko 80% radnog stanovništva radi u [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Laos najviše izvozi gumu od [[kaučuk]]a, [[pirinač]], [[biber]], [[začini]], [[šećerna trska|šećernu trsku]], [[ananas]]... Ostale značajne djelatnosti su [[rudarstvo]] i [[turizam]]. Smetnja razvoju je velika emigracija kvalifikovane radne snage ([[odliv mozgova]]).

== Gradovi ==
{{location map start|Laos|float=right|width=270}}
{{location map marker|Laos|label=[[Vientiane]]|position=left|lat=17.96|long=102.6}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxé]]|position=left|lat=15.11|long=105.80}}
{{location map marker|Laos|label=[[Savannakhet]]|position=right|lat=16.56|long=104.75}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Prabang]]|position=left|lat=19.88|long=102.13}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sam Neua]]|position=left|lat=20.41|long=104.04}}
{{location map end|Laos|caption=Gradovi u Laosu}}
{{Glavni|Popis gradova u Laosu}}
Neki od najvažnijih gradova u državi nalaze se uz tok rijeke [[Mekong]]. 

Najveći i najvažniji grad je [[Vientiane]]. Ukupno stanovništvo glavnog grada procjenjuje se između 720.000 i 940.000 stanovnika. 

Zatim idu dva centra na jugu, uz tajlantsku granicu, tj. [[Savannakhet]] (oko 125.000 stanovnika) i [[Pakse]] (119.000). Slijedi niz manjih gradića koji se kreću između 15.000 i 45.000 stanovnika: [[Luang Prabang]], [[Sam Neua]], [[Sayaboury]], [[Thakek]], [[Pakxan]], [[Huay Xay]], [[Phongsaly]], [[Phonsavan]], [[Muang Xay]], [[Viengchan]], [[Attopu]], [[Čampasak]].

== Administrativna podjela ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; font-size:90%;&quot;
|- style=&quot;font-size:100%; text-align:right;&quot;
! scope=&quot;col&quot; | No.
! scope=&quot;col&quot; | Pokrajina
! scope=&quot;col&quot; | Glavni grad
! scope=&quot;col&quot; | Područje &lt;br&gt;(km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;Popis iz 2005.
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;Popis iz 2015.
! scope=&quot;col&quot; | Stanovništvo&lt;br&gt;2023.&lt;br&gt;&lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
|-
! 1
| [[Attapeu (pokrajina)|Attapeu]] || [[Attapeu]] ([[Samakkhixay (okrug)|Samakkhixay]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|10.320|| style=&quot;text-align:right&quot;|112.120|| style=&quot;text-align:right&quot;|139.628|| style=&quot;text-align:right&quot;|147.000
|-
! 2
| [[Bokeo (pokrajina)|Bokeo]] || [[Houayxay]] ([[Houayxay (okrug)|Houayxay]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|6.196|| style=&quot;text-align:right&quot;|145.263|| style=&quot;text-align:right&quot;|179.243|| style=&quot;text-align:right&quot;|213.300
|-
! 3
| [[Bolikhamxai (pokrajina)|Bolikhamsai]] || [[Paksan]] ([[Paksane (okrug)|Paksane]]) ||style=&quot;text-align:right&quot;|14.863|| style=&quot;text-align:right&quot;|225.301|| style=&quot;text-align:right&quot;|273.691|| style=&quot;text-align:right&quot;|330.700
|-
! 4
| [[Champasak (pokrajina)|Champasak]] || [[Pakse]] ([[Pakse (okrug)|Pakse]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.415|| style=&quot;text-align:right&quot;|607.370|| style=&quot;text-align:right&quot;|694.023|| style=&quot;text-align:right&quot;|781.200
|-
! 5
| [[Houaphanh (pokrajina)|Houaphanh]] || [[Xam Neua]] ([[Xam Neua (okrug)|Xamneua]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.500|| style=&quot;text-align:right&quot;|280.938|| style=&quot;text-align:right&quot;|289.393|| style=&quot;text-align:right&quot;|317.100
|-
! 6
| [[Khammouane (pokrajina)|Khammouane]] || [[Thakhek]] ([[Thakhek (okrug)|Thakhek]]) ||style=&quot;text-align:right&quot;|16.315|| style=&quot;text-align:right&quot;|337.390|| style=&quot;text-align:right&quot;|392.052|| style=&quot;text-align:right&quot;|451.300
|-
! 7
| [[Luang Namtha (pokrajina)|Luang Namtha]] || [[Luang Namtha]] ([[Namtha (okrug)|Namtha]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|9.325|| style=&quot;text-align:right&quot;|145.310|| style=&quot;text-align:right&quot;|175.753|| style=&quot;text-align:right&quot;|208.900
|-
! 8
| [[Luang Prabang (pokrajina)|Luang Prabang]] || [[Luang Prabang]] ([[Luang Prabang (okrug)|Luang Prabang]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.875|| style=&quot;text-align:right&quot;|407.039|| style=&quot;text-align:right&quot;|431.889|| style=&quot;text-align:right&quot;|477.700
|-
! 9
| [[Oudomxay (pokrajina)|Oudomxay]] || [[Muang Xay]] ([[Xay (okrug)]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.370|| style=&quot;text-align:right&quot;|265.179|| style=&quot;text-align:right&quot;|307.622|| style=&quot;text-align:right&quot;|360.800
|-
! 10
| [[Phongsaly (pokrajina)|Phongsaly]] || [[Phongsali]] ([[Phongsaly (okrug)|Phongsaly]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.270|| style=&quot;text-align:right&quot;|165.447|| style=&quot;text-align:right&quot;|177.989|| style=&quot;text-align:right&quot;|197.600
|-
! 11
| [[Sainyabuli (pokrajina)|Sainyabuli]] || [[Sainyabuli|Sayabouly]] ([[Xayabury (okrug)|Xayabury]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|16.389|| style=&quot;text-align:right&quot;|338.669|| style=&quot;text-align:right&quot;|381.376|| style=&quot;text-align:right&quot;|439.400
|-
! 12
| [[Salavan (pokrajina)|Salavan]] || [[Salavan (city)|Salavan]] ([[Salavan (okrug)|Salavan]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|10.691|| style=&quot;text-align:right&quot;|324.327|| style=&quot;text-align:right&quot;|396.942|| style=&quot;text-align:right&quot;|464.800
|-
! 13
| [[Savannakhet (pokrajina)|Savannakhet]] || [[Savannakhet]] ([[Kaysone Phomvihane (okrug)|Kaysone Phomvihane]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|21.774|| style=&quot;text-align:right&quot;|825.902|| style=&quot;text-align:right&quot;|969.697|| style=&quot;text-align:right&quot;|1.117.500
|-
! 14
| [[Sekong (pokrajina)|Sekong]] || [[Sekong]] ([[Lam Mam (okrug)|Lamam]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|7.665|| style=&quot;text-align:right&quot;|84.995|| style=&quot;text-align:right&quot;|113.048|| style=&quot;text-align:right&quot;|136.700
|-
! 15
| [[Vientjanska prefektura]] || [[Vientiane]] ([[Chanthabouly (okrug)|Chanthabouly]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|3.920|| style=&quot;text-align:right&quot;|698.318|| style=&quot;text-align:right&quot;|820.940|| style=&quot;text-align:right&quot;|1.009.300
|-
! 16
| [[Vientiane (pokrajina)|Vientiane Province]] || [[Phonhong]] ([[Muang Phon-Hong (okrug)|Phonhong]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|15.610|| style=&quot;text-align:right&quot;|361.891|| style=&quot;text-align:right&quot;|419.090|| style=&quot;text-align:right&quot;|479.400
|-
! 17
| [[Xiangkhouang (pokrajina)|Xiengkhouang]] || [[Phonsavan]] ([[Pek (okrug)|Pek]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|14.751|| style=&quot;text-align:right&quot;|229.596|| style=&quot;text-align:right&quot;|244.684|| style=&quot;text-align:right&quot;|274.400
|-
! 18
| [[Xaisomboun (pokrajina)|Xaisomboun]]|| [[Anouvong]] ([[Anouvong (okrug)|Anouvong]]) || style=&quot;text-align:right&quot;|8.551|| style=&quot;text-align:right&quot;|66.427|| style=&quot;text-align:right&quot;|85.168|| style=&quot;text-align:right&quot;|116.800
|-
! 
| '''Ukupno'''|| || style=&quot;text-align:right&quot;|236.800|| style=&quot;text-align:right&quot;|5.621.982|| style=&quot;text-align:right&quot;|6.492.228|| style=&quot;text-align:right&quot;|7.545.800
|}


{{Commonscat|Laos}}

== Vanjske veze ==
* [https://na.gov.la/?lang=en Zvanična stranica Narodne skupštine Laosa]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{en}} {{Cite book |last1=Stuart‑Fox |first1=Martin |authorlink1 = |date= 1997 | title= A History of Laos |url= https://archive.org/details/historyoflaos0000stua/page/n277/mode/2up |publisher= Cambridge University Press |location= Cambridge/New York |isbn=0521592356|pages=|ref = }}
{{refend}}

{{Azija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Laos| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
[[Kategorija:Socijalističke države]]</text>
      <sha1>s6dzp9dgmir0xg5rbzqqr7q366i7sk0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rade Končar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6275</id>
    <revision>
      <id>42656022</id>
      <parentid>42465772</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T00:51:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Smolerov</username>
        <id>116870</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42656022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6679" sha1="rs39qnb4mk9520t6v39v70550e1d0ss" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=RADE KONČAR
|slika=Nh koncar rade.jpg
|opis slike=Rade Končar
|datum_rođenja={{birth date|1911|8|6|df=y}} 
|država_rođenja=[[Končarev Kraj]], [[Lika]], [[Austro-Ugarska]]
|država rođenja=
|datum smrti={{death date and age|1942|5|22|1911|8|6|df=y}} 
|mesto smrti=[[Šibenik]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
|država smrti=
|profesija=elektro mehaničar
|supruga=[[Dragica Končar]]
|KPJ=[[1934]].
|rat=[[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]]
|funkcija=sekretar [[Centralni komitet|CK]] [[Savez komunista Hrvatske|KPH]]
|mandat=[[1940]] — [[1941]].
|prethodnik=
|naslednik=[[Andrija Hebrang]]
|narodni heroj=[[7. 8.|7. avgusta]] [[1942]].
}}

'''Rade Končar''' (Končarev Kraj, [[Korenica]], [[6. 8.|06. 08.]] [[1911]]. – [[Šibenik]], [[22. 5.]] [[1942]].), sekretar [[Centralni komitet|CK]] [[Savez komunista Hrvatske|KPH]] i organizator partizanskih odreda u Hrvatskoj i Dalmaciji, prvoborac te [[narodni heroj Jugoslavije]].

== Biografija ==
[[Datoteka:Streljanje u Šibeniku.jpg|minijatura|Žrtve streljanja u Šibeniku 22.5. 1942. u grupi sa Radetom Končarom.]]
Rođen [[6. 8.|6. avgusta]] [[1911]]. godine u selu [[Končarev Kraj]] pored [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]] u [[Srbi u Hrvatskoj|srpskoj]] porodici.&lt;ref&gt;Ivo Banac, 1988, str. 68, 77&lt;/ref&gt; Posle završene osnovne škole kao pitomac [[Srpsko privredno društvo Privrednik (1897—1946)|Srpskog privrednog društva Privrednik]] otišao je [[1922]]. godine u [[Leskovac]] gde je učio zanat za mehaničara.

Godine [[1934]]. postao je član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Zaposlio se u [[beograd]]skoj elektro-distribuciji. Godine [[1936]]. je uhapšen i osuđen na godinu dana zatvora zbog komunističkog delovanja. Posle odslužene kazne, odlazi u [[Zagreb]] gde se zapošljava u lokalnoj radionici „Simens AG“. Tu je organizovao partijsku ćeliju i štrajkački odbor. Zbog tih aktivnosti, brzo je napredovao u Partiji. [[1938]]. postao je član zagrebačkog partijskog komiteta, a godinu dana docnije i generalni sekretar [[Savez komunista Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]]. [[1940]]. godine postaje član Politbiroa [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]].

Posle [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], bio je aktivan na organizovanju akcija protiv okupacione vojske i njenih kolaboracionista. Septembra [[1941]]. godine učestvovao je na [[Savetovanje u Stolicama|vojno-političkom savetovanju u Stolicama]]. Posle toga dolazi u [[Split]] gde organizuje pokret otpora italijanskoj okupacionoj vojsci. Njegovi napori rezultirali su spektakularnim akcijama uperenim protiv italijanskih vojnika, lokalnih fašista, kao i kolaboracionista koji su strahovali od samog pomena Končara.

[[17. 11.|17. novembra]] [[1941]]. godine, Končara su uhapsili [[Italijani]]. Kada odbija da oda svoj identitet, Končar je bio podvrgnut mučenju. Nakon što su [[ustaše]] pronašle njegove dokumente u Zagrebu, Italijani saznaju njegovo ime. Končaru je suđeno na specijalnom italijanskom sudu gde je osuđen na [[Smrtna kazna|smrtnu kaznu]]. Upitan da li želi tražiti pomilovanje, odgovorio je: {{izdvojeni citat|'''Milosti ne tražim, niti bih vam je dao!'''}}

Streljan je, [[22. 5.|22. maja]] [[1942]]. godine, u [[Šibenik]]u zajedno sa 25 drugih antifašista. Prema predanju, kada je sa drugovima izveden pred streljački stroj, povikao je: &quot;''Kukavice, pucajte u prsa!''&quot;, što su  bile njegove posljednje riječi.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Rade Končar – heroj ili mit |url=http://www.sibenik.in/sibenik/foto-rade-koncar-heroj-ili-mit/10730.html |access-date=2014-03-03 |archive-date=2016-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307032720/http://www.sibenik.in/sibenik/foto-rade-koncar-heroj-ili-mit/10730.html }}&lt;/ref&gt;

== Nasleđe ==
[[Datoteka:Koncarev spomenik u Zagrebu.jpg|desno|mini|Spomenik Radeta Končara u dvorištu fabrike ''Končar Simens'' u [[Zagreb]]u]]

Rade Končar je u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]] bio jedna od najvećih partizanskih ikona. U avgustu [[1942]]. među prvima je dobio zvanje [[Narodni heroj Jugoslavije|Narodnog heroja Jugoslavije]], a nekoliko meseci kasnije, u decembru [[1942]]. godine, [[Trinaesta proleterska udarna brigada]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], je dobila ime po njemu. Njegovi posmrtni ostaci su posle rata, preneseni iz [[Šibenik]]a i sahranjeni u [[Grobnica narodnih heroja u Zagrebu|Grobnicu narodnih heroja]] na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]. Tokom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog rata]], pored Radeta poginula je njegova žena [[Dragica Končar|Dragica]] ([[1915]] – [[1942]]), koja je također proglašena za narodnog heroja, i njegov rođeni brat Bogdan ([[1920]] – [[1943]]). Rat je uspeo da preživi Radetov sin - Rade, koji je rođen svega par meseci pre očeve pogibije i koji je dobio ime po ocu, koga nikad nije video.

Veliki broj preduzeća, koja i danas postoje, nose ime po njemu. Nekoliko srednjih škola (mahom tehničkih i elektrotehničkih) i nekoliko osnovnih škola, na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], takođe nosi njegovo ime.

U hrvatskoj verziji animiranog filma ''[[Robots]]'', lik [[Rodney Copperbottom|Rodneya Copperbottoma]] je dobio ime ''Ratko Končar''.

Muzičar [[Boris Bizetić]] je snimio pesmu pod imenom &quot;Rade Končar&quot;.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{Portal NOB}}
* {{Cite book|last=Banac|first=Ivo|authorlink=Ivo Banac| year=1988| title=With Stalin Against Tito: Cominformist Splits in Yugoslav Communism|publisher=Cornell University Press|location=[[Ithaca, New York]]|isbn=0-8014-2186-1|url=http://books.google.ca/books?id=jS69IRtTA3gC&amp;printsec=frontcover|ref=harv}}

== Vanjske veze == 	 
* [http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji Ratna hronika Splita: Streljanje 25 splitskih rodoljuba i Rade Končara u Šibeniku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225090206/http://ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |date=2020-02-25 }}
{{Komandanti i komesari GŠ Hrvatske}}

{{Lifetime|1911|1942|Koncčar, Rade}}

[[Kategorija:Biografije, Lika]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski političari]]
[[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Članovi Vrhovnog štaba NOVJ]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]
[[Kategorija:Hrvatska u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]]</text>
      <sha1>rs39qnb4mk9520t6v39v70550e1d0ss</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Pijaca</title>
    <ns>4</ns>
    <id>6344</id>
    <revision>
      <id>42656039</id>
      <parentid>42647311</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T02:36:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42656039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44223" sha1="ppcw1vaw0y8vr1bghou6eg79y0e7uyc" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Pijaca}}

== Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
Hello everyone,

We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe.

;About Wiki Loves Folklore 

'''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight:
* Folk traditions and rituals  
* Cultural festivals and celebrations  
* Traditional attire and crafts 
* Performing arts, music, and dance  
* Everyday practices rooted in folk heritage  

Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world.

[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] 

; Host a Local Edition 

As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to:
* Increase visibility of your region’s folk culture  
* Engage new contributors in your community  
* Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content  

'''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:'''  

If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know.

If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region.

;Get in Touch 
If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via:

* The project Talk pages  
* Email: '''support@wikilovesfolklore.org'''

We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail.

Warm regards,  

'''The Wiki Loves Folklore International Team'''
&lt;/div&gt;
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET)

(Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=29228188 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

19. januara 2026. u 22:01 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29905753 --&gt;

== CEE Women 2026 ==

Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET)

:Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET)

::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET)
::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET)
:Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET)
:Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET)
::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo &quot;reda radi, jer smo dosad održali&quot; nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET)

== Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] ==

Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET)

----
; Rasprava

Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET)

:Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET)
:Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET)

:::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET)

Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove.

{{Collapse top|Email korespondencija}}

Dear Mohammad,

I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate.

I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&amp;_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&amp;_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors.

Thank you so much, on behalf of my community.

Best regards,
Vipz.

&lt;hr&gt;

Dear Vipz,

Thank you for confirming the community’s support.

You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants.

After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly.

Best regards,
Mohammad

{{Collapse bottom}}

Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET)

== Radionica / Portal Zajednice ==
{{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}}
Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga?

Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET)

:Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET)
:Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET)

::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji &quot;stari&quot; oblik)

::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu?

::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET)

::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]]
 
=== Rasprava ===
{{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET)

=== Zaključak ===
Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)
{{Podnožje rasprave}}

== New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities ==

Hi everyone, 

'''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts.

You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process.

We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start.

* ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December).
* ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF.

Join our online Q&amp;A session to learn more (same content, two options to join):
* 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 1|register here]])
* 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 2|register here]])

More info &amp; contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29670168 --&gt;

== Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]]
{{int:please-translate}}

Dear Wikipedians!

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''.

The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences.

🧩'''How to participate?'''

Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine.

🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''.

'''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.'''

If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&amp;messages=&amp;language=en&amp;x=D banner] into your own language.

Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! 

[[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&amp;oldid=28552112 --&gt;

== CEE Newsletter is out now! ==

Dear all,

The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you.

The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place.

You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year.

As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes.

Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026

As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru

Happy reading!

On behalf of the CEE Newsletter team,
Karo
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&amp;oldid=30270755 --&gt;

== Request for comment (global AI policy) ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}}
A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}}
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST)
&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30424282 --&gt;

== Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 ==

''Please help us and your community by translating this announcement into your language!''

Dear all,

The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway.

There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community.

'''Eligibility criteria:'''

* Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]:
** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025
** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026
** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026
* Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]]

You can check your eligibility using the following tool:

https://cee-sc-election.toolforge.org/

'''How to proceed:'''

Candidates may nominate themselves or be nominated by others.

If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026.

The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]:

Please also inform your communities about the election and encourage participation.

Best regards,  

Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026

--[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Dear Serbo-Croatian language community,

On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''&lt;/span&gt;

=== Call for Delegate Nominations ===

We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network.

It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''&lt;/span&gt;

Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary.

=== Registration process ===

Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients.

Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting.

&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb&quot;&gt;'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''&lt;/p&gt;

* '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: &lt;u&gt;13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)&lt;/u&gt;.'''
* Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC).

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''&lt;/p&gt;

We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements.

Warm regards,&lt;br/&gt;Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team&lt;br/&gt;Wikimedians of Romania and Moldova User Group&lt;br/&gt; – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST)
::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST)
::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST)
::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST)
:::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST)

== Wiki Loves Eurovision 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]]

Hello everyone!

You are invited to participate in the &quot;[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]&quot; article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available:

* 1st prize: a voucher worth €60
* 2nd prize: a voucher worth €50
* 3rd prize: a voucher worth €40
* 4th–10th prize: a voucher worth €30

To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&amp;oldid=30513878 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Vote now in the 2026 U4C election&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC].

Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]].

By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates.

We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''.

'''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform 

Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates.

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
:'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]'''

Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca!

On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST)

== Incompatibility with Parsoid  ==

Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add &quot;&lt;nowiki&gt;-{&quot; and &quot;}-&lt;/nowiki&gt;&quot; to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&amp;variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST)
:Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;-{&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; and &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;}-&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; with &lt;code&gt;subst:&lt;/code&gt; or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST)
:::I suggest creating &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{refbegin2}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; without the &lt;code&gt;-{&lt;/code&gt; and redefining &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{refbegin}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; as &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{refbegin2}}&lt;/nowiki&gt;-{&lt;/code&gt;
:::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces &lt;nowiki&gt;{{refbegin}}&lt;/nowiki&gt; with &lt;nowiki&gt;{{refbegin2}}&lt;/nowiki&gt;-{ and lets you use &lt;nowiki&gt;{{subst:refbegin}}&lt;/nowiki&gt; when you author the pages.
:::Is there a serb-croatian translation of &quot;refbegin&quot; that would be a better name than &quot;refbegin2&quot;?  We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST)
::::Tags &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;-{&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; and &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;}-&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST)
:::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST)
::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST)

== Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice ==

''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)''

I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;)

Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest.

Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language.

If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST)

== RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 23. juna 2026. u 19:11 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;Message&quot;/&gt;
'''Legal &amp; Safety Contacts'''

Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]].

&lt;section end=&quot;Message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=30731267 --&gt;

== June 2026 CEE Newsletter is out ==

Dear all,

The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published.

After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special.

'''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! 

Take care,

Jan

--[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&amp;oldid=30548854 --&gt;

== Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. ==

&lt;!--
Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima.
Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni.
Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi.

--&gt;
Predlažem novu sliku sedmice.

* '''Slika (naziv datoteke):''' Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg
* '''Opis (popratni sadržaj):''' Lionel Messi u utakmici Svjetskog prvenstva 2026.
* '''Izvor (autor i datum):''' [[User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026.

– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST)</text>
      <sha1>ppcw1vaw0y8vr1bghou6eg79y0e7uyc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656040</id>
      <parentid>42656039</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T02:37:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. */</comment>
      <origin>42656040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44232" sha1="1c5za7chy4x6vzzrk4ppmyjbzr20o3b" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Pijaca}}

== Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
Hello everyone,

We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe.

;About Wiki Loves Folklore 

'''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight:
* Folk traditions and rituals  
* Cultural festivals and celebrations  
* Traditional attire and crafts 
* Performing arts, music, and dance  
* Everyday practices rooted in folk heritage  

Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world.

[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] 

; Host a Local Edition 

As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to:
* Increase visibility of your region’s folk culture  
* Engage new contributors in your community  
* Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content  

'''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:'''  

If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know.

If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region.

;Get in Touch 
If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via:

* The project Talk pages  
* Email: '''support@wikilovesfolklore.org'''

We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail.

Warm regards,  

'''The Wiki Loves Folklore International Team'''
&lt;/div&gt;
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET)

(Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=29228188 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

19. januara 2026. u 22:01 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29905753 --&gt;

== CEE Women 2026 ==

Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET)

:Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET)

::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET)
::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET)
:Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET)
:Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET)
::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo &quot;reda radi, jer smo dosad održali&quot; nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET)

== Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] ==

Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET)

----
; Rasprava

Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET)

:Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET)
:Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET)

:::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET)

Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove.

{{Collapse top|Email korespondencija}}

Dear Mohammad,

I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate.

I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&amp;_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&amp;_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors.

Thank you so much, on behalf of my community.

Best regards,
Vipz.

&lt;hr&gt;

Dear Vipz,

Thank you for confirming the community’s support.

You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants.

After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly.

Best regards,
Mohammad

{{Collapse bottom}}

Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET)

== Radionica / Portal Zajednice ==
{{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}}
Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga?

Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET)

:Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET)
:Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET)

::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji &quot;stari&quot; oblik)

::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu?

::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET)

::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]]
 
=== Rasprava ===
{{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET)

=== Zaključak ===
Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)
{{Podnožje rasprave}}

== New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities ==

Hi everyone, 

'''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts.

You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process.

We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start.

* ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December).
* ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF.

Join our online Q&amp;A session to learn more (same content, two options to join):
* 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 1|register here]])
* 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 2|register here]])

More info &amp; contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29670168 --&gt;

== Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]]
{{int:please-translate}}

Dear Wikipedians!

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''.

The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences.

🧩'''How to participate?'''

Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine.

🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''.

'''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.'''

If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&amp;messages=&amp;language=en&amp;x=D banner] into your own language.

Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! 

[[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&amp;oldid=28552112 --&gt;

== CEE Newsletter is out now! ==

Dear all,

The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you.

The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place.

You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year.

As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes.

Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026

As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru

Happy reading!

On behalf of the CEE Newsletter team,
Karo
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&amp;oldid=30270755 --&gt;

== Request for comment (global AI policy) ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}}
A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}}
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST)
&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30424282 --&gt;

== Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 ==

''Please help us and your community by translating this announcement into your language!''

Dear all,

The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway.

There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community.

'''Eligibility criteria:'''

* Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]:
** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025
** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026
** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026
* Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]]

You can check your eligibility using the following tool:

https://cee-sc-election.toolforge.org/

'''How to proceed:'''

Candidates may nominate themselves or be nominated by others.

If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026.

The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]:

Please also inform your communities about the election and encourage participation.

Best regards,  

Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026

--[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Dear Serbo-Croatian language community,

On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''&lt;/span&gt;

=== Call for Delegate Nominations ===

We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network.

It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''&lt;/span&gt;

Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary.

=== Registration process ===

Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients.

Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting.

&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb&quot;&gt;'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''&lt;/p&gt;

* '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: &lt;u&gt;13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)&lt;/u&gt;.'''
* Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC).

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''&lt;/p&gt;

We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements.

Warm regards,&lt;br/&gt;Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team&lt;br/&gt;Wikimedians of Romania and Moldova User Group&lt;br/&gt; – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST)
::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST)
::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST)
::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST)
:::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST)

== Wiki Loves Eurovision 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]]

Hello everyone!

You are invited to participate in the &quot;[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]&quot; article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available:

* 1st prize: a voucher worth €60
* 2nd prize: a voucher worth €50
* 3rd prize: a voucher worth €40
* 4th–10th prize: a voucher worth €30

To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&amp;oldid=30513878 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Vote now in the 2026 U4C election&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC].

Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]].

By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates.

We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''.

'''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform 

Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates.

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
:'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]'''

Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca!

On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST)

== Incompatibility with Parsoid  ==

Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add &quot;&lt;nowiki&gt;-{&quot; and &quot;}-&lt;/nowiki&gt;&quot; to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&amp;variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST)
:Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;-{&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; and &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;}-&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; with &lt;code&gt;subst:&lt;/code&gt; or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST)
:::I suggest creating &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{refbegin2}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; without the &lt;code&gt;-{&lt;/code&gt; and redefining &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{refbegin}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; as &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{refbegin2}}&lt;/nowiki&gt;-{&lt;/code&gt;
:::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces &lt;nowiki&gt;{{refbegin}}&lt;/nowiki&gt; with &lt;nowiki&gt;{{refbegin2}}&lt;/nowiki&gt;-{ and lets you use &lt;nowiki&gt;{{subst:refbegin}}&lt;/nowiki&gt; when you author the pages.
:::Is there a serb-croatian translation of &quot;refbegin&quot; that would be a better name than &quot;refbegin2&quot;?  We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST)
::::Tags &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;-{&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; and &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;}-&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST)
:::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST)
::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST)

== Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice ==

''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)''

I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;)

Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest.

Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language.

If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST)

== RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 23. juna 2026. u 19:11 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;Message&quot;/&gt;
'''Legal &amp; Safety Contacts'''

Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]].

&lt;section end=&quot;Message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=30731267 --&gt;

== June 2026 CEE Newsletter is out ==

Dear all,

The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published.

After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special.

'''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! 

Take care,

Jan

--[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&amp;oldid=30548854 --&gt;

== Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. ==

&lt;!--
Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima.
Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni.
Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi.

--&gt;
Predlažem novu sliku sedmice.

* '''Slika (naziv datoteke):''' Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg
* '''Opis (popratni sadržaj):''' Lionel Messi u utakmici Svjetskog prvenstva 2026.
* '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026.

– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST)</text>
      <sha1>1c5za7chy4x6vzzrk4ppmyjbzr20o3b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656041</id>
      <parentid>42656040</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T02:39:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. */</comment>
      <origin>42656041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44299" sha1="tlclal0p5qud1fw4zwdqugqpo329zn4" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Pijaca}}

== Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country ==
&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;

&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

[[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]]
Hello everyone,

We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe.

;About Wiki Loves Folklore 

'''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight:
* Folk traditions and rituals  
* Cultural festivals and celebrations  
* Traditional attire and crafts 
* Performing arts, music, and dance  
* Everyday practices rooted in folk heritage  

Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world.

[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] 

; Host a Local Edition 

As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to:
* Increase visibility of your region’s folk culture  
* Engage new contributors in your community  
* Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content  

'''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:'''  

If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know.

If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region.

;Get in Touch 
If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via:

* The project Talk pages  
* Email: '''support@wikilovesfolklore.org'''

We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail.

Warm regards,  

'''The Wiki Loves Folklore International Team'''
&lt;/div&gt;
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET)

(Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&amp;oldid=29228188 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]].

The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]].

Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate.

-- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

19. januara 2026. u 22:01 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=29905753 --&gt;

== CEE Women 2026 ==

Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET)

:Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET)

::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET)
::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET)
:Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET)
:Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET)
::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo &quot;reda radi, jer smo dosad održali&quot; nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET)

== Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] ==

Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET)

----
; Rasprava

Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET)

:Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET)
:Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET)

:::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET)

Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove.

{{Collapse top|Email korespondencija}}

Dear Mohammad,

I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate.

I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&amp;_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&amp;_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors.

Thank you so much, on behalf of my community.

Best regards,
Vipz.

&lt;hr&gt;

Dear Vipz,

Thank you for confirming the community’s support.

You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants.

After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly.

Best regards,
Mohammad

{{Collapse bottom}}

Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET)

== Radionica / Portal Zajednice ==
{{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}}
Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga?

Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET)

:Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET)
:Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET)

::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji &quot;stari&quot; oblik)

::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu?

::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET)

::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]]
 
=== Rasprava ===
{{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET)

=== Zaključak ===
Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)
{{Podnožje rasprave}}

== New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities ==

Hi everyone, 

'''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts.

You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process.

We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start.

* ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December).
* ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF.

Join our online Q&amp;A session to learn more (same content, two options to join):
* 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 1|register here]])
* 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&amp;A Nr. 2|register here]])

More info &amp; contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]'''

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=29670168 --&gt;

== Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]]
{{int:please-translate}}

Dear Wikipedians!

[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge &quot;'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''&quot;, which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''.

The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences.

🧩'''How to participate?'''

Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine.

🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''.

'''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.'''

If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&amp;messages=&amp;language=en&amp;x=D banner] into your own language.

Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! 

[[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&amp;oldid=28552112 --&gt;

== CEE Newsletter is out now! ==

Dear all,

The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you.

The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place.

You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year.

As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes.

Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026

As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru

Happy reading!

On behalf of the CEE Newsletter team,
Karo
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&amp;oldid=30270755 --&gt;

== Request for comment (global AI policy) ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}}
A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}}
[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST)
&lt;/bdi&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30424282 --&gt;

== Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 ==

''Please help us and your community by translating this announcement into your language!''

Dear all,

The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway.

There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community.

'''Eligibility criteria:'''

* Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]:
** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025
** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026
** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026
* Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]]

You can check your eligibility using the following tool:

https://cee-sc-election.toolforge.org/

'''How to proceed:'''

Candidates may nominate themselves or be nominated by others.

If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026.

The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]:

Please also inform your communities about the election and encourage participation.

Best regards,  

Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026

--[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&amp;oldid=30401522 --&gt;

== Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Dear Serbo-Croatian language community,

On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''&lt;/span&gt;

=== Call for Delegate Nominations ===

We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network.

It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community.

&lt;span style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''&lt;/span&gt;

Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary.

=== Registration process ===

Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients.

Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting.

&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb&quot;&gt;'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''&lt;/p&gt;

* '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: &lt;u&gt;13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)&lt;/u&gt;.'''
* Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC).

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
&lt;p style=&quot;font-family:monospace,monospace&quot;&gt;'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''&lt;/p&gt;

We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements.

Warm regards,&lt;br/&gt;Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team&lt;br/&gt;Wikimedians of Romania and Moldova User Group&lt;br/&gt; – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST)
::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST)
::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST)
::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST)
:::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST)

== Wiki Loves Eurovision 2026 ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
[[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]]

Hello everyone!

You are invited to participate in the &quot;[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]&quot; article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available:

* 1st prize: a voucher worth €60
* 2nd prize: a voucher worth €50
* 3rd prize: a voucher worth €40
* 4th–10th prize: a voucher worth €30

To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&amp;oldid=30513878 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Vote now in the 2026 U4C election&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC].

Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca ==

Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]].

By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates.

We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''.

'''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform 

Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates.

For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email:
:'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]'''

Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca!

On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST)

== Incompatibility with Parsoid  ==

Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add &quot;&lt;nowiki&gt;-{&quot; and &quot;}-&lt;/nowiki&gt;&quot; to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&amp;variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST)

:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST)
:Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;-{&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; and &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;}-&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; with &lt;code&gt;subst:&lt;/code&gt; or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST)
:::I suggest creating &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{refbegin2}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; without the &lt;code&gt;-{&lt;/code&gt; and redefining &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{refbegin}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; as &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{refbegin2}}&lt;/nowiki&gt;-{&lt;/code&gt;
:::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces &lt;nowiki&gt;{{refbegin}}&lt;/nowiki&gt; with &lt;nowiki&gt;{{refbegin2}}&lt;/nowiki&gt;-{ and lets you use &lt;nowiki&gt;{{subst:refbegin}}&lt;/nowiki&gt; when you author the pages.
:::Is there a serb-croatian translation of &quot;refbegin&quot; that would be a better name than &quot;refbegin2&quot;?  We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST)
::::Tags &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;-{&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; and &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;}-&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST)
:::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST)
::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST)

== Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice ==

''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)''

I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;)

Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest.

Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language.

If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST)

== RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons ==

&lt;bdi lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])&lt;/bdi&gt; 23. juna 2026. u 19:11 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&amp;oldid=30513860 --&gt;

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;Message&quot;/&gt;
'''Legal &amp; Safety Contacts'''

Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]].

&lt;section end=&quot;Message&quot;/&gt;
&lt;/div&gt;

-- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&amp;oldid=30731267 --&gt;

== June 2026 CEE Newsletter is out ==

Dear all,

The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published.

After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special.

'''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! 

Take care,

Jan

--[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&amp;oldid=30548854 --&gt;

== Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. ==

&lt;!--
Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima.
Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni.
Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi.

--&gt;
Predlažem novu sliku sedmice.

* '''Slika (naziv datoteke):''' &lt;nowiki&gt;Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg&lt;/nowiki&gt;
* '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]]
* '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026.

– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST)</text>
      <sha1>tlclal0p5qud1fw4zwdqugqpo329zn4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Smederevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7179</id>
    <revision>
      <id>42656051</id>
      <parentid>42515441</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T03:30:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gradonačelnici Smedereva */</comment>
      <origin>42656051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45691" sha1="p6wwmnfty8zxo6ly07zbdtxizme52jk" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Smederevo
| drugo_ime                   =
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = 
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Center Smederevo.jpg
| slika_veličina              = 350px
| slika_alt                   = Slika centra Smedereva
| slika_opis                  = Centar Smedereva
| slika_zastava               = Zastava_Smedereva.svg
| zastava_alt                 = Zastava grada Smedereva 
| zastava_okvir               = 
| zastava_link                =
| slika_grb                   = Smederevo coat of arms.gif
| grb_alt                     = Grb grada Smedereva
| grb_veličina                =
| grb_link                    =
| grb_vrsta                   =
| slika_štit                  = 
| štit_alt                    = 
| etimologija                 = Vinceia&lt;br/&gt;Semendria
| nadimak                     = Grad grožđa i gvožđa
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Srbija
| marker_mapa_alt             = 
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_veličina        =
| marker_oznaka_pozicija      = 
| marker_reljef               = 
| koordinate                  = {{coord|44.664161|N|20.928779|E}}
| koordinate_vrsta            = 
| koordinate_napomene         = 
| podjela_vrsta               = [[Lista država|Država]]
| podjela_ime                 = [[Srbija]]
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Podunavski okrug|Podunavski]]
| osnivanje_naslov            = 
| osnivanje_datum             = 
| osnivanje_naslov1           = &lt;!-- parametri idu do osnivanje_naslov7 --&gt;
| osnivanje_datum1            = &lt;!-- parametri idu do osnivanje_datum7 --&gt;
| ugašen_datum                = 
| osnivač                     = 
| sjedište_vrsta              = 
| sjedište                    = 
| vlada_napomene              = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = Jasmina Vojinović
| površina_ukupno             = 
| površina_zemlje             = 
| površina_vode               = 
| površina_urban              = 42,03
| površina_rural              = 484,30
| površina_metro              = 
| površina_vode_procenat      = 
| površina_rang               = 
| površina_blank1_naslov      = 
| površina_blank1             = 
| površina_blank2_naslov      =
| površina_blank2             = 
| površina_napomene           = 
| površina_urban_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_rural_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_metro_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_napomena           = 
| dužina_km                   = 
| širina_km                   = 
| dimenzije_napomene          = 
| nadmorska_visina            = 72
| visina_napomene             = 
| stanovništvo_datum          = 2022
| stanovništvo_ukupno         = 
| stanovništvo_urban          = 59261
| stanovništvo_rural          = 97930
| stanovništvo_metro          = 
| stanovništvo_blank1         = 
| stanovništvo_blank2         = 
| stanovništvo_napomena       = 
| stanovništvo_demonim        = 
| stanovništvo_napomene       = 
| vremenska_zona              = UTC+1
| vremenska_zona_DST          = UTC+2
| utc_pomak                   = &lt;!-- npr. +1 --&gt;
| utc_pomak_DST               = &lt;!-- utc_pomak ali tokom letnjeg računanja vremena --&gt;
| utc_pomak2                  = &lt;!-- parametri idu do utc_pomak5 --&gt;
| utc_pomak2_DST              = &lt;!-- parametri idu do utc_pomak5_DST --&gt;
| poštanski_broj_vrsta        = 
| poštanski_broj              = 11300&lt;br /&gt;11303&lt;br /&gt;11304&lt;br /&gt;11305&lt;br /&gt;11330 
| pozivni_broj_vrsta          = 
| pozivni_broj                = (+381) 026
| registarska_oznaka_vrsta    = 
| registarska_oznaka          = SD
| iso_kod                     = 
| veb-sajt                    = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| napomene                    = [http://www.smederevo.org.rs www.smederevo.org.rs]
}}
'''Smederevo''' je [[grad]] u severoistočnom delu [[Srbija|Srbije]], koji se nalazi u [[Podunavski okrug|Podunavskom okrugu]] na obalama reke [[Dunav]]a. U njemu živi oko 59.000 stanovnika,&lt;ref name=&quot;Popis2022&quot;/&gt; dok aglomeracija broji oko 98.000 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Popis2022&quot;/&gt;&lt;br/&gt;
Grad ima posebnu historijsku važnost jer je od 1430. do 1459. bio središte [[Srpska despotovina|Srpske despotovine]], tj. zadnjeg ostatka srpske srednjovekovne države. Zatim su ga osvojile Osmanlije pod sultanom [[Mehmed II|Mehmedom II.]] i grad je od 1459. do 1817. bio središte [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]], dakle deo [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], sve do [[Drugi srpski ustanak|Drugog srpskog ustanka]].&lt;br/&gt;
Smederevo je danas industrijski centar. Za Smederevo se kaže da je «grad gvožđa i grožđa».

== Geografija ==
=== Položaj ===
{{main|Geografski položaj Smedereva}}
Smederevo se nalazi na 40° 39’ severna geografske širine i 20° 57’ istočne geografske dužine. Nalazi se u severoistočnom delu Republike Srbije, na drugoj po veličini evropskoj reci Dunavu. Od prestonice Beograda udaljen je svega 46 kilometara. Smederevo je dakle dunavski grad sa zanimljivim položajem koji čini od njega pograničnu postaju, kroz koju se ulazi u [[Banat]] i [[Vojvodina|Vojvodinu]] prema severu, u [[Centralna Srbija|centralnu]] odnosno [[Moravska Srbija|Moravsku Srbiju]] prema jugu, u [[Vlaška|Vlašku]] prema istoku.

=== Klima ===
Smederevo ima više [[Polupustinjska klima|stepsko]]–kontinentalnu nego [[Umereno-kontinentalna klima|umereno kontinentalnu klimu]]. Srednja godišnja temperatura u gradu je 11,4&amp;nbsp;°C. Srednja januarska temperatura je tek nešto ispod nule (-0,6&amp;nbsp;°C), dok julska dostiže prosečnih 21,9&amp;nbsp;°C. Tokom prolećnih meseci (mart, april i maj) prosečna temperatura iznosi oko 14 stepeni. Tokom jeseni (septembar, oktobar i novembar) prosečna temperatura je 9,6 stepeni. 
U Smederevu padne oko 650&amp;nbsp;mm vodenog taloga godišnje. Najviše je padavina u maju (72&amp;nbsp;mm) i junu (86&amp;nbsp;mm) a najmanje u februaru (38&amp;nbsp;mm).

== Demografija ==
Smederevo se ubraja u dvadeset najvećih gradova u zemlji, tačnije rečeno ono je 13. ili 14. [[grad]] u Srbiji po stanovništvu (vidi: [[popis gradova u Srbiji]]). Po zadnjem popisu iz 2022. godine u gradu živi 59.261 stanovnika,&lt;ref name=&quot;Popis2022&quot;&gt;[https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20234003.pdf AGE AND SEX], publikacije.stat.gov.rs; pristupljeno 3. aprila 2023.&lt;/ref&gt; dok na administrativnom prostoru Smedereva živi 97.930 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Popis2022&quot;/&gt;

Prema popisu iz 2011. godine na području [[Opština Smederevo|opštine Smederevo]], računajući i nedavnu kosovsku dijasporu, živelo je 108.209 stanovnika, od čega u samom gradu i prigradskim naseljima 64.175 žitelja&lt;ref name=&quot;Popis2011&quot;&gt;{{cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga20.pdf |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini. Uporedni pregled broja stanovnika i domaćinstava|last=Vukmirović|first=Dragan|date=2014 |website= |publisher=Republički zavod za statistiku, Beograd |accessdate=07. 05. 2022 |quote=}}&lt;/ref&gt;. Široko regijonalno područje u mreži grada Smedereva brojilo je oko 230.000 stanovnika&lt;ref name=&quot;GradSmederevo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.smederevo.org.rs/OPSTINA-SMEDEREVO-Opsti-podaci_68____lat|title=Grad Smederevo. Opšti podaci: stanovništvo, naselja.|last=|first=|date=|website=Grad Smederevo|publisher=|accessdate=09. 05. 2022|quote=|archive-date=2016-03-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20160315125457/http://www.smederevo.org.rs/OPSTINA-SMEDEREVO-Opsti-podaci_68____lat|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;. Gustina naseljenosti opštine [[2006]]. godine je bila od 243,27 stanovnika po km². Stopa prirodnog priraštaja je negativna, i iznosi –1,0 promila (2004.), dok je [[2003]]. godine ona bila –1,4 promila.&lt;br/&gt;
Po nacionalnom pitanju, u gradu je većina Srba sa značajnim manjinama Roma, Crnogoraca i mnogih drugih naroda, što prikazuje etničku strukturu prosečnog grada u Srbiji. U opštini Smederevo živi 28 različitih etničkih grupa. Po popisu iz [[2002]]. u opštini najbrojniji su [[Srbi]] (104.222 tj. 94,91%), zatim [[Romi]] (1.801 tj. 1,64%), slede [[Crnogorci]] (533 tj. 0,49%), [[Makedonci]] (354 tj. 0,32%), [[Jugosloveni]] (296 tj. 0,27%), [[Hrvati]] (198 tj. 0,18%), [[Mađari]] (144 tj. 0,13%), a od ostalih nacionalnosti izdvajaju se [[Albanci]], [[Bošnjaci]], [[Bugari]], [[Vlasi (Srbija)|Vlasi]], [[Bunjevci]], [[Muslimani]], [[Nemci]], [[Rumuni]], [[Rusi]], [[Rusini]], [[Slovaci]], [[Slovenci]], [[Ukrajinci]], [[Česi]] i ostali. Značajno je pomenuti i [[Grci|Grke]] i [[Jevreji|Jevreje]], koji vekovima imaju svoju zajednicu u ovom gradu.&lt;br/&gt;
Ako promatramo parabolu razvitka stanovništva, grad je eksponencijalno rastao tokom zadnjih sto godina, nasuprot istorijskim događajima koji su tokom celog veka teško ugrozili društvo Srbije a uz to i društva celog [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]]. Sa početka [[20. vek]]a Smederevo je brojalo 7.000 stanovnika, a danas u njegovoj gradskoj mreži živi do 117.000 stanovnika. [[1948.]] godine u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslaviji]], u uskom gradu je živelo 14.206 stanovnika a u opštini 59.545 stanovnika&lt;ref name=&quot;Popis2002&quot;&gt;{{cite web |url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2002/Pdf/G20024009.pdf|title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2002. Stanovništvo 9: Uporedni pregled broja stanovnika |last=Vukmirović |first=Dragan (ur.) |date=2004 |website= |publisher=Republički zavod za statistiku |accessdate=07. 05. 2022 |quote=}}&lt;/ref&gt;. Stanovništvo je naglo raslo od 1960–ih do 1990–ih godina&lt;ref name=&quot;Popis2002&quot;/&gt;, pa je rast usporen u deceniji od [[1991.]] do [[2002.]], što je direktna posledica [[Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije|građanskog rata]]. Tokom [[1990-e|Devedesetih]] uski grad je prešao sa 63.884 na 62.805 stanovnika&lt;ref name=&quot;Popis2011&quot;/&gt;, dakle demografso opadanje koje je bilo dosta neobično za evropske gradske sredine a konstanta za bivše–jugoslavenske. Stanovništvo Smedereva je opet počelo da raste u [[2000–2009|deceniji 2001/2011.]] zbog bliske [[Rat na Kosovu|kosovske krize]], i to naglo u periodu [[2002]]–[[2006.]] kada je na području opštine stiglo oko 7.500 raseljenih lica sa [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]].

Broj stanovnika u [[opština Smederevo|opštini Smederevo]] u periodu [[1948.]]-[[2022.]] godine:&lt;ref name=&quot;Popis2002&quot;/&gt;
{| style=&quot;text-align:center; width:100%&quot; class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; width=&quot;270&quot; cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=&quot;1&quot; ;
|bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|Godina||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| [[1948.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| [[1953.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| [[1961.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| [[1971.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| [[1981.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| [[1991.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|[[2002.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|[[2006.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|[[2011.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|[[2022.]]
|-
|bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|Broj stanovnika  ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 59.545 ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 66.132 ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|77.682 ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 90.650 ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 107.366 ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 110.768 ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 109.809 || bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 117.134{{efn|Zajedno sa izbeglim stanovništvom sa Kosova i Metohije}}|| bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 108.209|| bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 97.930
|}

Broj stanovnika u gradu Smederevu u periodu [[1948.]]-[[2022.]] godina:&lt;ref name=&quot;Popis2002&quot;/&gt;
{| style=&quot;text-align:center; width:100%&quot; class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; width=&quot;270&quot; cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=&quot;1&quot; ;
|bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|Godina||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| [[1948.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| [[1953.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| [[1961.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| [[1971.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| [[1981.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| [[1991.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|[[2002.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|[[2006.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|[[2011.]]||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|[[2022.]]
|-
|bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|Broj stanovnika  ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 24.761 ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 29.663 ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 39.793 ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 54.257 ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|  69.814||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 76.984 ||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 77.808 || bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 83.768{{efn|Zajedno sa izbeglim stanovništvom sa Kosova i Metohije}}||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;| 64.175||bgcolor=&quot;#f0f8f0&quot;|59.261
|}

== Administrativna organizacija ==
{{glavni|Grad Smederevo (opština)}}
Nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], Smederevo je dobilo značajnu ulogu kao administrativni centar. Pre toga Smederevo je sa svojom oblašću pripadalo Dunavskoj banovini (sedište [[Novi Sad]]). Tokom Drugog svetskog rata Smederevo je bilo sedište dela Dunavske banovine koji je bio okupiran isključivo od strane Nemačke vojske (Šumadija, Braničevo i Banat, koji je kasnije ustanovljen kao posebna autonomna regija pod vlašću banatskih Nemaca). Od [[1945]]. godine novostvorena država FNRJ (Federativna Narodna Republika Jugoslavija) a potom i SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) podeljena je na oblasti (krajeve) čiji su sastavni delovi bile opštine. 
Smederevo je posle [[1945]]. godine postalo sedište Smederevske oblasti, koja je obuhvatala Grad Smederevo (naselje Smederevo i njemu gravitirajuća prigradska naselja) i još 7 opština.

=== Trenutna administrativna struktura ===
[[Grad Smederevo|Opština Smederevo]] je osnovna teritorijalna jedinica u kojoj građani ostvaruju lokalnu samoupravu u skladu sa Ustavom. '''Gradske [[mesna zajednica|mesne zajednice]]''' grada Smedereva:
{{Div col|colwidth=24em}}
* MZ 25. Maj
* MZ Carina
* MZ Donji Grad
* MZ Karađorđev Dud
* MZ Ladna Voda
* MZ Leštar
* MZ Papazovac 
* MZ Plavinac
* MZ Slavija
* MZ Sveti Sava
* MZ Zlatno Brdo
{{div col end}}
Prve mesne zajednice u Smederevu su bile: Donji Grad, Carina, Leštar i Slavija. One su osnovane Statutom opštine Smederevo koji je stupio na snagu [[9. 7.|9. jula]] [[1964.]] godine. Stoga je [[1982]]. godine skupština opštine Smedereva na zajedničkoj sednici svih veća donela odluku o izmeni i dopuni statuta kojom je utvrđena organizacija mesnih zajednica. Iz MZ Donjeg Grada su izdvojene MZ Karađorđev Dud i Plavinac, iz MZ Carine su izdvojene MZ 4. Jul (danas MZ Sveti Sava) i Papazovac, i iz MZ Leštar izdvojene su MZ Ladna Voda i Zlatno Brdo. [[Katastarska opština]] Lipe 2 (Lipe II) je postala MZ 25. Maj – tog [[maj]]a.&lt;br/&gt;
Teritoruju Opštine čine područija 27 naseljeneh mesta, koje ulaze u njen sastav&lt;ref name=&quot;GradSmederevo&quot;/&gt;. '''Seoska [[naselje|naselja]]''' grada Smedereva:
{{div col|colwidth=18em}}
* [[Badljevica]] (374)
* [[Binovac]] (428)
* [[Добри До (Смедерево)|Dobri do]] (971)
* [[Drugovac]] (1.566)
* [[Kolari]] (1.089)
* [[Кулич (Смедерево)|Kulič]] (232)
* [[Ландол, Смедерево|Landol]] (1.141)
* [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] (3.077)
* [[Lugavčina]] (3.078)
* [[Lunjevac]] (563)
* [[Mala Krsna]] (1.552)
* [[Malo Orašje]] (994)
* [[Михајловац (Смедерево)|Mihajlovac]] (2.656)
* [[Osipaonica]] (3.560)
* [[Petrijevo]] (1.451)
* [[Radinac]] (5.428)
* [[Раља (Смедерево)|Ralja]] (1.209)
* [[Šalinac]] (558)
* [[Saraorci]] (2.107)
* [[Seone]] (955)
* [[Skobalj (Smederevo)|Skobalj]] (1.614)
* [[Suvodol]] (788)
* [[Udovice]] (1.837)
* [[Vodanj]] (1.206)
* [[Vranovo]] (2.690)
* [[Врбовац (Смедерево)|Vrbovac]] (1.020)
* [[Vučak (Smederevo)|Vučak]] (1.890)
{{div col end}}
U zagradama je broj stanovnika u seoskim naseljima po popisu 2011. godine&lt;ref name=&quot;Popis2011&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;GradSmederevo&quot;/&gt;.

===Gradonačelnici Smedereva===
{{Sekcija}}
* 2004-2006: [[Jasna Avramović]] (Pokret za Smederevo)
* 2006-2008: [[Saša Radosavljević]] ([[Nova demokratska stranka Srbije|DSS]])
* 2008-2012: [[Predrag Umičević]] ([[Demokratska stranka (Srbija)|DS]])
* 2012–2020: Jasna Avramović (Pokret za Smederevo, [[Srpska napredna stranka|SNS]])
* 2020-2024: [[Jovan Beč]] ([[Srpska napredna stranka|SNS]])
* 2024-danas: [[Jasmina Vojinović]] ([[Srpska napredna stranka|SNS]])

== Saobraćaj ==
[[Datoteka:ŽS 441 in Smederevo.jpg|thumb|right|280px|[[Železnička stanica u Smederevu|Železnička stanica]]]]
Grad nema sistem višeg gradskog prevoza (metro, gradska železnica, tramvaj, kablovski saobraćaj) mada ipak ima razvijenu logističku i prevoznu mrežu koja ga veže s većim srpskim gradovima a istovremeno osigura gradski život na kratkim relacijama. Većina Smederevskog saobraćaja je kopnena, stanovništvo se većinom služi motornim vozilima, mahom privatnim, ali postoji i gradska autobuska linija. Ima dosta pešaka, dok [[bicikl]] nije tako popularan.&lt;br/&gt;
Smederevo nema jedan civilni aerodrom. Postoji [[aerodrom Smederevo]], nalazi se između sela [[Липе (Смедерево)|Lipe]] i sela [[Radinac]] i služi za sportske i poljoprivredne svrhe, pa i za helikoptere, za obuku i za padobranstvo. U aerodromu djeluje Aero Klub Smederevo, osnovan 1952. godine. Preko Dunava, aktivan je [[Aerodrom Kovin|vojni aerodrom u Kovinu]] koji pripada [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazduhoplovna odbrana Vojske Srbije|ratnom vazduhoplovstvu]] i [[Vojska Srbije|vojsci Srbije]].&lt;br/&gt;
Za razliku od drugih gradova, Smederevo ima razvijeniji vodni saobraćaj na reci [[Dunav]] i razvijeniju rečnu saobraćajnu infrastrukturu, što je zapravo duga tradicija grada koja je se u zadnjem veku nadovezala smederevskoj industriji železa i nafte. [[Luka Smederevo]] je registrovana za međunarodni saobraćaj i nalazi se u samom centru grada Smedereva. Specijalizovana je u prevozu tereta, nadasve tečnog, a nedaleko se nalazi i železnička stanica Smedereva, kojoj se od 2019. planira dograditi posebnu prugu za potrebe luke. Lučkom područiju na Dunavu se direktno povezan neke od najvećih firmi u Smederevu (Hbis Group, Tomi Trade, Nis AD, Mitan Oil).&lt;br/&gt;
Grad ima takođe svoju [[Železnička stanica Smederevo|železničku stanicu]] koja se sastoji iz 6 koloseka iz kojih kreće železnička linija Smederevo – Mala Krsna. Od [[Mala Krsna|Male Krsne]] linija nastavlja istočnim pravcem prema [[Požarevac|Požarevcu]] i [[Majdanpek]]u; južnim pravcem prema [[Velika Plana|Velikoj Plani]], [[Jagodina|Jagodini]], [[Paraćin]]u, [[Niš]]u; zapadnim pravcem prema [[Jajinci]]ma i [[Beograd]]u. Prva deo te linije je otvoren u novembru 1886. (Velika Plana – Smederevo)&lt;ref name=&quot;Railway&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url=http://www.geocities.com/hvithrafn/jz/const.html |title=Construction of Railway Lines in Yugoslavia |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate=08. 05. 2022 |quote= |archive-date=2002-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020213224349/http://www.geocities.com/hvithrafn/jz/const.html |dead-url= }}&lt;/ref&gt; dok pruge koje vežu Malu Krsnu sa Požarevcom i Topčiderom su otvorene između 1920. i 1924.&lt;ref name=&quot;Railway&quot;/&gt;
Po pitanju kopnenog saobraćaja, Smederevo je dobro povezano sa linijom [[Autoput A1 (Srbija)|autoputa A1]] (Horgoš–Preševo), koji prolazi južno od grada. Do centra je moguće doći putem više izlaza (Vodanj, Kolari, Smederevo Jug/Ralja). Pet su glavne ceste koje vode centru Smedereva: Goranska / Karađorđeva; Petrijevska; Kolarski put; Crvene Armije; Šalinačka.

== Privreda ==
{{Sekcija}}

== Historija ==
[[Datoteka:Pogled na Smederevo.jpg|thumb|left|350px|Smederevo 1941. godine]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; margin-right: 10px;&quot;
|&lt;center&gt;'''Historijska pripadnost'''&lt;/center&gt;
&lt;small&gt;
________________________________________________&lt;br&gt;
5700–4500 pne. [[Vinčanska kultura]]&lt;br&gt;
?–? pne. [[Panoni]]/[[Skordisci]]&lt;br&gt;
6–441 [[Rimsko Carstvo]]&lt;br&gt;
________________________________________________&lt;br&gt;
441–454 [[Hunski kaganat]]&lt;br&gt;
510–895 [[Bizantsko Carstvo]]/[[Avarski kaganat]]&lt;br&gt;
________________________________________________&lt;br&gt;
895–1284 [[Bizantsko Carstvo]]/[[Bugarsko Carstvo]]&lt;br&gt;
895–1284 [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevina Ugarska]]/[[Istorija srednjovjekovne Srbije|Srbija]]&lt;br&gt;
________________________________________________&lt;br&gt;
1284–1346 [[Srpsko kraljevstvo]]&lt;br&gt;
1346–1402 [[Dušanovo carstvo|Srpsko carstvo]]/[[Moravska Srbija]]&lt;br&gt;
1402–1459 [[Srpska despotovina]]&lt;br&gt;
________________________________________________&lt;br&gt;
1459–1718 [[Osmansko carstvo]]&lt;br&gt;
1718–1739 [[Sveto Rimsko Carstvo]]/[[Habsburg|Habsburzi]]&lt;br&gt;
1739–1806 [[Osmansko carstvo]]&lt;br&gt;
________________________________________________&lt;br&gt;
1806–1918 [[Kneževina Srbija]]/[[Kraljevina Srbija]]&lt;br&gt;
________________________________________________&lt;br&gt;
1918–1941 [[Kraljevina SHS]]&lt;br&gt;
1941–1944 [[Nedićeva Srbija]]/[[Treći Reich]]&lt;br&gt;
1944–1990 [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]&lt;br&gt;
1990–danas [[Srbija|Republika Srbija]]&lt;/small&gt;
|}
Historija Smedereva počinje u [[1. pne.]], nakon osvajanja [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], kada je postojalo naselje po imenu '''''Vinceia'''''. [[Antički Rim|Rimljani]] su postavili prve pogranične vojne logore (jed. ''castrum'', mn. ''castra'') uz reku ''[[Dunav|Istros]]''{{efn|''Istros'' ili ''Danubius''. Za vreme Rimljana reka [[Dunav]] je se zvala na [[Grčki jezik|grčkom]] Ιστρος, [[Latinski jezik|latinizirano]] na ''Istros'' ili ''Hister''. Na primer kod [[Ovidije|Ovidija]], [[Metamorfoze]] 2, 249. [[Salustije]] je jedan od prvih autora koji spominju Dunav i baš on nam kaže da grčkom rečju Ιστρος se pokazuje reka Dunav.}} između [[33|33 ne.]] i [[69|69 ne.]] U neposrednoj blizini današnjeg Smedereva je bilo mesto '''''Aureus Mons''''' (Zlatna gora), dok su veći centrovi uz Dunav bili ''[[Singidunum]]'' (Beograd), ''[[Požarevac|Margus]]'' (Požarevac), ''[[Kostolac|Viminacium]]'' (Kostolac), ''[[Prahovo|Aquæ]]'' (Prahovo). Dotični ''Aureus Mons'' se pominje za vreme cara [[Prob]]a (rexit 276–282) kao pogodno područje za uzgoj [[Vinova loza|vinove loze]]&lt;ref name=&quot;Vremeplov&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.smederevo.org.rs/OPSTINA-SMEDEREVO-Vremeplov_78____lat |title=Grad Smederevo: Vremeplov |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate=09. 05. 2022 |quote= |archive-date=2022-05-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220509021235/http://www.smederevo.org.rs/OPSTINA-SMEDEREVO-Vremeplov_78____lat |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. Stoga dunavska granica je predstavljala jedna od najvećih geostrateških, vojnih i širih političkih problema za [[Antički Rim|Rim]] od cara [[August (rimski car)|Augusta]] do [[Konstantin Veliki|Konstantina]] i [[Teodosije I|Flavija Teodosija]], sve do [[Pad Rimskog Carstva|pada carstva]] i upada [[Atila|Atilovih]] [[Huni|Huna]] u [[Panonska nizija|Panoniju]] u godinama [[441]]/[[442.]]&lt;br/&gt;
Prvi pomen Smedereva nailazimo godine [[1019]]. u povelji vizantijskog cara [[Bazilije II Bugaroubojica|Vasilija II]] kada je ovde uspostavljena jedna od episkopija novostvorene [[Ohridska arhiepiskopija|Ohridske arhiepiskopije]]&lt;ref name=&quot;Istorija&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.smederevo.org.rs/OPSTINA-SMEDEREVO-Istorija_174____lat|title=Grad Smederevo: Istorija|date=|accessdate=09. 05. 2022|archive-date=2022-05-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20220509021236/http://www.smederevo.org.rs/OPSTINA-SMEDEREVO-Istorija_174____lat|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;. Sledeći pisani pomen o Smederevu nalazi se i u povelji kneza [[Lazar Hrebeljanović|Lazara]] iz [[1381.]] godine&lt;ref name=&quot;Vremeplov&quot;/&gt;, u kojoj se spominje manastir Ravanica i sela i imanja koja poklanja « u Smederevu ljudini Bogosavu s općinom i s baštinom ».

{{V. također|Srpska despotovina|Smederevska tvrđava}}

Savremeni grad vuče korene iz kasnog [[Srednji vijek|srednjeg veka]]. Naselje dobija na značaju u [[14. vek|14.]] sa povlačenjem srpske države na sever pred turskim naletima. [[1427.]], nakon smrti svog prethodnika [[Stefan Lazarević|Stefana]], despot [[Đurađ Branković]] je po prethodno utvrđenom dogovoru morao da ugarskom kralju [[Žigmund Luksemburški|Sigismundu]] vrati [[Beograd]]. 1430. godine je despot Srbije [[Đurađ Branković]] (rexit 1427—1456) podigao '''''[[Smederevska tvrđava|Smederevsku tvrđavu]]''''' (poznata kao ''Smederevac'') sa namerom da stvori utvrdu uz granicu prema [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevini Ugarskoj]] da bi se mogli skloniti na bezbedan prostor, dakle prema Mađarskoj, u slučaju [[Osmansko carstvo|osmanskog]] napada. Tvrđava je bila središte [[Srpska despotovina|Srpske Despotovine]] ([[1430]]–[[1439.]]) do 18. augusta 1439. kada su Osmanlije prvi put [[Pad Smedereva (1439)|osvojile Smederevo]]. Đurađ Branković je pobegao u [[Zeta (država)|Zetu]]. Nakon uspešne [[Duga Vojna|Duge vojne]] (1443) u savezništvu sa vojvodom [[Janoš Hunjadi|Janošom Hunjadijem]], [[22. 8.|22. augusta]] [[1444.]] je ponovo ušao u Smederevo. Grad će stoga biti po drugi put srpska prestonica ([[1444]]–[[1459]].) i vojska despota Brankovića će odbraniti grad 1453. godine (leto–jesen) protiv novog [[Opsada Smedereva (1453)|osmanskog napada]] pod vodstvom sultana [[Mehmed II|Mehmeda II.]] Smederevska tvrđava je tada predstavljala najveću ravničarsku tvrđavu u Evropi. Zatim je 1456. sultan ponovo [[Opsada Beograda (1456)|opseo Beograd]] i [[Opsada Smedereva (1456)|Smederevo]] i ponovo doživeo poraz. [[Đurađ Branković]] je umro na Badnji dan 24. decembra 1456. godine sa 79 godina. Njegov zadnji naslednik [[Lazar Branković]] je umro bez dece u Smederevu 20. februara 1458. pa je vlast despotovine preuzelo namesništvo u velikoj nesuglasnosti između pro–ugarske i pro–turske stranke, dok je, s druge strane, turska vojska krenula u nove napade. U martu 1458. smederevsku vlast preuzima [[Stjepan Tomašević|Stefan Tomašević]] da bi [[20. 6.|20. juna]] [[1459.]] Turci osvojili tvrđavu predajom grada bez borbe.&lt;br/&gt;
Nakon toga grad potpada pod vlast [[Osmansko carstvo|Turaka]]. Iako je razoren u sukobu [[1459.]], Turci uviđaju njegov izuzetno povoljan položaj na [[Dunav]]u i dograđuju utvrđenje sada za svoje potrebe da bi na primer u mestu razvili [[brodogradnja|brodogradnju]]. Tokom dugog perioda (1459–1806) grad je bio sedište [[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]] ({{Jez-tur|Semendire Sancağı}}). Posle osmanskog [[Pad Beograda (1521)|osvajanja Beograda]] (1521.) uprava Smederevskog sandžaka je premeštena u [[Beogradska tvrđava|Beogradsku tvrđavu]], a posle [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] i pada [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarske]], ''Semendire'' je turska stanica u dubokoj [[Rumelija|Rumeliji]].&lt;br/&gt;
U [[Veliki turski rat|Tursko–austrijskom ratu]] je [[Habsburg|habsburška]] vojska osvojila [[Panonska nizija|Panoniju]] pod vodstvom [[Eugen Savojski|princa Eugena]] i u oktobru 1689. stigla do Skoplja. U jesen 1690. je [[Mustafa Ćuprilić]] osvojio Pirot, Niš i Smederevo, ali su 1697. Turci opet poraženi u [[Bitka kod Sente|bici kod Sente]]. Po odredbama [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] Austrija je dobila dobila od Osmanskog carstva Beograd zajedno sa severnim delovima današnje centralne Srbije. Iste [[1718.]] godine su Habsburzi uspostavili pokrajinu pod imenom [[Kraljevina Srbija (1718–1739)|Kraljevina Srbija]] u kojoj je spadalo i Smederevo. To doba samostalnosti je trajalo nekih dvadesetak godina, da bi po [[Beogradski mir|Beogradskom miru]] Kraljevina Srbija nestala, obala Dunava i Smederevo opet vraćena u Osmansko carstvo i ostao samo [[Tamiški Banat]]. Sledećih šezdeset godina Smederevo je bilo pod turskoj vlasti.

{{Sekcija}}
Pod nemačkom okupacijom, [[5. 6.|5. juna]] [[1941.]] Smederevo je doživelo [[Eksplozija u Smederevskoj tvrđavi 1941.|katastrofalnu eksploziju]]. Eksploziju je izazvala municija koju su okupatori prevozili željeznicom i skladištili u tvrđavi. Tom prilikom poginulo je preko 3.000 ljudi, a ceo grad je bio porušen i delom zatrpan zemljom.

[[29. aprila]] [[1944.]] [[Nikola Kalabić|Kalabićevi]], [[Živan Lazović|Lazovićevi]], [[Velimir Piletić|Piletićevi]] i [[Svetislav Trifković|Trifkovićevi]] [[četnici]] su poubijali veliki broj meštana sela [[Drugovac]] u blizini Smedereva, zbog podrške sela [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanima]].{{efn|[[Masakr u Drugovcu]]: 69 ubijenih osoba, 120 spaljenih kuća i preko 200 opljačkanih kuća.}}

Sa početka [[20. vek]]a grad je brojao 7.000 stanovnika, a danas prema poslednjem popisu iz 2003. godine ima 62.900 stanovnika u [[grad]]u i 116.000 u selima ubraja se u deset najvećih gradova u zemlji. Na širem području grada, računajući i sedam prigradskih naselja, Smederevo broji 77.808 stanovnika po popisu iz 2002. godine.

=== Toponim ===
Grad je poznat po još nekim nazivima na drugim jezicima: [[Latinski jezik|lat.]] ''Semendria'', [[Njemački jezik|nem.]] ''Semendria'', [[Rumunski jezik|rum.]] ''Semendria'', [[Grčki jezik|grč.]] Σμεντέρεβο, [[Mađarski jezik|mađ.]] ''Szendrő'', [[Turski jezik|tur.]] ''Semendire''.&lt;br/&gt;
Postoje mnoga mišljenja o značenju toponima Smederevo.
# Italijanski istoričar Antonio Bonfini ([[1427]].–[[1503]].) u svome delu ''Rerum Hungaricarum decades IV cum dimidia'' navodi da ime Smedereva potiče od [[Sveti Andrija|Svetog Andreje]]&lt;ref name=&quot;websitesmederevo&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.smederevo.org.rs/OPSTINA-SMEDEREVO-Poreklo-naziva_80____lat|title=Poreklo naziva na stanici grada Smedereva|date=|accessdate=15. 04. 2021.|archive-date=2021-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415100442/https://www.smederevo.org.rs/OPSTINA-SMEDEREVO-Poreklo-naziva_80____lat|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;. Inače, mađarski naziv za Smederevo koji se do danas zadržao u ovom jeziku je Szendrő.
# U delu Ohridska arhiepiskopija u početku [[11. vijek|11. veka]] Stojan Novaković je napisao: »Poznato je poodavno da je Smederevo pokvareno ''Eis Monte Aureo'', jer je grad podignut na mestu nekadašnjeg rimskog grada ''Mons Aurea'', što u prevodu znači ''zlatno brdo''«. Ova rimska naseobina zabeležena je na Pojtingerovoj karti koja potiče iz [[4. vijek|4. veka]]&lt;ref name=&quot;websitesmederevo&quot;/&gt;.
# Postoji mišljenje da je toponim Smederevo složenica dve reči : »smet« i »drevo« zbog izrazito gustih hrastovih šuma na ovom području&lt;ref name=&quot;websitesmederevo&quot;/&gt;.
# Toponim Smederevo po nekim izvorima vuče poreklo od srednjovekovnog muškog imena Smender&lt;ref name=&quot;websitesmederevo&quot;/&gt;
# Mnogi autori smatraju da je poreklo ovog toponima iransko-hazarskog porekla. U prevodu sa iranskog Semender znači krajnja vrata. Upravo tako se zvao i hazarski grad koji se nalazio na jugozapadnoj obali Kaspijskog jezera. Krajem [[10. vijek|10. veka]] [[Hazari|Hazarsko carstvo]] nestaje i mnogi stanovnici Semendera, bežeći pred najezdom osvajača, uputili su se u naše krajeve, nazivajući svoja nova naselja imenima svojih ranijih prebivališta&lt;ref name=&quot;websitesmederevo&quot;/&gt;.

{{wide image|Smederevo_-_panorama.jpg|1040px|Grad Smederevo i Dunav}}

=== Značajne osobe ===
[[Datoteka:Milorad Arsenijević (1928).jpg|thumb|right|190px|[[Milorad Arsenijević]]]]
* [[Dragoljub Acković]] (1952), etnolog, akademik i političar. 
* [[Stanko Arambašić]] (1764–1798), vojnik, umro u Smederevu.
* [[Milorad Arsenijević]] (1906–1987), fudbaler i fudbalski trener. 
* [[Mladen Atanasijević]] (1908–1976), filolog i prevodilac. 
* [[Mihailo Avramović]] (1864–1945), publicista, naučni radnik i političar.
* [[Nela Bijanić]] (1970), pevačica.
* [[Nenad Božić]] (1971), političar.
* [[Đurađ Branković]] (1377–1456), srpski despot, vladao i umro u Smederevu.
* [[Lazar Branković]] (1421–1458), srpski despot, umro u Smederevu. 
* [[Zorica Brunclik]] (1955), pevačica.
* [[Natalija Cvetković]] (1888–1928), umetnik.
* [[Aleksandar Dabić]] (1901–1944), vojnik, komandant.
* [[Božidarka Damnjanović Kika]] (1920–1996), partizanski komandant.
* [[Dimitrije Davidović]] (1789–1838), novinar i političar.
* [[Tasa Donić]] (1863–1939), vojnik.
* [[Radivoje Lola Đukić]] (1923–1995), filmski reditelj i komediograf.
* [[Rajko Đurić]] (1947–2020), pisac i političar.
* [[Zoran Đurović]] (1968), teolog i sveštenik, teolog i umetnik; živio i djelovao u Smederevu.
* [[Emilija Erčić]] (1962), bivša rukometašica.
[[Datoteka:GrujicSavaF-93-1.jpg|thumb|right|220px|[[Sava Grujić]]]]
* [[Sava Grujić]] (1840–1913), general, političar, diplomata i pisac. 
* [[Janoš Hunjadi]] (1387–1456), mađarski vojvoda, oslobodio Smederevo od Osmanslija.
* [[Dejan Ilić (naučnik)|Dejan Ilić]] (1957), akademik i naučnik iz oblasti fizičke hemije, mikroračunarstva i elektronike.
* [[Vule Ilić]] (1766–1834), vojnik.
* [[Vesna Ivković]] (1960), lekar i političar.
* [[Paun Janković]] (1808–1865), političar.
* [[Snežana Janković]] (1970), filolog i ambasador.
* [[Zoran Janković]] (1953), političar, gradonačelnik [[Ljubljana|Ljubljane]].
* [[Jerina Branković]] (1400-1457), žena despota [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]], poznata kao «''Prokleta Jerina''».
* [[Pál Kinizsi]] (1432–1494), mađarski general, služio [[Matija Korvin|Matiju Korvina]].
* [[Branislav Kojić]] (1899–1987), architekta.
* [[Miroljub Labus]] (1947), ekonomist i političar.
* [[Dimitrije Ljotić]] (1891–1945), političar.
* [[Vladimir Ljotić]] (1846–1912), političar i diplomata.
* [[Nenad Maksić]] (1972), bivši rukometaš, trener.
[[Datoteka:BASA 914K-1-71-4 Kosta Manojlovic, 1932.jpg|thumb|right|200px|[[Konstantin Manojlović]]]]
* [[Dimitrije Mančić|Dimitrije ''Dina'' Mančić]] (1827–1882), dobrotvor.
* [[Kosta Manojlović]] (1890–1949), kompozitor, etnomuzikolog.
* [[Mateja Matejić]] (1924–2018), književnik, prevodilac i sveštenik.
* [[Ilija Milosavljević Kolarac]] (1800–1878), trgovac i zadužbinar. 
* [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]] (1994), fudbaler.
* [[Goran Nedeljković]] (1982), bivši veslač.
* [[Slobodan Ninković]] (1956), televizijski i filmski glumac. 
* [[Branislav Nušić]] (1864–1938), književnik i dramaturg, odrastao u Smederevu.
* [[Patrijarh srpski Pavle I|Patrijarh Pavle]] (1528—1541), sveštenik.
* [[Karađorđe Petrović]] (1768–1817), revolucionar i vojno lice, rođen u Smederevskom sandžaku, vodio je borbe u Smederevu.
* [[Milosav Slavko Pešić]] (1943), pesnik, školovao se u Smederevu.
* [[Jovica Petković]] (1927–2015), harmonikaš, autor kola i sevdalinki. 
* [[Zlata Petković]] (1954–2012), glumica.
* [[Petar Popović (arhitekta)|Petar Popović]] (1873–1945), neimar.
* [[Antonije Protić]] (1787–1854), pisac i sekretar vojvode Vujice Vulićević.
* [[Tanja Savić]] (1985), pevačica.
* [[Ljubiša Simić]] (1963), bokser.
* [[Vlajko Stojiljković]] (1937–2002), političar i ministar.
* [[Dositej Stojković]] (1906–1981), sveštenik.
* [[Dejan Stošić]] (1970), političar.
* [[Nikola Stošić]] (1986), [[kik-boks]]er.
* [[Željko Veselinović]] (1974), političar.
* [[Kosta Vojinović]] (1891-1917), vojnik. 
* [[Đorđe Vujadinović]] (1909–1990), bivši fudbaler i trener.
* [[Siniša Zlatković]] (1934-?), bivši fudbaler.

== Kultura i obrazovanje ==
* &lt;u&gt;[[Karađorđev dud]]&lt;/u&gt; je spomenik prirode - botaničkog karaktera ali i znamenito mesto iz istorije Smedereva. Pod ovim stablom je 8. novembra 1805. godine vožd Karađorđe, vođa Prvog srpskog ustanka, u prisustvu srpskih starešina i ustanika primio ključeve Smederevske tvrđave od turskog zapovednika grada, dizdara Muharema Guše. Predaja ključeva je izvršena na svečan način, jer su Turci ostavili Srbima mnogo topova i municije, a Karađorđe im je dozvolio da izađu iz Smedereva sa vojnim častima i sitnim oružjem i da lađama odu niz Dunav u Vidin, u Bugarsku.
* &lt;u&gt;Muzej u Smederevu&lt;/u&gt; (Omladinska 4), muzejska ustanova kompleksnog tipa, sa prirodnjačkom, arheološkom, numizmatičkom, istorijskom, etnološkom i umetničkom zbirkom. Osnovan 12. aprila 1950. godine pod imenom ''Narodni muzej''. Jedan od prvih direktora muzeja je bio [[Leontije Pavlović]].
* &lt;u&gt;Pozorište PATOS&lt;/u&gt;, tj. Pokretni Alternativni Teatar Omladine Smedereva, osnovao je ga [[1986.]] Branislav Čubrilović.
* &lt;u&gt;[[Narodna biblioteka Smederevo|Narodna biblioteka]]&lt;/u&gt; (Karađorđeva 7) osnovana 1846. godine, nastala u razvijanju Smederevskog čitališta.

[[Datoteka:Cathedral of Saint George, Smederevo.jpg|thumb|desno|290px|[[Crkva Svetog Georgija u Smederevu|Crkva Svetog Georgija]]]]
Glavni gradski događaji i festivali su:
* Smederevska jesen, poljoprivredno-turističko-privredna, održava se svake godine u septembru, sa ciljem da se prikažu visokokvalitetni poljoprivredni proizvodi, bogata turistička ponuda kao i privredni potencijal smederevskog kraja. Prva izložba je se održala [[1899.]] a drži se redovno od [[1960.]]
* PATOSOFFIRANJE, internacionalni multimedijalni festival.
* Stihovizija, godišnje novembarsko takmičenje u recitovanju na stranim jezicima koje organizuje Narodna biblioteka Smederevo.
* [[Smederevska pesnička jesen]], znameniti godišinji književni festival.
* Nušićevi dani, pozorišni festival koji se održava u gradu od 1984. godine.
* [[Međunarodni dan Dunava]], međunarodni dan [[Dunav|reke Dunav]] koji se obeležava [[29. 6.|29. juna]].
* Fortress Music Festival ili Tvrđava muzike, letnji muzički festival koji se održava u tvrđavi.
* Teatar u tvrđavi, letnji pozorišni festival.
* Kosidba u Goranskom gaju, tradicionalna junska manifestacija na Plavincu.
Dan opštine Smederevo se obeležava [[5. 10.|5. oktobra]], dok crkveni praznik je pomičan događaj jer grad Smederevo svake godine slavi vaskrsni ponedeljak, to jeste prvi ponedeljak posle [[Uskrs]]a po [[Pravoslavni kalendar|pravoslavnom kalendaru]] a to znači jedan od ponedeljaka između 4. aprila i 9. maja.

Smederevo broji 18 osnovnih škola{{efn|Osnovne Škole u Smederevu: OŠ „Branislav Nušić”, OŠ „Branko Radičević”, OŠ „Branko Radičević”, OŠ „Dimitrije Davidović”, OŠ „Dositej Obradović”, OŠ „Đura Jakšić”, OŠ „Heroj Srba”, OŠ „Heroj Sveta Mladenović”, OŠ „Ilija Milosavljević Kolarac”, OŠ „Ivo Andrić”, OŠ „Ivo Lola Ribar”, OŠ „Jovan Cvijić”, OŠ „Jovan Jovanović Zmaj”, OŠ „Sava Kovačević”, OŠ „Sveti Sava”, OŠ „Svetitelj Sava”, OŠ „Vožd Karađorđe”, OŠ „Vuk Karadžić”.}} i 6 instituta srednjeg obrazovanja. Jedna od najpoznatijih je smederevska gimnazija, osnovana 1871., zajedno sa muzičkom školom „Kosta Manojlović” (1937.) i tehničkom školom, veliki institut u blizini tvrđave osnovan 1899. godine. Ostali su ekonomsko-trgovinska škola, železnička industrijska škola, tekstilno–tehnološka i poljoprivredna škola „Despot Đurađ“.&lt;br/&gt;
Po dugoj tradiciji, glavna smederevska referenca za visoko školovanje je [[Univerzitet u Beogradu]] mada je u godinama 2009/2010. počela nacrt za Univerzitet u Smederevu, koji je privremeno napušten.

=== Arhitektura ===
[[Datoteka:Smederevo_city_administration.JPG|thumb|desno|280px|Zgrada Okružnog suda u centru Smedereva.]]
* '''[[Smederevska tvrđava]]''', srednjovekovna tvrđava iz [[15. vijek|15. veka]]. Smederevac je upisan u spisku spomenika kulture od izuzetnog značaja i kandidat za [[Svjetska baština|Svetsku baštinu]] [[UNESCO]]a.
* [[Zgrada Okružnog suda u Smederevu|Zgrada Okružnog suda]] (Trg republike 2), spomenik kulture izgrađen između [[1886.]] i [[1888.]] po nacrtu arhitekte [[Aleksandar Bugarski|Aleksandra Bugarskog]] (1835—1891). Zgrada upisana u spisku spomenika kulture od velikog značaja.
* [[Zgrada Gimnazije u Smederevu|Zgrada Gimnazije]] (Slobode 3), podignuta po projektu arhitekte Milorada Ruvidića iz 1904. godine.
* [[Letnjikovac Obrenovića na Plavincu]], letnji dvor porodice [[Obrenovići|Obrenović]], sagrađen [[1865.]] godine.
* [[Crkva brvnara Silazak Svetoga duha (Selevac kod Smedereva)|Crkva brvnara Silazak Svetoga duha]] u Selavcu. Zgrada upisana u spisku spomenika kulture od velikog značaja.
* [[Crkva Uspenja Presvete Bogorodice na Starom smederevskom groblju|Crkva Uspenja Presvete Bogorodice]]. Zgrada upisana u spisku spomenika kulture od velikog značaja.
* [[Stara drumska mehana porodice Mladenović|Mehana porodice Mladenović]]. Zgrada upisana u spisku spomenika kulture od velikog značaja.
* [[Crkva Svetog Georgija u Smederevu|Crkva Svetog Georgija]], sagrađena između 1850. do 1854. po nacrtu arhitekte [[Andreja Damjanov|Andreje Damjanova]]. Crkva predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.

=== Smederevsko-vršački dijalekat ===
{{main|Smederevsko-vršački dijalekat}}

U dialektologiji [[Štokavski|južne štokavice]] odnosno [[Srpski jezik|srpskog jezika]] postoji pojam [[Smederevsko-vršački dijalekat|Smederevsko-vršačkog dijalekta]]. Njime se govori u okolini Vršca, Bele Crkve, Kovina, oko Požarevca, Smedereva, u istočnoj Šumadiji i u pojas uz Dunav od Smedereva do Beograda&lt;ref name=&quot;Ivić&quot;&gt;{{cite book|last=[[Pavle Ivić|Ivić, Pavle]]|first=|year=1956|title= Dijalektologija srpskohrvatskog jezika: Uvod i štokavsko narečje|url=|location=Novi Sad|publisher= Matica srpska|pages=218|ref=Ivić}} str. 89–94.&lt;/ref&gt;. Neki ga smatraju kao poddijalekt [[Kosovsko-resavski dijalekat|kosovsko-resavskog]]&lt;ref name=&quot;Okuka&quot;&gt;{{cite book|last=Okuka|first=Miloš|year=2008|title= Srpski dijalekti|url=|location=Zagreb|publisher= SKD Prosvjeta|pages=218|ref=Ivić}}&lt;/ref&gt;, a neki kao ogranak [[Šumadijsko-vojvođanski dijalekat|šumadijsko–vojvođanskog]]&lt;ref name=&quot;Ivić&quot;/&gt; ili most između šumadijsko–vojvođanskog i kosovsko–resavskog&lt;ref name=&quot;Ivić&quot;/&gt;.

== Telekomunikacije ==
U gradu je dosta razvijena telefonska i internet mreža. Glavni lokalni mediji su:
* Naš glas, smederevski list.
* Smederevske novine, smederevski list.
* Lux Radio Smederevo, smederevska radio stanica.
* Radio Smederevo, smederevska radio stanica otvorena 16. oktobra 1972.
* Televizija Smederevo (TV/SD).

== Sport ==
[[Datoteka:Stadion FK Smederevo.jpg|thumb|right|290px|Stadion FK Smedereva]]
Glavni sportski klubovi su:
* [[Bedemi Smederevo]] ([[američki fudbal]])
* [[FK Smederevo 1924]] ([[fudbal]])
* [[FK Železničar Smederevo]] ([[fudbal]])
* [[FK Jezava]] ([[fudbal]])
* [[OFK Slavija]] ([[fudbal]])
* [[KMF Smederevo]] ([[futsal]])
* [[KK Smederevo 1953]] ([[košarka]])
* [[OK Smederevo Carina]] ([[odbojka]])
* [[RK Smederevo]] ([[rukomet]])
* [[PVK Smederevo]] ([[plivanje]]/[[vaterpolo]])
* [[VK Smederevo]] ([[veslanje]])

== Gradovi pobratimi ==
* {{ZD|CG}} '''[[Herceg Novi]]''', [[Crna Gora]]
* {{ZD|BIH}} [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|20px|RS]] '''[[Pale (Bosna i Hercegovina)|Pale]]''', [[Republika Srpska]], [[BiH]]
* {{ZD|GRČ}} '''[[Volos]]''', [[Grčka]]
* {{ZD|CHN}} '''[[Tangshan]]''', [[Kina]]

== Povezano ==
* [[Opština Smederevo]]
* [[Smederevska tvrđava]]
* [[Luka Smederevo]]
* [[Karađorđev dud]]

== Vanjske veze ==
* [https://smederevo.ls.gov.rs '''Zvanični sajt grada Smedereva''']
* [https://sdkultura.rs/ Centar za kulturu Smederevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130608040642/http://www.sdkultura.org.rs/ |date=2013-06-08 }}.
* [http://www.biblioteka-smederevo.org.rs Narodna biblioteka Smederevo].
* [http://www.semendria.com Semendria: Vodič kroz Smederevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130622062626/http://semendria.com/ |date=2013-06-22 }}.
* [http://www.sdcafe.rs SD kafe, smederevski blog].
* [http://www.360serbia.com Virtuelna šetnja smederevskom tvrđavom (360Serbia)]. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141107040648/http://www.360serbia.com/gradovi/virtuelna-setnja-smederevskom-tvrdavom/|date=2014-11-07}}.
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Smederevo.html Fallingrain: mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija].
* [http://wikimapia.org/#lang=fr&amp;lat=44.649483&amp;lon=20.944748&amp;z=13&amp;m=w Wikimapia: satelitska mapa Smedereva].

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{cite EB1911 |wstitle=Semendria |volume=24 |page=616}}

{{Commonscat|Smederevo}}
== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Smederevo, view from Vojvodina side.JPG|Pogled na grad sa Vojvodine
SemedireMeydani-Ozandogan.jpg|Centar grada
Smerevo opstina.jpg|Skupština okruga (Zgrada Regije)
Smederevo,_Prva_smederevska_kreditna_banka,_01.jpg|Zgrada Smederevske banke
Зграда Окружног Суда у Смедереву (бр.3).JPG|Zgrada Okružnog suda
Smederevo, Gimnazija Smederevo, 04.jpg|Gimnazija Smederevo
Karađorđev dud.jpg|[[Karađorđev dud]]
Smederevo_tvrdjava06.jpg|Pogled na Dunav sa tvrđave
Smederevo fortress.jpg|Smederevska tvrđava
Смедеревска_тврђава_3.jpg|Pogled sa tvrđave
Crkva brvnara Svete Trojice, Selevac 20.jpg|Crkva brvnara Silazak Svetoga duha
Crkva_na_Starom_groblju.jpg|Crkva Uspenja presvete Bogorodice
Stara_mehana.jpg|Mehana porodice Mladenović u Saraorcima
Danube in Ritopek, Serbia.jpg|Dunav kod [[Ritopek]]a
Letnjikovac Obrenovića na Plavincu kod Smedereva, salon 01.jpg|Letnjikovac Obrenovića
Smederevo februar 2014 101.jpg|Crkva Sv. Georgija
Smederevo,_Narodna_biblioteka,_01.jpg|Narodna biblioteka
&lt;/gallery&gt;

{{Град Смедерево}}
{{Gradovi u Srbiji}}
{{Opštine Srbije}}
{{Istorijske prestonice Srbije}}

[[Kategorija:Smederevo| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u srednjem veku]]
[[Kategorija:Prestonice Srbije]]</text>
      <sha1>p6wwmnfty8zxo6ly07zbdtxizme52jk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Međunarodni fudbal</title>
    <ns>10</ns>
    <id>14720</id>
    <revision>
      <id>42655912</id>
      <parentid>42652791</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:24:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42655912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3063" sha1="7ezbtpn5i8s386yp7jm04eaycropde7" xml:space="preserve">{{Navbox
| name        = Međunarodni fudbal
| title       = Međunarodni [[fudbal]]
| state       = {{{state|autocollapse}}}
| bodyclass   = hlist
| groupstyle  = line-height: 1em
| group1style = {{box-shadow border|r|#ffb6c1|5px}}
| group2style = {{box-shadow border|r|#deb887|5px}}
| group3style = {{box-shadow border|r|#db7093|5px}}
| group4style = {{box-shadow border|r|#8fbc8f|5px}}
| group5style = {{box-shadow border|r|#ffd700|5px}}
| group6style = {{box-shadow border|r|#4682b4|5px}}  
| group8style = {{box-shadow border|r|#252525|5px}}
| above =
* [[FIFA]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]]
* [[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]]
* [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo|U-20 Svjetsko prvenstvo]]
* [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo|U-17 Svjetsko prvenstvo]]
* [[Fudbal na Olimpijskim igrama|Olimpijada]]
* [[FIFA-ina ljestvica|Ljestvica]]
* [[FIFA-in igrač godine|Igrač godine]]
* [[FIFA Ballon d'Or]]
* [[Popis muških fudbalskih reprezentacija|Reprezentacije]]
| image  = [[Datoteka:World Map FIFA.svg|220px]]
| group1 = Azija
| list1  =
* [[AFC]] – [[AFC Azijski kup|Azijski kup]]
* [[AFC U-22 Azijski kup|U-22]]
* [[AFC U-19 prvenstvo|U-19]]
* [[AFC U-16 prvenstvo|U-16]]
* [[AFC U-14 prvenstvo|U-14]]
| group2 = Afrika
| list2  =
* [[CAF]] – [[Afrički kup nacija|Kup nacija]]
* [[CAF U-23 prvenstvo|U-23]]
* [[Afričko U-20 prvenstvo|U-20]]
* [[Afričko U-17 prvenstvo|U-17]]
| group3 = |Sjeverna Amerika&lt;br&gt;Centralna Amerika&lt;br&gt;Karibi
| list3  =
* [[CONCACAF]] – [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
* [[CONCACAF U-20 prvenstvo|U-20]]
* [[CONCACAF U-17 prvenstvo|U-17]]
* [[CONCACAF U-15 prvenstvo|U-15]]
| group4 = Južna Amerika
| list4  =
* [[CONMEBOL]] – [[Copa América]]
* [[Južnoameričko prvenstvo za mlade|U-20]]
* [[Južnoameričko U-17 prvenstvo|U-17]]
* [[Južnoameričko U-15 prvenstvo|U-15]]
| group5 = Oceanija
| list5  =
* [[OFC]] – [[OFC Kup nacija|Kup nacija]]
* [[OFC U-20 prvenstvo|U-20]]
* [[OFC U-17 prvenstvo|U-17]]
| group6 = Europa
| list6  =
* [[UEFA]] – [[UEFA Euro|Euro]]
* [[UEFA U-21 Euro|U-21]]
* [[UEFA U-19 Euro|U-19]]
* [[UEFA U-17 Euro|U-17]]
| group7 = Nevezano uz FIFA-u
| list7  =
*[[N.F.-Board|NF-Board]] – [[Viva World Cup]]
*[[Konfederacija nezavisnih nogometnih saveza|CONIFA]]
*[[Međunarodni savez Otočkih igara|IGA]] - [[Fudbal na Otočkim igrama|Otočke igre]]
| group8 = Igre
| list8  =
*[[Fudbal na Panafričkim igrama|Panafričke igre]]
*[[Fudbal na Azijskim igrama|Azijske igre]]
*[[Fudbal na Istočnoazijskim igrama|Istočnoazijske igre]]
*[[Fudbal na Frankofonskim igrama|Frankofonske igre]]
*[[Fudbal na Igrama Indijskog oceana|IOIG]]
*[[Fudbal na Lusofonskim igrama|Lusofonske igre]]
*[[Fudbal na Mediteranskim igrama|Mediteranske igre]]
*[[Fudbal na Panameričkim igrama|Panameričke igre]]
*[[Fudbal na Panarapskim igrama|Panarapske igre]]
*[[Fudbal na Pacifičkim igrama|Pacifičke igre]]
*[[Fudbal na Južnoazijskih igrama|Južnoazijske igre]]
*[[Fudbal na Jugoistočnoazijskim igrama|Jugoističnoazijske igre]]

| below =
}}&lt;noinclude&gt;
{{using fb}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7ezbtpn5i8s386yp7jm04eaycropde7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42655913</id>
      <parentid>42655912</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:25:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42655913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3062" sha1="ftgjwyjjq5i37qtp3evspxctie81fjp" xml:space="preserve">{{Navbox
| name        = Međunarodni fudbal
| title       = Međunarodni [[fudbal]]
| state       = {{{state|autocollapse}}}
| bodyclass   = hlist
| groupstyle  = line-height: 1em
| group1style = {{box-shadow border|r|#ffb6c1|5px}}
| group2style = {{box-shadow border|r|#deb887|5px}}
| group3style = {{box-shadow border|r|#db7093|5px}}
| group4style = {{box-shadow border|r|#8fbc8f|5px}}
| group5style = {{box-shadow border|r|#ffd700|5px}}
| group6style = {{box-shadow border|r|#4682b4|5px}}  
| group8style = {{box-shadow border|r|#252525|5px}}
| above =
* [[FIFA]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]]
* [[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]]
* [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo|U-20 Svjetsko prvenstvo]]
* [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo|U-17 Svjetsko prvenstvo]]
* [[Fudbal na Olimpijskim igrama|Olimpijada]]
* [[FIFA-ina ljestvica|Ljestvica]]
* [[FIFA-in igrač godine|Igrač godine]]
* [[FIFA Ballon d'Or]]
* [[Popis muških fudbalskih reprezentacija|Reprezentacije]]
| image  = [[Datoteka:World Map FIFA.svg|220px]]
| group1 = Azija
| list1  =
* [[AFC]] – [[AFC Azijski kup|Azijski kup]]
* [[AFC U-22 Azijski kup|U-22]]
* [[AFC U-19 prvenstvo|U-19]]
* [[AFC U-16 prvenstvo|U-16]]
* [[AFC U-14 prvenstvo|U-14]]
| group2 = Afrika
| list2  =
* [[CAF]] – [[Afrički kup nacija|Kup nacija]]
* [[CAF U-23 prvenstvo|U-23]]
* [[Afričko U-20 prvenstvo|U-20]]
* [[Afričko U-17 prvenstvo|U-17]]
| group3 = Sjeverna Amerika&lt;br&gt;Centralna Amerika&lt;br&gt;Karibi
| list3  =
* [[CONCACAF]] – [[CONCACAF Gold Cup|Gold Cup]]
* [[CONCACAF U-20 prvenstvo|U-20]]
* [[CONCACAF U-17 prvenstvo|U-17]]
* [[CONCACAF U-15 prvenstvo|U-15]]
| group4 = Južna Amerika
| list4  =
* [[CONMEBOL]] – [[Copa América]]
* [[Južnoameričko prvenstvo za mlade|U-20]]
* [[Južnoameričko U-17 prvenstvo|U-17]]
* [[Južnoameričko U-15 prvenstvo|U-15]]
| group5 = Oceanija
| list5  =
* [[OFC]] – [[OFC Kup nacija|Kup nacija]]
* [[OFC U-20 prvenstvo|U-20]]
* [[OFC U-17 prvenstvo|U-17]]
| group6 = Europa
| list6  =
* [[UEFA]] – [[UEFA Euro|Euro]]
* [[UEFA U-21 Euro|U-21]]
* [[UEFA U-19 Euro|U-19]]
* [[UEFA U-17 Euro|U-17]]
| group7 = Nevezano uz FIFA-u
| list7  =
*[[N.F.-Board|NF-Board]] – [[Viva World Cup]]
*[[Konfederacija nezavisnih nogometnih saveza|CONIFA]]
*[[Međunarodni savez Otočkih igara|IGA]] - [[Fudbal na Otočkim igrama|Otočke igre]]
| group8 = Igre
| list8  =
*[[Fudbal na Panafričkim igrama|Panafričke igre]]
*[[Fudbal na Azijskim igrama|Azijske igre]]
*[[Fudbal na Istočnoazijskim igrama|Istočnoazijske igre]]
*[[Fudbal na Frankofonskim igrama|Frankofonske igre]]
*[[Fudbal na Igrama Indijskog oceana|IOIG]]
*[[Fudbal na Lusofonskim igrama|Lusofonske igre]]
*[[Fudbal na Mediteranskim igrama|Mediteranske igre]]
*[[Fudbal na Panameričkim igrama|Panameričke igre]]
*[[Fudbal na Panarapskim igrama|Panarapske igre]]
*[[Fudbal na Pacifičkim igrama|Pacifičke igre]]
*[[Fudbal na Južnoazijskih igrama|Južnoazijske igre]]
*[[Fudbal na Jugoistočnoazijskim igrama|Jugoističnoazijske igre]]

| below =
}}&lt;noinclude&gt;
{{using fb}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ftgjwyjjq5i37qtp3evspxctie81fjp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gobi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19128</id>
    <revision>
      <id>42655987</id>
      <parentid>42247336</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T17:43:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2062" sha1="nedwsj4uf63mcjc6silkalxr6av5rjd" xml:space="preserve">[[Datoteka:Khongoryn Els sand dunes.jpg|mini|desno|275px|Dine pustinje Gobi]]
[[Datoteka:Asia.jpg|thumb|275px|right|Karta Azije na kojoj se vidi položaj pustinje Gobi.]]
'''Gobi''' je [[pustinja]] u središnjoj [[Azija|Aziji]], nalazi se na području sjeverne i sjeverozapadne [[Narodna Republika Kina|Kine]] i južne [[Mongolija|Mongolije]]. Svojom površinom od oko 1,295.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Gobi je peta pustinja u svijetu po veličini, a svojim položajem najjsevernija pustinja na svijetu.

Pustinja Gobi je okružena gorjem [[Altaj]] i mongolskom ravnicama i [[stepa]]ma na sjeveru, visoki plato [[Tibet]]a nalazi se na jugozapadu, a sjevernokineska nizina na jugoistoku pustinje. Gobi je hladna pustinja, te se često na vrhu pustinjski dina nalaze tragovi snijega, čemu pridonosi i nadmorska visina na kojoj se nalazi pustinja od oko 910 do 1520 metara.

Prosječno u pustinju padne oko 194 milimetara kiše godišnje, dodatna količina vlage u pustinju dopire sa sjevera iz [[sibir]]skih stepa, hladnim vjetrovima koji donose snijeg i koji spuštaju temperaturu pustinje do –40&amp;nbsp;°C u zimi, za razliku od ljetne od +50&amp;nbsp;°C.

Pustinja Gobi je povijesno značajna kao dio [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]], a mjesto je i nekih važnih točaka na [[Put svile|Putu svile]]. Gobi je mjesto otkrića mnogih okamina ([[fosil]]a), a u pustinji su prvi put otkrivna jaja [[dinosauri|dinosaura]].

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gobi Desert}}
* [http://www.chinapage.com/map/map.html#desert Map, from &quot;China the Beautiful&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513085635/http://www.chinapage.com/map/map.html#desert |date=2008-05-13 }}
* [http://www.flickr.com/photos/tags/gobi Flickr: Photos tagged with gobi]
* [http://bbs.keyhole.com/ubb/download.php?Number=521894 Gobi Desert in Google Earth]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Requires [http://earth.google.com/ Google Earth]

{{Pustinje}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Pustinje u Kini]]
[[Kategorija:Pustinje u Mongoliji]]</text>
      <sha1>nedwsj4uf63mcjc6silkalxr6av5rjd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sile Osovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19565</id>
    <revision>
      <id>42655930</id>
      <parentid>42505504</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:14:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>178920</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Fašizam|Fašizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42655930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12259" sha1="4r9679l90hcupfhlbp8gauxeakdqs0m" xml:space="preserve">[[Datoteka:Map of participants in World War II.png|thumb|250px|right|Savezničke države u drugom svjetskom ratu označene zeleno, a države Sila Osovine plavo]]
'''Sile Osovine''' ili '''Osovina''', neformalni je naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]], odnosno pobjednicima u drugom svjetskom ratu.

== Historija ==
Osnov saveza su činile [[Njemačka]], [[Italija]] i [[Japan]], a svoju osnovu je imao u ugovoru o prijateljstvu koji je [[nacizam|nacistička]] Njemačka na čelu s [[Adolf Hitler|Adolfom Hitlerom]] sklopila s [[fašizam|fašističkom]] Italijom [[25.10.]] [[1936]]. Italijanski premijer [[Benito Mussolini]] je bio prvi koji je za taj savez iskoristio izraz Osovina.

Razlog za sklapanje tog sporazuma bilo je nezadovoljstvo Velike Britanije i Francuske italijanskim napadom i aneksijom Etiopije, odnosno nastojanje sankcijama pogođene Italije da kompenzira gubitak svojih saveznika iz [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]], odnosno na raspolaganje dobije njemačke strateške resurse kao što su [[ugljen]] i [[čelik]]. Sporazum je djelomično imao i ideološku podlogu, odnosno nastojanje da se po Evropi širi [[fašizam]], za što je prva prilika bila njemačka i italijanska suradnja prilikom pomaganja [[Francisco Franco|Francu]] u [[španski građanski rat|španskom građanskom ratu]].

Japan, koji je godinu dana kasnije pokrenuo [[Drugi japansko-kineski rat|rat]] protiv [[Kina|Kine]], te se našao suočen s negodovanjem zapadnih država, a pogotovo [[SAD]], našao je zajednički interes sa Njemačkom i Italijom te je [[1937]]. s njima sklopio [[Antikominterna pakt]], čija je navodna svrha bila suprotstavljanje širenju [[komunizam|komunizma]] i prijetnje [[SSSR|Sovjetskog saveza]].

Usprkos toga što je Italija savez s Njemačkom u proljeće 1939. godine učvrstila Željeznim paktom, Njemačka je u rat, koji je otpočeo napadom na Poljsku ušla sama, odnosno jedino uz podršku [[Slovačka|Slovačke]] koja je pod njenim pokroviteljstvom iste godine, nakon komadanja Čehoslovačke, bila dobila nezavisnost.

Italija se Njemačkoj pridružila tek u junu [[1940]]. godine za vrijeme [[Pad Francuske|pada Francuske]]. Nekoliko mjeseci kasnije, Antikominterna pakt je obnovljen kao [[Trojni pakt]] [[27.9.]] [[1940]].

Trojnom paktu su krajem [[1940]]. i [[1941]]. pristupili Mađarska, Rumunjska, Bugarska, a kraće vrijeme i [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon puča uperenog protiv Pakta, sile Osovine su napale Jugoslaviju, te raskomadale i anektirale njenu teritoriju.

Silama Osovine - članicama Trojnog pakta se 1941. pridružila novostvorena [[Nezavisna država Hrvatska]], a prilikom Operacije Barbarossa i [[Finska]]. Već ranije je kao neformalni saveznik sila Osovine djelovala i [[vichyjska Francuska]], te [[Tajland]], koji je služio kao japanska baza u Jugoistočnoj Aziji.

Iako je Trojni pakt predstavljao daleko čvršći savez između sila Osovina, zbog niza okolnosti njegove članice nisu imale volje niti sredstava koordinirati svoje aktivnosti. Tako Japan nije objavio rat Sovjetskom Savezu, iako je objavio rat zapadnim silama, kojem su njegovi saveznici Njemačka i Italija bili objavili rat.

Japan je svojim osvajanjima u Aziji - pored svojih prvih marionetskih država kao što su [[Mandžukuo]], Kina pod upravom [[Reformirana vlada Republike Kine|Reformirane vlade Republike Kine]] ili [[Unutrašnja Mongolija]] - stvarao nove marionetske države na osvojenim teritorijama, kao što su [[Ba Maw]]ova [[Burma]], [[Druga Filipinska republika]] te Indija pod upravom [[Privremena vlada Slobodne Indije|Privremene vlade Slobodne Indije]], itd.

Nijemci su, pak, u okviru Sila Osovine imali [[Nedićeva Srbija|marionetsku državu Srbiju]] kojom je upravljao režim [[Milan Nedić|Milana Nedića]] odnosno [[Vlada nacionalnog spasa (Srbija)|Vlada nacionalnog spasa]], te režim [[Vidkun Quisling|Vidkuna Quislinga]] u [[Norveška|Norveškoj]]. Italija je formalno držala [[Albanija|Albaniju]] kao zavisnu državu u okviru Sila Osovine.

Sile Osovine su dobile težak udarac kada je [[1943]]. [[kapitulacija Italije|Italija kapitulirala]], a kasnije prešla na stranu Saveznika. U dijelu Italije pod njemačkom okupacijom je fomirana pro-osovinska [[Socijalna republika Italija]].

Godinu dana kasnije je iskrcavanjem Saveznika u Francusku prestao postojati vichyjski režim, a prodorom [[Crvena armija|Crvene armije]] s istoka su [[Finska]], [[Rumunjska]] i [[Bugarska]] prisiljene napustiti Sile Osovine i prijeći saveznicima. Albanski partizani su oslobodili Albaniju, a [[NOVJ|Titovi partizani]] i Crvena armija su likvidirali Nedićev režim u Srbiji, koja je tada postala dio reformirane Jugoslavije.

U proljeće 1945. su kapitulacijom Njemačke prestale postojati Sile Osovine u Evropi, a nekoliko mjeseci kasnije kapitulacijom Japana i Sile Osovine u Aziji.

O tome je li SSSR zbog suradnje s Njemačkom od 1939. do 1941. bio član Sila Osovine ili ne se i danas vode sporovi, slično kao i po pitanju članstva okupirane Danske od 1940. do 1945. te Francove Španije koja se formalno nije pridružila ratu.

== Glavne sile Osovine ==
** [[Nacistička Nemačka]]
** [[Japan]]
** [[Kraljevina Italija]] (do [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]].)

&lt;gallery&gt;
Datoteka:NS administrative Gliederung 1944.png|Nacistička Nemačka
Datoteka:Greater Asian Co-prosperity sphere (orthographic projection).svg|Japansko carstvo sa protektoratima
Datoteka:Kingdom_of_Italy_1942_with_provinces.svg|Kraljevina Italija (bez protektorata)
&lt;/gallery&gt;

== Manje sile Osovine ==
** [[Bugarska]] (do avgusta [[1944]].)
** [[Kraljevina Mađarska (1920—1946)|Mađarska]] (do [[4. april]]a [[1945]].)
** [[Rumunija]] (do avgusta 1944.)

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Hungary map.png|Velika Mađarska 1941.
Datoteka:Romania1941.png|Rumunija 1941.
&lt;/gallery&gt;

== Države zvanično u aktivnoj koaliciji sa silama Osovine ==
** [[SSSR]] (do [[22. jun]]a, [[1941]], [[Sporazum Ribentrop-Molotov]])
** [[Danska]] (pridružila se paktu protiv [[Komiterna|Komiterne]] 1941.)
** [[Finska]] (pakt protiv [[Komiterna|Komiterne]] 1941; [[26. jun]] 1944. – [[31. jul]] 1944, [[Dogovor Riti—Ribentrop]])
** [[Kraljevina Jugoslavija]] (1941.)
** [[San Marino]] (od 1940. do 1943.)
** [[Irak]] (1941.do 1943.)

== Pod direktnom internom kontrolom Osovine (marionetske države i protektorati) ==

=== Nemačke marionetske države i protektorati u sastavu Nemačkog rajha ===
** [[Generalno gubernatorstvo]], protektorat u sastavu Nacističke Nemačke (od 1939. do 1945.)
** [[Protektorat Bohemija i Moravija]], protektorat u sastavu Nacističke Nemačke (od 1939. do 1945.)

&lt;gallery&gt;
File:General Government for the occupied Polish territories.png|Generalno gubernatorstvo
Datoteka:Protectorate Of Bohemia and Moravia.png|Protektorat Češka i Moravska
&lt;/gallery&gt;

=== Nemačke marionetske države i protektorati van Nemačkog rajha ===
==== U zapadnoj Evropi ====
** [[Višijevska Francuska]] (od 1940. do avgusta 1944.)
** [[Belgija i Severna Francuska]] (od 1940. do 1944.)
** [[Holandija]] (od 1940. do 1945.)
** [[Danska]] (od 1940. do 1945.)
** [[Norveška]] (od 1940. do 1945.)
** [[Italijanska Socijalna Republika]] (Republika Salo), pod [[Benito Musolini|Benitom Musolinijem]], od 1943. do 1945.
*** [[Operativna zona Jadransko primorje]] (1943-1945)
**** [[Ljubljanska pokrajina]] (od 1943. do 1945.)
*** [[Operativna zona Alpenvorland]] (1943-1945)

&lt;gallery&gt;
Datoteka:France map Lambert-93 with regions and departments-occupation-hr.svg|Višijevska Francuska
Datoteka:Military administration Belgium Northern France.png|Belgija i Severna Francuska
Datoteka:Italian social republic map.png|Italijanska Socijalna Republika
Datoteka:Litorale Adriatico.svg|Operativna zona Jadransko primorje
Datoteka:Zona d'operazioni delle Prealpi.svg|Operativna zona Alpenvorland
&lt;/gallery&gt;

==== U istočnoj Evropi ====
** [[Slovačka republika (1939-1945)|Slovačka]] (od 1939. do 1945.)
** [[Rajhskomesarijat Ostland|Ostland]] (od 1941. do 1945.)
*** [[Estonija]]
*** [[Letonija]]
*** [[Litvanija]]
*** [[Belorusija]] pod upravom [[Beloruska Centralna Rada|Beloruske Centralne Rade]] (do 1944)
** [[Rajhskomesarijat Ukrajina|Ukrajina]] (od 1941. do 1944.)
** [[Republika Lokot]] (od 1942. do 1943.)
** [[Mađarska]] (1944-1945)

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Slovakia1941 02.png|Slovačka
Datoteka:Reichskommissariat Ostland Administrative.png|Ostland
Datoteka:ReichskommissariatUkraineMap.png|Ukrajina
Datoteka:Lokot republic map.png|Republika Lokot
&lt;/gallery&gt;

==== Na Balkanu ====
** [[Nedićeva Srbija|Srbija]] (poznata i kao Nedićeva Srbija) pod upravom [[Vlada nacionalnog spasa|Vlade Nacionalnog Spasa Milana Nedića]] (od 1941. do 4. oktobra 1944.)
*** [[Banat (1941-1944)|Banat]], autonomna teritorija u sastavu Srbije (od 1941. do 1944.)
** [[Nezavisna Država Crna Gora|Crna Gora]] (1943-1944)
** [[Albanija u Drugom svetskom ratu|Albanija]] (1943-1944)
** [[Nezavisna Država Hrvatska]] (od 1943. do maja 1945.)
** [[Grčka Država]] (od 1943. do 1944.)
** [[Nezavisna Država Makedonija]] (1944.)

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Serbia1941 1944.png|Srbija sa Banatom
Datoteka:Montenegro during ww2.png|Crna Gora
Datoteka:Ndh 1941-hr.png|NDH
Datoteka:Greece Prefectures 1941-44.png|Grčka Država
Datoteka:Greater Macedonia.png|Područje koje bi, prema zamisli, obuhvatala Nezavisna Država Makedonija
&lt;/gallery&gt;

=== Italijanske marionetske države i protektorati ===
** [[Albanija u Drugom svetskom ratu|Albanija]] (od 1939. do 1943.)
** [[Nezavisna Država Crna Gora|Crna Gora]] (od 1941. do 1943.)
** [[Ljubljanska pokrajina]] (od 1941. do 1943.)
** [[Monako]] (1942-1943)

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Provincia di Lubiana1941-1943.jpg|Ljubljanska pokrajina
&lt;/gallery&gt;

=== Nemačko-italijanske marionetske države i protektorati ===
** [[Nezavisna Država Hrvatska]] (od 1941. do 1943.)

=== Japanske marionetske države i protektorati ===
** [[Mandžukuo]] (Mandžurija; od 1932. do avgusta 1945.)
** [[Istočni Hebej]] (1935-1938)
** [[Dadao opštinska vlada Šangaja]] (1937-1938)
** [[Kina]] pod upravom [[Privremena Vlada Republike Kine|Privremene Vlade Republike Kine]] (1937-1940), [[Reformirana Vlada Republike Kine|Reformirane Vlade Republike Kine]] (1938-1940) i [[Reorganizovana Nacionalna Vlada Kine|Reorganizovane Nacionalne Vlade Kine]] (od 1940. do avgusta 1945.)
*** [[Mengđijang]], autonomija u sastavu Kine (od 1936. do avgusta 1945.)
** [[Tajland]], pod feldmaršalom [[Luang Fibunsonghram|Luangom Fibunsonghramom]], od 1941. do 1945.
** [[Filipini]] (1942-1945)
** [[Indija]] (ili Azad Hind - &quot;slobodna Indija&quot;), pod upravom [[Privremena vlada Slobodne Indije|Privremene vlade Slobodne Indije]] (1943-1945)
** [[Burma]] (1943-1945.)
** [[Vijetnam]] (1945.)
** [[Kambodža]] (1945.)
** [[Laos]] (1945.)

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Manchukuo map 1939.svg|Mandžukuo, Mengđijang i okupirani delovi Kine pod vlašću marionetskog režima
Datoteka:Manchukuo map.png|Mandžukuo
Datoteka:Map of Philippines.png|Filipini
Datoteka:Vietnam in its region.svg|Vijetnam
&lt;/gallery&gt;

== Neutralne države u dobrim odnosima sa silama Osovine ==
** [[Španija]] (do 1945)
** [[Portugal]] (do 1945)
** [[Argentina]] (neutralna za Osovinu do [[27. mart]]a 1945. kada je objavila rat Nemačkoj i Japanu pod američkim pritiskom)

== Vanjske veze ==
* [http://www.axishistory.com/ Axis History Factbook]
* [http://www.yale.edu/lawweb/avalon/wwii/triparti.htm Full text of The Tripartite Pact] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090122130146/http://www.yale.edu/lawweb/avalon/wwii/triparti.htm |date=2009-01-22 }}
* [http://www.adolfhitler.ws/lib/proc/pactsteel.html Full text of The Pact of Steel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070417145812/http://www.adolfhitler.ws/lib/proc/pactsteel.html |date=2007-04-17 }}
* [http://www.ushmm.org/wlc/fi_fset.php?lang=en&amp;ModuleId=10005177&amp;ArticleId=6&amp;MediaId=151 Silent movie of the signing of The Tripartite Pact] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080512034014/http://www.ushmm.org/wlc/fi_fset.php?lang=en&amp;ModuleId=10005177&amp;ArticleId=6&amp;MediaId=151 |date=2008-05-12 }}

{{Drugi svjetski rat}}
{{Commonscat|Axis powers}}

[[Kategorija:Drugi svjetski rat]]
[[Kategorija:Fašizam]]</text>
      <sha1>4r9679l90hcupfhlbp8gauxeakdqs0m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Global Positioning System</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21376</id>
    <revision>
      <id>42655984</id>
      <parentid>42647281</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:54:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="147175" sha1="tcil3b48ao7b8xrjopck3ytmdrl6eqe" xml:space="preserve">{{preusmjerava|GPS|ostala značenja|GPS (razdvojba)}}
:''Za opće pristupni i manje tehnički uvod u temu vidi [[Uvod u Global Positioning System]].''
{| style=&quot;float: right; background: transparent; margin: 0; padding: 0;&quot;
|-
| [[Datoteka:GPS Satellite NASA art-iif.jpg|right|thumb|220px|Umjetnička koncepcija GPS satelita Block II-F u orbiti]]
[[Datoteka:Magellan GPS Blazer12.jpg|right|thumb|220px|Civilni GPS prijamnik (&quot;[[GPS navigacijski uređaj]]&quot;) u pomorskoj primjeni.]]
[[Datoteka:KyotoTaxiRide.jpg|right|thumb|220px|[[Automobilni navigacijski sustav]] u taksiju.]]
[[Datoteka:GPS on smartphone cycling.JPG|thumb|220px|right|GPS [[radijski prijamnik|prijamnici]] danas su integrirani u mnogim [[mobilni telefon|mobilnim telefonima]].]]
|}
'''Global Positioning System''' ('''GPS''', dosl. ''Globalni pozicijski sustav''), američki svemirski [[globalni navigacijski satelitski sustav]]. Omogućuje pouzdano pozicioniranje, navigaciju i vremenske usluge korisnicima širom svijeta na kontinuiranoj osnovi u svim vremenskim uvjetima, danju i noću, svugdje na Zemlji ili blizu nje, ondje gdje postoji neometan kontakt s četirima ili više satelita GPS-a.

GPS se sastoji od triju segmenata: svemirskog, kontrolnog i korisničkog. Svemirski segment sastoji se od 24 do 32 satelita u [[srednja Zemljina orbita|srednjoj Zemljinoj orbiti]], a također uključuje potisnike potrebne za njihovo lansiranje u orbitu. Kontrolni segment sastoji se od glavne kontrolne stanice ([[engleski jezik|engl]]. ''Master Control Station''), alternativne glavne kontrolne stanice ([[engleski jezik|engl]]. ''Alternate Master Control Station'') i baze dodijeljenih i zajedničkih zemaljskih antena i monitornih stanica. Korisnički segment sastoji se od stotina tisuća američkih i savezničkih vojnih korisnika sigurne usluge preciznog pozicioniranja GPS-a ([[engleski jezik|engl]]. ''GPS Precise Positioning Service''), te desetke milijuna civilnih, komercijalnih i znanstvenih korisnika usluge standardnog pozicioniranja ([[engleski jezik|engl]]. ''Standard Positioning Service'') (vidi [[navigacijski uređaji GPS-a]]). Sateliti GPS-a emitiraju signale iz svemira koje GPS prijamnici koriste za prikazivanje trodimenzionalne lokacije (latitude, longitude i altitude) i preciznog vremena.

GPS je postao široko korištena [[radionavigacija|pomoć u navigaciji]] širom svijeta i koristan alat za [[izrada karata|izradu karata]], [[zemljišna izmjera|zemljišnu izmjeru]], trgovinu, znanstvene svrhe, praćenje i nadzor te hobije kao što su [[geocaching]] i [[waymarking]]. Osim navedenog precizna vremenska referencija koristi se u mnogim primjenama uključujući znanstvena istraživanja potresa te kao vremenski sinkronizacijski izvor za protokole mobitelnih mreža.

GPS je postao glavno uporište transportnih sustava širom svijeta, osiguravajući navigaciju za avijaciju, kopnene i pomorske operacije. Pomoć u katastrofama i usluge hitnih službi ovise o GPS-u u smislu lokacijskih i vremenskih mogućnosti nužno potrebnih u njihovim misijama spašavanja života. Precizno vrijeme koje pruža GPS olakšava svakodnevne aktivnosti poput bankarstva, funkcioniranja mobilnih telefona pa čak i nadzor nad električnom mrežom. Poljoprivrednici, geodeti, geolozi i nepregledno mnoštvo drugih stručnjaka obavljaju svoj posao učinkovitije, sigurnije, ekonomičnije i preciznije koristeći besplatne i dostupne signale GPS-a.

== Historija ==
Dizajn GPS-a temelji se uglavnom na sličnim zemaljskim radijskim navigacijskim sustavima kao što su [[LORAN]] i [[Decca Navigator]] koji su razvijeni u ranim 1940-ima i korišteni tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Godine 1956. [[Friedwardt Winterberg]]&lt;ref&gt;Astronautica Acta II, 25 (1956)&lt;/ref&gt; predložio je test [[opća relativnost|opće relativnosti]] uporabom preciznih [[atomski sat|atomskih satova]] postavljenih u orbitu u umjetne satelite. Kako bi postigao zahtjeve o preciznosti, GPS koristi principe opće relativnosti radi ispravka satelitskih atomskih satova. Dodatna inspiracija za GPS došla je kada je [[Sovjetski Savez]] lansirao prvi umjetni satelit [[Sputnik]] 1957. godine. Tim američkih stručnjaka predvođen dr. Richardom B. Kershnerom bilježili su Sputnikove radijske transmisije. Pritom su otkrili da je zbog [[Doplerov efekat|Dopplerova efekta]] frekvencija signala transmitiranog sa Spuntika bila viša kada se satelit približavao njima, a niža kada se satelit od njih udaljavao. Shvatili su da pošto znaju svoju točnu lokaciju na globusu mogu predvidjeti točku gdje se satelit nalazi duž svoje orbite mjerenjem Dopplerove distorzije (vidi [[Transit (satelit)]]).

Prvi satelitski navigacijski sustav [[Transit (satelit)|Transit]] koji je koristila [[Ratna mornarica Sjedinjenih Država]] uspješno je testiran 1960. godine. Koristio je konstelaciju od pet satelita, a mogao je osigurati navigacijski fiks približno jedanput na sat. Ratna mornarica SAD-a razvila je 1967. godine satelit [[Timation]] koji je dokazao mogućnost smještaja preciznih satova u svemiru na čemu se temelji tehnologija GPS-a. Tijekom 1970-ih zemaljski [[navigacijski sustav Omega]] ([[engleski jezik|engl]]. ''Omega Navigation System''), zasnovan na usporedbi faze transmisije signala s parova stanica&lt;ref&gt;{{cite web|author=Jerry Proc |url=http://www.jproc.ca/hyperbolic/omega.html |title=Omega |publisher=Jproc.ca |date= |accessdate=8. prosinca 2009}}&lt;/ref&gt;, postao je prvi svjetski radijski navigacijski sustav. Ograničenja ovih sustava ipak su dovela do potrebe za univerzalnijim navigacijskim rješenjem s većom preciznošću.

Iako su velike potrebe postojale za preciznu navigaciju u vojnom i civilnom sektoru, niti jedna od njih nije bila smatrana opravdanjem za utrošak milijarda dolara u istraživanje, razvoj, implementaciju i funkcioniranje kompleksne konstelacije navigacijskih satelita. Ipak tijekom [[Hladni rat|hladnoratovske]] [[utrka u naoružanju|utrke u naoružanju]] nuklearna prijetnja samom postojanju Sjedinjenih Država bila je upravo ona potreba koja je u očima Kongresa SAD-a opravdavala ovaj trošak. Stoga je ovaj učinak odvraćanja razlog zašto se krenulo s financiranjem razvoja GPS-a. [[Nuklearna trijada]] sastojala se [[podmornički balistički projektil|podmorničkih balističkih projektila]] (SLBM, [[engleski jezik|engl]]. ''Submarine Launched Ballistic Missile'') američke ratne mornarice zajedno sa strateškim bombarderima američkog ratnog zrakoplovstva i [[interkontinentalni balistički projektil|interkontinentalnim balističkim projektilima]] (ICBM, [[engleski jezik|engl]]. ''Intercontinental Ballistic Missile''). Smatrana vitalnom za stav [[nuklearno odvraćanje|nuklearnog odvraćanja]], precizna determinacija lansirnih pozicija za SLBM-e bila je [[multiplikator sile]]. Precizna navigacija omogućila bi američkim podmornicama dobivanje preciznog fiksa njihovih pozicija prije lansiranja vlastitih SLBM-ova. Američko ratno zrakoplovstvo s dvije trećine nuklearne trijade također je imalo zahtjeve za preciznijim i pouzdanijim navigacijskim sustavom. Ratna mornarica i zrakoplovstvo paralelno su razvijale vlastite tehnologije da riješe ono što je zapravo bio isti problem. Radi povećanja sposobnosti preživljenja ICBM-a predložena je uporaba mobilnih lansirnih platformi pa je potreba za fiksiranjem lansirnih pozicija nalikovala situaciji sa SLBM-om&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.trimble.com/gps/whygps.shtml |title=Why Did the Department of Defense Develop GPS? |publisher=Trimble Navigation Ltd |date= |accessdate=13. siječnja 2010 |archive-date=2007-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071018151253/http://www.trimble.com/gps/whygps.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Godine 1960. ratno zrakoplovstvo predložilo je radionavigacijski sustav nazvan MOSAIC (''Mobile System for Accurate ICBM Control'', [[hrvatski jezik|hrv]]. Mobilni sustav za preciznu kontrolu ICBM-a) koji je zapravo bio 3-D [[LORAN]]. Sljedeća studija nazvana Projekt 57 izvršena je 1963. i upravo je &quot;u ovoj studiji rođen koncept GPS-a&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aero.org/publications/crosslink/summer2002/01.html |title=Charting a Course Toward Global Navigation |publisher=The Aerospace Corporation |date= |accessdate=14. siječnja 2010 |archivedate=2012-01-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120119005341/http://www.aero.org/publications/crosslink/summer2002/01.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;. Iste godine koncept pokrenut je Projekt 621B koji je imao &quot;mnoge atribute koji se danas mogu vidjeti u GPS-u&quot; i koji je obećana preciznost bombarderima ratnog zrakoplovstva te ICBM-ima. Izmjene u mornaričkom sustavu Transit bile su prespore za velike brzine u kojima je djelovalo ratno zrakoplovstvo. Mornarički istraživački laboratorij nastavio je poboljšanja sa svojim satelitima Timation (''Time Navigation'') koji su prvi lansirani 1967. dok je treći nosio 1974. godine prvi atomski sat postavljen u orbitu&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://support.radioshack.com/support_tutorials/gps/gps_tmline.htm |title=A Guide To The Global Positioning System (GPS) - GPS Timeline |publisher=Radio Shack |date= |accessdate=14. siječnja 2010 |archivedate=2010-02-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100213100725/http://support.radioshack.com/support_tutorials/gps/gps_tmline.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

S ovim paralelnim razvojima iz 1960-ih zaključeno je kako se može razviti superioran sustav sintetiziranjem najboljih tehnologija iz 612B, Transita, Timationa i SECOR-a u jedan multiservisni program. Tijekom vikenda za praznik rada 1973. održao se sastanak od oko 12 vojnih časnika u Pentagonu koji su raspravljali o stvaranju DNSS-a (''Defense Navigation Satellite System'', hrv. Obrambeni navigacijski satelitski sustav). Upravo je na ovom sastanku &quot;stvorena stvarna sinteza koja se razvila u GPS&quot;. Kasnije te godine program DNSS nazvan je Navstar. Budući da su pojedini sateliti bili pridruženi imenu Navstar (kao što je bio slučaj s prethodnicima Transitom i Timationom), počeo se koristiti sveobuhvatni naziv za identifikaciju konstelacije Navstarovih satelita. Ovaj potpuniji naziv bio je Navstar-GPS koji je poslije skraćen jednostavno u GPS&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=mB9W3H90KDUC|title=The Precision Revolution: GPS and the Future of Aerial Warfare|author=Michael Russell Rip, James M. Hasik|publisher=Naval Institute Press|page=65|year=2002|isbn=1557509735|accessdate=14. siječnja 2010}}&lt;/ref&gt;.

Nakon što je [[let 007 Korean Air Linesa]] oboren 1983. zbog ulaska u [[zabranjeni zračni prostor]] SSSR-a&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icao.int/cgi/goto_m.pl?icao%2Fen%2Ftrivia%2Fkal_flight_007.htm |title=ICAO Completes Fact-Finding Investigation |publisher=International Civil Aviation Organization |accessdate=15. rujna 2008 |archive-date=2011-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927014036/http://www.icao.int/cgi/goto_m.pl?icao%2Fen%2Ftrivia%2Fkal_flight_007.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;, predsjednik [[Ronald Reagan]] objavio je direktivu kojom je GPS učinio slobodno dostupnim za civilnu uporabu kao opće dobro&lt;ref name=&quot;KAL007&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.america.gov/xarchives/display.html?p=washfile-english&amp;y=2006&amp;m=February&amp;x=20060203125928lcnirellep0.5061609|title=United States Updates Global Positioning System Technology|publisher=[http://www.america.gov/ America.gov]|date=3. veljače 2006.|access-date=2011-09-28|archive-date=2021-02-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20210218093557/https://share.america.gov/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;. Prvi satelit bio je lansiran 1989. godine, a 24. i posljednji 1994. godine.

U početku je signal najviše kvalitete bio rezerviran za vojnu uporabu, dok je signal dostupan civilnoj uporabi bio namjerno degradiran (&quot;selektivno dostupan&quot;, SA prema [[engleski jezik|engl]]. ''Selective Availability''). To se promijenilo 2000. godine kada je predsjednik Bill Clinton naredio da se selektivna dostupnost (SA) ugasi u ponoć 1. svibnja 2000. čime se poboljšala preciznost civilnog GPS-a s oko 300 m na oko 20 m.

=== Kronologija i modernizacija ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; margin-left:10px&quot;
|+ Sažetak satelita&lt;ref&gt;[http://www.insidegnss.com/node/918 GPS Wing Reaches GPS III IBR Milestone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130523204537/http://www.insidegnss.com/node/918 |date=2013-05-23 }} in InsideGNSS 10. studenog 2008.&lt;/ref&gt;
! rowspan=&quot;2&quot; | Blok || rowspan=&quot;2&quot; | Period &lt;br /&gt;lansiranja || colspan=&quot;4&quot; | Satelitna lansiranja || rowspan=&quot;2&quot; | Trenutačno u orbiti&lt;br /&gt; i funkciji
|-
! Usp-&lt;br /&gt;ješna || Neusp-&lt;br /&gt;ješna || U pri-&lt;br /&gt;premi || Plani-&lt;br /&gt;rana
|-
! I
| 1978–1985 || 10 || 1 || 0 || 0 || 0
|-
! II
| 1989–1990 || 9 || 0 || 0 || 0 || 0
|-
! IIA
| 1990–1997 || 19 || 0 || 0 || 0 || 11 od 19 lansiranih
|-
! IIR
| 1997–2004 || 12 || 1 || 0 || 0 || 12 od 13 lansiranih
|-
! IIR-M
| 2005–2009 || 8 || 0 || 0 || 0 || 7 od 8 lansiranih
|-
! IIF
| 2010–2011 || 0 || 0 || 10 || 0 || 0
|-
! IIIA
| 2014–? || 0 || 0 || 0 || 12 || 0
|-
! IIIB
| || 0 || 0 || 0 || 8 || 0
|-
! IIIC
| || 0 || 0 || 0 || 16 || 0
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno
| 58 || 2 || 10 || 36 || 30
|-
| colspan=&quot;7&quot; style=&quot;font-size: smaller;&quot; | (Posljednja izmjena: 29. prosinca 2009.)&lt;br /&gt;
PRN 01 iz bloka IIR-M je pokvaren&lt;br /&gt;
PRN 25 iz bloka IIA je pokvaren &lt;br /&gt;
Vidi [http://www.navcen.uscg.gov/gps/almanacs.htm almanah GPS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100227141041/http://www.navcen.uscg.gov/gps/almanacs.htm |date=2010-02-27 }}.
Za potpuniji popis vidi ''[[popis lansiranja satelita GPS-a]]''
|}
* 1972. - Centralno postrojenje za testiranje inercijalnog vođenja (Holloman AFB) Ratnog zrakoplovstva SAD-a provelo je razvojne testove letenja dvaju prototipova prijamnika GPS-a iznad [[White Sands Missile Range]]a koristeći zemaljske pseudosatelite.
* 1978. - lansiran prvi eksperimentalni satelit GPS-a iz bloka I.
* 1983. - nakon što je sovjetski [[presretački lovac]] oborio civilni linijski putnički avion [[KAL 007]] koji je zalutao u [[zabranjeni zračni prostor]] zbog navigacijskih pogrešaka, te je pritom poginulo svih 269 putnika, američki predsjednik [[Ronald Reagan]] objavljuje da će GPS postati dostupan za civilnu uporabu nakon što bude dovršen&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.com/books?lr=&amp;id=I7JRAAAAMAAJ|title=Technology Transfer|author=Dietrich Schroeer, Mirco Elena|publisher=Ashgate|isbn=075462045X|year=2000|accessdate=25. svibnja 2008|page=80}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.com/books?lr=&amp;id=_wpUAAAAMAAJ|title=The Precision Revolution: GPS and the Future of Aerial Warfare|author=Michael Russell Rip, James M. Hasik|publisher=Naval Institute Press|year=2002|isbn=1557509735|accessdate=25. svibnja 2008}}&lt;/ref&gt;.
* do 1985. - lansirano dodatnih deset eksperimentalnih satelita iz bloka I radi procjene koncepta.
* 14. veljače 1989. - lansiran prvi moderni satelit iz bloka II.
* 1992. - deaktiviran 2nd Space Wing koji je izvorno upravljao sustavom; zamijenio ga [[50th Space Wing]].
* do prosinca 1993. - GPS postiže inicijalnu operacijsku sposobnost&lt;ref&gt;[[United States Department of Defense]]. [http://www.navcen.uscg.gov/ftp/gps/ARCHIVES/gpsdoc/IOCLTR.TXT Announcement of Initial Operational Capability] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070316141327/http://www.navcen.uscg.gov/ftp/gps/ARCHIVES/gpsdoc/IOCLTR.TXT |date=2007-03-16 }} 8. prosinca 1993.&lt;/ref&gt;.
* do 17. siječnja 1994. - kompletna konstelacija od 24 satelita u orbiti.
* travanj 1995. - NAVSTAR objavljuje punu operacijsku sposobnost.
* 1996. - prepoznavši važnost GPS-a za civilne korisnike jednako kao i za vojne, američki predsjednik [[Bill Clinton]] objavljuje političku direktivu&lt;ref&gt;[[National Archives and Records Administration]]. [http://clinton4.nara.gov/textonly/WH/EOP/OSTP/html/gps-factsheet.html U.S. Global Positioning System Policy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060406125528/http://clinton4.nara.gov/textonly/WH/EOP/OSTP/html/gps-factsheet.html |date=2006-04-06 }}. 29. ožujka 1996.&lt;/ref&gt; kojom se GPS deklarira kao sustav [[dvostruka uporaba|dvostruke uporabe]]; osniva se [[Interagency GPS Executive Board|Međuagencijsko izvršno vijeće za GPS]] ([[engleski jezik|engl]]. ''Interagency GPS Executive Board'') radi upravljanja GPS-om na nacionalnoj razini.
* 1998. - američki potpredsjednik [[Al Gore]] objavljuje planove nadogradnje GPS-a s dva nova civilna signala radi poboljšane korisničke preciznosti i pouzdanosti, posebice u odnosu na avijacijsku sigurnost a 2000. [[kongres SAD|američki Kongres]] potvrđuje potporu koju naziva ''[[GPS III]]''.
* 1998. - tehnologija GPS-a uvedena je u u Kuću slavnih svemirske tehnologije [[Space Foundation|Svemirske fundacije]]
* 2. svibnja 2000. - prekinuta &quot;selektivna dostupnost&quot; kao rezultat izvršne odluke iz 1996. čime je korisnicima omogućen prijam nedegradiranog signala u cijelom svijetu.
* 2004. - vlada SAD-a potpisuje ugovor s Europskom zajednicom kojim se uspostavlja suradnja GPS-a i europskog planiranog sustava [[Galileo (satelitski navigacijski sustav)|Galileo]].
* 2004. - američki predsjednik [[George W. Bush]] obnavlja nacionalnu politiku i zamjenjuje izvršno vijeće [http://pnt.gov/ Nacionalnim izvršnim odborom za svemirsko pozicioniranje, navigaciju i mjerenje vremena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528124826/http://pnt.gov/ |date=2010-05-28 }} ([[engleski jezik|engl]]. ''National Executive Committee for Space-Based Positioning, Navigation, and Timing'')
* studeni 2004. - [[QUALCOMM]] objavljuje uspješne testove [[Assisted GPS|asistiranog GPS-a]] za [[mobilni telefoni|mobilne telefone]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.3g.co.uk/PR/November2004/8641.htm |title=3g.co.uk |publisher=3g.co.uk |date=10. studenog 2004. |accessdate=13. listopada 2009 |archivedate=2010-11-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101127041459/http://www.3g.co.uk/PR/November2004/8641.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.
* 2005. - lansiran prvi modernizirani GPS satelit koji započinje transmitirati drugi civilni signal (L2C) za naprednu korisničku izvedivost.
* 14. rujna 2007. - zastarjeli Zemaljski segmentni kontrolni sustav (engl. ''Ground Segment Control System'') baziran na računalu velikih mogućnosti prenesen je u novi Plan evolucije arhitekture (engl. ''Architecture Evolution Plan'')&lt;ref&gt;[http://www.losangeles.af.mil/news/story.asp?id=123068412 losangeles.af.mil]&lt;/ref&gt;.
* 17. kolovoza 2009. - posljednje lansiranje&lt;ref&gt;{{cite web |url=ftp://tycho.usno.navy.mil/pub/gps/gpstd.txt |title=United States Naval Observatory (USNO) GPS Constellation Status |date= |accessdate=13. listopada 2009 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;. Najstariji operativni GPS satelit lansiran je 26. studenog 1990. a funkcionalnim je postao 10. prosinca 1990.&lt;ref&gt;[[United States Naval Observatory]]. [ftp://tycho.usno.navy.mil/pub/gps/gpsb2.txt GPS Constellation Status]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Preuzeto 20. prosinca 2008.&lt;/ref&gt;
* 19. svibnja 2009. - [[Government Accountability Office|Ured za odgovornost Vlade]] SAD-a objavljuje izvješće kojim se upozorava kako bi neki GPS sateliti mogli zakazati 2010.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2009/may/19/gps-close-to-breakdown|title=GPS system 'close to breakdown'|last=Johnson|first=Bobbie|newspaper=The Guardian|date=19. svibnja 2009.|accessdate = 12. 08. 2009.}}&lt;/ref&gt;
* 21. svibnja 2009. - [[Air Force Space Command|Zapovjedništvo za svemir Ratnog zrakoplovstva]] SAD-a smiruje strahove o zakazivanju sustava GPS-a izjavom kako &quot;postoji samo malen rizik od toga da nećemo prekoračiti naše standarde izvedivosti.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://abcnews.go.com/Technology/AheadoftheCurve/story?id=7647002&amp;page=1|title=Air Force Responds to GPS Outage Concerns|last=Coursey|first=David |date=21. svibnja 2009.|publisher=ABC News|accessdate = 22. 05. 2009.}}&lt;/ref&gt;

== Osnovni koncepti GPS-a ==
GPS prijamnik izračunava svoju poziciju tako što precizno mjeri vrijeme signala koje šalju [[satelit]]i GPS-a visoko iznad Zemlje. Svaki satelit kontinuirano transmitira poruke koje sadrže
* vrijeme transmisije poruke
* preciznu orbitalnu informaciju ([[efemerida|efemeridu]])
* stanje općeg sustava i grube orbite svih satelita GPS-a (almanah).

Prijamnik determinira razlike u vremenu potrebnom za primanje poruka. Iz ovih razlika on determinira razlike u udaljenosti do svakog satelita. Ove se razlike udaljenosti zajedno sa satelitnim lokacijama koriste geometrijskom [[trilateracija|trilateracijom]] za izračun pozicije prijamnika. Pozicija se zatim prikazuje na zaslonu, a moguć je prikaz i pokretne karte ili latitude i longitude; informacija o elevaciji može biti također uključena. Mnoge GPS jedinice također prikazuju izvedene informacije poput smjera i brzine izračunatih iz pozicijskih promjena.

Čini se kako su tri satelita dovoljna za određivanje pozicije, budući da prostor ima tri dimenzije pa se pozicija na Zemljinoj površini može pretpostaviti. No čak i vrlo mala pogreška sata pomnožena s vrlo velikim [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]]&lt;ref&gt;Signali GPS-a putuju [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]] tako da je računanje udaljenosti za određeno proteklo vrijeme gotovo jednostavno. Brzina svjetlosti ipak [[brzina svjetlosti#interakcija s prozirnim tvarima|varira]] lagano između parcijalnog vakuuma svemira i atmosfere. Prijamnik može aproksimirati ove efekte i stvoriti razumnu procjenu. Jednom kada je gruba pozicija determinirana, neki prijamnici pažljivo računaju količinu atmosfere kroz koju je signal putovao te prema tome prilagođavaju udaljenost.&lt;/ref&gt; – brzinom kojom se satelitski signali šire – rezultira u velikoj pozicijskoj pogrešci. Stoga prijamnici koriste četiri ili više satelita za određivanje svoje lokacije i vremena. Vrlo precizno izračunato vrijeme učinkovito je skriveno u većini primjena GPS-a kod kojih se koristi samo lokacija. Nekoliko specijaliziranih primjena GPS-a ipak koriste vrijeme, a među njih spadaju [[vremenski transfer]], sinkronizacija prometnih signala i [[IS-95|sinkronizacija baznih stanica za mobilne telefone]].

Iako su za normalnu operaciju potrebna četiri satelita, u posebnim slučajevima može ih biti i manje. Ako je jedna varijabla već poznata, prijamnik može determinirati svoju poziciju koristeći samo tri satelita. (Primjerice, brod ili avion mogu znati elevaciju). Neki GPS prijamnici mogu koristiti dodatne tragove ili pretpostavke (poput ponovne uporabe posljednje poznate altitude, [[navigacija po procjeni|navigacije po procjeni]], [[inercijalna navigacija|inercijalne navigacije]] ili uključivanja informacije iz putnog računala) radi prikazivanja degradirane pozicije kada je vidljivo manje od 4 satelita (vidi &lt;ref&gt;{{cite web |title=Continuous Navigation Combining GPS with Sensor-Based Dead Reckoning |url=http://www.gpsworld.com/gpsworld/article/articleDetail.jsp?id=154870&amp;pageID=6 |date=1. travnja 2005. |author=Georg zur Bonsen, Daniel Ammann, Michael Ammann, Etienne Favey, Pascal Flammant |publisher=GPS World |access-date=2011-09-28 |archivedate=2006-11-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061111202317/http://www.gpsworld.com/gpsworld/article/articleDetail.jsp?id=154870&amp;pageID=6 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, Poglavlja 7 i 8,&lt;ref name=&quot;NAVGPS&quot;&gt;{{cite web |title=NAVSTAR GPS User Equipment Introduction |format=PDF |url=http://www.navcen.uscg.gov/pubs/gps/gpsuser/gpsuser.pdf |publisher=US Government |access-date=2011-09-28 |archive-date=2020-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200619212526/https://www.navcen.uscg.gov/pubs/gps/gpsuser/gpsuser.pdf }}&lt;/ref&gt; i &lt;ref&gt;{{cite web | title=GPS Support Notes | url=http://www.navmanwireless.com/uploads/EK/C8/EKC8zb1ITsNwDqWcqLQxiQ/Support_Notes_GPS_OperatingParameters.pdf | format=PDF | date=19. siječnja 2007. | accessdate=10. studenog 2008 | archivedate=2009-03-27 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090327051208/http://www.navmanwireless.com/uploads/EK/C8/EKC8zb1ITsNwDqWcqLQxiQ/Support_Notes_GPS_OperatingParameters.pdf | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;).

=== Uvod u izračun pozicije ===
Zbog prikaza uvodnog opisa kako GPS prijamnik radi, pogreške mjerenja bit će zanemarene u ovom poglavlju. Koristeći poruke primljene s najmanje četiriju vidljivih satelita, GPS prijamnik može determinirati vrijeme slanja a zatim i satelitske pozicije koje odgovaraju pojedinim vremenima slanja. Komponente pozicije x, y i z te vrijeme slanja naznačene su kao &lt;math&gt;\scriptstyle\left[x_i,\, y_i,\, z_i,\, t_i\right]&lt;/math&gt; gdje je indeks ''i'' označava broj satelita i poprima vrijednost 1, 2, 3 ili 4. Poznavajući indicirano vrijeme primitka poruke &lt;math&gt;\scriptstyle\  tr&lt;/math&gt;, GPS prijamnik može izračunati indicirano tranzitno vrijeme poruke kao &lt;math&gt;\scriptstyle\left (tr-t_i\right ) &lt;/math&gt;. Uz pretpostavku da je poruka [[vrijeme putovanja|putovala]] brzinom svjetlosti [[brzina svjetlosti|c]], prijeđena udaljenost &lt;math&gt;\scriptstyle p_i&lt;/math&gt; može se izračunati kao &lt;math&gt;\scriptstyle\left (tr-t_i\right )c&lt;/math&gt;.

Pozicija satelita i udaljenost do prijamnika definiraju sferičnu površinu čiji centar predstavlja satelit. Pozicija prijamnika je negdje na toj površini. Stoga se s četirima satelitima indicirana pozicija GPS prijamnika nalazi u sjecištu površina četiriju sfera ili pored tog sjecišta. (U idealnom slučaju bez pogrešaka GPS prijamnik nalazio bi se u sjecištu četiriju površina).

Ako se površine dviju sfera sijeku u više od jedne točke, onda se one sijeku u kružnici. Članak o [[trilateracija|trilateraciji]] prikazuje ovo matematički. Slika na kojoj se površine dviju sfera sijeku u krugu prikazana je ispod.

[[Datoteka:Sphere-intersect.svg|thumb|left|230px|Presjek površina dviju sfera čini kružnicu]]
Sjecište treće sferične površine s prve dvije dat će presjek te kružnice, a u većini slučajeva u praksi, to znači da se sijeku u dvije točke&lt;ref&gt;Postoje mogućnosti da se kružnica i sferična površina ne sijeku niti u jednoj točki, zatim da se sijeku samo u jednoj točki ili u zaista posebnom slučaju u kojem su centri triju sfera kolinearni (tj. sva tri se nalaze na istom pravcu) da sferna površina siječe čitav opseg kružnice.&lt;/ref&gt;. Druga slika na kojoj je prikazano kako ''površina sfera siječe kružnicu (ne disk) u dvije točke'' ilustrira navedena sjecišta. Dva sjecišta označena su točkama. Članak o [[trilateracija|trilateraciji]] opet jasno pokazuje ovo matematički.

[[Datoteka:Circle sphere 2-colour.svg|thumb|300px|right|Površina sfera siječe kružnicu (ne disk) u dvije točke]]
Ispravna pozicija GPS prijamnika za automobile i ostala prizemna vozila jest sjecište koje se nalazi najbliže površini Zemlje. Za svemirska vozila ispravno sjecište može biti ono koje je najudaljenije od Zemlje&lt;ref&gt;Dva sjecišta su simetrična u odnosu na ravninu koju čine tri satelita. Ako se tri satelita ne nalaze u istoj orbitalnoj ravnini, ravnina koju čine tri satelita neće biti okomita ravnina koja prolazi kroz centar Zemlje. U ovom slučaju jedno sjecište bit će bliže Zemlji od drugoga.&lt;/ref&gt;.

Točna pozicija GPS prijamnika također je sjecište koje se nalazi najbliže površini sfere koja odgovara četvrtom satelitu.

=== Ispravljanje sata GPS prijamnika ===
Metoda kalkulacije pozicije u slučaju bez pogrešaka već je objašnjena. Jedan od najznačajnijih izvora pogrešaka jest sat GPS prijamnika. Procijenjene udaljenosti od GPS prijamnika do satelitâ ili pseudorasponi zbog vrlo velike vrijednosti [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] ''c'' vrlo su osjetljivi na pogreške satova GPS prijamnika. To nalaže nužno korištenje ekstremno preciznih i skupih satova radi funkcioniranja GPS prijamnika. Proizvođači u drugu ruku preferiraju izradu jeftinih GPS prijamnika za masovna tržišta. Rješenje ove dileme bazira se na načinu kako se sferne površine sijeku u problemu GPS-a.

[[Datoteka:Sphere clock cor.svg|thumb|400px|Dijagram prikazuje četvrti satelit, sferu, p4, d4 i da]]
Vrlo je vjerojatno da će se površine triju sfera sjeći jer je kružnica presjeka prvih dviju sfera normalno poprilična velika pa će stoga površina treće sfere vrlo vjerojatno sjeći ovu veliku kružnicu. Naprotiv, malo je vjerojatno da će površina sfere koja odgovara četvrtom satelitu sjeći bilo koju od dviju točaka iz presjeka prvih triju pošto bi svaka pogreška sata mogla uzrokovati promašaj točke presjeka. Ipak, udaljenost valjane procjene pozicije GPS prijamnika do površine sfere koja odgovara četvrtom satelitu može se iskoristiti za izračun korekcije satova. Neka &lt;math&gt;\scriptstyle r_4&lt;/math&gt; označava udaljenost od valjane procjene pozicije GPS prijamnika do četvrtog satelita a &lt;math&gt;\scriptstyle p_4&lt;/math&gt; neka označava pseudoraspon četvrtog satelita. Neka je &lt;math&gt;\scriptstyle da \,=\, r_4 \,-\, p_4&lt;/math&gt;. Primjetite da je &lt;math&gt;\scriptstyle da&lt;/math&gt; udaljenost od izračunate pozicije GPS prijamnika do površine sfere koja odgovara četvrtom satelitu. Stoga kvocijent &lt;math&gt;\scriptstyle b \,=\, da / c\ &lt;/math&gt; daje procjenu od

: (ispravno vrijeme) - (vrijeme indicirano satom na prijamniku),

a sat GPS prijamnika može se pomaknuti unaprijed ako je &lt;math&gt;\scriptstyle b&lt;/math&gt; pozitivno ili unatrag ako je &lt;math&gt;\scriptstyle b&lt;/math&gt; negativno.

== Segmentacija sustava ==
[[Datoteka:Global Positioning System satellite.jpg|left|thumb|220px|Nelansirani satelit GPS-a prikazan u Aerosvemirskom muzeju u [[San Diego|San Diegu]]]]
Trenutačni GPS sastoji se od triju glavnih segmenata. To su svemirski segment (SS, [[engleski jezik|engl]]. ''space segment''), kontrolni segment (CS, [[engleski jezik|engl]]. ''control segment'') i korisnički segment (US, [[engleski jezik|engl]]. ''user segment'')&lt;ref&gt;{{cite web|author=John Pike |url=http://www.globalsecurity.org/space/systems/gps_3-ocx.htm |title=GPS III Operational Control Segment (OCX) |publisher=Globalsecurity.org |date= |accessdate=8. prosinca 2009}}&lt;/ref&gt;.

=== Svemirski segment ===
Za više informacija pogledajte poglavlje 4.3 u [http://www.u-blox.com/images/stories/Resources/gps_compendiumgps-x-02007.pdf &quot;Essentials of Satellite Navigation Compendium&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141107091706/http://www.u-blox.com/images/stories/Resources/gps_compendiumgps-x-02007.pdf |date=2014-11-07 }}, GPS satelit, popis lansiranja GPS satelita i poglavlje 6. u [http://books.google.com/books?id=lvI1a5J_4ewC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_v2_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q=&amp;f=false The global positioning system by Parkinson and Spilker].

[[Datoteka:ConstellationGPS.gif|thumb|240px|Vizualni primjer gibanja konstelacije GPS-a zajedno sa Zemljinom rotacijom. Primjetite kako se broj ''satelita u pogledu'' s dane točke na Zemljinoj površini, u ovom primjeru na 45° N, mijenja tijekom vremena.]]
Svemirski segment (SS) sastoji se od orbitirajućih GPS satelita ili svemirskih vozila (SV, [[engleski jezik|engl]]. ''Space Vehicles'') u žargonu GPS-a. Dizajn GPS-a originalno je bio namijenjen za 24 SV-a od kojih je po osam trebalo nalaziti u tri kružne [[orbitalna ravnina (astronomija)|orbitalne ravnine]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ieeexplore.ieee.org/iel1/2219/7072/00285510.pdf?arnumber=285510 | title=Navstar GPS and GLONASS: global satellite navigation systems |publisher=IEEE | first =P. |last Daly }}&lt;/ref&gt;, no to je modificirano u šest ravnina s po 4 satelita&lt;ref&gt;{{cite web | last = Dana | first = Peter H. | format = GIF | url = http://www.colorado.edu/geography/gcraft/notes/gps/gif/oplanes.gif | title = GPS Orbital Planes | date = 8. kolovoza 1996 | access-date = 2011-09-28 | archivedate = 2018-01-26 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20180126111533/https://www.colorado.edu/geography/gcraft/notes/gps/gif/oplanes.gif | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;. Orbitalne ravnine centrirane su u Zemlji te ne rotiraju u odnosu na udaljene zvijezde&lt;ref&gt;[http://metaresearch.org/cosmology/gps-relativity.asp What the Global Positioning System Tells Us about Relativity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070104191143/http://metaresearch.org/cosmology/gps-relativity.asp |date=2007-01-04 }}. Preuzeto 2. siječnja 2007.&lt;/ref&gt;. Šest ravnina imaju [[inklinacija|inklinaciju]] (nagib prema Zemljinu [[ekvator]]u) od približno 55° te su odvojene [[rektascenzija|rektascenzijom]] od po 60° [[orbitalni čvor|ascendirajućeg čvora]] (kut duž ekvatora od referentne točke do orbitnog presjeka)&lt;ref name=&quot;GPS overview from JPO&quot;&gt;[http://www.losangeles.af.mil/library/factsheets/factsheet.asp?id=5325 GPS Overview from the NAVSTAR Joint Program Office]. Preuzeto 15. prosinca 2006.&lt;/ref&gt;. Orbite su raspoređene tako da je najmanje šest satelita uvijek u [[linija vida|liniji vidljivosti]] s gotovo svake točke na Zemljinoj površini&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.navcen.uscg.gov/faq/gpsfaq.htm | title = USCG Navcen: GPS Frequently Asked Questions | accessdate = 31. siječnja 2007 | archivedate = 2007-08-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070809170822/http://www.navcen.uscg.gov/faq/gpsfaq.htm | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;.

Orbitirajući na visini od približno 20.200 kilometara (oko 12.550 milja ili 10.900 [[nautička milja|nautičkih milja]]; orbitalni radijus od približno 26.600&amp;nbsp;km (oko 16.500&amp;nbsp;mi ili 14.400 NM)), svaki SV obiđe dvije pune orbite svakog [[siderički dan|sideričkog dana]], ponavljajući istu prizemnu putanju svakog dana&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Finding the repeat times of the GPS constellation |author=Agnew, D.C. and Larson, K.M.|journal=GPS Solutions |volume=11 |number=1 |pages=71–76 |year=2007 |publisher=Springer |doi=10.1007/s10291-006-0038-4 }} [http://spot.colorado.edu/~kristine/gpsrep.pdf This article from author's web site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080216041650/http://spot.colorado.edu/~kristine/gpsrep.pdf |date=2008-02-16 }}, with minor correction.&lt;/ref&gt;. Tijekom razvoja ovo je bilo vrlo korisno jer je čak i samo četiri satelita u ispravnom rasporedu značilo da će sva četiri biti vidljiva s neke točke nekoliko sati svakog dana. Ponavljanje prizemnih putanja može se koristiti za vojne operacije radi osiguravanja dobre pokrivenosti u borbenim zonama.

Od ožujka 2008. godine&lt;ref&gt;Tis-pf-nisws. [http://cgls.uscg.mil/pipermail/gps/2008-March/001625.html &quot;Nanu 2008030&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130523042446/http://cgls.uscg.mil/pipermail/gps/2008-March/001625.html |date=2013-05-23 }}&lt;/ref&gt; [[satelitska konstelacija|konstelaciju]] GPS-a čini 31 aktivno emitirajući satelit, te dva starija satelita povučena iz aktivne službe koji se nalaze u konstelaciji kao orbitalne pričuve. Dodatni sateliti poboljšavaju preciznost izračuna GPS prijamnika osiguravajući redundantna mjerenja. Povećanim brojem satelita konstelacija je promijenjena u neuniformnom rasporedu. Takav je raspored bio prikazan radi poboljšanja pouzdanosti i dostupnosti sustava u odnosu na uniformni sustav kada mnogi sateliti zakažu&lt;ref&gt;{{cite journal | last = Massatt | first = Paul | coauthors = Wayne Brady | url = http://www.aero.org/publications/crosslink/summer2002/index.html | title = Optimizing performance through constellation management | journal = Crosslink | month =  | year = 2002 | pages = 17–21 | access-date = 2011-09-28 | archive-date = 2012-01-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120125065043/http://www.aero.org/publications/crosslink/summer2002/index.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;. Oko osam satelita vidljivo je s bilo koje točke na Zemlji u bilo koje vrijeme (vidi animaciju desno).

=== Kontrolni segment ===
Kontrolni segment sastoji se od
# Glavne kontrolne stanice (MCS, [[engleski jezik|engl]]. ''Master Control Station'')
# Alternativne glavne kontrolne stanice ([[engleski jezik|engl]]. ''Alternate Master Control Station'')
# četiriju dodijeljenih zemaljskih antena i
# šest dodijeljenih monitornih stanica

MCS također može pristupiti zemaljskim antenama Satelitske kontrolne mreže Ratnog zrakoplovstva SAD-a (AFSCN, engl. ''U.S. Air Force Satellite Control Network'') za dodatne mogućnosti zapovijedanja i kontrole te monitornim stanicama NGA-e (''[[National Geospatial-Intelligence Agency]]'', Nacionalna geoprostorna obavještajna agencija). Putanje satelita prate nadzorne stanice Ratnog zrakoplovstva SAD-a na [[Havaji]]ma, [[Kwajalein]]u, [[Ascension]]u, [[Dijego Garsija|Diegu Garciji]], [[Colorado Springs]]u u [[Colorado|Coloradu]] i Cape Canaveralu skupa sa zajedničkim monitornim stanicama NGA-e koje djeluju u Engleskoj, Argentini, Ekvadoru, Britaniji, Australiji i Washingtonu DC. Informacije o praćenju šalju se u MCS [[Svemirsko zapovjedništvo Ratnog zrakoplovstva|Svemirskog zapovjedništva Ratnog zrakoplovstva]] u [[Schriever Air Force Base|zračnoj bazi Schriever]], 16 milja ESE od Colorado Springsa, kojom operira [[2nd Space Operations Squadron|2. eskadra za svemirske operacije]] (2 SOPS, [[engleski jezik|engl]]. ''2nd Space Operations Squadron'') [[Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Američkih Država|Ratnog zrakoplovstva SAD-a]] (USAF, [[engleski jezik|engl]]. ''United States Air Force''). 2 SOPS zatim redovito kontaktira svaki satelit GPS-a s navigacijskim ažuriranjem koristeći dodijeljene ili zajedničke (AFSCN-ove) zemaljske antene (zemaljske antene dodijeljene GPS-u smještene su na Ascensionu, Diegu Garciji, Kwajaleinu i Colorado Springsu). Ova ažuriranja sinkroniziraju [[atomski sat|atomske satove]] na satelitima na samo nekoliko [[nanosekunda]] međusobne razlike, te usklađuju [[efemerida|efemeridu]] internalnog orbitalnog modela u svakom satelitu. Ova ažuriranja rade se [[Kalmanov filter|Kalmanovim filtrom]] koji koristi ulazne elemente iz zemaljskih monitornih stanica, informacija o [[vrijeme u svemiru|vremenu u svemiru]] te mnogih drugih&lt;ref&gt;[[USNO]] [http://tycho.usno.navy.mil/gpsinfo.html NAVSTAR Global Positioning System] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060208110241/http://tycho.usno.navy.mil/gpsinfo.html |date=2006-02-08 }}. Preuzeto 14. svibnja 2006.&lt;/ref&gt;.

Satelitski manevri nisu precizni po standardima GPS-a. Za promjenu orbite satelita potrebno je prvo satelit označiti ''nezdravim'' tako da ga prijamnici ne koriste u svojim izračunima. Tek se nakon toga može izvesti manevar, a rezultirajuća orbita pratiti sa Zemlje. Zatim se šalju podaci o novoj efemeridi, a satelit se ponovo označava zdravim.

=== Korisnički segment ===
[[Datoteka:GPS Receivers.jpg|thumb|right|220px|GPS prijamnici dolaze u raznim oblicima od uređaja integriranih u automobile, telefone i satove do posebnih uređaja poput ovih prikazanih ovdje čiji su proizvođači [[Trimble Inc|Trimble]], [[Garmin]] i [[Leica Geosystems|Leica]] (s lijeva na desno).]]
Korisnički segment sastoji se od stotina tisuća američkih i savezničkih vojnih korisnika sigurne usluge preciznog pozicioniranja GPS-a ([[engleski jezik|engl]]. ''GPS Precise Positioning Service'') i desetke milijuna civilnih, komercijalnih i znanstvenih korisnika usluge standardnog pozicioniranja ([[engleski jezik|engl]]. ''Standard Positioning Service''). GPS prijamnici općenito se sastoje od antene podešene na frekvencije na kojima transmitiraju sateliti, prijamničkih procesora, te visokostabilnog sata (često [[kristalni oscilator|kristalnog oscilatora]]). Također mogu sadržavati zaslon koji korisniku prikazuje informaciju o lokaciji i brzini. Prijamnik se često opisuje po broju njegovih kanala: to znači koliko satelita prijamnik može simultano nadzirati. U početku je broj kanala bio ograničen na četiri ili pet, no tijekom godina on se progresivno povećavao tako da su 2007. godine prijamnici tipično imali između 12 i 20 kanala&lt;ref&gt;Primjetite da iako postoji mnogo proizvođača prijamnika, gotovo svi koriste jedan od chipseta za ovu svrhu. Primjer: {{cite web |url=http://gpstekreviews.com/2007/04/14/gps-receiver-chip-performance-survey/ |title=GPS Receiver Chip Performance Survey |publisher=GPS Technology Reviews |access-date=2011-09-28 |archive-date=2010-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100304042359/http://gpstekreviews.com/2007/04/14/gps-receiver-chip-performance-survey/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

&lt;!--[[Datoteka:j32 1 small.jpg|thumb|left|200px|Tipičan [[Original equipment manufacturer|OEM]] GPS prijamnički modul veličine 15x17 mm.]]--&gt;
GPS prijamnici mogu uključivati ulaz za diferencijalne korekcije rabeći format [[RTCM]] SC-104. On je tipično u formi porta [[RS-232]] s brzinom od 4.800 bit/s. Podaci se zapravo šalju puno manjom brzinom što ograničava točnost signala poslanog RTCM-om. Prijamnici s unutarnjim DGOS prijamnicima mogu izvedivošću nadići prijamnike koji koriste vanjske RTCM podatke. Od 2006. godine čak i jeftine jedinice obično sadrže prijamnike sa [[Wide Area Augmentation System|sustavom za augmentaciju širokog područja]] (WAAS, engl. ''Wide Area Augmentation System'').

&lt;!--[[Datoteka:M10214 20071003 3764.jpg|thumb|right|200px|Tipičan GPS prijamnik s integriranom antenom.]]--&gt;
Mnogi GPS prijamnici mogu podatke o poziciji prenositi na osobno računalo ili drugi uređaj koristeći protokol [[NMEA 0183]] ili noviji i manje korišteni protokol [[NMEA 2000]]&lt;ref&gt;[[NMEA]] [http://nmea.org/pub/2000/index.html NMEA 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100913080758/http://www.nmea.org/pub/2000/index.html |date=2010-09-13 }}&lt;/ref&gt;. Iako ove protokole službeno definira [[NMEA]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nmea.org/pub/index.html |title=Publications and Standards from the National Marine Electronics Association (NMEA) |publisher=National Marine Electronics Association |accessdate=27. lipnja 2008 |archive-date=2011-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110413114326/http://www.nmea.org/pub/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;, referencije ovih protokola sastavljene su iz javnih zapisa čime je alatima s otvorenim izvorom poput [[gpsd]]-a omogućeno čitanje protokola bez kršenja zakonâ o [[intelektualno vlasništvo|intelektualnom vlasništvu]]. Postoje također ostali protokoli zaštićeni zakonom poput protokola [[SiRF]] i protokola [[MediaTek|MTK]]. Prijamnici se mogu povezivati s ostalim uređajima rabeći metode uključujući serijsku konekciju, [[USB]] ili [[Bluetooth]].
:''Više informacija: [[GPS navigacijski uređaji]]''

== Navigacija ==
O aspektima navigacije govori se u ovom odlomku. Pododlomak o navigacijskim signalima govori o detaljima sadržaja poruke. Navedene su frekvencije nosača kojima se šalju poruke. Opisane su demodulacija nosača i dekodiranje signala sa satelita. Pododlomak o izračunu pozicije ne zahtijeva poznavanje ostalih pododlomaka. Osnovne jednadžbe koje opisuju geometriju sfere i fundamentalan koncept po kojem satelitna poruka putuje brzinom svjetlosti koriste se u pododlomku. Pododlomak o multidimenzionalnom Newton-Raphsonu mogu biti zanimljivi samo onim čitateljima koji traže detaljnije poznavanje zapisivanja algoritama i nepotrebne su za čitatelja koji je zainteresiran za ovoliku količinu detalja.

=== Navigacijski signali ===
[[Datoteka:GPS signal modulation scheme.svg|thumb|right|Emitirajući signal GPS-a]]
Svaki satelit GPS-a kontinuirano emitira ''Navigation message'' ([[hrvatski jezik|hrv]]. navigacijska poruka) brzinom od 50 [[brzina prijenosa|bit/s]] koja sadržava [http://www.kowoma.de/en/gps/data_composition.htm time-of-week] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218093524/https://www.kowoma-gps.de/data-composition/ |date=2021-02-18 }} (dosl. vrijeme u tjednu), GPS broj tjedna i informaciju o zdravlju satelita (sve emitirano u prvom dijelu poruke), ''[[efemerida|efemeridu]]'' (emitiranu u drugom dijelu poruke) i ''almanah'' (posljednji dio poruke). Poruka se šalje u okvirima od kojih svakom treba 30 sekunda za emitiranje 1.500 bitova.

Emitiranje svakog okvira od 30 sekunda započinje precizno svake minute i pola minute kao što je naznačeno satelitskim atomskim satom prema [http://gpsinformation.net/gpssignal.htm satelitskom formatu poruke]. Svaki okvir sadrži 5 podokvira dugih 6 sekunda i sa 300 bitova. Svaki podokvir sadrži 10 riječi od po 30 bitova i dugih od po 0,6 sekunda.

Riječi 1 i 2 svakog podokvira imaju jednak tip podataka. Prva riječ je telemetrijska riječ koja naznačuje početak podokvira, a prijamnik je koristi za sinkronizaciju s navigacijskom porukom. Druga riječ je HOW ili ''handover word'' (riječ prekapčanja) koja sadrži vremensku informaciju koja omogućuje prijamniku identifikaciju podokvira te pruža vrijeme slanja sljedećeg podokvira.

Riječi 3 do 10 podokvira 1 sadrže podatke koji opisuju satelitski sat i njegov odnos prema vremenu GPS-a. Riječi 3 do 10 podokvira 2 i 3 sadrže podatke o ''efemeridi'' te daju preciznu orbitu samog satelita. Efemerida se ažurira svaka 2 sata, a općenito vrijedi 4 sata s provizijom za ažuriranja svakih 6 sati ili dulje u nenominalnim uvjetima. Vrijeme potrebno za uzimanje efemeride postaje značajan element kašnjenja u fiksaciji prve pozicije je kako hardver postaje sve moćniji, vrijeme potrebno za zaključavanje satelitskog signala skraćuje se a podaci o efemeridi zahtijevaju 30 sekunda (u najgorem slučaju) prije nego što se zaprime i to zbog niske razine transmisije podataka.

''Almanah'' se sastoji od grube orbite i informacija o statusu svakog satelita u konstelaciji, ionosferskog modela te informacija o odnosu GPS deriviranog vremena i [[uTC|koordiniranog univerzalnog vremena]] (UTC). Riječi 3 do 10 podokvira 4 i 5 sadrže novi dio almanaha. Svaki okvir sadrži 1/25 almanaha pa je potrebno 12,5 minuta za primanje cjelovitog alamanaha samo s jednog satelita&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.losangeles.af.mil/shared/media/document/AFD-070803-059.pdf |format=PDF |title=Interface Specification IS-GPS-200, Revision D: Navstar GPS Space Segment/Navigation User Interfaces |publisher=Navstar GPS Joint Program Office }} Page 103.&lt;/ref&gt;. Almanah služi za nekoliko svrha. Prva je asistencija u akviziciji dostupnih satelita, omogućujući prijamniku generiranje popisa vidljivih satelita baziranog na pohranjenoj poziciji i vremenu, dok je efemerida sa svakog satelita potrebna za izračunavanje ispravaka pozicije korištenjem tog satelita. Na starijem hardveru nedostatak almanaha u novim prijamnicima uzrokovao bi duža čekanja prije prikaza valjane pozicije jer je traženje svakog satelita bio spor proces. Napredak u hardveru učinio je proces akvizicije mnogo bržim tako da odsustnost almanaha više ne predstavlja problem. Druga svrha odnosi se na vrijeme derivirano iz GPS-a (tzv. GPS vrijeme) povezano s internacionalnim vremenskim standardom [[UTC]]. Konačno, almanah omogućuje prijamniku s jednom frekvencijom ispravak ionosferske pogreške korištenjem globalnog ionosfernog modela. Korekcije nisu jednako pouzdane kao augmentacijski sustavi poput [[WAAS]]-a ili prijamnika s dvjema frekvencijama. No i to je često bolje ni od kakve korekcije jer ionosferna pogreška je izvor najveće pogreške za GPS prijamnike s jednom frekvencijom. Važno je o navigacijskim podacima napomenuti da svaki satelit ne transmitira samo svoju ''efemeridu'' već transmitira ''almanah'' za sve satelite.

Svi sateliti emitiraju na dvije frekvencije 1,57542&amp;nbsp;GHz (signal L1) i 1,2276&amp;nbsp;GHz (signal L2). Prijamnik može razlikovati signale iz različitih satelita jer GPS koristi tehniku širokog spektra nazvanu [[code division multiple access|mnogostruki pristup podjele koda]] (CDMA, [[engleski jezik|engl]]. ''code division multiple access'') gdje se podaci poruke s niskom razinom prijenosa kodiraju [[pseudonasumičan generator brojeva|pseudonasumičnom]] (PRN, [[engleski jezik|engl]]. ''pseudo-random'') sekvencijom visoke razine koja je različita za svaki satelit. Prijamnik zna PRN kodove za svaki satelit pa može to koristiti za rekonstrukciju aktualnih podataka poruke. Podaci poruke transmitiraju se brzinom od 50 bitova u sekundi. Koriste se dva različita CDMA kodiranja: grubi/akvizicijski (C/A, engl. ''coarse/acquisition'') kod (ili [[zlatni kod]]) na 1,023 milijuna [[čip (CDMA)|čipova]] u sekundi, te precizni (P) kod na 10,23 milijuna čipova u sekundi. L1 nosač je moduliran s oba koda, tj. C/A i P kodom, dok je L&quot; nosač moduliran samo P kodom&lt;ref&gt;[http://www.kowoma.de/en/gps/signals.htm How GPS works.] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120804185510/http://www.kowoma.de/en/gps/signals.htm |date=2012-08-04 }} Konowa.de (2005).&lt;/ref&gt;. C/A kod je javan i koriste ga civilni GPS prijamnici, dok P kod može biti kriptiran kao P(Y) kod koji je jedino dostupan vojnoj opremi uz odgovarajući dekripcijski ključ. Oba koda, C/A i P(Y), otkrivaju korisniku precizno dnevno vrijeme.

=== Satelitske frekvencije ===
* ''L1'' (1575,42 [[Herc|MHz]]): spoj navigacijske poruke, grubog akvizicijskog (C/A) koda i enkriptiranog preciznog (P) koda plus novi [[L1C]] na budućim satelitima bloka III.
* ''L2'' (1227,60&amp;nbsp;MHz): P(Y) kod plus novi [[L2C]] kod na Block IIR-M i novijim satelitima.
* ''L3'' (1381,05&amp;nbsp;MHz): koristi se za korisni sadržaj sustava za detekciju nuklearnih detonacija (NUDET, engl. Nuclear Detonation) (NDS, engl. NUDET Detection System) radi signalne detekcije nuklearnih detonacija i ostalih visokoenergetskih infracrvenih događaja. Koristi se za provođenje ugovora o zabrani nuklearnih ispitivanja.
* ''L4'' (1379,913&amp;nbsp;MHz): proučava se za dodatne ionosferne korekcije.
* ''L5'' (1176,45&amp;nbsp;MHz): predložen za uporabu kao civilni signal za životnu sigurnost (SoL, engl. safety-of-life) (vidi [[modernizacija GPS-a]]). Ova se frekvencija nalazi u internacionalno zaštićenom pojasu za aeronautičku navigaciju što obećava malenu ili nikakvu interferenciju u svim okolnostima. Prvi satelit bloka IIF koji će osigurati ovaj signal planira se lansirati 2010. godine&lt;ref&gt;[http://www.losangeles.af.mil/library/factsheets/factsheet.asp?id=5325 Fact Sheets - Global Positioning System]. Los Angeles Air Force Base. Kolovoz 2009.&lt;/ref&gt;.

=== C/A kod ===
==== Demodulacija i dekodiranje ====
[[Datoteka:gps_ca_gold.svg|thumb|400px|left|Demodulacijski i dekodirajući GPS satelitski signali koriste grubi/akvizicijski [[zlatni kod]].]]
Budući da su svi satelitski signali modulirani na istoj frekvenciji L1 nosača, potrebno je odvojiti signale nakon demodulacije. To se radi dodjeljivanjem jedinstvene pseudonasumične [[sekvencija|sekvencije]] poznate kao [[zlatni kod]] svakome satelitu, a signali se dekodiraju nakon demodulacije uporabom modulo 2 dodatka zlatnog koda koji odgovara satelitima ''n''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; do ''n&lt;sub&gt;k&lt;/sub&gt;'' gdje je ''k'' broj kanala u GPS prijamniku a ''n''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; do ''n&lt;sub&gt;k&lt;/sub&gt;'' odgovara pseudonasumičnim brojevima koji se pridružuju satelitima. Svaki satelitski identifikator PRN-a jest jedinstven i u rasponu od 1 do 32&lt;ref&gt;{{cite web
 | url = http://www.navcen.uscg.gov/gps/almanacs.htm
 | title = GPS Almanacs, NANUS, and Ops Advisories (including archives)
 | publisher = US Coast Guard
 | work = GPS Almanac Information
 | accessdate = 9. rujna 2009
 | archivedate = 2010-02-27
 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100227141041/http://www.navcen.uscg.gov/gps/almanacs.htm
 | deadurl = yes
 }}&lt;/ref&gt;. Rezultat tih modulo 2 dodataka jesu navigacijske poruke od 50 bit/s od satelita ''n''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; sve do ''n&lt;sub&gt;k&lt;/sub&gt;''. Zlatni kodovi korišteni u GPS-u čine sekvenciju od 1023 bitova s periodom od jedne milisekunde. Ovi su zlatni kodovi jako uzajamno pravokutni tako da je malo vjerojatno da će se jedan satelitski signal krivo interpretirati s drugim. Zlatni kodovi također imaju dobra autokorelacijska svojstva&lt;ref&gt;&quot;George, M., Hamid, M., and Miller A. {{PDFlink|[http://www.xilinx.com/support/documentation/application_notes/xapp217.pdf Gold Code Generators in Virtex Devices]|126&amp;nbsp;KB}}&lt;/ref&gt;.

Postoji 1025 različitih zlatnih kodova duljine 1023 bitova, no od svih njih koristi se samo 32. Ovi zlatni kodovi često se nazivaju pseudonasumičnim šumom jer ne sadrže nikakve podatke i izgledaju nalik nasumičnim sekvencijama&lt;ref&gt;&quot;[http://www.kowoma.de/en/gps/signals.htm GPS - explained (Signals)] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120804185510/http://www.kowoma.de/en/gps/signals.htm |date=2012-08-04 }}&quot;&lt;/ref&gt;. No, to može zavarati jer su oni zapravo determinističke sekvencije.

Ako su se informacije o almanahu prethodno prikupile, prijamnik odabire koje će satelite osluškivati prema njihovim PRN-ovima. Ako se informacije o almanahu ne nalaze u memoriji, prijamnik ulazi u pretraživački mod i kruži kroz PRN brojeve sve dok se ne zaključa na jednom od satelita. Kako bi se uspio zaključati, potrebna je neometana linija vidljivosti između prijamnika i satelitâ. Prijamnik zatim može preuzeti almanah i determinirati satelite koje će osluškivati. Prijamnik detektira svaki satelitski signal tako što ga identificira prema različitom obrascu C/A koda.

Prijamnik koristi C/A zlatni kod s istim PRN brojem kao i satelit radi izračunavanja pomaka O (engl. offset) koji generira najbolju korelaciju. Pomak O izračunava se metodom pokušaja i pogreške. 1023 bita satelitskog PRN signala uspoređuju se s prijamničkim PRN signalom. Ako se ne postigne korelacija, 1023 bita prijamničkog unutarnjeg generiranog PRN koda zamijenjuje se za jedan bit u odnosu na satelitski PRN kod, te se zatim signali ponovo uspoređuju. Proces se ponavlja sve dok se ne postigne korelacija ili se iskušaju sva moguća 1023 slučaja&lt;ref name=&quot;gpslock&quot;&gt;{{cite web|url=http://gpsinformation.net/main/gpslock.htm |title=&quot;How a GPS Receiver Gets a Lock&quot; |publisher=Gpsinformation.net |date= |accessdate=13. listopada 2009}}&lt;/ref&gt;. Ako se iskušaju svih 1023 slučaja bez postizanja korelacije, onda se frekvencijski oscilator pomiče na sljedeću vrijednost i proces se ponavlja.

Budući da se primljena frekvencija nosača može razlikovati zbog [[Doplerov efekat|Dopplerova]] pomaka, točke gdje počinju primljene PRN sekvencije ne moraju se razlikovati od O egzaktnim integralnim brojem milisekunda. Zbog ovoga se praćenje frekvencije nosača zajedno s praćenjem PRN koda koristi za determiniranje trenutka kada primljeni satelitski PRN kod počinje&lt;ref name=&quot;gpslock&quot;/&gt;. Za razliku od ranijih izračunavanja pomaka u kojem se potencijalno trebalo iskušavati svih 1023 pomaka, praćenje održavanja zaključavanja obično zahtijeva zamjenu na polovicu pulsne duljine ili manje. Kako bi izveo ovo praćenje, prijamnik promatra dvije veličine, faznu pogrešku i primljeni frekvencijski pomak. Korelacija između primljenog PRN koda u odnosu na PRN kod koji generira prijamnik izračunava se radi determiniranja jesu li bitovi dvaju signala krivo postavljeni. Usporedbe s korelacijom izračunatom PRN kodom koji generira prijamnik pomicanjem polovice pulsne širine ranije i polovice pulsne širine kasnije (vidi odlomak 1.4.2.4 &lt;ref name=&quot;NAVGPS&quot;/&gt;) koriste se za procjenu učestalosti fazne pogreške. Naredba za frekvencijski generator i svako sljedeće potrebno pomicanje PRN koda izračunavaju se kao funkcija fazne pogreške i učestalosti fazne pogreške u skladu s korištenim kontrolnim zakonom. Dopplerova brzina izračunava se kao funkcija frekvencijskog pomaka od nominalne frekvencije nosača. Dopplerova brzina je komponenta brzine duž linije vidljivosti prijamnika u odnosu na satelit.

Kako prijamnik nastavlja čitati sukcesivne PRN sekvencije, naići će na iznenadnu promjenu u fazi od 1023 bita primljenog PRN signala. To označava početak podatkovnog bita navigacijske poruke (vidi odlomak 1.4.2.5 &lt;ref name=&quot;NAVGPS&quot;/&gt;). To omogućava prijamniku početak čitanja 20 milisekunda dugih bitova navigacijske poruke. Svaki podokvir navigacijskog okvira počinje s telemtrijskom riječi koja omogućava prijamniku detekciju početka podokvira i determinaciju vremena na satu prijamnika kada počinje navigacijski podokvir. Svaki podokvir navigacijskog okvira također je identificiran bitovima u prekapčanoj riječi (HOW, engl. handover word) što omogućuje prijamniku determiniranje podokvira (vidi odlomak 1.4.2.6 &lt;ref name=&quot;NAVGPS&quot;/&gt; i odlomak 2.5.4 [http://www.u-blox.com/images/stories/Resources/gps_compendiumgps-x-02007.pdf &quot;Essentials of Satellite Navigation Compendium&quot; (Osnove satelitskog navigacijskog kompendija)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141107091706/http://www.u-blox.com/images/stories/Resources/gps_compendiumgps-x-02007.pdf |date=2014-11-07 }}). Prije prve procjene pozicije može biti prisutna odgoda do najviše 30 sekunda zbog potrebe čitanja efemernih podataka prije izračunavanja presjecišta sfernih površina.

Nakon što se podokvir pročita i interpretira može se izračunati vrijeme slanja sljedećeg podokvira pomoću uporabe podatka o korekciji sata i HOW-a. Prijamnik zna vrijeme sata prijamnika kada je primljen sljedeći podokvir iz detekcije telemetrijske riječi koja stoga omogućuje izračunavanje tranzitnog vremena i stoga pseudoraspona. Prijamnik je potencijalno sposoban prikupiti novo mjerenje pseudoraspona na početku svakog podokvira ili svakih 6 sekunda.

Zatim se orbitalni pozicijski podaci ili [[efemerida]] iz navigacijske poruke koristi za precizan izračun položaja gdje je satelit bio na početku poruke. Osjetljiviji prijamnik potencijalno će brže moći prikupiti efemeridne podatke od manje osjetljivog prijamnika posebice u bučnoj okolini&lt;ref name=&quot;ephemeris&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.navsync.com/notes2.html |title=AN02 Network Assistance |accessdate=10. rujna 2007 |archivedate=2010-02-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100221020758/http://www.navsync.com/notes2.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

Proces se ponavlja za svaki satelit koji prijamnik osluškuje.

==== Napredni izračun pozicije ====
Prije prikaza matematičkog opisa izračuna pozicije, ukratko je dan uvodni materijal o ovoj temi. Za opisivanje osnovnog koncepta kako GPS prijamnik radi u početku se ignoriraju pogreške. Uporabom poruka primljenih s četiriju satelita GPS prijamnik može determinirati satelitske pozicije i vrijeme slanja poruka. Komponente pozicije x, y i z te vrijeme slanja označeni su kao &lt;math&gt;\ \left [x_i, y_i, z_i, t_i\right ]&lt;/math&gt; gdje supskript i označava satelit i poprima vrijednost 1, 2, 3 ili 4. Poznavajući vrijeme slanja poruke &lt;math&gt;\ \  tr_i&lt;/math&gt;, GPS prijamnik može izračunati naznačeno tranzitno vrijeme poruke &lt;math&gt;\ \left (tr_i-t_i\right ) &lt;/math&gt;. Uz pretpostavku da je poruka putovala brzinom svjetlosti [[brzina svjetlosti|c]] prijeđena udaljenost &lt;math&gt;\ \  p_i&lt;/math&gt; može se izračunati kao &lt;math&gt;\ \left (tr_i-t_i\right )c &lt;/math&gt;. Poznavajući udaljenost GPS prijamnika do satelita i poziciju satelita implicira se da je GPS prijamnik smješten na površini sfere centriranoj na poziciji satelita. Stoga znamo da je naznačena pozicija GPS prijamnika na presjeku površina četiriju sfera ili blizu njega. U idealnom slučaju bez pogrešaka GPS prijamnik nalazit će se na presjeku površina četiriju sfera. Ako se površine dviju sfera sijeku u više od jedne točke, onda se one sijeku u kružnici. Ovdje u svrhe GPS-a isključujemo nerealni slučaj dvije koincidentne sfere. Slika dviju sfernih površina koje se sijeku u kružnici, prikazana je dolje radi pomoći čitatelju u vizualizaciji ovog presjeka. Dvije točke u kojoj se sijeku površine sfera jasno su naznačene na slici. Udaljenost među tim dvjema točkama promjer je kruga presjeka. Ukoliko i dalje ne vidite navedeno, pokušajte razmotriti kako bi izgledao bočni pogled na sfere koje se sijeku. Taj bi pogled trebao izgledati jednako kao na slici zbog simetrije dviju sfera. Zaista, pogled iz bilo kojeg horizontalnog smjera izgledat će jednako. To bi trebalo pojasniti čitatelju da se površine dviju sfera zaista sijeku u kružnici.

[[Datoteka:lat_2spheres_2.svg|200px|thumb|left|Dvije sferne površine sijeku se u kružnici]]
Članak o [[trilateracija|trilateraciji]] matematički pokazuje kako je determinirana jednadžba kruga. Krug i sferna površina u praksi se u većini slučajeva sijeku u dvije točke, iako je zamislivo da se sijeku u jednoj ili ni u jednoj točki. Ovdje isključujemo u svrhe GPS-a nerealni slučaj od tri kolinearna (leže na istom pravcu) sferna centra. Druga slika koja prikazuje površinu sfere koja siječe kružnicu (ne disk) u dvije točke prikazana je radi pomoći u vizualizaciji ovog presjeka. [[Trilateracija]] opet jasno pokazuje to matematički. Ispravna pozicija GPS prijamnika je ona koja je najbliža četvrtoj sferi. Ovaj je odlomak opisao osnovni koncept GPS uz ignoriranje pogrešaka. Sljedeći je problem kako procesirati poruke kada su prisutne pogreške.

[[Datoteka:circle sphere 2-colour.svg|thumb|300px|right|Površina sfere siječe kružnicu (tj. rub diska) u dvije točke]]
Neka &lt;math&gt;\ \ b&lt;/math&gt; označava pogrešku ili otklon sata, vrijednost za koju sat prijamnika kasni. GPS prijamnik ima četiri nepoznanice, tri komponente pozicije GPS prijamnika i otklon sata &lt;math&gt;\ \left [x, y, z, b\right ]&lt;/math&gt;. Jednadžba sfernih površina dana je sljedećim izrazom
:&lt;math&gt;(x-x_i)^2 + (y-y_i)^2 + (z-z_i)^2 = \bigl([tr_i + b - t_i]c\bigr)^2,&lt;/math&gt;&lt;math&gt;\;i=1,2,3,4&lt;/math&gt;

Druga korisna forma ovih jednadžbi dana je u pojmovima ''pseudoraspona'' koji su jednostavno rasponi aproksimativno bazirani na naznačenom (tj. nekorigiranom) vremenu sata GPS prijamnika tako da je &lt;math&gt; p_i = \left (tr_i - t_i \right )c&lt;/math&gt;. Stoga su jednadžbe sljedeće:
:&lt;math&gt;p_i = \sqrt{(x-x_i)^2 + (y-y_i)^2 + (z-z_i)^2}- bc, \;i=1,2,3,4&lt;/math&gt;.

Dvije najvažnije metode izračuna pozicije GPS prijamnika i satnog otklona jesu (1) [[trilateracija]] koju slijedi pronalaženje jednodimenzionalnog numeričkog korijena te (2) multidimenzionalne Newton-Raphsonove kalkulacije. U sljedećim retcima govori se o prednostima ovih dviju metoda.
* Prijamnik može riješiti [[trilteracija|trilateraciju]] koju slijedi jednodimenzionalno numeričko korijensko pronalaženje&lt;ref name=&quot;NR&quot;&gt;Press, Flannery, Tekolsky, and Vetterling 1986, ''Numerical Recipes, The Art of Scientific Computing'' (Cambridge University Press).&lt;/ref&gt;. Ova metoda rabi [[trilateracija|trilateraciju]] za determiniranje intersekcije površina triju sfera. U [[trilateracija|trilateraciji]] je jasno prikazano da se površine triju sfera sijeku u točkama 0, 1 i 2. U običnom slučaju dva presjeka odabire se rješenje koje je najbliže površini sfere koja odgovara četvrtom satelitu. Umjesto njega može se ponekad rabiti površina Zemlje posebice u slučaju civilnih GPS prijamnika jer je u SAD-u ilegalno pratiti vozila iznad 60.000 stopa (18.000 m) visine. Otklon &lt;math&gt;\ b&lt;/math&gt; računa se zatim kao funkcija udaljenosti od rješenja do površine sfere koja odgovara četvrtom satelitu. Za determiniranje funkcije koja će se koristiti za izračun &lt;math&gt;\ b&lt;/math&gt; vidi poglavlje o pronalaženju korijena u &lt;ref name=&quot;NR&quot;/&gt; ili [http://books.google.com/books?id=ruR6ds7RIpEC&amp;pg=PA122&amp;lpg=PA122&amp;dq=%22Numerical+Recipes%22+root+finding&amp;source=web&amp;ots=eGLzPGY94p&amp;sig=Y2grW5WnbI-OsbfpC7ME3S9XyoA&amp;hl=en&amp;ei=c-yRSZGVPIm4sAPi1NGxCw&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;resnum=7&amp;ct=result#PPA122,M1 pregled]. Korištenjem ažuriranog primljenog vremena baziranog na ovom otklonu izračunavaju se nove sfere te se proces ponavlja. Ovo se ponavljanje nastavlja sve dok udaljenost iz valjanog trilateracijskog rješenja nije dostatno blizu površini sfere koja odgovara četvrtom satelitu. Prednost ove metode leži u tome što uključuje jednodimenzionalno nasuprot multidimenzionalnom numeričkom korijenskom pronalaženju.
* &lt;span id=&quot;pos_multi_nr&quot;&gt;&lt;/span&gt;Prijamnik može rabiti metodu multidimenzionalnog numeričkog korijenskog pronalaženja kao što je Newton-Raphsonova metoda&lt;ref name=&quot;NR&quot;/&gt;. Lineariziraj oko aproksimativnog rješenja, recimo &lt;math&gt;\ \left [x^{(k)}, y^{(k)}, z^{(k)}, b^{(k)}\right ]&lt;/math&gt; od iteracije k, zatim riješi četiri linearne jednadžbe derivirane iz gornjih kvadratnih jednadžbi kako bi dobio &lt;math&gt;\left [x^{(k+1)}, y^{(k+1)}, z^{(k+1)}, b^{(k+1)}\right ]&lt;/math&gt;. Radijusi su veliki tako da su sferne površine gotovo ravne&lt;ref name=&quot;Linearize&quot;&gt;{{cite journal |title=A Position Fixing Algorithm for the Low-Cost GPS Receiver |author=Noe, P.S.; Myers, K.A. |journal=IEEE Transactions on Aerospace and Electronic Systems |volume=AES-12 |issue=2 |year= 1976 |pages= 295–297 |url=http://ieeexplore.ieee.org/xpls/abs_all.jsp?arnumber=4101635 |doi=10.1109/TAES.1976.308310}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gps_math&quot;&gt;Richard Langley (srpanj/kolovoz 1991). [http://gauss.gge.unb.ca/gpsworld/EarlyInnovationColumns/Innov.1991.07-08.pdf &quot;The Mathematics of GPS&quot;] (PDF). ''GPS World''.&lt;/ref&gt;. Ova aproksimativna ravnina može uzrokovati da iterativna procedura ubrazno konvergira u slučaju gdje je &lt;math&gt;\ b&lt;/math&gt; blizu ispravne vrijednosti, a primarna se promjena nalazi u vrijednostima &lt;math&gt; x, y,\; and\; z&lt;/math&gt;, jer u tom slučaju problem je samo odrediti presjek gotovo ravnih površina i stoga se približiti linearnom problemu. No, kada se značajno mijenja, ova aproksimativna ravnina ne može se iskoristiti kao prednost u stvaranju brze konvergencije jer će se u tom slučaju ove gotovo ravne površine kretati kako se sfere budu širile ili sužavale. Ova moguća brza konvergencija prednost je ove metode. Također se tvrdi kako je ova metoda &quot;tipična&quot; metoda koju koriste GPS prijamnici&lt;ref name=&quot;alt&quot;&gt;{{cite journal | title = Alternative algorithms for the GPS static positioning solution | author = Lundberg, J.B. | volume=119 | number=1 | pages=21--34 | year=2001 | publisher=Elsevier | doi=10.1016/S0096-3003(99)00219-2 | journal =Applied Mathematics and Computation
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;alg&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | title=The global positioning system and inertial navigation | url=https://archive.org/details/globalpositionin0000farr | author=Jay Farrell, Matthew Barth | year=1999 | publisher=McGraw-Hill | page = [https://archive.org/details/globalpositionin0000farr/page/145 145] | isbn=007022045X }}&lt;/ref&gt;. Nedostatak ove metode multidimenzionalnog korijenskog pronalaženja u usporedbi s jednodimenzionalnim korijenskim pronalaženjem leži u tome da &quot;ne postoji dobra generalna metoda za rješavanje sustava s više od jedne nelinearne jednadžbe.&quot; Za detaljniji matematički opis vidi [[GPS#multi nr|multidimenzionalni Newton Raphson]]. 
* Ostale metode uključuju:
# rješavanje presjeka ekspandiranih signala iz [[svjetlosni konus|svjetlosnih konusa]] u 4-prostorne konuse
# rješavanje presjeka [[hiperboloid]]a determiniranih vremenskom razlikom signala primljenih sa satelita korištenjem [[multilateracija|multilateracije]],
# rješavanje jednadžbi u skladu sa &lt;ref name=&quot;alt&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;alg&quot;&gt;{{cite journal | title=An Algebraic Solution of the GPS Equations | author=Bancroft, S. | journal=Aerospace and Electronic Systems, IEEE Transactions on | pages=56–59 | year=1985 | url=http://ieeexplore.ieee.org/xpl/freeabs_all.jsp?arnumber=4104017 | doi=10.1109/TAES.1985.310538 | volume=aes-21 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | title=A Direct Solution to GPS-Type Navigation Equations | url=https://archive.org/details/ieee-trans-on-aerospace-and-electonic-systems_1987-03_aes-23_2/page/225 | author=Krause, L.O. | journal=Aerospace and Electronic Systems, IEEE Transactions on | year=1987 | month= | volume=AES-23 | number=2 | pages=225–232 | doi=10.1109/TAES.1987.313376 }}&lt;/ref&gt;.
* Kada je dostupno više od četiriju satelita, nužno je donijeti odluku o tome hoće li se koristiti četiri najbolja satelita ili više od četiri uz uzimanje u obzir faktora poput broja kanala, sposobnosti procesiranja, te [[#gdop|geometrijske dilucije preciznosti]]. Uporaba više od četiriju rezultata u predeterminiranom sustavu jednadžbi bez jedinstvenog rješenja koji se moraju riješiti uz pomoć najmanjih kvadrata ili slične tehnike. Ako se koriste svi vidljivi sateliti, rezultati su jednako dobri kao oni dobiveni s četiriju satelita, ali obično i bolji. Pogreške u rezultatima također se mogu procijeniti kroz ostatke&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;Yang Yong and Miao Lingjuan (6. srpnja 2004.). [http://ieeexplore.ieee.org/xpls/abs_all.jsp?arnumber=1309065 &quot;GDOP results in all-in-view positioning and in four optimum satellites positioning with GPS PRN codes ranging&quot;]. Position Location and Navigation Symposium, 2004. PLANS 2004. pp. 723–727.&lt;/ref&gt;. Sa svakom kombinacijom od četiriju ili više satelita može se izračunati vektor [[#gdop|geometrijske dilucije preciznosti]] (GDOP, [[engleski jezik|engl]]. ''geometric dilution of precision'') baziran na relativnoj nebeskoj poziciji korištenih satelita&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.colorado.edu/geography/gcraft/notes/gps/gps.html#Gdop |title=Geometric Dilution of Precision (GDOP) and Visibility |author=Peter H. Dana |publisher=University of Colorado at Boulder |accessdate=7. srpnja 2008 |archivedate=2005-08-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050823013233/http://www.colorado.edu/geography/gcraft/notes/gps/gps.html#Gdop |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;. Ukoliko se odabere sve više satelita, pseudorasponi iz kombinacija od više od četiriju satelita mogu se procesirati radi dodavanja više procjena za lokaciju i satni odmak. Prijamnik zatim determinira koje će se kombinacije koristiti te kako izračunati procijenjenu poziciju determiniranjem prosječne težine tih pozicija i satnih odmaka. Nakon što se izračunaju konačna lokacija i vrijeme, lokacija se izražava u specifičnom koordinatnom sustavu s [[latituda|latitudom]] i [[longituda|longitudom]] koristeći [[datum (geodezija)|geodetski datum]] [[WGS 84]] ili lokalni sustav specifičan za pojedinu državu&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.colorado.edu/geography/gcraft/notes/gps/gps.html#PosVelTime |title=Receiver Position, Velocity, and Time |author=Peter H. Dana |publisher=University of Colorado at Boulder |accessdate=7. srpnja 2008 |archivedate=2005-08-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050823013233/http://www.colorado.edu/geography/gcraft/notes/gps/gps.html#PosVelTime |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.
* Konačno, rezultati iz drugih pozicijskih sustava poput [[GLONASS]]-a ili nadolazećeg [[Galileo (satelitski navigacijski sustav)|Galilea]] mogu se koristiti u podešavanju ili za dvostruku provjeru rezultata. (Prema dizajnu ti sustavi koriste iste pojaseve tako da mogu dijeliti prijamničke krugove, iako je dekodiranje različito.)

===== Multidimenzionalni Newton-Raphson za GPS =====
&lt;span id=&quot;multi_nr&quot;&gt;&lt;/span&gt;
Ovaj odlomak pruža detaljniju raspravu o jednadžbama korištenim u drugoj metodi opisanoj u [[GPS#pos multi nr|naprednom računanju pozicije]].

Linearizirane jednadžbe izvedene su uporabom prikladnih parcijalnih derivacija uz opisani algoritam. U &lt;ref name=&quot;gps_math&quot;/&gt; raspravlja se o istoj metodi, no jednadžbe nisu prikazane. Neka &lt;math&gt; x, y\;&lt;/math&gt; i &lt;math&gt; z\;&lt;/math&gt; označavaju prave koordinate pozicije GPS prijamnika u vremenu &lt;math&gt;\ t&lt;/math&gt;. Neka &lt;math&gt;\ b&lt;/math&gt; označava nepoznatu pogrešku sata ili otklon, vrijednost za koju je sat prijamnika sporiji. Neka koordinate svakog satelita i vrijeme slanja poruke budu &lt;math&gt; \left [x_i, y_i, z_i, t_i\right ]&lt;/math&gt;, neka indicirano vrijeme slanja GPS sata bude &lt;math&gt; tr_i\; \mbox{za} \ i=1,2,3,4&lt;/math&gt; a ''c'' brzina svjetlosti. Pseudoraspon se računa kao:
:&lt;math&gt;p_i = \left(tr_i - t_i\right)c&lt;/math&gt;

Pretpostavimo da poruka putuje [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]], tada pseudoraspon zadovoljava jednadžbu:
:&lt;math&gt;p_i = \sqrt{(x-x_i)^2 + (y-y_i)^2 + (z-z_i)^2}- bc, &lt;/math&gt; &lt;math&gt;\;\;\mbox{za} \; i=1,2,3,4. \qquad (1)&lt;/math&gt;

Kada se aproksimativno rješenje &lt;math&gt; \left [x^{(k)}, y^{(k)}, z^{(k)}, b^{(k)}\right ]&lt;/math&gt; koristi umjesto egzaktnog rješenja &lt;math&gt; \left [x, y, z, b\right ]&lt;/math&gt; u jednadžbi 1, tada je ostatak &lt;math&gt; f_i^{(k)}&lt;/math&gt;. Transformacijom &lt;math&gt;\ p_i&lt;/math&gt; s desne strane jednažbe dobivamo

:&lt;math&gt;f_i^{(k)} = \sqrt{(x^{(k)}-x_i)^2 + (y^{(k)}-y_i)^2 + (z^{(k)}-z_i)^2}- b^{(k)}c - p_i, \;\; &lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\mbox{za} \; i=1,2,3,4. \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \;\;\;\;\; (2)&lt;/math&gt;

Rješenje će se naći kada je &lt;math&gt; f_i^{(k)}&lt;/math&gt; jednako nuli ili dostatno blizu nule za &lt;math&gt;\ i=1,2,3,4&lt;/math&gt;.

Radi lineariziranja jednadžbe 2, [[parcijalna derivacija|parcijalne derivacije]] računaju se kao:
:&lt;math&gt;\frac{\partial f_i^{(k)}} {\partial x^{(k)}} = \frac {(x^{(k)} - x_i)} {R_i^{(k)} }, \frac{\partial f_i^{(k)}} {\partial y^{(k)}} = \frac {(y^{(k)}-y_i)} {R_i^{(k)}}, &lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\frac{\partial f_i^{(k)}} {\partial z^{(k)}} = \frac {(z^{(k)} -z_i)} {R_i^{(k)} }, \frac{\partial f_i^{(k)}} {\partial b^{(k)}} = -c \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad  \;\;\;(3)&lt;/math&gt;

Gdje je
:&lt;math&gt;R_i^{(k)} = \sqrt{(x^{(k)}-x_i)^2 + (y^{(k)}-y_i)^2 + (z^{(k)}-z_i)^2}&lt;/math&gt;.

Lineariziranjem desne strane jednadžbe 2 oko aproksimativnog rješenja &lt;math&gt; \left [x^{(k)}, y^{(k)}, z^{(k)}, b^{(k)}\right ]&lt;/math&gt; dobivamo

:&lt;math&gt;f_i^{(k)} = \frac {(x^{(k)}-x_i)} {R_i^{(k)}} x^{(k)} + \frac {(y^{(k)}-y_i)} {R_i^{(k)}} y^{(k)}  + \frac {(z^{(k)}-z_i)} {R_i^{(k)}} z^{(k)}  - b^{(k)}c - p_i + \epsilon_i,  \;\; &lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\mbox{za} i=1,2,3,4 \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad(4)&lt;/math&gt;

gdje je &lt;math&gt;\ \epsilon_i&lt;/math&gt; ostatak zbog linearizacije koja je dodatak ostatku &lt;math&gt;\ f_i^{(k)} &lt;/math&gt; zbog aproksimativnog rješenja.

Kako bi &lt;math&gt;\ f_i^{(k+1)}&lt;/math&gt; približili nuli odaberemo vrijednosti &lt;math&gt; \left [x^{(k+1)}, y^{(k+1)}, z^{(k+1)}, b^{(k+1)}\right ]&lt;/math&gt; tako da je

:&lt;math&gt;-f_i^{(k)} = \frac {(x^{(k)}-x_i)} {p_i} (x^{(k+1)}- x^{(k)}) + \frac {(y^{(k)}-y_i)} {p_i} (y^{(k+1)}- y^{(k)})\;+&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\frac {(z^{(k)}-z_i)} {p_i} (z^{(k+1)}- z^{(k)}) - (b^{(k+1)} - b^{(k)})c - p_i. \qquad \qquad \qquad \qquad (5)&lt;/math&gt;

To jest odaberemo vrijednosti
:&lt;math&gt;\left [x^{(k+1)}, y^{(k+1)}, z^{(k+1)}, b^{(k+1)}\right ]&lt;/math&gt;
tako da se ostatak u jednadžbi 2 mijenja aproksimativno &lt;math&gt;\ \ - f_i^{(k)}&lt;/math&gt;.

Neka je
:&lt;math&gt;\Delta x^{(k+1)}\ =\ (x^{(k+1)}- x^{(k)}),  \Delta y^{(k+1)}\ =\ (y^{(k+1)}- y^{(k)}),&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\Delta z^{(k+1)}\ =\ (z^{(k+1)}- z^{(k)}),  \Delta b^{(k+1)}\ =\ (b^{(k+1)}- b^{(k)}).&lt;/math&gt;

Zamjenom i transpozicijom &lt;math&gt;\ \ p_i&lt;/math&gt; na lijevu stranu jednadžbe dobivamo

:&lt;math&gt;- f_i^{(k)} + p_i   = \frac {(x^{(k)}-x_i)} {p_i} \Delta x^{(k+1)} + \frac {(y^{(k)}-y_i)} {p_i} \Delta y^{(k+1)} \;+&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\frac {(z^{(k)}-z_i)} {p_i} \Delta z^{(k+1)} - \Delta b^{(k+1)} c. \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \;\;\;\;\;\;(6)&lt;/math&gt;

Jednadžba 6 daje skup četiriju linearnih jednadžbi s četiri nepoznanice, delta termine. Oni su u obliku rješenja. Uporabom vrijednosti &lt;math&gt;\ \;\Delta x^{(k+1)}, \Delta y^{(k+1)}, \Delta z^{(k+1)}&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;\; \Delta b^{(k+1)} &lt;/math&gt; determiniranih rješenjem ove linearne jednadžbe
:&lt;math&gt;\left [x^{(k+1)}, y^{(k+1)}, z^{(k+1)}, b^{(k+1)}\right ]&lt;/math&gt;

procjenjuje se uporabom
:&lt;math&gt;\ x^{(k+1)}\ =\ x^{(k)}\ +\Delta x^{(k+1)},  \ y^{(k+1)}\ =\ y^{(k)}\ +\Delta y^{(k+1)},&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\ z^{(k+1)}\ =\ z^{(k)}\ +\Delta z^{(k+1)},  \ b^{(k+1)}\ =\ b^{(k)}\ +\Delta b^{(k+1)}. \qquad \qquad \;\;\;\;\;\; (7)&lt;/math&gt;

Zatim postavimo &lt;math&gt;\ k = k + 1&lt;/math&gt; u jednadžbe 2 do 6, izvedemo termine
:&lt;math&gt;\left \{ x^{(k+1)}, y^{(k+1)}, z^{(k+1)}, b^{(k+1)} \right \} &lt;/math&gt;

iz jednadžbi 7 u jednadžbu 2, postavimo &lt;math&gt; \ k = k + 1&lt;/math&gt; u jednadžbe 7 i reevaluirajmo ostatke u jednadžbama 2. Ova se procedura ponavlja sve dok ostaci ne budu dostatno malene magnitude.

=== P(Y) kod ===
Izračun pozicije s P (Y) signalom općenito je slično u konceptu uz pretpostavku da se može dekriptirati. Enkripcija je zapravo sigurnosni mehanizam: ako se signal može uspješno dekriptirati, razumljivo je pretpostaviti da se radi o realnom signalu koji je poslao GPS satelit. Civilni prijamnici su u usporedbi s drugima osjetljiviji na smetnje jer se ispravno formatirani C/A signali mogu generirati koristeći lako dostupne signalne generatore. Obilježja [[RAIM]]-a ne štite ga protiv smetnji, jer RAIm samo provjerava signale iz navigacijske perspektive.

== Analiza i izvori pogrešaka ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:.5em; float: right&quot;
|+ Izvori pogrešaka raspona ekvivalentnih korisničkima (UERE)
! Izvor
! Efekt (m)
|-
| Dolazni signal C/A
| ±3
|-
| Dolazni signal P(Y)
| ±0.3
|-
| Ionosferni efekti
| ±5
|-
| Pogreške efemeride
| ±2.5
|-
| Pogreške satelitskog sata
| ±2
|-
| Višestazna distrorzija
| ±1
|-
| Troposferni efekti
| ±0.5
|-
| &lt;math&gt;\ \sigma_R&lt;/math&gt; C/A
| ±6.7
|-
| &lt;math&gt;\ \sigma_R&lt;/math&gt; P(Y)
| ±6.0
|}
[[Datoteka:Accuracy of Navigation Systems.svg|200px|thumb]]
Korisnički ekvivalentne pogreške raspona (UERE, [[engleski jezik|engl]]. ''user equivalent range errors'') prikazane su u tablici. Navedena je također [[numerička pogreška]] s procijenjenom vrijednošću &lt;math&gt;\ \sigma_{num} &lt;/math&gt; od oko 1 metra. Standardne devijacije &lt;math&gt;\ \sigma_R&lt;/math&gt; za grubu akviziciju i precizni kodovi također su prikazani u tablici. Ove standardne devijacije izračunate su uzimajući kvadratni korijen zbroja kvadrata individualnih komponenti (tj. RSS od [[engleski jezik|engl]]. ''root sum squares'' za korijen zbroja kvadrata). Kako bi se dobila standardna devijacija procjene pozicije prijamnika, ove se pogreške raspona moraju pomnožiti odgovarajućom dilucijom preciznosti a zatim primijeniti RSS na numeričku pogrešku. Pogreške elektronike jedne su od ozbiljnih efekata degradacije točnosti, a istaknute su u gornjoj tablici. Kada se uzmu zajedno, autonomni civilni GPS horizontalni pozicijski ispravci tipično su točni na oko 15 metara. Ovi efekti također reduciraju precizniju točnost P(Y) koda. No, napredak tehnologije znači da danas civilni GPS ispravci pod jasnim pogledom neba imaju prosječnu točnost od oko 5 metara u horizontalnom smjeru. (vidi sažetu tablicu pri kraju [http://www.kowoma.de/en/gps/errors.htm &quot;Sources of Errors in GPS&quot; (Izvora pogrešaka u GPS-u)] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120803044748/http://www.kowoma.de/en/gps/errors.htm |date=2012-08-03 }})

Termin korisnički ekvivalentna pogreška raspona označava standardnu devijaciju komponente pogreške u udaljenosti od prijamnika do satelita. Standardna devijacija pogreške u poziciji prijamnika &lt;math&gt;\ \sigma_{rc}&lt;/math&gt; računa se množenjem PDOP-a ([[engleski jezik|engl]]. ''Position Dilution Of Precision'', pozicijska dilucija preciznosti) sa &lt;math&gt;\ \sigma_R&lt;/math&gt;, standardnom devijacijom korisnički ekvivalentnih pogrešaka raspona. &lt;math&gt;\ \sigma_R&lt;/math&gt; računa se kvadratnim korjenovanjem zbroja kvadrata standardnih devijacija individualne komponente.

PDOP se računa kao funkcija pozicijâ prijamnika i satelita. Razmotrimo jedinične vektore usmjerene od prijamnika prema satelitima. Spajanjem ishodišta ovih jediničnih vektora dobivamo [[tetraedar]]. PDOP se ponekad aproksimira kao obrnuto proporcionalno od volumena tetraedra&lt;ref name=&quot;gps_math&quot;/&gt;. Detaljniji opis načina izračuna PDOP-a dan je u odlomku o [[GPS#gdop|geometrijskom izračunu dilucije preciznosti (GDOP)]].

&lt;math&gt;\ \sigma_R&lt;/math&gt; za C/A kod zadan je izrazom:
:&lt;math&gt;\sigma_R= \sqrt{3^2+5^2+2.5^2+2^2+1^2+0.5^2} \, metara \,=\,6.7 \, metara&lt;/math&gt;

Standardna devijacija pogreške u procjenjenoj poziciji prijamnika &lt;math&gt;\ \sigma_{rc}&lt;/math&gt; opet za C/A kod zadana je izrazom:
:&lt;math&gt;\ \sigma_{rc} = \sqrt{PDOP^2 \times \sigma_R^2 + \sigma_{num}^2} = \sqrt{PDOP^2 \times 6.7^2 + 1^2} \, metara&lt;/math&gt;

Dijagram pogreške na desno pokazuje međuodnos naznačene pozicije prijamnika, pravu poziciju prijamnika, te presjek četiriju sfernih površina.

=== Mjerenje vremena dolaska signala ===
Pozicija izračunata GPS prijamnikom zahtijeva trenutačno vrijeme, poziciju satelita i izmjerenu odgodu primljenog signala. Točnost pozicije primarno ovisi o poziciji satelita i odgodi signala.

Kako bi izmjerio odgodu, prijamnik uspoređuje bitnu sekvenciju primljenu sa satelita s internalno generiranom verzijom. Uspoređujući rastuće i prateće krajeve bitne tranzicije, moderna elektronika može izmjeriti signalni razmak na oko jedan posto širine bitnog pulsa, &lt;math&gt;\frac{0.01}{(1.023 \times 10^6 /sec)}&lt;/math&gt;, ili približno 10 nanosekunda za C/A kod. Budući da se GPS signali šire [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]], ovo predstavlja pogrešku od oko 3 metra.

Ova komponenta točnosti pozicije može se poboljšati za faktor 10 ako se koristi viša čipna stopa P(Y) signala. Uz pretpostavku istog jednog postotka točnosti širine bitnog pulsa, visokofrekventni P(Y) signal rezultira točnošću od &lt;math&gt;\frac {(0.01 \times 300,000,000\ m/sec)} {(10.23 \times 10^6 / sec)}&lt;/math&gt; ili oko 30 centimetara.

=== Atmosferski efekti ===
Nekonzistentnosti atmosferskih uvjeta utječu na brzinu GPS signala dok oni prolaze kroz [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]], posebice [[ionosfera|ionosferu]]. Ispravljanje ovih pogrešaka značajan je izazov za poboljšavanje točnosti pozicije GPS-a. Učinci su najmanji kad se satelit nalazi izravno iznad promatrane točke, te postaju veći kako se satelit približava [[horizont]]u jer je put kroz atmosferu dulji (vidi [[zračna masa]]). Jednom kad je poznata aproksimativna pozicija prijamnika, koristi se matematički model za procjenu i kompenzaciju ovih pogrešaka.

Ionosferna odgoda različito utječe na brzinu mikrovalnih signala ovisno o njihovoj frekvenciji. Ovaj fenomen poznat kao [[diperzija]] može se izračunati iz mjerenja odgoda za dva ili više frekvencijska pojasa, omogućujući procjenjivanje odgoda na ostalim frekvencijama&lt;ref&gt;Isti princip i njegova matematička pozadina mogu se pronaći u astronomskim opisima mjerenja [[disperzija (optika)|vremena pulsara]]&lt;/ref&gt;. Neki vojni i skuplji geodetski civilni prijamnici računaju atmosfersku disperziju iz različitih odgoda u frekvencijama L1 i L2 te koriste precizniji ispravak. To se može napraviti na civilnim prijamnicima bez dekriptiranja P(Y) signala slanog na L2 praćenjem [[prijenosni val|prijenosnog vala]] umjesto [[modulacija|moduliranog]] koda. Radi facilitacije te mogućnosti na jeftinijim prijamnicima, novi civilni kodni signal na L2, nazvan L2C, pridodan je na satelitima Block IIR-M koji su prvi put lansirani 2005. On omogućuje direktnu usporedbu L1 i L2 signala koristeći kodirani signal umjesto prijenosnog vala. (vidi Atmospheric Effects u [http://www.kowoma.de/en/gps/errors.htm &quot;Sources of Errors in GPS&quot;] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120803044748/http://www.kowoma.de/en/gps/errors.htm |date=2012-08-03 }})

Efekti ionosfere općenito se sporo mijenjaju, a tijekom vremena mogu se uprosječiti. Učinci svakog geografskog područja mogu se jednostavno izračunati uspoređujući poziciju mjerenu GPS-om s poznatom geodetskom lokacijom. Ova korekcija je također valjana kod drugih prijamnika na istoj općoj lokaciji. Nekoliko sustava šalje ove informacije preko radija ili drugih veza kako bi omogućili prijamnicima sa samo L1 da naprave ionosferne korekcije. Ionosferni podaci transmitiraju se preko satelita u [[Satellite Based Augmentation Systems|satelitski bazirane augmentacijske sustave]] (SBAS) kao što su [[WAAS]] (dostupan u Sjevernoj Americi i na Havajima), [[EGNOS]] (Europa i Azija) ili [[MSAS]] (Japan), koji ih transmitiraju na GPS frekvenciji koristeći specijalnu pseudonasumičnu sekvenciju šuma (PRN, engl. pseudo-random noise sequence) tako da su potrebni jedino prijamnik i antena.

[[Vlažnost]] također utječe na varijabilnu odgodu, rezultirajući u pogreškama sličnima ionosfernoj odgodi, no zbivajući se u [[troposfera|troposferi]]. Ovaj je efekt istovremeno lokaliziraniji i mijenja se brže od ionosfernih efekata, te ne ovisi o frekvenciji. Ove osobine čine precizno mjerenje i kompenzaciju pogrešaka zbog vlažnosti mnogo težima od ionosfernih efekata.

Promjene u visini prijamnika također mijenjaju količinu odgode zbog toga što signal prolazi kroz manje atmosfere na većim visinama. Budući da GPS prijamnik računa svoju prosječnu visinu, ovu je pogrešku relativno jednostavno ispraviti primjenom regresijske funkcije ili korelacije margine atmosferske pogreške na ambijentni tlak uporabom barometrijskog altimetra.

=== Višestazni efekti ===
Na GPS signale također mogu utjecati [[višestazna interferencija|višestazni]] problemi kod kojih se radijski signali reflektiraju od okolnog terena: zgrada, zidova kanjona, čvrstog tla, itd. Ovi odgođeni signali mogu uzrokovati netočnost. Različite tehnike od kojih je najpoznatija [[razmicanje uskih korelatora]] razvijene su radi umanjivanja višestaznih pogrešaka. Za dulju višestaznu odgodu sâm prijamnik može prepoznati smjer signala i odbaciti ga. Za adresiranje kraćih višestaznih odgoda od signalnog reflektiranja od tla mogu se koristiti specijalizirane antene (tj. [[prigušena prstenasta antena]]) radi redukcije snage signala koji prima antena. Kratke odgođene refleksije teže se filtriraju zbog toga što interferiraju s pravim signalom uzrokujući efekte gotovo nerazlučive od rutinskih fluktuacija u atmosferskoj odgodi.

Višestazni efekti puno manje dolaze do izražaja u pokretnim vozilima. Kada se GPS antena kreće, lažna rješenja koja koriste reflektirane signale odmah podbace u konvergenciji, pa samo direktni signali rezultiraju stabilnim rješenjima.

=== Pogreške efemeride i sata ===
Dok se podaci o efemeridi transmitiraju svakih 30 sekunda, sama informacija može biti stara do dva sata. Ako je potrebno brzo [[time to first fix|vrijeme do prvog fiksa]] (TTFF, [[engleski jezik|engl]]. ''Time To First Fix''), moguće je prenijeti valjanu efemeridu na prijamnik te za dodatno podešavanje vremena, pa se ispravak pozicije može steći za manje od deset sekunda. Isplativo je staviti takve podatke o efemeridi na web tako da se mogu preuzeti na mobilne GPS uređaje&lt;ref&gt;{{cite web |author=SNT080408 |url=http://www.tdc.co.uk/index.php?key=ephemeris |title=Ephemeris Server Example |publisher=Tdc.co.uk |date= |accessdate=13. listopada 2009 |archivedate=2009-01-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090112033511/http://www.tdc.co.uk/index.php?key=ephemeris |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;. Vidi [[Assisted GPS]].

U satelitnim atomskim satovima mogu se zbiti pogreške zbog šumova ili [[satni pomak|pomicanja sata]]. Navigacijska poruka sadrži korekcije za te greške te procjenjuje točnost atomskog sata. No, one su bazirane na opservacijama te ne moraju pokazivati trenutačno stanje sata.

Ovi problemi obično su vrlo mali, no mogu uzrokovati dodatnu pogrešku od nekoliko metara netočnosti&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://seismo.berkeley.edu/~battag/GAMITwrkshp/lecturenotes/unit1/unit1.html#3 |title=Unit 1 - Introduction to GPS |access-date=2011-09-28 |archivedate=2009-04-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090429034807/http://seismo.berkeley.edu/~battag/GAMITwrkshp/lecturenotes/unit1/unit1.html#3 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

Za vrlo precizno pozicioniranje (tj. u [[geodezija|geodeziji]]) ovi efekti mogu se ograničiti [[Differential GPS|diferencijalnim GPS]]-om: simultana uporaba dvaju ili više prijamnika na nekoliko [[geodetska točka|mjernih točaka]]. Tijekom 1990-ih kada su prijamnici bili poprilično skupi, razvijene su neke metode ''kvazidiferencijalnog'' GPS-a koje su koristile samo ''jedan'' prijamnik, ali reokupaciju mjernih točaka. Na TU u Beču metoda je nazvana ''qGPS'' te je razvijen adekvatni softver za postprocesiranje.

=== Izračun geometrijske dilucije preciznosti (GDOP) ===
&lt;span id=&quot;gdop&quot;&gt;&lt;/span&gt;
Koncept geometrijske dilucije preciznosti bila je uvedena u odlomku ''analize i izvora pogrešaka''. Izneseni su izračuni radi prikaza kako se PDOP koristio i kako je utjecao na standardnu devijaciju pogreške pozicije prijamnika.

Kada su vidljivi sateliti GPS-a vrlo blizu jedni drugima na nebu (tj. mala je angularna separacija), vrijednosti DOP-a su visoke; kada su međusobno udaljeni, vrijednosti DOP-a su niske. Konceptualno, sateliti koji su međusobno blizu ne mogu osigurati toliko informacija kao sateliti koji su široko odvojeni. Niske vrijednosti DOP-a predstavljaju bolju pozicijsku preciznost GPS-a zbog šire angularne separacije između satelita korištenih u izračunu pozicije GPS prijamnika. HDOP, VDOP, PDOP i TDOP označavaju horizontalnu, vertikalnu, pozicijsku (3D) i vremensku ([[engleski jezik|engl]]. ''time'') diluciju preciznosti.

Slika 3.1 Dilution of Precision&lt;ref name=&quot;NAVGPS&quot;/&gt; pruža grafičku indikaciju kako geometrija utječe na preciznost.

Sada prelazimo na zadaću kako izračunati termine dilucije preciznosti. Kao prvi korak u računanju DOP-a razmotrimo jedinični vektor od prijamnika do satelita i s komponentama &lt;math&gt;\frac{(x_i- x)}{R_i}&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;\frac {(y_i-y)}{R_i}&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;\frac {(z_i-z)}{R_i}&lt;/math&gt;, gdje je udaljenost od prijamnika do satelita &lt;math&gt;\ R_i &lt;/math&gt; dana izrazom
:&lt;math&gt;R_i\,=\,\sqrt{(x_i- x)^2 + (y_i-y)^2 + (z_i-z)^2}&lt;/math&gt;

gdje &lt;math&gt;\ x, y, i\ z&lt;/math&gt; označavaju poziciju prijamnika, a &lt;math&gt;\ x_i, y_i, i\ z_i&lt;/math&gt; označava poziciju satelita i. Ove komponente x, y i z mogu biti komponente u koordinatnom sustavu sjever, istok, dolje, koordinatnom sustavu jug, istok, gore ili drugom prikladnom sustavu. Formulirajmo matricu A kao:
:&lt;math&gt;A = 
\begin{bmatrix}
\frac {(x_1- x)} {R_1} &amp; \frac {(y_1-y)} {R_1} &amp; \frac {(z_1-z)} {R_1} &amp; c \\
\frac {(x_2- x)} {R_2} &amp; \frac {(y_2-y)} {R_2} &amp; \frac {(z_2-z)} {R_2} &amp; c \\
\frac {(x_3- x)} {R_3} &amp; \frac {(y_3-y)} {R_3} &amp; \frac {(z_3-z)} {R_3} &amp; c \\
\frac {(x_4- x)} {R_4} &amp; \frac {(y_4-y)} {R_4} &amp; \frac {(z_4-z)} {R_4} &amp; c
\end{bmatrix}&lt;/math&gt;

Prva tri elementa svakog retka matrice A jesu komponente jediničnog vektora od prijamnika do naznačenog satelita. Elementi četvrtog stupca jesu c gdje c označava [[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]]. Formulirajmo matricu Q kao:
:&lt;math&gt; Q = \left (A^T A \right )^{-1}
&lt;/math&gt;

Ovaj izračun u skladu je s 11. poglavljem u [http://books.google.com/books?id=lvI1a5J_4ewC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_v2_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q=&amp;f=false The global positioning system by Parkinson and Spilker] gdje je težinska matrica P postavljena do identitetne matrice. Elementi matrice Q označavaju se kao:
:&lt;math&gt;Q = 
\begin{bmatrix}
d_x^2    &amp; d_{xy}^2 &amp; d_{xz}^2 &amp; d_{xt}^2 \\
d_{xy}^2 &amp; d_{y}^2  &amp; d_{yz}^2 &amp; d_{yt}^2 \\
d_{xz}^2 &amp; d_{yz}^2 &amp; d_{z}^2 &amp; d_{zt}^2 \\
d_{xt}^2 &amp; d_{yt}^2 &amp; d_{zt}^2 &amp; d_{t}^2
\end{bmatrix}
&lt;/math&gt;

Grčko slovo &lt;math&gt;\ \sigma&lt;/math&gt; koristi se dosta često ondje gdje smo koristili d. Elementi matrice Q ipak ne predstavljaju varijance i kovarijance kao što su one definirane u vjerojatnosti i statistici. Umjesto toga one su striktno geometrijski termini. Stoga se koristi d kao u diluciji preciznosti. PDOP, TDOP i GDOP zadani su sljedećim oblicima
:&lt;math&gt;PDOP = \sqrt{d_x^2 + d_y^2 + d_z^2}&lt;/math&gt;,
:&lt;math&gt;\ TDOP = \sqrt{d_{t}^2} = |d_{t}|\ &lt;/math&gt;, te
:&lt;math&gt; GDOP = \sqrt{PDOP^2 + TDOP^2}&lt;/math&gt;
u skladu sa [http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap1/149.htm &quot;Section 1.4.9 of PRINCIPLES OF SATELLITE POSITIONING&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141122153439/http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap1/149.htm |date=2014-11-22 }}.

Horizontalna dilucija preciznosti &lt;math&gt; HDOP = \sqrt{d_x^2 + d_y^2}&lt;/math&gt; i vertikalna dilucija preciznosti &lt;math&gt;\ VDOP = \sqrt{d_{z}^2}&lt;/math&gt; obje ovise o korištenom koordinatnom sustavu. Kako bi korespondirali lokalnoj horizontalnoj i lokalnoj vertikalnoj ravnini, trebali bi se koristiti x, y i z za označavanje pozicija u koordinatnom sustavu sjever, istok, dolje ili u koordinatnom sustavu jug, istok, gore.

==== Derivacija jednadžbi DOP-a ====
Jednadžbe za izračunavanje geometrijske dilucije preciznosti opisani su u prethodnom odlomku. Ovaj odlomak opisuje derivaciju tih jednadžbi. Metoda koja se ovdje koristi slična je onoj korištenoj u [http://books.google.com/books?id=lvI1a5J_4ewC&amp;pg=PA474&amp;lpg=PA474&amp;dq=PDOP+derivation&amp;source=web&amp;ots=k5ojJtGZFu&amp;sig=NwwUJb5wAKYuXooiYmvwGKRWkJQ&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;resnum=1&amp;ct=result#PPA470,M1 &quot;Global Positioning System (preview) by Parkinson and Spiker&quot;]

Označimo poziciju vektora pogreške &lt;math&gt;\mathbf{e}&lt;/math&gt; definiranog kao vektor iz presjeka četiriju sfernih površina koje odgovaraju pseudorasponima do prave pozicije prijamnika. &lt;math&gt;\mathbf{e} = e_x\hat{x} + e_y\hat{y} + e_z\hat{z} &lt;/math&gt; gdje masno otisnuto označava vektor a &lt;math&gt;\hat{x}&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;\hat{y}&lt;/math&gt;, i &lt;math&gt;\hat{z}&lt;/math&gt; označavaju jedinične vektore duž osi x, y i z. Neka &lt;math&gt;\ e_t&lt;/math&gt; označava vremensku pogrešku, pravo vrijeme minus vrijeme indicirano prijamnikom. Pretpostavimo da je srednja vrijednost triju komponenti &lt;math&gt;\mathbf {e}&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;\ e_t&lt;/math&gt; nula.

:&lt;math&gt;A\ 
\begin{bmatrix}
e_x \\ e_y \\ e_z \\ e_t 
\end{bmatrix} = 
\begin{bmatrix}
\frac {(x_1- x)} {R_1} &amp; \frac {(y_1-y)} {R_1} &amp; \frac {(z_1-z)} {R_1} &amp; c \\
\frac {(x_2- x)} {R_2} &amp; \frac {(y_2-y)} {R_2} &amp; \frac {(z_2-z)} {R_2} &amp; c \\
\frac {(x_3- x)} {R_3} &amp; \frac {(y_3-y)} {R_3} &amp; \frac {(z_3-z)} {R_3} &amp; c \\
\frac {(x_4- x)} {R_4} &amp; \frac {(y_4-y)} {R_4} &amp; \frac {(z_4-z)} {R_4} &amp; c
\end{bmatrix}\ 
\begin{bmatrix}
e_x \\ e_y \\ e_z \\ e_t 
\end{bmatrix} = 
\begin{bmatrix}
e_1 \\ e_2 \\ e_3 \\ e_4 
\end{bmatrix}
\ (1)&lt;/math&gt;
gdje su &lt;math&gt;\ e_1,\ e_2,\ e_3,\ i\ e_4 &lt;/math&gt; pogreške u pseudorasponima 1 do 4. Ova jednadžba dolazi od lineariziranja jednadžbe koja stavlja pseudoraspone u odnos s pozicijom prijamnika, satelitskim pozicijama, te pogreškama prijamničkog sata kao što je prikazano u &lt;ref&gt;{{cite web|author=Česky |url=http://en.wikipedia.org/wiki/Global_Positioning_System#multi_nr |title=Global Positioning System - Wikipedia, the free encyclopedia |publisher=En.wikipedia.org |date= |accessdate=13. listopada 2009}}&lt;/ref&gt;. Množenjem obiju strana s &lt;math&gt;\ A^{-1}\ &lt;/math&gt; dobivamo rezultate
:&lt;math&gt;\ 
\begin{bmatrix}
e_x \\ e_y \\ e_z \\ e_t 
\end{bmatrix} = 
A^{-1}
\begin{bmatrix}
e_1 \\ e_2 \\ e_3 \\ e_4 
\end{bmatrix} \ (2)&lt;/math&gt; .

Transpozicijom obiju strana dobivamo
:&lt;math&gt;\ 
\begin{bmatrix}
e_x &amp; e_y &amp; e_z &amp; e_t 
\end{bmatrix} = 
\begin{bmatrix}
e_1 &amp; e_2 &amp; e_3 &amp; e_4 
\end{bmatrix}\left (A^{-1} \right )^T \ (3)&lt;/math&gt; .
Naknadno pomnožimo matrice na objema stranama jednadžbe (2) s korespondentnim matricama u jednadžbi (3), te dobivamo
:&lt;math&gt;\ 
\begin{bmatrix}
e_x \\ e_y \\ e_z \\ e_t 
\end{bmatrix} 
\begin{bmatrix}
e_x &amp; e_y &amp; e_z &amp; e_t 
\end{bmatrix} = 
A^{-1}
\begin{bmatrix}
e_1 \\ e_2 \\ e_3 \\ e_4 
\end{bmatrix}
\begin{bmatrix}
e_1 &amp; e_2 &amp; e_3 &amp; e_4 
\end{bmatrix}\left (A^{-1} \right )^T \ (4)
&lt;/math&gt; .

Uzimanjem očekivane vrijednosti obiju strana te nenasumičnih matrica izvan očekivanog operatora E dobivamo
:&lt;math&gt;\ E
\left (\begin{bmatrix}
e_x \\ e_y \\ e_z \\ e_t 
\end{bmatrix} 
\begin{bmatrix}
e_x &amp; e_y &amp; e_z &amp; e_t 
\end{bmatrix} \right ) = 
A^{-1} \ E
\left (\begin{bmatrix}
e_1 \\ e_2 \\ e_3 \\ e_4 
\end{bmatrix}
\begin{bmatrix}
e_1 &amp; e_2 &amp; e_3 &amp; e_4 
\end{bmatrix} \right )
\left (A^{-1} \right )^T \ (5)
&lt;/math&gt;.
Pretpostavimo da su pogreške pseudoraspona nekorelirane i da imaju istu varijancu, matrica kovarijance na desnoj strani može se izraziti kao skalar pomnožen s identitetnom matricom. Stoga je

:&lt;math&gt;
\begin{bmatrix}
\sigma_x^2    &amp; \sigma_{xy}^2 &amp; \sigma_{xz}^2 &amp; \sigma_{xt}^2 \\
\sigma_{xy}^2 &amp; \sigma_{y}^2  &amp; \sigma_{yz}^2 &amp; \sigma_{yt}^2 \\
\sigma_{xz}^2 &amp; \sigma_{yz}^2 &amp; \sigma_{z}^2 &amp; \sigma_{zt}^2 \\
\sigma_{xt}^2 &amp; \sigma_{yt}^2 &amp; \sigma_{zt}^2 &amp; \sigma_{t}^2
\end{bmatrix} = \sigma_R^2 \ A^{-1} \left (A^{-1} \right )^T = 
\sigma_R^2 \ \left (A^T A \right )^{-1} \ (6)&lt;/math&gt;
jer je &lt;math&gt;\ A^{-1} \left (A^{-1} \right )^T \left (A^T A \right ) = I &lt;/math&gt;

Zapazi: &lt;math&gt;\left (A^{-1} \right )^T = \left (A^{T} \right )^{-1},\ &lt;/math&gt; jer je &lt;math&gt;\ I = \left(A A^{-1}\right)^T = \left(A^{-1}\right)^T A^T&lt;/math&gt;

Supstitucijom za &lt;math&gt;\left (A^T A \right )^{-1} = Q &lt;/math&gt; slijedi
:&lt;math&gt;
\begin{bmatrix}
\sigma_x^2    &amp; \sigma_{xy}^2 &amp; \sigma_{xz}^2 &amp; \sigma_{xt}^2 \\
\sigma_{xy}^2 &amp; \sigma_{y}^2  &amp; \sigma_{yz}^2 &amp; \sigma_{yt}^2 \\
\sigma_{xz}^2 &amp; \sigma_{yz}^2 &amp; \sigma_{z}^2 &amp; \sigma_{zt}^2 \\
\sigma_{xt}^2 &amp; \sigma_{yt}^2 &amp; \sigma_{zt}^2 &amp; \sigma_{t}^2
\end{bmatrix}  = \sigma_R^2 \ 
\begin{bmatrix}
d_x^2    &amp; d_{xy}^2 &amp; d_{xz}^2 &amp; d_{xt}^2 \\
d_{xy}^2 &amp; d_{y}^2  &amp; d_{yz}^2 &amp; d_{yt}^2 \\
d_{xz}^2 &amp; d_{yz}^2 &amp; d_{z}^2 &amp; d_{zt}^2 \\
d_{xt}^2 &amp; d_{yt}^2 &amp; d_{zt}^2 &amp; d_{t}^2
\end{bmatrix} \ (7)
&lt;/math&gt;

Iz jednadžbe (7) slijedi da varijance indicirane pozicije prijamnika i vremena jesu
:&lt;math&gt;\sigma_{rc}^2 = \sigma_x^2 + \sigma_y^2 + \sigma_z^2 = \sigma_R^2\left(d_x^2 + d_y^2 + d_z^2\right) = PDOP^2 \sigma_R^2&lt;/math&gt; te
:&lt;math&gt;\sigma_t^2 = \sigma_R^2 d_t^2 = TDOP^2 \sigma_R^2&lt;/math&gt;

Preostala varijanca pozicije i vremenske pogreške slijedi na izravan način.

=== Selektivna dostupnost ===
GPS uključuje (trenutačno onemogućeno) svojstvo nazvano ''selektivna dostupnost'' (SA, [[engleski jezik|engl]]. ''Selective Availability'') kojim se dodaju namjerne, vremenski varirajuće pogreške do 100 metara javno dostupnim navigacijskim signalima. Namjera ovog je sprječavanje neprijatelja da koristi civilne GPS prijamnike za precizno navođenje oružja.

Pogreške SA su zapravo pseudonasumične, generirane kriptografskim algoritmom iz povjerljivog ''sjemenskog'' [[ključ (kriptografija)|ključa]] dostupnog samo ovlaštenima korisnicima (američkoj vojsci, njezinim saveznicima i nekolicini drugih korisnika, većinom vladi) sa specijalnim vojnim GPS prijamnikom. Samo posjedovanje prijamnika je nedostatno, jer mu je za rad potreban dobro kontrolirani dnevni ključ.

Prije nego je ugašen 1. svibnja 2000. tipične SA pogreške iznosile su 10 metara horizontalno i 30 metara vertikalno&lt;ref&gt;Grewal, Mohinder S.; Weill, Lawrence Randolph; Andrews, Angus P. (2001), ''[http://books.google.be/books?id=ZM7muB8Y35wC Global positioning systems, inertial navigation, and integration]'', John Wiley and Sons, p. 103, {{ISBN|0-471-35032-X}}, 9780471350323, [http://books.google.be/books?id=ZM7muB8Y35wC&amp;pg=PA103 Chapter 5, p. 103]&lt;/ref&gt;. Zbog toga što SA utječe na sve GPS prijamnike na danom području gotovo jednako, fiksna stanica s točnom poznatom pozicijom može izmjeriti vrijednosti SA pogrešaka i transmitirati ih na lokalne GPS prijamnike tako da oni mogu ispraviti svoje pozicije. To se naziva [[Differential GPS]] ili ''DGPS''. DGPS također ispravlja nekoliko drugih važnih izvora GPS pogrešaka, posebice ionosfersku odgodu, tako da se nastavlja široko koristiti iako je SA odavno ugašen. Neučinkovitost SA u pogledu široko dostupnog DGPS-a bio je uobičajen argument za gašenje SA, a to je konačno učinjeno po zapovijedi predsjednika Clintona 2000.

Druga restrikcija na GPS-u, tj. antispoofing (protuometanje) ipak je zadržan. On enkriptira ''P-kod'' tako da ga neprijateljski transmitor ne može oponašati, te šalje lažne informacije. Malo civilnih prijamnika je dosad koristilo P-kod, a ostvariva pouzdanost s javnim C/A kodom je mnogo bolja od originalno očekivane (posebice s DGPS-om) tako da politika protuometanja ima relativno malen učinak na većinu civilnih korisnika. Isključivanjem protuometanja primarni doprinos imali bi geodeti i neki znanstvenici koji trebaju ekstremno precizne pozicije za eksperimente poput praćenja gibanja tektonskih ploča.

DGPS službe široko su dostupne kako iz komercijalnih tako iz vladinih izvora. Potonji uključuju [[WAAS]] i mrežu [[niska frekvencija|niskofrekvencijskih]] pomorskih navigacijskih plutača [[Obalna straža Sjedinjenih Američkih Država|Obalne straže SAD-a]]. Točnost ispravaka ovisi o udaljenosti između korisnika i DGPS prijamnika. Kako se udaljenost povećava, pogreške na dvama mjestima neće jednako korelirati što će rezultirati u manje preciznim diferencijalnim ispravcima.

Tijekom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] 1990. – 1991. nedostatak vojnih GPS jedinica potaknuo je mnoge trupe i njihove obitelji da kupe lako dostupne civilne jedinice. To je značajno sprječavalo američku vojsku od vlastite uporabe GPS-a na bojnom polju, tako da je vojska odlučila isključiti SA tijekom rata.

Tijekom 1990-ih [[FAA]] je započela vršiti pritisak na vojsku da trajno isključi SA. Time bi FAA uštedila milijune dolara svake godine u održavanju vlastitih [[radionavigacija|radijskih navigacijskih]] sustava. Količina dodanih pogrešaka &quot;postavljena je na nulu&quot;&lt;ref name=&quot;OSTP&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ngs.noaa.gov/FGCS/info/sans_SA/docs/statement.html|publisher=[[Office of Science and Technology Policy]]|title=Statement by the President regarding the United States' Decision to Stop Degrading Global Positioning System Accuracy|date=1. svibnja 2000.|accessdate=2. veljače 2009}}&lt;/ref&gt; u ponoć 1. svibnja 2000. nakon što ju je prethodno najavio američki predsjednik [[Bill Clinton]], omogućivši korisnicima pristup L1 signalu bez pogrešaka. Prema direktivi, inducirana pogreška SA promijenjena je da ne pridodaje nikakvu pogrešku javnim signalima (C/A kod). Clintonovom izvršnom zapovijedi zahtijevalo se da se SA postavi na nulu do 2006. no to se zbilo 2000. nakon što je američka vojska razvila novi sustav koji je pružao mogućnost uskraćivanja GPS-a (i ostalih navigacijskih usluga) neprijateljskim snagama na specifičnom kriznom području bez da utječe na ostatak svijeta ili na vlastite vojne sustave&lt;ref name=&quot;OSTP&quot; /&gt;.

Selektivna dostupnost još je uvijek mogućnost sustava GPS-a, te bi pogreška mogla barem u teoriji biti ponovo uvedena u svakom trenutku. U praksi, u pogledu rizika i troškova to bi utjecalo na američku i stranu mornaricu, pa je malo vjerojatno da će se ponovo uvesti, a razne vladine agencije uključujući [[FAA]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.faa.gov/about/office_org/headquarters_offices/ato/service_units/techops/navservices/gnss/faq/gps/index.cfm#ad3|title=GNSS - Frequently Asked Questions - GPS: Will SA ever be turned back on?|publisher=FAA|accessdate=17. prosinca 2007|date=13. lipnja 2007.}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; potvrdile su kako ne postoji namjera ponovnog uvođenja.

Zanimljiva nuspojava hardvera za selektivnu dostupnost jest sposobnost ispravljanja frekvencije GPS [[cezijum|cezijevih]] i [[rubidijum|rubidijevih]] [[atomski sat|atomskih satova]] na točnost od približno 2 × 10&lt;sup&gt;−13&lt;/sup&gt; (jedan u pet trilijuna). To je predstavljalo značajan napredak nad grubom točnošću satova.

[[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvo obrane SAD-a]] izvjestilo je 19. rujna 2007. da budući [[GPS III]] sateliti neće biti sposobni za implementaciju SA&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.defenselink.mil/releases/release.aspx?releaseid=11335 | title = DoD Permanently Discontinues Procurement Of Global Positioning System Selective Availability | publisher = DefenseLink | date = 18. rujna 2007 | accessdate = 20. veljače 2008 | archive-date = 2008-02-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080218050849/http://www.defenselink.mil/releases/release.aspx?releaseid=11335 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;, što je takvu politiku učinilo trajnom&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://pnt.gov/public/sa/ | title = Selective Availability | publisher = National space-based Positioning, Navigation, and Timing Executive Committee | accessdate = 20. veljače 2008}}&lt;/ref&gt;.

=== Relativnost ===
[[Datoteka:Orbit times.png|thumb|right|230px|Satelitske satove usporava njihova orbitalna brzina, no također ih ubrzava njihova udaljenost od Zemljinog gravitacijskog izvora.]]
Brojni izvori pogrešaka postoje zbog [[teorija relativnosti|relativističkih]] efekata&lt;ref name=errors&gt;{{ cite book |author=Stephen Webb |title=Out of this world: colliding universes, branes, strings, and other wild ideas of modern physics |url=http://books.google.com/books?id=LzQcsSCdeLgC&amp;pg=PA32 |page=32 |isbn=0387029303 |year=2004 |publisher=Springer }}&lt;/ref&gt;. Primjerice, ''usporavanje'' relativističkog vremena zbog brzine satelita od oko 1 dijela u 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;, gravitacijska dilatacija vremena koja uzrokuje da se sateliti gibaju ''brže'' od oko 5 dijelova u 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt; u odnosu na satove na Zemlji, te [[Sagnacov efekt]] zbog rotacije u odnosu na prijamnike na Zemlji. Ove teme su razmotrene dolje, jedna za drugom.

==== Specijalna i opća relativnost ====
Prema [[teorija relativnosti|teoriji relativnosti]] zbog svojeg konstantnog gibanja te visine u odnosu na geocentrični, nerotirajući aproksimativno inercijski [[posebna teorija relativnosti|referentni okvir]], satovi na satelitima pod utjecajem su brzine satelita (specijalna relativnost). [[Posebna teorija relativnosti|Specijalna relativnost]] predviđa da će atomski satovi koji se kreću GPS orbitalnim brzinama otkucavati sporije od stacioniranih zemaljskih satova za faktor &lt;math&gt;\frac{v^{2}}{2c^{2}}\approx 10 ^{-10}&lt;/math&gt; ili će rezultirati u kašnjenju za oko 7,2 μs na dan, kada je orbitalna brzina v = 4&amp;nbsp;km/s, a c = brzina svjetlosti. Efekt dilatacije vremena izmjeren je i potvrđen korištenjem sustava GPS-a.

Efekt pomaka gravitacijske frekvencije na sustavu GPS-a zbog opće relativnosti vidi se u činjenici da satovi bliži masivnom objektu kucaju sporije od satova koji su mnogo udaljeniji. Primijenjeno na sustav GPS-a, prijamnici su mnogo bliži Zemlji od satelita što uzrokuje da su GPS satovi brži za faktor od 5×10^(-10) ili oko 45,9 μs/dan. Ovaj pomak gravitacijske frekvencije također je zamjetan efekt.

Kada spojimo dilataciju vremena i pomak gravitacijske frekvencije, diskrepancija iznosi oko 38 mikrosekunda na dan; razlika od 4,465 dijelova u 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=Rizos&gt;Rizos, Chris. [[University of New South Wales]]. [http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap3/312.htm GPS Satellite Signals] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612004027/http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap3/312.htm |date=2010-06-12 }}. 1999.&lt;/ref&gt;. Bez korekcije akumulirale bi se pogreške u determinaciji pozicije od grubo 10&amp;nbsp;km/dan. Štoviše, zbog toga što orbite satelita GPS-a nisu savršeno kružne, njihove eliptičke orbite uzrokuju da efekti dilatacije vremena i pomaka gravitacijske frekvencije variraju s vremenom. Ovaj efekt ekscentričnosti uzrokuje da se razlika satne stope između satelita GPS-a i prijamnika povećava ili smanjuje ovisno o brzini orbitalne altitude satelita. Kako bi se ova diskrepancija uzela u obzir, frekvecijskom standardu na svakom satelitu dana je stopa razmaka prije samog lansiranja, te oni stoga kucaju malo sporije od željene frekvencije na Zemlji; specifično govoreći, umjesto frekvencije od 10,23&amp;nbsp;MHz koristi se frekvencija od 10,22999999543&amp;nbsp;MHz&lt;ref name=Nelson&gt;[http://www.aticourses.com/global_positioning_system.htm The Global Positioning System by Robert A. Nelson Via Satellite] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100718150217/http://www.aticourses.com/global_positioning_system.htm |date=2010-07-18 }}, studeni 1999&lt;/ref&gt;. Budući da su atomski satovi na GPS satelitima precizno podešeni, oni od sustava rade praktičnu inženjersku primjenu znanstvene teorije relativnosti u okolini realnog svijeta&lt;ref&gt;Pogge, Richard W.; [http://www.astronomy.ohio-state.edu/~pogge/Ast162/Unit5/gps.html “Real-World Relativity: The GPS Navigation System”]. Preuzeto 5. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;. Postavljanje atomskih satova na umjetne satelite radi testiranja Einsteinove opće teorije prvi je predložio Friedwardt Winterberg 1955. godine&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bourabai.kz/winter/satelliten.htm |title=Astronautica Acta II, 25 (1956). |date=10. kolovoza 1956. |accessdate=23. listopada 2009 |archive-date=2014-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140703080406/http://bourabai.kz/winter/satelliten.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;.

==== Sagnacova distorzija ====
Opservacijsko procesiranje GPS-a također mora kompenzirati [[Sagnacov efekt]]. Vremenska skala GPS-a definirana je u [[inercijski referentni okvir|inercijskom]] sustavu no opservacije su procesirane u [[ECEF|geocentričnom, geofiksiranom]] (korotacijskom) sustavu, sustavu u kojem [[simultanost]] nije jedinstveno definirana. [[Lorentzova transformacija]] je stoga primijenjena radi pretvorbe iz inercijskog sustava na ECEF sustav ([[engleski jezik|engl]]. ''Earth-centered, Earth-fixed'' geocentričan, geofiksiran). Rezultirajuća korekcija vremena trajanja signala ima suprotne algebarske znakove za satelite na istočnoj i zapadnoj nebeskoj hemisferi. Ignoriranjem ovog efekta nastat će istočno-zapadna pogreška od nekoliko stotina nanosekunda, odnosno desetak metara u poziciji&lt;ref&gt;Ashby, Neil [http://www.ipgp.jussieu.fr/~tarantola/Files/Professional/GPS/Neil_Ashby_Relativity_GPS.pdf Relativity and GPS]. [[Physics Today]], svibanj 2002.&lt;/ref&gt;.

=== Prirodni izvori interferencije ===
Budući da GPS signali na zemaljskim prijamnicima teže biti relativno slabima, prirodni radijski signali ili raspršenje GPS signala može [[desenzitizacija (telekomunikacija)|desenzitizirati]] prijamnik čime će akvizicija i praćenje satelitskih signala biti otežano ili onemogućeno.

[[Vrijeme u svemiru]] degradira GPS operaciju na dva načina, izravnom interferencijom uzrokovanom solarnom radijskom eksplozivnom bukom u istom frekvencijskom pojasu&lt;ref&gt;Cerruti, A., P. M. Kintner, D. E. Gary, A. J. Mannucci, R. F. Meyer, P. H. Doherty, and A. J. Coster (2008), Effect of intense December 2006 solar radio bursts on GPS receivers, Space Weather, doi:10.1029/2007SW000375, 19. listopada 2008.&lt;/ref&gt; ili raspršivanjem GPS radijskog signala u ionosferskim nepravilnostima što se naziva scintilacijom&lt;ref&gt;Aarons, Jules and Basu, Santimay, Ionospheric amplitude and phase fluctuations at the GPS frequencies, Proceedings of ION GPS, v 2, 1994, p 1569-1578&lt;/ref&gt;. Oba oblika degradacije slijede 11-godišnji [[sunčev ciklus|solarni ciklus]] te su maksimum prilikom maksimuma sunčevih pjega iako se mogu pojaviti u bilo koje vrijeme. Solarne radijske eksplozije povezane su sa [[solarni bljeskovi|solarnim bljeskovima]], a njihov učinak može utjecati na recepciju na polovici Zemlje okrenutoj Suncu. Scintilacija se javlja češće na tropskim širinama ili srednjim širinama gdje magnetske oluje mogu dovesti do scintilacije&lt;ref&gt;Ledvina, B. M., J. J. Makela, and P. M. Kintner (2002), First observations of intense GPS L1 amplitude scintillations at midlatitude, Geophys. Res. Lett., 29(14), 1659, doi:10.1029/2002GL014770&lt;/ref&gt;. Osim stvaranja scintilacije, magnetske oluje mogu stvoriti jake ionosferske gradijente koji degradiraju točnost SBAS sustava&lt;ref&gt;Tom Diehl, [http://www.faa.gov/about/office_org/headquarters_offices/ato/service_units/techops/navservices/gnss/library/satNav/media/SATNAV_0604.PDF Solar Flares Hit the Earth- WAAS Bends but Does Not Break], SatNav News, volume 23, lipanj 2004&lt;/ref&gt;.

=== Umjetni izvori interferencije ===
U automobilskim GPS prijamnicima, metalni predmeti na vjetrobranskom staklu&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.illinoistollway.com/pls/portal/docs/PAGE/TW_CONTENT_REPOSITORY/TW_CR_IPASS/LPT-SPECIALWINDSHIELDLIST.PDF |title=I-PASS Mounting for Vehicles with Special Windshield Features}}&lt;/ref&gt; poput odmrzivača ili zatamnjeni filmovi&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://solutions.3m.com/wps/portal/3M/en_US/WF/3MWindowFilms/Products/ProductCatalog/?PC_7_RJH9U5230GE3E02LECFTDQG0V7_nid=9928QS9MGHbeT4DCJBL6BVgl |title=3M Automotive Films}}. Note that the 'Color Stable' films are specifically described as ''not'' interfering with satellite signals.&lt;/ref&gt; na prozorima mogu djelovati kao [[Faradayev kavez]], degradirajući recepciju unutar auta.

Antropogeni [[elektromagnetska interferencija|EMI]] (elektromagnetska interferencija) može također prekidati ili [[radijsko ometanje|ometati]] GPS signale. U jednom dobro dokumentiranom slučaju čitava luka [[Moss Landing, California|Moss Landing]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] nije mogla primati GPS signale zbog nenamjernog ometanja uzrokovanog nepravilnostima u radu TV antenskih preamplifikatora&lt;ref&gt;[http://www.gpsworld.com/gps/system-challenge/the-hunt-rfi-776 The Hunt for RFI]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. GPS World. 1. siječnja 2003.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.compliance-club.com/archive/bananaskins/201-225.asp |title=EMC compliance club &quot;banana skins&quot; column 222 |publisher=Compliance-club.com |date= |accessdate=13. listopada 2009.}}&lt;/ref&gt;. Namjerno ometanje također je moguće. Jači signali općenito mogu interferirati s GPS prijamnicima kada se oni nalaze unutar radijskog raspona ili vidokruga. Detaljni opis iz 2002. o tome kako napraviti GPS L1 C/A ometač kratkog dosega objavljen je u online magazinu [[Phrack]]&lt;ref&gt;[http://www.phrack.org/issues.html?issue=60&amp;id=13#article Low Cost and Portable GPS Jammer]. [[Phrack]] issue 0x3c (60), article 13. Publicirano 28. prosinca 2002.&lt;/ref&gt;.

[[Vlada Sjedinjenih Američkih Država|Američka vlada]] vjeruje da su se takvi ometači povremeno koristili tijekom [[rat u Afganistanu (2001. - danas)|rata u Afganistanu 2001.]] a američka vojska potvrdila je da je uništila šest GPS ometača tijekom [[Irački rat|Iračkog rata]], uključujući jedan koji je ironično uništen s GPS-navođenom bombom&lt;ref&gt;American Forces Press Service. [http://www.defenselink.mil/news/newsarticle.aspx?id=29230 Centcom charts progress] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091203004107/http://www.defenselink.mil/news/newsarticle.aspx?id=29230 |date=2009-12-03 }}. 25. ožujka 2003.&lt;/ref&gt;. Takve ometače relativno je lako detektirati i locirati što ih čini atraktivnom metom za [[antiradijacijski projektil|antiradijacijske projektile]]. Britansko ministarstvo obrane testiralo je sustav ometanja u britanskom West Countryju 7. i 8. lipnja 2007.&lt;ref&gt;{{cite news | url = http://www.dailymail.co.uk/news/article-460279/MoDs-tests-send-satnav-haywire-road-atlas.html | title = MoD's tests will send satnav haywire so take a road atlas | date = 6. lipnja 2007| work = The Daily Mail }}&lt;/ref&gt;

Neke zemlje dopuštaju uporabu GPS ponavljača radi omogućavanja recepcije GPS signala u zatvorenom prostoru i na zaklonjenim lokacijama, no po zakonima EU-a i UK uporaba takvih predmeta je zabranjena jer signali mogu uzrokovati interferenciju s ostalim GPS prijamnicima koji mogu primati podatke istovremeno s GPS satelita i ponavljača.

Zbog potencijala kako prirodne tako i antropogene buke, brojne se tehnike nastavljaju razvijati kako bi doskočile interferenciji. Prva tehnika je nepouzdavanje samo u GPS kao jedini izvor informacija. Po Johnu Ruleyju &quot;[[instrument flight rules|IFR]] piloti trebali bi imati pričuvni plan u slučaju problema u radu GPS-a.&quot;&lt;ref&gt;Ruley, John. AVweb. [http://www.avweb.com/news/avionics/182754-1.html GPS jamming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110823102135/http://www.avweb.com/news/avionics/182754-1.html |date=2011-08-23 }}. 12. veljače 2003.&lt;/ref&gt; [[Receiver Autonomous Integrity Monitoring|Praćenje integriteta autonomnosti prijamnika]] (RAIM, [[engleski jezik|engl]]. ''Receiver Autonomous Integrity Monitoring'') svojstvo je koje se danas uključuje u neke prijamnike, a dizajnirano je radi osiguravanja upozorenja korisniku ako je detektirano ometanje ili neki drugi problem. Američka vojska također je postavila [[Selective Availability / Anti-Spoofing Module|Modul za selektivnu dostupnost i protuometanje]] (SAASM, [[engleski jezik|engl]]. ''Selective Availability / Anti-Spoofing Module'') u [[Defense Advanced GPS Receiver|Obrambeni napredni GPS prijamnik]] (DAGR, [[engleski jezik|engl]]. ''Defense Advanced GPS Receiver''). U demonstracijskim video snimcima DAGR je sposoban detektirati ometanje i održati povezanost s enkriptiranim GPS signalima tijekom interferencija koje uzrokuju gubitak povezanosti civilnih prijamnika s GPS signalom&lt;ref&gt;[http://www.jcs.mil/j6/GPSwarfighter.wmv Commercial GPS Receivers: Facts for the Warfighter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070809052451/http://www.jcs.mil/j6/GPSwarfighter.wmv |date=2007-08-09 }}. Hosted at the Joint Chiefs website, linked by the USAF's [http://gps.losangeles.af.mil/user/products/dagr/ GPS Wing DAGR program]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} website. Preuzeto 10. travnja 2007.&lt;/ref&gt;.

== Poboljšanje točnosti ==
=== Augmentacija ===
:''Glavni članak: [[augmentacija GNSS-a]]''

Augmentacijske metode poboljšanja točnosti počivaju na vanjskoj informaciji koja se integrira u kalkulacijski proces. Postoje mnogi slični sustavi u prostoru te se općenito nazivaju ili opisuju na temelju načina na koji GPS senzor prima informacije. Neki sustavi transmitiraju dodatne informacije o izvorima pogrešaka (poput pomaka sata, efmeride ili ionosferske odgode), dok drugi daju izravna mjerenja o tome koliko dugo je signal bio isključen u prošlosti, dok treća grupa daje dodatne navigacijske informacije ili informacije o vozilu kako bi se one integrirale u kalkulacijski proces.

Primjeri augmentacijskih sustava uključuju [[Wide Area Augmentation System|augmentacijski sustav širokog polja]], [[Differential GPS|diferencijalni GPS]], [[Inertial Navigation Systems|inercijski navigacijski sustav]] te [[Assisted GPS|asistirani GPS]].

=== Precizno monitoriranje ===
Točnost kalkulacije također se može poboljšati kroz precizno monitoriranje i mjerenje postojećih GPS signala na dodatne ili alternativne načine.

Nakon SA koji je ugašen, najveća pogreška u GPS-u obično je nepredvidiva odgoda kroz ionosferu. Svemirska letjelica emitira parametre ionosferskog modela, no pogreška ipak ostaje. To je razlog zašto GPS svemirske letjelice transmitiraju na najmanje dvije frekvencije, L1 i L2. Ionosferska odgoda dobro je definirana funkcija frekvencije i [[total electron content|ukupnog elektronskog sadržaja]] (TEC, [[engleski jezik|engl]]. ''total electron content'') duž putanje, pa mjerenje vremenske razlike dolaska između frekvencija determinira TEC te stoga preciznu ionosfersku odgodu na svakoj frekvenciji.

Prijamnici s dekripcijskim ključevima mogu dekodirati L1 i L2 transmitirane P(Y) kodom. Ovi su ključevi ipak rezervirani za vojsku i &quot;ovlaštene&quot; agencije te nisu dostupni javnosti. Bez ključeva još je uvijek moguće koristiti ''beskodnu'' tehniku za usporedbu P(Y) kodova na L1 i L2 radi dobivanja većine informacija o istoj pogrešci. No ta je tehnika spora, pa je trenutačno ograničena na specijaliziranu geodetsku opremu. U budućnosti se očekuje da će dodatni civilni kodovi biti transmitirani na frekvencijama L2 i L5 (vidi [[modernizacija GPS-a]] dolje). Tada će svi korisnici moći izvoditi dvojna frekvencijska mjerenja te izravno računati pogreške zbog ionosferske odgode.

Drugi oblik preciznog monitoriranja naziva se ''poboljšanje faze nosača'' (CPGPS, [[engleski jezik|engl]]. ''Carrier-Phase Enhancement''). Pogreška, koja ovo ispravlja, javlja se zbog toga što pulsna tranzicija [[PRN]]-a nije trenutačna pa stoga operacija [[korelacija|korelacije]] (podudaranje sekvencije satelita i prijamnika) nije savršena. Pristup CPGPS-a koristi val nosača L1 čiji [[frekvencija|period]] od &lt;math&gt; \frac{1 sec}{1575.42 * 10^6} = 0.63475 \  nanosekundi \approx 1 \ nanosekunda \ &lt;/math&gt; što iznosi oko tisućinku C/A zlatnokodnog bitnog perioda &lt;math&gt; \frac{1 sec}{1023 * 10^3} = 977.5 \ nanosekundi \   \approx 1000 \ nanosekundi \ &lt;/math&gt;, te time djeluje kao dodatni [[satni signal]] te riješava nesigurnost. Pogreška fazne razlike u normalnim GPS vrijednostima iznosi između 2 i 3 metra razlike. CPGPS koji radi unutar 1% savršene tranzicije reducira ovu pogrešku na 3 centimetra razlike. Eliminiranjem ovog izvora pogreške CPGPS uparen s [[Differential GPS|DGPS]]-om normalno stvara između 20 i 30 centimetara apsolutne točnosti.

''Relativno kinematičko pozicioniranje'' (RKP) drugi je pristup za precizne sustave pozicioniranja temeljene na GPS-u. u ovom pristupu determinacija signalnog raspona može se postaviti na preciznost od manje od 10 [[centimetar]]a. To se postiže rješavanjem broja ciklusa u kojem prijamnik transmitira, a zatim prima signal. Obično se za to koriste kombinacija korekcijskih podataka u diferencijalnom GPS-u (DGPS) kojima se transmitiraju informacije o fazi signala GPS-a i tehnike neodređene rezolucije kroz statističke testove—vjeroatno s procesiranjem u realnom vremenu ([[kinematika realnog vremena|kinematičko pozicioniranje u realnom vremenu]], RTK, [[engleski jezik|engl]]. ''real-time kinematic positioning'').

=== Mjerenje vremena ===
&lt;span id=&quot;GPS vrijeme&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span id=&quot;GPS vrijeme i datum&quot;&gt;&lt;/span&gt;
Dok je većina satova sinkronizirana na [[uTC|koordinirano univerzalno vrijeme]] (UTC), [[atomski sat]]ovi na satelitima su postavljeni na ''vrijeme GPS-a''. Razlika među ovim vremenima jest u tome da GPS vrijeme nije ispravljeno da se podudara s rotacijom Zemlje, pa ne sadrži [[prijestupna sekunda|prijestupne sekunde]] ili druge korekcije koje se periodički dodaju UTC-u. GPS vrijeme je 1980. podešeno da se podudara s [[uTC|koordiniranim univerzalnim vremenom]] (UTC), no to se kasnije promijenilo. Nedostatak korekcija znači da GPS vrijeme ostaje na konstantnom razmaku (TAI - GPS = 19 sekunda) s [[međunarodno atomsko vrijeme|međunarodnim atomskim vremenom]] (TAI, [[francuski jezik|franc]]. ''Temps Atomique International''). Periodičke korekcije izvode se na satelitskim satovima radi korekcije relativističkih efekata i sinkronizacije satova sa zemaljskim satovima.

GPS navigacijska poruka uključuje razliku između GPS vremena i UTC-a koja je 2009. iznosila 15 sekunda zbog prijestupne sekunde dodane UTC-u 31. prosinca 2008. Prijamnici oduzimaju ovu razliku od GPS vremena kako bi izračunali UTC i vrijednosti za specifične vremenske zone. Nove GPS jedinice ne moraju pokazivati ispravno UTC vrijeme sve dok ne prime poruku o razlici prema UTC-u. Polje razlike između GPS-a i UTC-a akomodira 255 prijestupnih sekunda (osam bitova) koje bi skupa s trenutačnom stopom promjene Zemljine rotacije (s jednom prijestupnom sekundom uvedenom približno svakih 18 mjeseci) trebale biti dostatne sve do približno 2300. godine.

Nasuprot datumskom obliku u [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] koji prikazuje godinu, mjesec i dan, GPS datum je izražen brojem tjedna i brojem dana u tjednu. Broj tjedna se transmitira kao [[suština|desetobitno]] polje u C/A i P(Y) navigacijskim porukama, te postaje nula svaka 1.024 tjedna (19,6 godina). Nulti tjedan GPS-a započeo je 6. siječnja 1980. u 00:00:00 UTC (00:00:19 TAI), a broj je tjedna prvi put opet postao nula 21. kolovoza 1999. u 23:59:47 UTC (22. kolovoza 1999. u 00:00:19 TAI). Za određivanje trenutačnog gregorijanskog datuma GPS prijamnik prvo mora imati aproksimativan datum (do unutar 3.584 dana) kako bi ispravno preveo GPS datumski signal. Kako bi adresirali ovaj problem, modernizirane GPS navigacijske poruke koriste 13-bitno polje koje se jedino ponavlja svakih 8.192 tjedna (157 godina), pa će trajati do 2137. godine (157 godina nakon nultog tjedna GPS-a).

=== Praćenje faze nosača (geodezija) ===
O korištenju navigacijske poruke za izmjeru pseudoraspona već se govorilo. Druga metoda koja se koristi u GPS geodetskim aplikacijama je praćenje faze nosača. Period frekvencije nosača pomnožen s brzinom svjetlosti daje valnu duljinu koja iznosi oko 0,19 metara za L1 nosač. S točnošću valne duljine od 1% u detektiranju vodećeg kraja ova komponenta pogreške pseudoraspona može biti malena do 2 milimetra. Radi usporedbe, pogreška za C/A kod iznosi 3 metra odnosno 0,3 metra za P kod.

Ova točnost od 2 milimetra zahtijeva mjerenje ukupne faze, tj. ukupnog broja valnih duljina plus frakcijske valne duljine. To zahtijeva specijalno opremljene prijamnike. Ova metoda ima mnoge primjene na području geodezije.

Sada slijedi opis metode koja bi se mogla potencijalno koristiti za procjenu pozicije prijamnika 2 prema danoj poziciji prijamnika 1 koristeći trostruko diferenciranje i numeričko korijensko pronalaženje, te matematičku tehniku zvanu [[najmanji kvadrati]]. Izostavljena je detaljna rasprava o pogreškama radi izbjegavanja odvlačenja od opisa metodologije. U ovom se opisu prave razlike radi diferenciranja među satelitima, prijamnicima i epohama. To se ne smije protumačiti kao jedini raspored koji se može koristiti. Drugi rasporedi stvaranja razlika također su jednako vrijedni.

Ukupna faza satelitskog nosača može se dvoznačno izmjeriti kao broj ciklusa opisan kao [http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap3/323.htm CARRIER PHASE MEASUREMENT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100702014004/http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap3/323.htm |date=2010-07-02 }} (hrv. mjerenje faze nosača) i [http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap6/611.htm CARRIER BEAT PHASE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100613235110/http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap6/611.htm |date=2010-06-13 }} (hrv. faza udara nosača).
Neka &lt;math&gt;\ \phi(r_i, s_j, t_k) &lt;/math&gt; označava fazu nosača satelita j mjerenu prijamnikom i u vremenu &lt;math&gt;\ \ t_k &lt;/math&gt;. Ova notacija se koristi kako bi bilo jasno što znače supskripti i, j i k. Zbog činjenice da prijamnik ([[engleski jezik|engl]]. ''receiver''), satelit ([[engleski jezik|engl]]. ''satellite'') i vrijeme ([[engleski jezik|engl]]. ''time'') dolaze u engleskom jeziku abecednim redom kao argumenti &lt;math&gt;\ \phi &lt;/math&gt; i radi isticanja ravnoteže između čitljivosti i konciznosti, neka je &lt;math&gt;\ \phi_{i,j,k} = \phi(r_i, s_j, t_k) &lt;/math&gt; radi koncizne kratice. Također definiramo tri funkcije :&lt;math&gt;\ \Delta^r, \Delta^s, \Delta^t &lt;/math&gt; koje označuju razlike između prijamnikâ, satelitâ i vremenskih točaka. Sve ove funkcije imaju linearnu kombinaciju varijabli s tri supskripta kao svoje argumente. Ove su tri funkcije definirane dolje. Ako je &lt;math&gt;\  \alpha_{i,j,k} &lt;/math&gt; funkcija tri cjelobrojna argumenta i, j i k onda je valjani argument ovih funkcija: :&lt;math&gt;\ \Delta^r, \Delta^s, \Delta^t &lt;/math&gt; s vrijednostima definiranima kao

:&lt;math&gt;\ \Delta^r(\alpha_{i,j,k}) = \alpha_{i+1,j,k} - \alpha_{i,j,k} &lt;/math&gt; ,
:&lt;math&gt;\ \Delta^s(\alpha_{i,j,k}) = \alpha_{i,j+1,k} - \alpha_{i,j,k} &lt;/math&gt; , te
:&lt;math&gt;\ \Delta^t(\alpha_{i,j,k}) = \alpha_{i,j,k+1} - \alpha_{i,j,k} &lt;/math&gt; .

Ako su također &lt;math&gt;\  \alpha_{i,j,k}\ i\ \beta_{l,m,n} &lt;/math&gt; valjani argumenti triju funkcija, a a i b konstante, onda je
&lt;math&gt;\ ( a\ \alpha_{i,j,k} + b\ \beta_{l,m,n} ) &lt;/math&gt; valjani argument s vrijednošću definiranom kao

:&lt;math&gt;\ \Delta^r(a\ \alpha_{i,j,k} + b\ \beta_{l,m,n}) = a \ \Delta^r(\alpha_{i,j,k}) +  b \ \Delta^r(\beta_{l,m,n})&lt;/math&gt; ,
:&lt;math&gt;\ \Delta^s(a\ \alpha_{i,j,k} + b\ \beta_{l,m,n} )= a \ \Delta^s(\alpha_{i,j,k}) +  b \ \Delta^s(\beta_{l,m,n})&lt;/math&gt; , te
:&lt;math&gt;\ \Delta^t(a\ \alpha_{i,j,k} + b\ \beta_{l,m,n} )= a \ \Delta^t(\alpha_{i,j,k}) +  b \ \Delta^t(\beta_{l,m,n})&lt;/math&gt; .

Pogreške sata prijamnika mogu se približno eliminirati diferenciranjem faza izmjerenih satelitom 1 i satelitom 2 u istoj epohi kao što je prikazano u [http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap6/633.htm BETWEEN-SATELLITE DIFFERENCING] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110306051358/http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap6/633.htm |date=2011-03-06 }} ([[hrvatski jezik|hrv]]. međusatelitsko diferenciranje). Ova se razlika označava kao &lt;math&gt;\ \Delta^s(\phi_{1,1,1}) =  \phi_{1,2,1} - \phi_{1,1,1}&lt;/math&gt;

[http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap6/635.htm Dvostruko diferenciranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110306051809/http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap6/635.htm |date=2011-03-06 }} može se izvesti uzimanjem intersatelitskih razlika između prijamnika 1 i prijamnika 2. Pogreške sata satelita time će se približno eliminirati između prijamnika. Ova dvostruka razlika označena je kao .
:&lt;math&gt;\begin{align}
\Delta^r(\Delta^s(\phi_{1,1,1}))\,&amp;=\,\Delta^r(\phi_{1,2,1} - \phi_{1,1,1}) 
                                  &amp;=\,\Delta^r(\phi_{1,2,1}) - \Delta^r(\phi_{1,1,1})
                                  &amp;=\,(\phi_{2,2,1}  - \phi_{1,2,1}) - (\phi_{2,1,1} - \phi_{1,1,1})
\end{align}&lt;/math&gt;

[http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap6/636.htm Trostruko diferenciranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110306051924/http://www.gmat.unsw.edu.au/snap/gps/gps_survey/chap6/636.htm |date=2011-03-06 }} može se izvesti uzimanjem razlike dvostrukog diferenciranja izvedenog u vremenu &lt;math&gt;\ \ t_2 &lt;/math&gt; s onim izvedenim u vremenu &lt;math&gt;\ \ t_1 &lt;/math&gt;. To će eliminirati dvoznačnost pridruženu cijelom broju valnih duljina u fazi nosača ako pretpostavimo da se dvoznačnost ne mijenja tijekom vremena. Stoga je rezultat trostruke razlike eliminirao sve ili gotovo sve pogreške otklona sata i cjelobrojnu dvoznačnost. Pogreške pridružene atmosferskoj odgodi i satelitskim efemeridama također će biti značajno reducirane. Ova se trostruka razlika označava kao
:&lt;math&gt;\ \Delta^t(\Delta^r(\Delta^s(\phi_{1,1,1}))) &lt;/math&gt;

Rezultati trostruke razlike mogu se koristiti za procjenu nepoznatih varijabli. Primjerice, ako je poznata pozicija prijamnika 1 a pozicija prijamnika 2 je nepoznata, onda je moguće procijeniti poziciju prijamnika 2 koristeći numeričko korijensko pronalaženje i [[najmanji kvadrati|najmanje kvadrate]]. Rezultati trostruke razlike za tri neovisna vremenska para vjerojatno će biti dovoljni za rješavanje triju komponenata pozicije prijamnika 2. To će možda zahtijevati uporabu numeričke procedure poput one opisane u poglavlju o korijenskom pronalaženju i nelinearnim skupovima jednadžbi u Numeričkim receptima&lt;ref name=&quot;NR&quot;/&gt;. Vidi također [http://books.google.com/books?id=UQW_VL2H56IC&amp;pg=PA959&amp;lpg=PA959&amp;dq=%22Numerical+Analysis%22+multidimension++root+finding&amp;source=web&amp;ots=PLUUjn-33v&amp;sig=P7btHJELgxmVpNI6_SnYjVZvUJc&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;resnum=1&amp;ct=result#PPA442,M1 Preview of Root Finding (Pregled korijenskog pronalaženja)]. Prije uporabe ove numeričke metode mora se uraditi inicijalna aproksimacija pozicije prijamnika 2. Inicijalna vrijednost može se osigurati pozicijskom aproksimacijom baziranoj na navigacijskoj poruci i presjeku sfernih površina. Iako multidimenzionalno numeričko korijensko pronalaženje može imati problema, ovaj se nedostatak može nadići dobrom inicijalnom procjenom. Ova procedura koja koristi tri vremenska para i poprilično dobru inicijalnu vrijednost koju slijedi iteracija rezultirat će jednim opserviranim rezultatom trostruke razlike za poziciju prijamnika 2. Veća točnost može se postići procesiranjem rezultata trostruke razlike za dodatne skupove triju neovisnih vremenskih parova. To će rezultirati predeterminiranim sustavom s mnogostrukim rješenjima. Radi dobivanja procjena za predeterminirani sustav mogu se koristiti najmanji kvadrati. Procedura najmanjih kvadrata determinira poziciju prijamnika 2 koja najbolje odgovara opserviranim rezultatima trostruke razlike za pozicije prijamnika 2 pod kriterijem minimiziranja sume kvadrata.

== Primjene ==
Globalni pozicijski sustav, iako originalno izrađen kao vojni projekt, smatra se tehnologijom ''dvojne uporabe'' što znači da ima značajnu primjenu kako za vojnu tako i za civilnu industriju.

=== Vojne ===
Vojne primjene GPS-a imaju brojne svrhe:
* Navigacija: GPS omogućuje vojnicima pronalazak ciljeva u tami ili na nepoznatom teritoriju, te koordinaciju pokreta trupa i opskrbe. GPS prijamnici koje koriste zapovjednici i vojnici nazivaju se zapovjednički digitalni asistent ([[engleski jezik|engl]]. ''Commanders Digital Assistant'') odnosno vojnički digitalni asistent ([[engleski jezik|engl]]. ''Soldier Digital Assistant'')&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Commanders Digital Assistant explanation and photo |url=http://peosoldier.army.mil/factsheets/SWAR_LW_DBCS.pdf |access-date=2011-09-28 |archivedate=2007-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071201034857/http://peosoldier.army.mil/factsheets/SWAR_LW_DBCS.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://peosoldier.army.mil/factsheets/SWAR_LW_CDA.pdf |title=Latest version Commanders Digital Assistant |format=PDF |date= |accessdate=13. listopada 2009 |archivedate=2008-10-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081001155532/http://peosoldier.army.mil/factsheets/SWAR_LW_CDA.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Soldier Digital Assistant explanation and photo |url=http://www.army-technology.com/contractors/computers/lago/lago6.html |access-date=2011-09-28 |archive-date=2008-06-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080610092154/http://www.army-technology.com/contractors/computers/lago/lago6.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Sinha |first=Vandana |url=http://www.gcn.com/print/22_20/22893-1.html |title=Commanders and Soldiers' GPS-receivers |publisher=Gcn.com |date=24. srpnja 2003 |accessdate=13. listopada 2009 |archivedate=2008-12-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081208203930/http://www.gcn.com/print/22_20/22893-1.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.
* Praćenje mete: različiti vojni oružani sustavi koriste GPS za praćenje potencijalnih kopnenih i zračnih meta prije nego budu označeni neprijateljskima. Ovi oružani sustavi prenose GPS koordinate meta do [[precizno navođeno streljivo|precizno navođenog streljiva]] kako bi mu omogućilo točno pogađanje mete. Vojne letjelice, posebice one korištene u [[zemlja-zrak|zračno-zemljanim]] ulogama koriste GPS za pronalazak meta (primjerice, [[oružana kamera|oružana videokamera]] s [[AH-1 Cobra]] u [[Irak]]u pokazuje GPS koordinate koje se mogu pogledati u [[Google Earth]]u).
* Navođenje raketa i projektila: GPS omogućuje točno ciljanje različitog vojnog oružja uključujući [[Interkontinentalni balistički projektili|ICBM]]-ove, [[krstareća raketa|krstareće rakete]] i [[precizno navođeno streljivo]]. [[Topnički projektil]]i s ugrađenim GPS prijamnicima koji mogu izdržati akceleracije od 12.000 G ili oko 117.600 metara/&lt;math&gt;second^2&lt;/math&gt; razvijeni su za uporabu u 155&amp;nbsp;mm [[haubica]]ma&lt;ref&gt;{{cite web
|url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/munitions/m982-155.htm
|publisher=[[GlobalSecurity.org]]
|date=29. svibnja 2007
|title=XM982 Excalibur Precision Guided Extended Range Artillery Projectile
|accessdate=26. rujna 2007
}}&lt;/ref&gt;.
* Traženje i spašavanje: oboreni piloti mogu se brže locirati ako imaju GPS prijamnik.
* Izviđanje i izrada karata: vojska koristi GPS u velikom opsegu kao pomoć u kartiranju i [[izviđanje|izviđanju]].
* GPS sateliti također nose skup nuklearnih detonacijskih detektora koji se sastoje od optičkog senzora (Y-senzor), senzora X-zraka, dozimetra, te elektromagnetskog pulsnog (EMP) senzora (W-senzor) koji tvori glavni dio [[Vela (satelit)|Sustava za detekciju nuklearnih detonacija SAD-a]]&lt;ref&gt;Sandia National Laboratory's [http://www.sandia.gov/LabNews/LN03-07-03/LA2003/la03/arms_story.htm Nonproliferation programs and arms control technology].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.osti.gov/bridge/servlets/purl/10176800-S2tU7w/native/10176800.pdf |title=The GPS Burst Detector W-Sensor |author=Dr. Dennis D. McCrady |publisher=Sandia National Laboratories}}&lt;/ref&gt;.

=== Civilne ===
:''Više informacija: [[primjene GNSS-a]] i [[GPS navigacijski uređaj]]''
[[Datoteka:GPS roof antenna dsc06160.jpg|thumb|right|Ova [[antena]] postavljena na krov kućice u kojoj se zbiva znanstveni eksperiment kojem je potreban precizan izračun vremena.]]
Mnoge civilne aplikacije imaju koristi od GPS signala, koristeći jednu ili više od triju osnovnih komponenti GPS-a: apsolutnu lokaciju, relativno kretanje i vremenski transfer.

Sposobnost determiniranja apsolutne lokacije prijamnika omogućuje da GPS prijamnici služe kao [[geodezija|geodetski]] alat ili pomoć u [[navigacija|navigaciji]]. Kapacitet determiniranja relativnog kretanja omogućuje prijamniku izračun lokalne brzine i orijentacije što je korisno za plovila ili opservacije Zemlje. Sinkronizacija satova na egzaktne standarde omogućuje vremenski transfer koji je kritičan za veliku komunikaciju i opservacijske sustave. Primjer je [[CDMA]] digitalni mobitel. Svaka bazna stanica ima GPS vremenski prijamnik za sinkronizaciju vlastitih širećih kodova s ostalim baznim stanicama radi olakšavanja međustaničnog rukovanja i podrške hibridnog GPS/CDMA pozicioniranja mobitela u slučaju [[hitni poziv|hitnih poziva]] i drugih primjena. Konačno, GPS omogućuje istraživačima proučavanje Zemljina okoliša uključujući atmosferu, ionosferu i gravitacijsko polje. GPS geodetska oprema revolucionizirala je [[tektonika|tektoniku]] izravnim mjerenjem gibanja rasjeda u [[potres]]ima.

Američka vlada nadzire izvoz nekih civilnih prijamnika. Svi GPS prijamnici koji mogu funkcionirati iznad 18&amp;nbsp;km (60.000 stopa) visine i pri brzini od 515&amp;nbsp;m/s (1.000 čvorova)&lt;ref&gt;Arms Control Association.[http://www.armscontrol.org/documents/mtcr Missile Technology Control Regime] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080916123933/http://www.armscontrol.org/documents/mtcr |date=2008-09-16 }}. Preuzeto 17. svibnja 2006.&lt;/ref&gt; klasificiraju se kao streljivo (oružje) za koje je potrebno izvozna dozvola američkog State Departmenta. Ovi parametri su jasno odabrani radi prevencije uporabe prijamnika u [[balistički projektil|balističkim projektilima]]. Ipak, oni ne preveniraju uporabu u [[krstareći projektil|krstarećim projektilima]] jer su njihove visine i brzine slične onima kod običnih zrakoplova.

Ovo se pravilo odnosi čak i na druge čisto civilne jedinice koje samo primaju frekvenciju L1 i kod C/A te ne mogu ispravljati SA, itd.

Deaktivacija operacije iznad ovih ograničenja oslobađa prijamnik od klasifikacije kao municije. Različiti prodavači na različit su način interpretirali ova ograničenja. Pravilo specificira operaciju iznad 18&amp;nbsp;km '''i''' 515&amp;nbsp;m/s no neki prijamnici prestaju raditi na 18&amp;nbsp;km čak kad su stacionirani. To je uzrokovalo probleme u lansiranju nekih amaterskih radio balona jer oni redovito dosežu visinu od 30&amp;nbsp;km.

[[GPS vodič]]i također su primjeri civilne uporabe. GPS se ovdje koristi za određivanje trenutka prikazivanja sadržaja. Primjerice, prilikom približavanja spomeniku informirat će nas o njemu.

Funkcionalnost GPS sada se počela kretati prema masovnim mobilnim telefonima. Prve [[mobilna GPS navigacija|mikrotelefonske kombinacije s integriranim GPS-om]] puštene su u promet već u kasnim 1990-ima, a bile su široko dostupne za potrošače na mrežama Nextela, Sprinta i Verizona 2002. godine kao odgovor na US FCC mandate za pozicioniranje mikrotelefonske kombinacije u hitnim pozivima. Mogućnosti za pristup razvojnih programera za softver od treće strane tim svojstvima u početku je bilo sporo sve dok Nextel nije svoj API otvorio za sve razvijatelje, a ubrzo su ga slijedili Sprint (2006.) i Verizon.

== Nagrade ==
Dva GPS razvojna programera primili su [[Nagrada Charlesa Starka Drapera|Nagradu Charlesa Starka Drapera]] [[Nacionalna akademija inženjerstva|Nacionalne akademije inženjerstva]] za 2003. godinu:
* [[Ivan Getting]], predsjednik emeritus [[The Aerospace Corporation]]a i [[inženjer]] na [[Massachusetts Institute of Technology]], uspostavio je temelj za GPS, usavršivši ga na zemaljski baziranom radio sustavu iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nazvanom [[LORAN]] ([[engleski jezik|engl]]. ''Long-range Radio Aid to Navigation'', radio pomoć u navigaciji velikog dosega).
* [[Bradford Parkinson]], profesor [[aeronautika|aeronautike]] i [[astronautika|astronautike]] na [[Sveučilište u Stanfordu|Sveučilištu u Stanfordu]], osmislio je današnji satelitski sustav u ranim 1960-ima i razvio ga zajedno s Ratnim zrakoplovstvom SAD-a. Parkinson je dvadeset i osam godina služio u Ratnom zrakoplovstvu od 1957. do 1978. te je umirovljen s činom pukovnika.

Jedan od razvijatelja GPS-a [[Roger L. Easton]] primio je [[Nacionalna medalja za tehnologiju|Nacionalnu medalju za tehnologiju]] 13. veljače 2006. u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]].

[[Nacionalna aeronautička asocijacija]] izabrala je 10. veljače 1993. Global Positioning System Team kao pobjednike [[Trofej Roberta J. Colliera|Trofeja Roberta J. Colliera]] za 1992. što je najprestižnija avijacijska nagrada u SAD-u. Tim su činili istraživači iz [[Laboratorij za pomorska istraživanja|Laboratorija za pomorska istraživanja]], [[Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Američkih Država|Ratnog zrakoplovstva SAD-a]], [[Aerospace Corporation]]a, [[Rockwell International Corporation]]a te [[IBM]] Federal Systems Companyja. Citat pridružen prezentaciji trofeja hvali GPS Team &quot;za najznačajniji razvoj u sigurnoj i učinkovitoj navigaciji i praćenju zrakoplova i svemirskih letjelica od uvođenja radio navigacije prije 50 godina.&quot;

== Ostali sustavi ==
:''Glavni članak: [[Globalni navigacijski satelitski sustavi]]''

Ostali sateliti navigacijskih sustava u uporabi ili različite države razvoja uključuju:
* {{ZD|EU}} ''[[Galileo (satelitski navigacijski sustav)|Galileo]]'' - globalni sustav koji razvija i konstruira [[Evropska unija|Europska unija]] i ostale države partnerice, a planira se da postane operativan do 2013.
* {{ZD|KIN}} ''[[Beidou]]'' - eksperimentalni regionalni sustav [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].
* {{ZD|KIN}} ''[[COMPASS]]'' - predloženi globalni satelitski pozicijski sustav Narodne Republike Kine&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2009/03/23/technology/23iht-galileo23.html?_r=1&amp;scp=1&amp;sq=chinese%20europe%20galileo&amp;st=cse New York Times]&lt;/ref&gt;.
* {{ZD|RUS}} ''[[GLONASS]]'' - [[Rusija|ruski]] globalni sustav koji će se dovršiti u partnerstvu s [[Indija|Indijom]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.spacedaily.com/reports/Russia_And_India_Sign_Agreements_On_Glonass_Navigation_System_999.html |title=Spacedaily.com |publisher=Spacedaily.com |date= |accessdate=13. listopada 2009}}&lt;/ref&gt;.
* {{ZD|IND}} ''[[IRNSS]]'' - indijski regionalni navigacijski sustav koji pokriva samo Aziju i Indijski ocean (različito od indijskog sudjelovanja u GLONASS-u)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.asmmag.com/news/india-to-launch-1st-irnss-satellite-by-december |title=ASM, News on GIS, GNSS, spatial information, remote sensing, mapping and surveying technologies for Asia |publisher=Asmmag.com |date= |accessdate=13. listopada 2009 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;.
* {{ZD|JAP}} ''[[QZSS]]'' - [[japan]]ski predloženi regionalni sustav koji pokriva samo Japan.

== Povezano ==
* [[Bowditch's American Practical Navigator|The American Practical Navigator - Chapter 11 ''Satellite Navigation'']]
* [[Assisted GPS]] (A-GPS)
* [[Automobilni navigacijski uređaji]]
* [[Efekti relativnosti na GPS]]
* [[GPS praćenje]]
* [[GPS signali]]
* [[GPS visoke osjetljivosti]]
* [[GPS/INS]]
* [[GSM lokalizacija]]
* [[LORAN]]
* [[LORAN]]
* [[Navigacijski paradoks]]
* [[Next Generation Air Transportation System]]
* [[Plate Boundary Observatory]]
* [[Popis vojnih izuma koji su sada u masovnoj uporabi]]
* [[Radionavigacija]]
* [[RAIM]]
* [[S-GPS]]
* [[SIGI]]
* [[Trilateracija]]
* [[Visinska modernizacija]]

=== Civilne primjene ===
* [[Degree Confluence Project]] - koristi GPS za prikaz cijelih stupnjeva geografske širine i dužine
* [[Geocaching]]
* [[Geodashing]]
* [[Geotagging]]
* [[Geofence]]
* [[GPS crtanje]] 
* [[GPS navigacijski softver]]
* [[OpenStreetMap]] - slobodni sadržaj karata i slika ulica
* [[Skyhook Wireless]] - Wi-Fi Positioning System
* [[Telematika]] - mnogi telematički uređaji koriste GPS za određivanje lokacije mobilne opreme
* [[Točka interesa]]

=== Srodne tehnologije ===
* [[Bluetooth]] - radiokomunikacijski protokol korišten za spajanje vanjskih GPS uređaja
* [[Exif]] - slikovni metapodaci koji uključuju geografsku širinu i dužinu
* [[GPX (data transfer)]] - [[XML schema]] za izmjenu točaka rute

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Global Positioning System}}
* [http://www.gps.gov/ GPS.gov]—General public education website created by the U.S. Government
* [http://pnt.gov/ National Space-Based PNT Executive Committee] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528124826/http://pnt.gov/ |date=2010-05-28 }}
* [http://gps.afspc.af.mil/gpsoc/ Air Force Space Command GPS Operations Center homepage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061114044246/http://gps.afspc.af.mil/gpsoc/ |date=2006-11-14 }}
* U.S. Naval Observatory's [http://tycho.usno.navy.mil/gpscurr.html GPS constellation status] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130222020139/http://tycho.usno.navy.mil/gpscurr.html |date=2013-02-22 }}
* [http://pnt.gov/public/sa/ PNT Selective Availability Announcements]
* [http://www.afit.edu/cse/cases.cfm?case=17&amp;a=detail Global Positioning System Systems Engineering Case Study (A detailed history of GPS development)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081025233235/http://www.afit.edu/cse/cases.cfm?case=17&amp;a=detail |date=2008-10-25 }}
* Federal Aviation Administration's [http://www.faa.gov/about/office_org/headquarters_offices/ato/service_units/techops/navservices/gnss/faq/gps/ GPS FAQ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131014032158/http://www.faa.gov/about/office_org/headquarters_offices/ato/service_units/techops/navservices/gnss/faq/gps/ |date=2013-10-14 }}
* [http://www.defense-update.com/products/g/gps-guidance.htm GPS Weapon Guidance Techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112052836/http://www.defense-update.com/products/g/gps-guidance.htm |date=2010-01-12 }}
* [http://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR614/MR614.appb.pdf RAND history of the GPS (PDF)]
* [http://www.ucar.edu/communications/staffnotes/0409/cosmic.html Improved weather predictions from COSMIC GPS satellite signal occultation data] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527213459/http://www.ucar.edu/communications/staffnotes/0409/cosmic.html |date=2010-05-27 }}.
* [http://ralph.bucher.home.att.net/project.pdf Ralph Bucher's Hyperbolic Positioning Algorithm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091224204719/http://ralph.bucher.home.att.net/project.pdf |date=2009-12-24 }}
* [http://www.mobilgistix.com/Resources/GIS/Locations/average-latitude-longitude-countries.aspx Average Latitude &amp; Longitude of Countries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100619203051/http://www.mobilgistix.com/Resources/GIS/Locations/average-latitude-longitude-countries.aspx |date=2010-06-19 }}

{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Geodezija]]
[[Kategorija:Telekomunikacije]]
[[Kategorija:Navigacija]]</text>
      <sha1>tcil3b48ao7b8xrjopck3ytmdrl6eqe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21489</id>
    <revision>
      <id>42655933</id>
      <parentid>42581180</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:14:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>178920</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Fašizam|Fašizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42655933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27461" sha1="qon4l81ivcpw0t3k4ca3l87l1efqeik" xml:space="preserve">'''Nacizam''', formalno '''Nacionalsocijalizam''' ({{lang-de|Nationalsozialismus}}), politički je pokret ustanovljen [[1920]]. godine u [[Nemačka|Njemačkoj]] činom organizacije [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke]] ({{lang|de|Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei}}). Pokret je kulminirao stvaranjem [[Treći rajh|Trećeg Reicha]], totalitarne države koju je od [[1933]]. do [[1945]]. vodio [[diktator]] [[Adolf Hitler]]. Ideologija je takođe postala poznata kao '''hitlerizam''' tokom Hitlerovog uspona na vlast u [[1930-e|1930-tih.]]

== Nastanak i uspon nacizma ==

{{izdvojeni citat|Hitler zamišlja, u budućnosti od stotinjak godina, nekakvu postojanu državu u kojoj će živjeti 250 milijuna Nije­maca na golemu »životnom prostoru« (koji bi se pružao do Afganistana ili tamo negdje), nekakvo užasno bezu­mno carstvo u kojem se, u biti, nikad ništa neće događati osim što će se u njemu mladež uvježbavati za rat i neprekidno se rađati svježa hrana za topove.&lt;ref&gt;[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/96232-Ubio-bih-Hitlera-iako-mrzim.html Recenzija: Adolf Hitler, &quot;Mein Kampf&quot;]&lt;/ref&gt;|[[Džordž Orvel]]}}

Nacizam je u mnogim aspektima bio sličan [[Italija|talijanskom]] [[fašizam|fašizmu]]. No, korijeni nacizma bili su Njemački, osnovani, recimo, na [[Pruska|Pruskoj]] vojnoj tradiciji autoritarizma i povećanja i na njemačkoj romantičnoj tradiciji ugostiteljstva pa sve do [[racionalizam|racionalizma]], [[liberalizam|liberalizma]] i [[demokracija|demokracije]]. Također se temeljio i na mnogim rasnim [[doktrina]]ma prema kojima su [[nordijska rasa|nordijski]] ljudi, takozvani [[Arijevska rasa|arijevci]], bili ne samo fizički superiorni drugim rasama, nego su bili i nositelji višeg morala i kulture. U nekim filozofskim tradicijama, to je idealiziralo državu ili uzvisilo superiornog individualca i oslobodilo takvu osobu od tradicionalnih restrikcija.

Teoretičari i planeri nacizma uključivali su i generala [[Karl Ernst Haushofer|Haushofera]], njemačkog geografa koji je imao jako velik utjecaj u njemačkoj vanjskoj politici, njemačkog urednika i vođu stranke [[Alfred Rosenberg|Alfreda Rosenberga]] koji je formulirao nacističke rasne teorije prema djelima pisca [[Houston Stewart Chamberlain|Houstona Stewarta Chamberlaina]]. Zadatak da formulira i izvede mnoge nove ekonomske i financijske policije pao je na njemačkog financijera [[Hjalmar Schacht|Hjalmara Schachta]], a njemački arhitekt i stranački vođa [[Albert Speer]] imao je veliku ulogu u nadgledanju ekonomije tik prije kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[1939]].-[[1945]].).

== Politika nacizma ==
[[Datoteka:Adolf Hitler Berghof-1936.jpg|frame|[[Adolf Hitler]] - vođa [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a ]]
Nacisti su zastupali stajalište da se čovječanstvo dijeli na više i niže rase, [[Nemci|Nijemce]] su proglašavali višom, arijskom rasom. Pripisivali su im izvanredne sposobnosti i zato pozvane da vode svijet. Za [[Jevreji|Židove]] su imali stajalište da su sposobni samo za izrabljivanje drugih i za razaranje, pa ih treba uništiti ([[antisemitizam]]). [[Slaveni|Slavene]] su smatrali kao nesposobne za bilo kakvo stvaralaštvo i koristili ih kao radnu snagu. Za parlamentarnu demokraciju su tvrdili da je loš sustav jer omogućava djelovanje onih koji razaraju društvo i državu. Nacisti su u državi htjeli uspostaviti čvrstu vlast koju će predvoditi i o svemu odlučivati vođa (njem.Führer). Svoj nacistički program [[Adolf Hitler|Hitler]] je iznio u knjizi [[Mein Kampf]] (Moja borba). Tvrdio je da Njemačkoj treba osigurati veći &quot;životni prostor&quot;, a njega će steći na europskom istoku. Odbacivao je [[Versajski sporazum|Versailleski mirovni ugovor]] i najavljivao da će Njemačka zavladati Europom, a zatim i cijelim svijetom. Nacisti su za teško stanje u državi okrivili [[Jevreji|Židove]] i ljevičare, komuniste i socijaliste.

== Posljedice Prvog svjetskog rata ==
Trenutni uzroci nacizma mogu se naći u posljedicama njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] ([[1914]].-[[1918]].). Po odredbama [[Versajski sporazum|Versajskog ugovora]], [[Nemačka|Njemačka]] je proglašena jedinim krivcem za rat, te su joj oduzete sve kolonije i bila je prisiljena plaćati visoke reparacije. Njemački politički i ekonomski život ozbiljno je poremećen potpisivanjem ugovora. Velika inflacija, koja je došla do vrhunca [[1923]]., uništila je njemačku srednju klasu i nanijela velike štete njemačkom ekonomskom i socijalnom životu. Nakon nekoliko godina Njemačka je dosegla neku točku ekonomske stabilnosti i sigurnosti, no [[Velika ekonomska kriza]] koja se proširila [[1929]]., Njemačku je ponovno bacila u ekonomsku nestabilnost i u takvu depresiju iz koje, po mnogim gledištima, nije bilo izlaza. U tom periodu, demokratska [[Weimarska Republika]] je bila izložena napadima i s lijeva i s desna. Republika se pokazala nesposobnom da riješi problem ekonomske krize. Do [[1933]]. njemački narod podržavao je ili jednu ili drugu [[totalitarizam|totalitarističku]] stranku, [[DKP|Komunističku]] ili [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalističku]].

== Nacistička stranka ==
:''Vidi glavni članak:[[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]''
[[Datoteka:ParteiabzeichenGold.jpeg|thumb|left|200px|Značka koja je označavala člana [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a.]]
Nacistička stranka proizašla je iz [[DAP|Njemačke radničke stranke]], osnovane u [[Minhen|Münchenu]] [[1919]]. Kada se [[Adolf Hitler|Hitler]] [[1919]]. pridružio DAP-u, ona je brojala samo 25 članova, od kojih su samo 6 aktivno sudjelovali na sastanicma stranke. Ubrzo nakon učlanjenja, Hitler je postao vođa grupe. Na prvom masovnom sastanku DAP-a u [[Minhen|Münchenu]] [[24. 2.|24. veljače]] [[1920]]., Hitler je pročitao stranački program, koji je djelomično sastavio. Program se sastojao od 25 točaka koje su sadržavale mješavinu [[nacionalizam|nacionalističkih]] zahtjeva, [[korupcija]] i [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, te [[rasizam|rasističkih]] i [[antisemitizam|antisemitskih]] [[doktrina]]. Kao jedan od esencijalnih uvjeta za realizaciju svojih ciljeva, stranka je u programu objavila: ''&quot;Za moderno društvo, div sa stopalima od gline, stvorit ćemo besprimjernu centralizaciju koja će ujediniti sve svoje moći u rukama vlade. Stvorit ćemo hijerarhijsku konstituciju, koja će mehanički vladati svim pokretima individualaca.&quot;''

== Hitler preuzima potpuno vodstvo ==
Ubrzo nakon sastanka u [[februar|veljači]] [[1920]]., Hitlerova stranka promijenila je ime u [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka]] (''Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei''). Nova stranka je rasla polako i principijelno u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Uvjerena u potrebu i važnost nasilja za ostvarenje svojih ciljeva, stranka je osnovala ''[[SA|Sturmabteilungen]]'' (ili skraćeno SA). Zadatak SA-a je bio osiguravanje sastanaka NSDAP-a od nevolja, ometanje sastanaka [[Liberalna demokracija|liberalnih demokrata]], [[socijalizam|socijalista]], [[komunizam|komunista]] i trgovačkih saveza, te progon [[Jevreji|Židova]], pogotovo Židovskih trgovca. Tome svemu pripomagali su i nezadovoljni vojnici i vojni časnici, a jedan od istaknutijih bio je [[Ernst Röhm]].

Godine [[1921]]. Hitler je izabran za „neograničenog predsjednika“ stranke, i iste te godine stranka je za svoj službeni znak izabrala crvenu zastavu, koja je u sredini imala bijelo polje u kojem je bila crna [[svastika]]. Godine [[1923]]. Hitler je osnovao novine ''[[Völkischer Beobachter]]'' (Narodni promatrač), kao službeni dnevni glasnik stranke. Kako je [[DKP]], osnovan [[1919]]. rastao, tako je NSDAP koncentrirala većinu svoje [[propaganda|propagande]] na optuživanje [[boljševizam|boljševizma]], kojeg su okarakterizirali kao urotu međunarodnih židovskih financijera. Također su objavili svoj [[prezir|prijezir]] prema [[parlamentarna demokracija|parlamentarnoj demokraciji]] i [[agitacija|agitirali]] su za [[diktatura|diktaturu]].

== Pivnički puč ==
:''Vidi glavni članak:[[Hitlerov puč|Pivnički puč]]''
Dana [[8. 11.|8. studenog]] [[1923]]., zajedno sa 600 [[SA|SA-ovca]], [[Adolf Hitler|Hitler]] je krenuo u jednu [[Minhen|Münchensku]] pivnicu, gdje je Gustav von Kahr, vođa [[Bavarska|Bavarske]] provincijske vlade držao javni govor. Hitler je von Kahra i njegove pomočnike zarobio, te ih povjerio [[Erich Ludendorff|generalu Ludendorffu]], i objavio je, navodno, u von Kahrovo ime da će se formirati nova nacionalna vlada. Odmah nakon toga von Kahr je pušten i okrenuo se protiv Hitlera i Ludendorffa. Nakon završnog okršaja sa münchenskom policijom [[9. 11.|9. studenog]], Hitler i njegovi suradnici su pobjegli i takozvani ''&quot;[[Pivnički puč]]&quot;'' nije uspio. Hitler i Ludendorff su kasnije uhićeni. Ludendorff se izvukao bez kazne, no Hitleru je suđeno i dobio je kaznu od 5 godina zatvora, a djelovanje NSDAP-a je zakonom zabranjeno. U zatvoru Hitler je napisao knjigu ''[[Mein Kampf]]'', koju je za vrijeme boravka u zatvoru diktirao [[Rudolf Hess|Rudolfu Hessu]]. Ta knjiga kasnije je poslužila kao korijen svih nacističkih doktrina, propagandnih tehnika i planova za osvajanje Njemačke i Europe. Što je vrijeme prolazilo ''[[Mein Kampf]]'' je u jednom trenutku postala &quot;[[biblija]]&quot; nacizma. 
[[Datoteka:FrMeinKampf20050214.jpg|thumb|180px|left|Naslovnica ''Mein Kampfa''.]]
Hitler je pušten iz zatvora za manje od godinu dana. NSDAP je tada bio u stanju virtualnog nestanka, velikim djelom zbog poboljšanja državne ekonomske situacije koja je omogućila lakše nadgledanje svih političkih organizacija. Tijekom sljedećih godina, uz malu pomoć lojalnih pomoćnika, Hitler je polako obnovio stranku. Godine [[1926]]. Hitler je sebe proglasio ''[[Führer (pozicija)|Führerom]]'' (vođom) stranke i osnovao je vojni i crnokošuljni ''[[Schutzstaffel]]'' (zaštitni odred), ili SS kako bi pružala zaštitu Hitleru i stranci i kako bi nadzirala [[SA]]. Nakon početka [[Velika ekonomska kriza|Velike ekonomske krize]] [[1929]]. dolazak stranog kapitala u Njemačku je stao, državna vanjska trgovina je stala, korijeni njemačke industrije su stali, povećala sa nezaposlenost i pale su agrikulturne cijene. Kada se kriza sve više povećavala, pojavila se idealna situacija za izbijanje revolucije. [[Fritz Thyssen]], bogati njemački industrijalac je zajedno sa još nekolicinom imućnih industrijalaca pružio NSDAP-u veliku novčanu pomoć. No, unatoč krizi, mnogi njemački industrijalci i kapitalisti su se uvelike protivili nacizmu.

== Stranka u Reichstagu ==
Pokret je strelovito rastao, regrutirajući tisuće civilnih službenika, propalih trgovaca i manjih biznismena, farmera, radnika zavaranih od strane [[socijalizam|socijalističkih]] i [[komunizam|komunistčkih]] stranki, te šakom mladih ljudi iz svih klasa, odgojenih u [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratnom razdoblju]] sa nadom za određenu ekonomsku sigurnost. Na izborima za [[Reichstag]] [[1930]]. nacisti su dobili skoro 6,5 milijuna glasova (više od 18% od ukupnog broja glasova), u usporedi sa nešto više od 800,000 glasova (oko 2,5%) koje su dobili [[1928]]. Njihovih 107 dobivenih mjesta u [[Reichstag]]u učinilo ih je drugom najjačkom strankom u Reichstagu, odmah iza [[Socijaldemokratska partija Njemačke|SPD]]-a koji je imao 143 mjesta. Komunisti, koji su dobili oko 4,6 milijuna glasova, dobili su 77 mjesta u [[Reichstag]]u.

NSDAP je uzeo sve moguće prednosti [[Velika ekonomska kriza|Velike depresije]] od [[1929]]. do [[1932]]. Očajnički pokušaji [[Njemački kancelar|kancelara]] [[Heinrich Brüning|Brüninga]] da sačuva [[Weimarska Republika|demokratsku državu]] hitnim dekretima nisu uspjeli smanjiti veliki val nezaposlenosti. Njegova neefikasna vlada samo je pojačala nevjeru njemačkog naroda u parlamentarnu demokraciju. Kao posljedica toga, [[Adolf Hitler]] je na predsjedničkim izborima [[1932]]. dobio mnogo glasova, no unatoč svim glasovima pobijedio ga je bivši general [[Paul von Hindenburg]].

Na izborima za [[Reichstag]] u [[jul|srpnju]] [[1932]]., nacisti su sakupili nevjerojatnih 13,7 milijuna glasova i dobili su 230 od ukupnih 670 mjesta u Reichstagu. Kao tada najjačoj stranci, iako još bez većine, predsjednik Hindenburg ponudio je nacistima mjesto u koalicijskoj vladi. Hitler je odbio tražeći samo potpunu vlast. Reichstag je raspušten, i na izborima za njegova nasljednika u [[novembar|studenom]], stranka je pala i dobila oko 11,7 milijuna glasova što joj je donijelo samo, u usporedbi sa prošlim glasovanjem, 196 mjesta u parlamentu. Kombinirani zbroj glasova komunista i socijaldemokrata bio je preko 13 milijuna, te su te dvije stranke skupa dobile 221 mjesto u parlamentu. No, kako su te dvije stranke bili ljuti neprijatelji, nacisti su još uvijek zadržali mjesto najjače stranke u Reichstagu. Hitler je ponovo odbio koalicijsku vladu i Reichstag je ponovo raspušten. Na savjet bivšeg kancelara [[Franz von Papen|Franza von Papena]], predsjednik Hindenburg je [[30. 1.|30. siječnja]] [[1933]]. imenovao Hitlera kancelarom, te je stranka započela stvaranje [[treći rajh|nacističke države]].

Pri kraju veljače, tik do početka nove izborne kampanje za Reichstag, zgrada Reichstaga uništena je u vatri nepoznatog porijekla. Nacisti su 1933. godine okrivili komuniste i iskoristili taj događaj i to okrivljavanje kako bi na nasilan način suzbili komunističku partiju Njemačke. Kasnije je i SPD suzbijen na nasilan način. Nijedna stranka nije pružila organiziran otpor. Sve ostale stranke su naknadno zakonom zabranjene, pokušaj stvaranja nove stranke smatran je zločinom i NSDAP je postala jedina legalna stranka u Njemačkoj. U Aktu od [[23. 3.|23. ožujka]] [[1933]]., zakonodavne moći Reichstaga prebaćene su na stranku. Akt je Hitleru dao [[diktator]]ske moći i označio kraj [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. Po zakonu od [[1. 12.|1. prosinca]] [[1933]]., NSDAP je ''&quot;nepovratno stopljen s državom&quot;''.

== Organizacija stranke nakon 1933. ==
Od tada je [[nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|stranka]] bila načelni instrument za provođenje [[Totalitarizam|totalitarističke]] kontrole [[treći rajh|države]] i [[nemci|njemačkog društva]], provodeći ju kroz stranačku vojsku. Članovi stranke koji su bili [[Arijevska rasa|&quot;čiste&quot; krvi]], a napunili su 18 godina, morali su iskazati vjernost ''[[Führer]]u'' i prema [[treći rajh|državnom]] zakonu to su mogli napraviti samo na posebnim stranačkim sudovima. Načelno je članstvo u stranci bili po izboru: milijuni ljudi su se učlanili dobrovoljno, ali i mnogi ljudi su prisiljeni na članstvo protiv njihove volje. Mnogi civilni službenici su bili primorani na članstvo. Na svom vrhuncu, stranka je imala oko 7 milijuna članova.
[[Datoteka:SA-Logo.svg|100px|thumb|left|Simbol [[SA]]-a]]
Načelna zaštitna organizacija stranke bila je [[SA]], službeno uspstavljena kao ''&quot;garanter nacionalsocijalističke revolucije&quot;'' i ''&quot;zaštitnik nacizma&quot;''. Iznuđivala je velike svote novca od njemačkih radnika i farmera kroz njihove godišnje &quot;zimske pomoći&quot; za siromašne, vodila je treniranje nacizma sve njemačke mladeži sa 17 godina, organizirala temeljit [[pogrom]] protiv [[Jevreji|Židova]] [[1938]]., a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] je opskrbljivala vjerne časnike pripojene kopnenim snagama [[Wehrmacht]]a i vodila je domovinsku obranu Reicha. 
[[SLika:Flag Schutzstaffel.svg|100px|thumb|lijevo|Zastava [[SS]]-a]]
Još jedno važno stranačko tijelo bio je [[SS]], koji je tijekom II. svjetskog rata organizirao posebne borbene jedinice koje su pomagale regularnoj vojsci u kritičnim trenucima. Zajedno sa ''[[Sicherheitsdienst]]om'' ([[SD]]-om), obavještajnom službom stranke i Reicha, SS je kontrolirao stranku u posljednjim ratnim godinama. SD je kontrolirao [[koncentracioni logor|sabirne logore]] za žrtve nacističkog terora, i tijekom rata je igrao veliku ulogu u omogućavanju [[Adolf Hitler|Hitleru]] da dobije kontrolu nad oružanim snagama od generalnog stožera.

Još jedno važno stranačko tijelo bila je ''[[Hitlerova mladež]]'' (''[[Hitlerjugend]]'' ili [[HJ]]), koja je pripremala dječake u dobi od 14 do 17 godina za članstvo u [[SS]]-u, [[SA]]-u i [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-u. Stranačka ''[[Auslandsorganisation]]'' odrađivala je nacističku propagandu i stvorila, financirala i vodila nacističke organizacije među [[Nemci|Nijemcima]] i ljudima njemačkog porijekla van Reicha.

== Reorganizacija njemačkog društva ==
Hitler je započeo organizcaiju nacističke države tako što je eliminirao svu radničku i liberalno demokratsku oporbu. Suđenje za paljbu [[Reichstag]]a služilo je kao uvod za ne samo uništavanje svih komunističkih i socijaldemokratskih stranaka, nego i za ukidanje svih konstitucionalnih i civilnih prava i osnivanje [[koncentracioni logor|koncentracijskih logora]] za protivnike nacizma.

=== Gestapo ===
:''Vidi glavni članak:[[Gestapo]]''
''Geheime Staatspolizei'' ([[Tajna policija|Tajna državna policija]]), poznatija kao [[Gestapo]] je organizacija osnovana da bi rješavala probleme [[Adolf Hitler|Hitlerovih]] neistomišljenika. Godine [[1936]]., kada je Gestapo uključen u sastav države, objavljeno je da Gestapo nije restriktiran javnim zakonima, nego da samo odgovara svojim šefovima, [[Heinrich Himmler|Heinirchu Himmleru]] i [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]].

=== Centralizacija i koordinacija ===
Od [[1933]]. do [[1935]]. demokratska struktura Njemačke zamijenjena je sa potpuno centraliziranom državom. Autonomija prije testirana u mnogo navrata od strane provizionalne vlade je eliminirana, i te regionalne vlade pretvorene su u striktno kontrolirane organe središnje vlade. [[Reichstag]] je zadržao samo ceremonijalnu, a ne i zakonodavnu funkciju. Pomoću procesa privatizacije (''[[Gleichschaltung]]''), sve tvrtke za rad, biznis i agrikulturu, kao i za edukaciju i kulturu, stavljene su pod kontrolu i vodstvo stranke. Čak je i [[Protestantizam|protestantska crkva]] prodrta od strane nacističkih doktrina. Posebni zakon je donesen koji je [[Jevreji|Židove]] isključio iz zaštite njemačkog zakona.

=== Ekonomija i početak 1934. ===
Najveći problem s kojim se vodstvo stranke suočilo po dolasku na vlast je nezaposlenost. Njemačka industrija je tada radila sa otprilike 58% ukupnog kapaciteta. Aproksimativni broj nezaposlenih u Njemačkoj tada bio je između 6 i 7 milijuna ljudi. Među njima je bilo i na desetke tisuća članova stranke koji su se nadali da će Hitler izvršiti obećanja nacističke propagande o [[antikapitalizam|antikapitalizmu]], prekidu [[monopol]]a većih tvrtki i oživljavanju industrije stvarajući više malih biznisa. Stranački poredak i podaci zahtjevali su ''&quot;drugu revoluciju&quot;''. [[SA]], kojeg je predvodio [[Ernst Röhm]], uključio je kontrolu nad ''[[Reichswehr]]om'' u program ''&quot;druge revolucije&quot;''. Hitler je trebao odlučiti između [[Plebejci|plebejskog]] nacističkog režima i saveza sa industrijalcima u zemlji i generalnim štabom ''[[Reichswehr]]a''. Hitler se odlučio za drugi od dva mu ponuđena izbora. Navečer [[30. 6.|30. lipnja]] [[1934]]. Hitler je naredio izvršenje ''&quot;[[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]]&quot;'': naredio je [[SS]]-ovcima da ubiju članove [[SA]]-a, organizacije za koju se Hitler bojao da će agitirati ''[[Reichswehr]]''. Ubijen je velik broj vođa [[SA]]-a (uključujući i Röhma), te između 400 i 1000 njihovih sljedbenika, od kojih su dosta njih bili nedužni za bilo kakav otpor Hitleru. U toj noći ubijeni su i još neki neprijatelji režima kao general [[Kurt von Schleicher]] i još neki monarhisti koji su željeli obnavljanje [[Dinastija Hohenzollern|dinastije Hohenzollern]].

== Katolička Crkva osudila nacizam ==
Nacistički poredak je imao na zubu i kršćanstvo. Katolicizam je osuđivao nacizam, a to je išlo dotle da je papa [[Pio XI.]] u svojoj [[enciklika|enciklici]] [[Mit brennender Sorge]] iz [[1937]]. osudio nacizam i rasne teorije, pored već prije objavljene enciklike [[Non abbiamo bisogno]] iz [[1931]]. kojoj je osudio talijanski [[fašizam]]. Papina reakcija je pobudila kršćanski svijet neka se pojačano zanima za ove probleme, a to je osobito bio slučaj u državama u kojima je bilo na vidiku da će se sraziti totalitarne ideologije. U te su se rasprave o osudi nacizma uključili i hrvatski bogoslovi, katolički laici, sveučilišni profesori te redovnici iz velikih redova kao što su dominikanci, franjevci i isusovci ([[Hijacint Bošković]]: ''Filozofski izvori fašizma i nacionalnog socijalizma'', 1939.)&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/69882 Bogoslovska smotra 79 (2009.) 4] Alojz Ćubelić: Tri hrvatska dominikanca (Hijacint Bošković, Dominik Barač i Jordan Kuničić) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, str. 847., 849.&lt;/ref&gt;.

== “Novi poredak“ ==
[[Datoteka:Nacionalsocijalizam propaganda.jpg|minijatura|Nemački propagandni plakat nacizma protiv komunizma.]]
Suzbijanje oporbenih stranaka i krvavi pokolji nisu riješili problem [[nezaposlenost]]i. Kako bi eliminirao oporbu, [[Adolf Hitler|Hitler]] je trebao oživiti njemačku industriju. Njegovo riješenje bilo je stvaranje ''&quot;[[novi poredak|novog poretka]]&quot;'', čije su osnove trebale biti: da se potpuna i profitabilna utilizacija kapaciteta njemačke [[industrija|industrije]] može postići samo ako se Njemačka uzdigne na razinu vodeće u svjetskoj trgovini, industriji i financijama, da se nužni izvori sirovina koji su Njemačkoj zabranjeni počnu iskorištavati, da se uspostavi kontrola nad ostalim nužnim izvorima, da se izgradi adekvatna trgovačka flota i modernizirani željeznički, [[vazdušni saobraćaj|zračni]] i [[cestovni promet]] i naposlijetku da se industrija organizira tako da iskorištava sve svoje mogućnosti.

Iz tih osnova izvedena su dvije skupine zaključaka. Prva skupina prepoznala je da provođenje cijelog plana zahtjeva eliminaciju političkih i ekonomskih restrikcija koje je Njemačkoj nametnuo [[Versajski sporazum]] i da bi taj korak ulitimativno rezultirao rat. Prema tome, ekonomija se trebala organizirati u oblik nazvan [[ratna ekonomija]]. Njemačka je trebala postati potpuno neovisna o drugima u strateškim sirovinama tako što bi razvila sintetičke zamjene za one materijale koji nisu bili dostupni u zemlji i koje nisu mogli uvesti. Dovoljna količina hrane trebala je biti osigurana kontroliranom agrikulturom. Druga skupina zaključaka brinula se o eliminaciji prepreka za realiziranje plana, izdižući se iz radničkih sukoba da im poboljša stanje.

== Trgovački savezi ==
Konkretno, ''&quot;novi poredak&quot;'' je uključivao i ukidanje trgovačkih saveza i udruženja, zapljenu njihovih financijskih i ostalih prednosti, eliminiranje kolektivnih nagodbi među radnicima, zabrane štrajkova i lokauta, te nabavu zakonskog članstva u ''[[Deutsche Arbeitsfront]]u'' ili [[DAF]]-u. Plaće su određivane od strane ministarstva nacionalne ekonomije. Vladini dužnosnici, koje je postavljao sam ministar nacionalne ekonomije, su se bavili pitanjima plaća, radnih sati i uvjeta rada.

Trgovački savezi biznismena i industrijalaca sklopljeni tijekom [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]] su pretvoreni u organe državnog vijeća. Članstvo zaposlenika bilo je prisilno. Moć nadgledanja rada ovih organizacija data je Ministarsvu nacionalne ekonomije, koje je imalo moć priznati trgovačke unije kao samostalne predstavnike njihovih grana industrije, organizirati nove unije, ukinuti ili spojiti postojeće unije i postaviti i dati otkaz vođama tih unija. Vježbanjem ovih moći i dobivanjem zakonskih ovlasti, ministarstvo ekonomije je uvelike povećalo postojeće kartele i karteliziralo čitave industrije. Banke su slično ''&quot;koridnirane&quot;''. Prava o privatnom vlasništvu su očuvana, a već nacionalizirana poduzeća su ''&quot;reprivatizirana&quot;'', tj. vraćena su pod privatna vlasništva, no vlasnci su bili pod strogom državnom kontrolom. Preko svih ovih i sličnih metoda, Hitlerov režim je skroz eliminirao konkurenciju. Ultimativno, ''&quot;novi poredak&quot;'' je ekonomski dominiran od strane četiriju banaka i relativno malim brojem konglomerata, uključujući i carstvo [[Krupp|obitelji Krup]] i ozloglašene ''Interessengemeinschaft Farbenindustrie'', znane i kao ''I.G.''. ''I.G.'', koja je proizvodila sredstva za bojenje, sinetičku gumu, ulja i ostale proizvode, sudjelovala je u ili dominirala sa oko 400 poduzeća. Neka od tih poduzeća su iskoristile milijune ratnih zarobljenika ili mještana teritorija koje je Reich osvojio kao prisilu radnu snagu u njemačkoj industriji. Kartele su također bile i opskrba za sistematično i znanstveno istrebljenje milijuna [[Jevreji|Židova]], [[Poljaci|Poljaka]], [[Rusi|Rusa]] i drugih koje je počinila Hitlerova vlada.

== Opasni efekti nacizma ==
:''Vidi glavne članke:[[Neonacizam]], [[Antisemitizam]]''
Stvaranje ''&quot;novog poretka&quot;'' omogućilo je nacistima da eliminiraju nezaposlenost, osiguraju njemačkim radnicima dobar [[standard]] života, obogate političko vodstvo, industriju i financije i da razviju izvanredan ratni stroj. Kada su konstruirali njihov ''&quot;novi poredak&quot;'' u Njemačkoj, nacisti su razvili politiku i diplomaciju kako bi bili bliži stvaranju [[Velika Njemačka|Velike Njemačke]]. Hitlerova vanjska politika obilježava jednu mračnu stranu povijesti i detaljno je opisana u enciklopedijama iz Njemačke, Europe, Austrije, Čehoslovačke, Španjolske, Italije i Sovjetskog Saveza. Najvažniji događaji nacističkog režima su remilitarizacija [[Rhineland]]a ([[1936]].), osnivanje [[Sile Osovine|Sila Osovine]] ([[1936]].), intervencija u [[Španski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] ([[1936]]. - [[1939]].) na strani [[Francisco Franco|Francisca Franca]], ''[[Anschluss]]'' ([[1938]].), uništenje [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] ([[1939]].), [[Pakt Ribbentrop-Molotov]] ([[1939]].) i [[Njemačka invazija Poljske|invazija Poljske]] [[1. 9.|1. rujna]] [[1939]]. koja je rezultirala [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]].

Najtragičniji potez nacističke vlade u njemačkoj je dakako [[holokaust]], koji je rezultirao smrću 6 milijuna [[Jevreji|Židova]] i pripadnika drugih naroda i rasa ([[Romi]], [[Česi]], [[Poljaci]]) i ljudi nepodobnih po nacističkim doktrinama (politička oporba, [[homoseksualnost|homoseksualci]]).

Nakon rata, nacizam je za sobom ostavio sljedbenike koji se nazivaju [[neonacizam|neonacisti]], koji teže obnavljanju nacističkog pokreta. Odlikuju se [[rasizam|rasizmom]], [[antisemitizam|antisemitizmom]] i [[homofobija|homofobijom]].

== Izvori ==
* ''Microsoft Encarta 2006'', članak ''National Socialism''
{{izvori}}

== Poveznice ==
{{Commonscat|National Socialism}}
* [[Istaknuti Nacisti]]
* [[SS]]
* [[SA]]
* [[Adolf Hitler]]
* [[OKW]]
* [[Gestapo]]
* [[Fašizam]]
* [[Benito Mussolini]]
* [[Joseph Goebbels]]
* [[Heinrich Himmler]]
* [[Hermann Göring]]
* [[Holokaust]]

{{Ideologije}}

[[Kategorija:Nacizam| ]]
[[Kategorija:Ideologije]]
[[Kategorija:Ekstremna desnica]]
[[Kategorija:Rasizam]]
[[Kategorija:Fašizam]]</text>
      <sha1>qon4l81ivcpw0t3k4ca3l87l1efqeik</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1943.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23727</id>
    <revision>
      <id>42655995</id>
      <parentid>42600021</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T20:50:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrti */</comment>
      <origin>42655995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78159" sha1="5hsxedu5lslbuoym05ahrrv5if8jcaa" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima|1943}}
Godina '''1943''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] po gregorijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1943''': &lt;br /&gt; [[1943#Januar/Siječanj|1]] • [[1943#Februar/Veljača|2]] • [[1943#Mart/Ožujak|3]] • [[1943#April/Travanj|4]] • [[1943#Maj/Svibanj|5]] • [[1943#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1943#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1943#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1943#Septembar/Rujan|9]] • [[1943#Oktobar/Listopad|10]] • [[1943#Novembar/Studeni|11]] • [[1943#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1943#Rođenja|Rođenja]] • [[1943#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* 1 - 2. 1. - [[Narodnooslobodilačka borba Albanije]] – [[Bitka kod Gjorma]]: Italijani poraženi od albanskih gerilaca nedaleko od Valone, na šta odgovaraju represalijama.
* [[januar]] - [[Pokolj u bjelopoljskom srezu 1943.|Zločini nad muslimanima]] u okolini Bijelog Polja.
* januar - [[Napad NOVJ na Teslić 1943.|Borbe za Teslić]] kao i [[Napadi NOVJ na Okučane januara 1943.|za Okučane]].
* [[3. 1.]] - Odred &quot;Zejnel Ajdini&quot; napao italijansku kolonu u Crnoljevskoj klisuri, poginulo 20 italijanskih vojnika.
* [[5. 1.]] - Sa američke lake krstarice ''USS Helena'' oboren japanski bombarder - prva žrtva [[blizinski upaljač|blizinskog upaljača]].
* [[8. 1.]] - Uništen je [[Pohorski bataljon]], 69 boraca, od čega 10 žena.
* [[10. 1.]] - [[Staljingradska bitka]]: pošto su Nemci ignorisali ultimatum za predaju od pre dva dana, Sovjeti započinju završni napad (Operacija Koljco).
* [[11. 1.]] - Premijera ''[[Chetniks! The Fighting Guerrillas]]'' u SAD.
* 11. 1. - SAD i UK se odriču privilegija ekstrateritorijalnosti u Kini.
* [[12. 1.|12]] - [[30. 1.]] - Sovjetska [[Operacija Iskra]] otvara koridor prema [[Opsada Lenjingrada|opsadnutom Lenjingradu]] (18. 1., nakon 515 dana opsade) i omogućuje bolje snabdevanje, za šta je [[Georgij Žukov]] unapređen u [[maršal Sovjetskog Saveza|maršala]] i odlikovan [[orden Suvorova|ordenom Suvorova]]. 
* [[14.1.|14]] - [[24. 1.]] - [[Konferencija u Kazablanci]], Ruzvelt, Čerčil i predstavnici Slobodnih Francuza razmatraju evropsku strategiju; od Sila osovine će se tražiti [[bezuslovna predaja]].
* 14. 1. - [[7. 2.]] - Operacija Ke: Japanci se povlače sa [[Guadalcanal]]a.
[[Datoteka:Crusade Pentagon Conference cropped.jpg|mini|200px|left|[[Pentagon]]]]
* [[15. 1.]] - Poslije samo 16 mjeseci gradnje, posvećen [[Pentagon]], najveća uredska zgrada na svetu, sjedište Departmana rata.
* januar - [[Heinrich Himmler]] dobio [[Korherrov izveštaj]]: broj Jevreja u Evropi od 1937. je pao za 4 miliona.
* [[16. 1.]] - [[Bitka za Velikije Luki]] nedaleko od Lenjingrada okončana predajom nemačkog garnizona.
* [[17. 1.]] - RAF bombardovao Berlin prvi put posle 14 meseci.
* [[18. 1.]] - [[Paul Bader|Baderov]] proglas protiv pobunjenika na čelu s Dražom Mihajlovićem.&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/2017/max/2017-0051.jpg &quot;Srpski narod&quot;, 23. jan. 1944]&lt;/ref&gt;
* [[19. 1.]] - [[Eqrem Libohova]] novi premijer italijanske Albanije, pošto je [[Mustafa Kruja]] smenjen zbog nereda u zemlji.
[[Datoteka:Operacija Weiss I.jpg|mini|220px|[[Operacija Weiss I]]]]
* [[20. 1.]] - '''[[Operacija Weiss I]]''': početak ofanzive na &quot;[[Bihaćka republika|Bihaćku republiku]]&quot;, prvom fazom obuhvaćeni Lika, Kordun, Banija, zapadna Bosna. Tzv. Četvrta neprijateljska ofanziva će kulminacija [[Bitka na Neretvi|Bitkom na Neretvi]] u martu.
* [[22. 1.]] - Okončana teška [[Bitka za Buna–Gonu]]: australsko-američke snage zauzele i poslednje japansko uporište na Papui (jugoistočna četvrtina ostrva).
* [[23. 1.]] - [[Severnoafrička kampanja]]: Britanci zauzeli [[Tripoli]].
* 23. 1. - Sovjeti zauzeli Gumrak i poslednji nemački aerodrom u Staljingradu.
* [[26. 1.]] - [[Bitka kod Nikolajevke]]: u okviru Staljingradske bitke, italijanski Alpinski korpus uspeo da se izvuče iz obruča uz velike gubitke.
* [[27. 1.]] - Tito odlučio da Glavna operativna grupa (4 divizije) krene prema Hercegovini, a da ostali brane odstupnicu.
* 27. 1. - Prvi čisto američki vazdušni napad na Nemačku - 50 bombardera na [[Wilhelmshaven]].
* [[30. 1.]] - [[Karl Dönitz]] je novi komandant nemačke mornarice, nakon što je [[Erich Raeder]] dao ostavku usled Hitlerovog gneva zbog neuspeha površinskih brodova i pretnje da će ih izrezati.
* 30. 1. - Britanski bombarderi [[De Havilland Mosquito]] napali Berlin kako bi poremetili obeležavanje 10-godišnjice nacističke vlasti.
* 30. 1. - Gen. [[Friedrich Paulus]] unapređen u feldmaršala.
* 30. 1. - [[Višijevska Francuska|Višijevski]] režim osnovao ''[[Milice française]]'' za borbu protiv pokreta otpora.
* [[31. 1.]] - Paulus je u sovjetskom zarobljeništvu.

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-E0406-0022-011, Russland, deutscher Kriegsgefangener.jpg|mini|250px|[[Staljingradska bitka]]: zarobljeni Nemac]]
* [[februar]] - [[Pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]].
* [[1. 2.]] - [[Vittorio Ambrosio]] komandant talijanskih oružanih snaga umjesto [[Ugo Cavallero|Uga Cavallera]].
* [[2. 2.]] - [[Datoteka:SU Medal For the Defence of Stalingrad ribbon.svg|35px|Medalja &quot;Za odbranu &quot;Staljingrada&quot;]] [[Staljingradska bitka]] okončana predajom preostalih nemačkih snaga. Od 250.000 nemačkih vojnika koji su započeli pohod, samo 6.000 će se vratiti kući.
* 2. 2. - [[Šarl de Gol]] dodelio [[Croix de guerre|Ratni krst]] [[Draža Mihajlović|Draži Mihajloviću]].
* [[3. 2.]] - U Labradorskom moru torpedovan američki transporter ''SS Dorchester'', stradalo 675 od 904 ljudi, među kojima i &quot;[[Četiri kapelana]]&quot;.
* [[4. 2.]] - Nemci se povukli iz Libije u Tunis.
* [[5. 2.]] - Mussolini smenjuje većinu ministara, uključujući [[Galeazzo Ciano|Galeazza Ciana]].
* [[8. 2.]] - Izjava Vrhovnog štaba NOV i POJ te AVNOJ-a o ciljevima borbe - oslobođenje zemlje ali i &quot;neprikosnovenost privatne svojine&quot; i &quot;puna mogućnost samoinicijative u industriji, trgovini i poljoprivredi&quot;.
* [[9. 2.]] - [[Gvadalkanalska kampanja]] protiv Japanaca okončana važnom američkom pobedom - Amerikanci povratili ostrvo dva dana nakon što su se Japanci povukli.
* 9. 2. - Torpedovan japanski brod ''Tatsuta Maru'', stradao 1.421 vojnik, putnik i član posade.
[[Datoteka:Eastern Front 1942-11 to 1943-03.png|mini|270px|Istočni front nov. 42 - mart 43.]]
* [[10. 2.]] - [[Operacija Polarna zvezda]]: neuspešna sovjetska ofanziva kod Lenjingrada traje do aprila i uglavnom je praćena stabilizacijom fronta.
* 10. 2. - [[Bitka za Timor]] okončana posle skoro godinu dana povlačenjem poslednjih Australaca.
* [[11. 2.]] - [[Sovjetski projekt atomske bombe]]: doneta odluka o početku praktičnih radova, na čelu projekta [[Igor Kurčatov]].
* [[12. 2.]] - Gandi započinje svoj najduži post, od 21 dana.
* [[14. 2.|14]] - [[17. 2.]] - [[Bitka kod Sidi Bou Zida]] (Operacija Prolećni povetarac): Nemci razbili Amerikance u Tunisu.
* [[15. 2.]] - Na putu Požarevac-Petrovac partizani ubli komandanta nemačkog 734. pešadijskog puka i još trojicu Nemaca - sutradan u Beogradu streljano 400 talaca.
* [[16. 2.]] - Crvena armija privremeno oslobodila [[Harkov]].
* 16. 2. - Predsednik Roosevelt objavljuje da je odbrana [[Saudi Arabija|Saudi Arabije]] vitalna za odbranu SAD i proširuje [[Zakon o zajmu i najmu]] na nju.
* 16 - 17. 2. - [[Domenikonski masakr]]: u italijanskoj odmazdi ubijeno 175 grčkih civila u Tesaliji.
* 16/[[17. 2.]] - Partizani [[Napad NOVJ na Prozor februara 1943.|oslobodili Prozor]].
* [[18. 2.]] - [[Gebelsov govor u Sportpalastu]]: [[Joseph Goebbels]] objavljuje [[totalni rat]] saveznicima.
* 18. 2. - Hapšenje &quot;[[Bela ruža|Bele ruže]]&quot;, mirnog pokreta otpora u Nemačkoj - biće pogubljeni već kroz nekoliko dana, među njima [[Hans Scholl|Hans]] i [[Sophie Scholl]].
[[Datoteka:Tunisia1942-1943.svg|mini|250px|[[Tuniska kampanja]]]]
* [[19.2.|19]] - [[25. 2.]] - [[Bitka u Kaserinskom prolazu]] - ubedljiva osovinska pobeda nad američkim snagama u zapadnom Tunisu.
* 19 - 26. 2. - Neuspešni partizanski [[Bitka za Konjic 1943.|napadi na Konjic]].
* 19. 2. - [[15. 3.]] - [[Treća bitka za Harkov]] - uspešna nemačka kontraofanziva.
[[Datoteka:Paricutin 30 612.jpg|mini|[[Parícutin]]: rađanje jednog vulkana]]
* [[20. 2.]] - Na njivi jednog [[meksiko|meksikanskog]] seljaka se pojavila pukotina, iz koje će nastati vulkan [[Parícutin]].
* [[24. 2.]] - [[Alojzije Stepinac|Stepinčevo]] pismo [[Ante Pavelić|Paveliću]] u kome osuđuje [[logor Jasenovac]], povodom ubistva sedmorice slovenskih svećenika u logoru.
* [[25. 2.]] - [[Operacija Weiss]] II (zapadna i jugozapadna Bosna).
* [[26. 2.]] - [[Svetozar Vukmanović Tempo]] stigao u [[Skoplje]] - Tito ga poslao da organizuje [[Narodnooslobodilačka borba u Makedoniji|ustanak u Makedoniji]].
* [[28. 2.]] - [[Operacija Gunnerside]] - Šest [[Norveška|norveških]] specijalaca izvelo uspješnu sabotažu tvornice [[teška voda|teške vode]], dio njemačkog programa atomske bombe.
* 28. 2. - [[Dolomitska izjava]] - prevlast [[KP Slovenije]] u [[Osvobodilna fronta|Osvobodilnoj fronti]].
* 28. 2. - [[Draža Mihailović]] drži govor na zboru kod [[Kolašin]]a, u prisustvu šefa britanske vojne misije: napada britansku vladu, kaže da su mu Italijani jedini izvor pomoći i da su mu glavni neprijatelji &quot;partizani, ustaše, muslimani i Hrvati&quot; - Čerčil će zbog ovoga protestovati kod jugoslovenske vlade.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Prenos ranjenika preko Neretve 1943.jpg|mini|250px|Partizani na Neretvi]]
* 1 - 2. 3. - Korjukivski masakr: SS-ovci uništili ukrajinsko selo [[Korjukivka]] sa 6.700 stanovnika iz odmazde za partizanski napad.
* [[2.3.|2]] - [[4. 3.]] - [[Bitka u Bizmarkovom moru]] - uništen japanski konvoj za Novu Gvineju, stradalo 2.900 Japanaca.
* [[3. 3.]] - Na gomili u londonskoj stanici [[Bethnal Green]] stradalo 173 ljudi, uglavnom žena i dece.
* 3. 3. - Nemačka podmornica greškom potopila brod ''Doggerbank'', jedan preživeo od 365 ljudi na brodu.
* [[4. 3.]] - [[15. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Mrs. Miniver (film)|Mrs. Miniver]]'', ukupno šest nagrada.
* 4 - 6. 3. - [[Grčki pokret otpora]]: u bici kod Fardykambosa je zarobljeno nekoliko stotina italijanskih vojnika, ovog proleća se stvaraju slobodne teritorije.
* [[5. 3.]] - Počinje takozvana [[Rurska bitka]], petomesečno savezničko bombardovanje [[Rur]]a.
* 5. 3. - Štrajk u FIAT-ovoj torinskoj fabrici Mirafiori, obustave rada se šire severom Italije&lt;ref&gt;[https://www.jacobinmag.com/2018/03/italy-fascism-fiat-strike-pci The Strike Against Fear]. jacobinmag.com&lt;/ref&gt;.
* 5. 3. - Generalni štrajk u [[Atina|Atini]] sprečava mobilizaciju grčkih radnika.
* [[6. 3.]] - Bitka kod Medeninea, Operacija Capri, poslednja je [[Erwin Rommel|Romelova]] bitka u Africi: neuspelo ometanje očekivane savezničke ofanzive na [[Maretska linija|Maretsku liniju]] u južnom Tunisu.
* [[7. 3.]] - '''[[Bitka na Neretvi]]''' (Operacija Weiss III): partizanske snage počele prelaz preko [[Neretva|Neretve]] kod sela Jablanice.
* [[9. 3.|9]] - [[12. 3.]] - Masakr u Changjiao: Japanci ubili preko 30.000 kineskih civila.
* [[10. 3.]] - [[Martovski pregovori]] u [[Gornji Vakuf|G. Vakufu]] između partizanskih i nemačkih predstavnika o razmeni zarobljenika; partizani nude primirje, &quot;NOVJ smatra četnike kao glavnog neprijatelja&quot; (delegati u Zagrebu 20-25.3.).
* [[11. 3.]] - Preko 7.300 Jevreja iz Skoplja, Štipa i Bitolja (područja pod bugarskom okupacijom) zatočeno da bi kasnije tokom meseca bili poslani u Treblinku.
* [[12. 3.]] - Crvena armija oslobodila [[Vjazma|Vjazmu]] (→ &quot;Zvezdana bajka o Vjazmi&quot; [[Mira Alečković|Mire Alečković]]).
* 12 - 14. 3. - Prve grupe beogradskih mladića odlaze na četvoromesečni obavezni rad.&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/2017/mid/2017-0149.jpg &quot;Srpski narod&quot;, 6. mart 1943]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/2017/mid/2017-0166.jpg &quot;Srpski narod&quot;, 13. mart 1943]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1316/mid/1316-0220.jpg &quot;Kolo&quot;, 20. mart 1943]&lt;/ref&gt; (u Bor&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1316/mid/1316-0266.jpg &quot;Kolo&quot;, 3. april 1943] i [http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1316/mid/1316-0546.jpg 10. jul, str. 10] i [http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1316/mid/1316-0547.jpg str. 11]&lt;/ref&gt; i Gornjačku klisuru&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1316/mid/1316-0380.jpg &quot;Kolo&quot;, 15. maj 1943]&lt;/ref&gt;).
* [[13. 3.]] - Pokušaj atentata na Hitlera, u organizaciji gen. [[Henning von Tresckow|von Tresckowa]], putem eksplozivne boce likera nije uspeo.
* [[15. 3.]] - [[Treća bitka za Harkov]] se okončava nemačkim uspehom: Sovjeti opet izgubili [[Harkov]] a [[Bjelgorod]] 18-og - poslednji veći nemački uspeh na Istočnom frontu.
* [[16.3.|16]] - [[19. 3.]] - Vrhunac [[Druga bitka za Atlantik|Bitke za Atlantik]]: dva konvoja sa 90 teretnih i 16 eskortnih brodova pod napadom &quot;Vučjeg čopora&quot; od 38 nemačkih podmornica - potopljena 22 broda uz gubitak jedne podmornice.
* [[17. 3.]] - [[Kraljevina Bugarska|Bugarski]] parlament glasao protiv deportacije bugarskih Jevreja (iz predratne Bugarske, iz okupirane Makedonije i Trakije su deportovani istog meseca).
* [[20. 3.]] - Prvi od 19 konvoja solunskih Jevreja kreće za Aušvic i druge logore - 50.000 ljudi do avgusta.
* [[22. 3.]] - [[Masakr u Hatinu|Hatinjski masakr]]: u Belorusiji spaljeno selo i ubijeno 156 od 160 stanovnika iz odmazde za četiri nemačka oficira.
* [[23. 3.]] - Izbori za Folketing u okupiranoj Danskoj: najviše glasova za socijaldemokrate, samo 2,1% za naciste.
* [[27. 3.]] - Eskortni nosač aviona ''HMS Dasher'' eksplodirao usled nepažnje u [[Firth of Clyde]], stradalo 379 od of 528 članova posade.
* [[28. 3.]] - U napuljskoj luci eksplodirao brod sa municijom ''Caterina Costa'', velika materijalna šteta i možda 600 mrtvih.
* 28. 3. - [[Bitka na Maretskoj liniji]]: saveznički proboj u južnom Tunisu.
* mart - maj - [[Ofanziva NOVJ u Lici 1943.]].

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1978-070-04A, Amin al Husseini bei bosnischen SS-Freiwilligen.jpg|mini|250px|[[Muhamed Amin al-Huseini|Muftija]] i [[Handžar-divizija]] (nov. 1943)]]
* [[1. 4.|1]] - [[11. 4.]] - Veliki muftija jerusalimski [[Muhamed Amin al-Huseini]] u poseti NDH (Zagreb, Banja Luka, Sarajevo)&lt;ref&gt;[https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/slike/muftija-u-posjeti-sarajevo/ Muftija u posjeti - Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190515170339/https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/slike/muftija-u-posjeti-sarajevo/ |date=2019-05-15 }}. handzar.jimdo.com&lt;/ref&gt; radi podrške regrutacije muslimana za [[Handžar-divizija|Handžar-diviziju]].
* [[4. 4.]] - Amerikanci bombarduju [[Renault]]ove fabrike u [[Boulogne-Billancourt]]u.
* [[5. 4.]] - [[Poon Lim]] spasen pored Brazila nakon 133 dana na splavu.
* [[6. 4.]] - Objavljen &quot;[[Mali princ]]&quot;. [[Antoine de Saint-Exupéry]] se kasnije tokom meseca priključuje vazduhoplovstvu [[Slobodna Francuska|Slobodnih Francuza]].
* [[12. 4.]] - [[Martin Bormann]] imenovan za Vođinog ličnog sekretara, čime je ozvaničena njegova kontrola nad domaćim poslovima u Nemačkoj.
* [[13. 4.]] - Nemci objavili pronalazak [[Katinjski masakr|masovnih grobnica]] u Katinjskoj šumi kod [[Smolensk]]a.
* [[16. 4.]] - [[Bitka kod Šušnjara]]: slavonski partizani porazili ustaško-domobranske snage na Papuku.
* 16 - 17. 4. - Sastanak Hitler–[[Miklós Horthy|Horthy]] u Salzburgu: Horthy odbija izručenje mađarskih Jevreja.
* [[17. 4.]] - Kod sela Rudišta, [[Zvornik]], spustila se prva od tri grupe britanskih diverzanata, naših iseljenika iz Kanade.
* [[18. 4.]] - Operacija Vengeance: iznad [[Otok Bougainville|Bougainvilla]] oboren avion sa komandantom japanske mornarice [[Isoroku Yamamoto]]om (u Japanu objavljeno 21. 5.).
[[Datoteka:Boro i ramiz.jpg|mini|150px|[[Boro Vukmirović|Boro]] i [[Ramiz Sadiku|Ramiz]]]]
* [[19. 4.]] - Tri dana nakon slučajnog unosa, i prvog &quot;tripa&quot;, [[Albert Hofmann]] prvi put namerno uzeo [[LSD]] - danas poznato kao ''Bicycle Day''.
* [[19. 4.]] - [[16. 5.]] - [[Ustanak u Varšavskom getu]].
* [[20. 4.]] - U Landovici kod [[Prizren]]a streljani [[Boro Vukmirović]] i [[Ramiz Sadiku]].
* [[23. 4.]] - Završena Bitka za Longstop Hill, saveznici zauzeli poslednju prirodnu prepreku na putu prema gradu Tunisu.
* [[26. 4.]] - Moskva prekida odnose sa poljskom vladom u egzilu, nakon što su ovi zatražili ispitivanje Katinja.
* 26. 4. - Uskršnji neredi u [[Uppsala|Uppsali]], konfrontacija švedskih nacista, antifašista i policije.
* [[27. 4.]] - [[1. 5.]] - [[Bitka za Brdo 609]] u severozapadnom Tunisu: prva jasna američka pobeda u Severnoj Africi i &quot;sazrevanje američke vojske&quot;.
* [[28. 4.]] - Japanski transporter ''Kamakura Maru'' potopljen nedaleko od Filipina, stradalo  2.035 od 2.500 ljudi na brodu.
* [[30. 4.]] - [[Operacija Mincemeat]]: telo navodnog britanskog oficira sa ratnim planovima ispušteno blizu španske obale - Španci ga pronalaze sutradan a Nemci dobijaju informacije 8. maja.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Stroop Report - Warsaw Ghetto Uprising 06b.jpg|mini|250px|[[Ustanak u Varšavskom getu]]]]
* [[1. 5.]] - Nemački bombarder potopio britanski brod ''SS Erinpura'' kod Bengazija, stradalo preko 800 ljudi, uključujući 140 palestinskih Jevreja iz britanske vojske.
* [[3. 5.]] - Američki general [[Frank Maxwell Andrews]], komandant Evropskog teatra, poginuo u avionskom udesu na Islandu (po njemu je nazvana baza Andrews).
* [[6. 5.]] - Okončana sedmodnevna bitka konvoja ONS 5 sa &quot;[[vučji čopor|vučjim čoporom]]&quot;, prelomnu u [[Druga bitka za Atlantik|Bici za Atlantik]]: potopljeno 12 brodova po cenu 6 podmornica. Nemci su ovog &quot;Crnog maja&quot; izgubili 43 podmornice, četvrtinu ukupnog broja.
* [[7. 5.]] - Saveznici zauzeli [[Tunis (grad)|Tunis]] i [[Bizerta|Bizertu]].
* 7. 5. - Objavljen [[Ayn Rand]]in roman ''[[The Fountainhead]]''.
* [[9. 5.]] - Sveslovenski sastanak u Moskvi, poziv na formiranje &quot;narodnooslobodilačkih armija&quot;.
* [[12. 5.]] - Potvrda uspeha Operacije Mincemeat: Britanci presreli nemačku poruku u kojoj se najavljuje saveznička invazija na Balkanu (Grčkoj). Nemci već ovog meseca pojačavaju svoje položaje na Sardiniji i u Grčkoj, na račun Sicilije.
* 12 - 25. 5. - Washingtonska konferencija (Trident): podržano iskrcavanje u Siciliji, a u Normandiji odloženo za godinu dana.
[[Datoteka:Gromalia prisoner of war camp.jpg|mini|200px|Zarobljeni u Tunisu]]
* [[13. 5.]] - Kraj [[Severnoafrička kampanja|Severnoafričke kampanje]]: nemački [[Afrički korpus]] i italijanske snage se predale saveznicima u Tunisu - preko 230.000 ljudi, zbog čega se ovakav ishod naziva i &quot;Tunisgrad&quot; (~ Staljingrad).
* [[14. 5.]] - Nemci razoružali 2.000 [[Pavle Đurišić|Đurišićevih]] četnika u [[Kolašin]]u, Italijani protestuju.
* 14. 5. - Francuzi smenili tuniskog bega [[Muhammad VII al-Munsif|Muhammada VII al-Munsifa]] i poslali ga na Madagaskar, nasleđuje ga [[Muhammad VIII al-Amin]] (poslednji beg, do 1956).
* [[15. 5.]] - Počinje '''[[Operacija Schwarz]]''' ([[Bitka na Sutjesci]], &quot;[[Peta neprijateljska ofanziva]]&quot;) - svi protiv partizana, Nemci i protiv četnika.
* 15. 5. - U probi [[šišmiš-bomba|šišmiš-bombe]] kod [[Carlsbad, New Mexico]] izgorela skoro cela baza.
* [[16. 5.]] - Ugušen [[ustanak u Varšavskom getu]].
* [[16.5.|16]]-[[17. 5.]] - [[Operacija Chastise]] - britanska avijacija srušila dve i oštetila jednu branu u nemačkom [[Rur]]u upotrebom namenski izrađenih odskakajućih bombi, što izaziva poplave i pogibiju velikog broja civila i zarobljenika.
* 19-22. 5. - Prepiska Hitler-Musolini, ovaj drugi prekinuo snabdevanje četnika (prema dogovoru od februara)&lt;ref&gt;Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije&lt;/ref&gt;.
[[Datoteka:WWII, Europw, Germany, &quot;German POWs - German yells for help after his submarine is sunk in the Atlantic by U.S. Coast... - NARA - 195468.jpg|mini|220px|Bitka na Atlantiku: &quot;Crni maj&quot; za nemačke podmornice]]
[[Datoteka:Medal, campaign (AM 55229-1).jpg|80px|left|mini|[[Atlantska zvezda]]]]
* [[20. 5.]] - Crni maj: opozvan napad nemačkih podmornica na atlantski konvoj SC 130, koji prolazi bez gubitaka, dok su Nemci ovog meseca izgubili 43 podmornice, 34 u Atlantiku - za koje je [[Druga bitka za Atlantik|bitka praktično izgubljena]].
* [[21. 5.]] - Partizani nakratko zauzeli [[Manđelos]] kod Sr. Mitrovice, ustaše se vratile i opustošile mesto.
* [[22. 5.]] - U [[Moskva|Moskvi]] objavljeno raspuštanje [[Kominterna|Kominterne]] (efektivno od 10. 6.).
* 22 - 24. 5. - [[Operacija Farrier]] (&quot;Potkivač&quot;) ili Prepad na [[Mljet]]: britanski komandosi se iskrcali na otok, ali nisu mogli naći Nijemce&lt;ref&gt;[http://codenames.info/operation/farrier/ Operation Farrier]. codenames.info&lt;/ref&gt;.
* [[23. 5.]] - RAF bacio 2.000 tona bombi na [[Dortmund]].
* [[24. 5.]] - [[Josef Mengele]] postao glavni lekar u [[Aušvic]]u.
* [[28. 5.]] - Vrhovnom štabu se pridružila britanska misija ([[William Deakin|Dikin]] i Stjuart, operacija ''Typical'').
* 28. 5. - &quot;Ibarski telegram&quot; - Britanci zahtevaju od Draže Mihailovića da povuče snage na istok od Ibra, on odbija, zahtev povučen.
* 29-30. 5. - Bombardovanje [[Wuppertal]]a stvara vatrenu oluju i 3.500 žrtava.
* [[30. 5.]] - [[Aleutska kampanja]]: [[Bitka za Attu]] završena nakon 19 dana: većina japanskih vojnika poginula u brutalnim borbama na [[Aleutska ostrva|aleutskom]] ostrvu [[Attu]].

=== Jun/Juni/Lipanj ===
 {{multiple image
 | footer = [[Bitka na Sutjesci]]
 | image1 = Tito and Ivan Ribar in 1943.jpg
 | caption1 = [[Ivan Ribar]] i [[Tito]]
 | width1 = 160
 | image2 = Sava Kovačević.jpg
 | caption2 = [[Sava Kovačević]]
 | width2 = 180
 }}
* [[1. 6.]] - BOAC Flight 777: iznad Biskajskog zaliva oboren putnički avion, poginuo glumac [[Leslie Howard]].
* 1. i 3. 6. - Sukobi partizana sa [[Srpska državna straža|SDS]] u [[Razbojna|Razbojni]] kod Kruševca i između [[Dučina|Dučine]] i [[Rogača (Sopot)|Rogače]] kod Sopota.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/53_30.pdf Hronologija NOR, jun 1943], PDF, str. 16. znaci.net&lt;/ref&gt; (sahrana stražara na beogradskom Novom groblju 6. 6.&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1316/mid/1316-0473.jpg &quot;Kolo&quot;, 12. jun 1943]&lt;/ref&gt;).
* [[3. 6.]] - Osnovan [[Francuski komitet nacionalnog oslobođenja]], privremena vlada [[Slobodna Francuska|Slobodne Francuske]], na čelu generali [[Henri Giraud]] i [[Charles de Gaulle]] (od novembra samo de Gaulle).
* [[4. 6.]] - [[Revolucija iz '43 (Argentina)|Revolucija iz '43]]. označava kraj [[Neslavno desetljeće|Neslavnog desetljeća]] u Argentini, među učesnicima je i [[Juan Perón]] koji u novembru postaje ministar rada (predsednik 1946-55 i 1973-74).
* 4. 6. - Nakon nekoliko incidenata, počinju [[Zoot Suit Riots]] u Los Angelesu: vojna lica napadaju mlade Meksikance koji nose ''[[zoot suit]]s'', napravljene od mnogo tekstila.
* [[8. 6.]] - Japanski bojni brod ''Mutsu'' uništen slučajnom eksplozijom u Hirošimskom zalivu, 1121 poginuli.
* [[9. 6.]] - [[Tito]] ranjen tokom Bitke na Sutjesci, poginuo kap. [[Bil Stjuart]].
[[Datoteka:Druga proleterska divizija na Sutjesci.jpg|mini|240px|[[Druga proleterska divizija]] na Sutjesci]]
* [[10. 6.]] - Prva proleterska udarna divizija kod Balinovca samoinicijativno razbila delove nemačke 369. legionarske divizije i stvorila uslove za proboj Glavne operativne grupe, koji je uporno branjen na Ljubinom grobu i Košuru. Treća divizija ostala u obruču.
* 10. 6. - Masakr u Distomou: SS-ovci ubili 214 ljudi u grčkom selu.
* [[11. 6.]] - Operacija Corkscrew: nakon 19 dana bombardovanja, Britanci zauzimaju ostrvo [[Pantelleria]] bez otpora. Dva dana kasnije i [[Linosa|Linosu]] i [[Lampione]].
* [[13. 6.]] - Glavnina Treće udarne divizije, uz velike gubitke, se probila kod Tjentišta; poginuo [[Savo Kovačević]] i još 10 narodnih heroja, Nemci ubili većinu zaostalih ranjenika.
[[Datoteka:Nazor u partizanima.jpg|mini|220px|[[Vladimir Nazor]], predsjednik [[ZAVNOH]]-a]]
* 13. 6. - U [[Otočac|Otočcu]] osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]] (ZAVNOH), predsjednik je [[Vladimir Nazor]].
* [[14. 6.]] - [[Direktiva Pointblank]] usmerava savezničko bombardovanje prvenstveno na avio-industriju (→ [[Kombinovana bombarderska ofanziva]]).
* [[15. 6.]] - Završena [[Bitka na Sutjesci]] (tj. operacija &quot;Švarc&quot;) - partizanska glavnina se probila iz nemačkog obruča na planinu Jahorinu.
* [[17. 6.]] - Napad Rasinskog partizanskog odreda na dva kamiona nemačkih vojnika blizu Kruševca - osam poginulih i sedam ranjenih Nemaca, za šta je naređeno streljanje 575 talaca, streljanja su vršena 29. juna u Jajincima i na Bagdali kod Kruševca&lt;ref&gt;Radanović, Milan (29/08/2015). [http://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Viktimizacija zločinaca]. pescanik.net&lt;/ref&gt; ([[Slobodište]]).
* [[20. 6.]] - Smotra srednjoškolske omladine u Beogradu.&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1316/mid/1316-0500.jpg &quot;Kolo&quot;, 26. jun 1943]&lt;/ref&gt;
* 20 - 22. 6. - Rasni neredi u Detroitu, 34 mrtvih
* 20. 6. - Amerikanci započinju kampanju za [[otoci New Georgia|otoke New Georgia]], dio [[Solomonski Otoci|Solomonskih Otoka]] (do oktobra), dio [[Operacija Cartwheel|operacije Cartwheel]], usmjerene prema [[Rabaul]]u.
* [[21. 6.]] - U Lyonu uhapšen [[Jean Moulin]] i još nekoliko lidera francuskog pokreta otpora.
[[Datoteka:Слободиште 15.JPG|mini|220px|[[Slobodište]], Kruševac]]
* [[21. 6.]] - [[11. 6.]] - [[Operacija Animals]]: kampanja sabotaža u Grčkoj kako bi se skrenula pažnja sa Sicilije (→ [[Operacija Barclay]]).
* [[22. 6.]] - Druga godišnjica napada na SSSR: neradni dan u Beogradu, dva minuta ćutanja i zaustavljenog saobraćaja, pomen u Sabornoj crkvi palim borcima protiv komunizma&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1316/mid/1316-0514.jpg &quot;Kolo&quot;, 26. jun 1943]&lt;/ref&gt; (→ [[Propaganda Nedićeve vlade]]).
* [[26. 6.]] - Partizani [[Napad NOVJ na Vlasenicu 1943.|razbili posadu NDH u Vlasenici]].
* 26. 6. - [[Miloš Trifunović (političar)|Miloš Trifunović]] je novi predsednik izbegličke vlade, nakon [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]] (do avgusta).
* [[29. 6.]] - Papina enciklika ''[[Mystici corporis Christi]]'': crkva je &quot;mistično tijelo Kristovo&quot;.
* [[30. 6.]]? - Kod Kladnja spuštena prva saveznička pošiljka sanitetskog materijala za NOV i POJ.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Rumunski ministar ino. poslova [[Mihai Antonescu]] u poseti Mussoliniju, predlaže povlačenje Italije, Rumunije, Mađarske i Finske iz Osovine.
* [[4. 7.]] - U avionskoj nesreći kod Gibraltara gine gen. [[Władysław Sikorski]], čelnik poljske izbegličke vlade.
 {{multiple image
 | footer = [[Kurska bitka]]
 | image1 = Bundesarchiv Bild 101III-Zschaeckel-206-35, Schlacht um Kursk, Panzer VI (Tiger I).jpg
 | caption1 = 
 | width1 = 160
 | image2 = Soviet troops and T-34 tanks counterattacking Kursk Voronezh Front July 1943.jpg
 | caption2 = 
 | width2 = 180
 }}
* [[5. 7.]] - '''[[Kurska bitka]]''' počinje nemačkim Poduhvatom ''Zitadelle'' protiv [[Kursk]]e izbočine.
* 5. 7. - NOVJ privremeno [[Napad NOVJ na Zvornik 1943.|zauzima Zvornik]].
* [[7. 7.]] - Na Bahamima ubijen bogati preduzetnik [[Harry Oakes]].
* [[10. 7.]] - Operacija Husky - '''[[Saveznička invazija Sicilije]]'''.
* 10. 7. - [[Narodnooslobodilačka borba Albanije]]: osnovana Nacionalna oslobodilačka vojska Albanije.
* [[11. 7.]] - Vrhunac [[Volinjski pokolj|Volinjskog pokolja]] etničkih Poljaka od strane nacionalističke [[Ukrajinska ustanička armija|Ukrajinske ustaničke armije]].
* [[12. 7.]] - Operacija Kutuzov, prva od dve sovjetske protivofanzive kod Kurska, sa severne strane. Istog dana [[Bitka kod Prohorovke]] - nerešeno.
[[Datoteka:The British Army in Sicily 1943 NA4940.jpg|mini|250px|[[Saveznička invazija Sicilije]]: Britanci pozdravljeni u jednom gradiću]]
* [[15. 7.]] - &quot;Slobodni dom&quot;, glasilo HSS na slobodnoj teritoriji.
* [[16. 7.]] - U luci Alžir eksplodirao teretnjak ''Bjørkhaug'' koji je tovario nemačke mine - stotine poginulih.
* [[17. 7.]] - Hitler prekida operaciju Citadela i šalje deo snaga u Italiju.
* [[19. 7.]] - Partizanska [[Zaseda kod Lepenice 1943.|zaseda kod Lepenice]] nedaleko od Sarajeva, teški gubici [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]].
* 19. 7. - Saveznici prvi put bombarduju [[Rim]].
* 19. 7. - Mussolini se sastao s Hitlerom kod Feltrea (tj. [[Belluno|Belluna]]) - ne usuđuje se pomenuti izlazak iz rata.
* [[21. 7.]] - Izdate poternice na 100.000 rajhsmaraka za Titom i Dražom Mihailovićem.
* [[22. 7.]] - [[George S. Patton|Pattonova]] Sedma armija ušla u [[Palermo]].
* 22. 7. - Potopljen japanski nosač hidroaviona ''Nisshin'', stradalo preko 1.000 članova posade i prevoženih vojnika.
* [[24. 7.]] - Počinje [[Operacija Gomorrah]] (do novembra) - razorno bombardovanje [[Hamburg]]a. Britanci prvi put koriste sistem ''Window'', aluminijumske trake za ometanje radara.
[[Datoteka:Hamburg, Royal Air Force Bomber Command, 1942-1945 C3677.jpg|mini|200px|Bombardovanje Hamburga]]
* [[25. 7.]] - Pošto je Veliko fašističko veće sinoć glasalo za njegovu smenu, [[Benito Mussolini]] je smenjen od kralja i uhapšen. Novi predsednik vlade je gen. [[Pietro Badoglio]].
* 27/[[28. 7.]] - Preko 30.000 ljudi stradalo od vatrene oluje u Hamburgu.
* 28. 7. - Japanci neopaženo napustili aleutsko ostrvo [[Kiska]] (saveznici stižu 15. 8.).
* [[31. 7.]] - Vojvoda od Aoste, &quot;[[Tomislav II]]&quot;, odrekao se hrvatskog prijestolja.
* srpanj - Pokušaj atentata na pročelnika Glavnog stožera domobranstva, generala [[Ivan Prpić (general)|Ivana Prpića]], smatra se u organizaciji [[Ivo Herenčić|Ive Herenčića]].

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Operacija Tidal Wave]]: Amerikanci bombarduju rafinerije nafte u rumunskom [[Ploiești]]-u - gube 53 aviona i 660 članova posade, a šteta je manja od željene (→ [[Naftna kampanja Drugog svetskog rata]]). 
* 1. 8. - [[Datoteka:Flag of the State of Burma (1943-45).svg|25px]] Japanci proglasili [[Država Burma|Državu Burma]].
* 1 - 2. 8. - Rasni neredi u njujorškom [[Harlem]]u.
* [[3. 8.]] - [[Sporazum iz Mukje]] između dva albanska pokreta otpora, ali ga ubrzo odbacuje CK KP Albanije.
* 2. 8. - Torpedni čamac PT-109 budućeg američkog predsednika [[John F. Kennedy|Kenedija]] potopljen naletanjem u Solomonskim ostrvima.
* 2. 8. - Pobuna u logoru [[Treblinka]], oko 70 je uspelo pobeći.
* 3. i 10. 8. - Gen. [[George S. Patton]] u dva navrata ošamario vojnike koji su patili od vrste [[PTSP]] (objavljeno u novembru).
* 3 - 23. 8. - Operacija Polkovodec Rumjancev, tj. [[Bjelgorodsko-Harkovska ofanziva]].
* [[5. 8.]] - Operacija Kutuzov: Sovjeti povratili [[Orel]].
* [[7. 8.]] - Crvena armija počinje [[Smolenska operacija (1943)|Smolensku operaciju]] (do oktobra).
* [[9. 8.]] - Talijanski fašistički okupatori zapalili 6 bračkih mjesta, a [[Selca]] su gorila 3 dana.
* [[10. 8.]] - [[Božidar Purić]] novi predsednik izbegličke vlade
* 10/[[11. 8.]] - Partizanski [[Napad na aerodrom Rajlovac 1943.|napad na aerodrom Rajlovac]] kod Sarajeva.
* [[13. 8.]] - Nakon nekoliko upozorenja, nastavlja se bombardovanje Italije. Prvi put gađana meta u Austriji, kao i Berlin prvi put od maja.
* [[15. 8.]] - Ukazom Vrhovnog štaba NOV i POJ uspostavljena prva odlikovanja u [[NOVJ]]: ordeni [[Orden narodnog heroja|narodnog heroja]], [[Orden partizanske zvijezde|partizanske zvijezde]], [[Orden narodnog oslobođenja|narodnog oslobođenja]], [[Orden za hrabrost|za hrabrost]] te [[Orden bratstva i jedinstva|bratstva i jedinstva]], kao i [[Medalja za hrabrost (SFRJ)|Medalja za hrabrost]].
* 16. 8. - Veliki narodni zbor u Kruševcu u organizaciji Nedićeve vlade, protiv Draže Mihailovića i Londona.&lt;ref&gt;&quot;Srpski narod&quot;, 21. avgust 1943, [http://ubsm.bg.ac.rs/ID/2017/mid/2017-0520.jpg str. 1], [http://ubsm.bg.ac.rs/ID/2017/mid/2017-0521.jpg str. 2] i [http://ubsm.bg.ac.rs/ID/2017/mid/2017-0522.jpg str. 3]&lt;/ref&gt;. Slični skupovi, za &quot;mir i red&quot; i &quot;protiv prolivanja srpske krvi&quot; se zatim organizuju i u drugim mestima.
[[Datoteka:Allied-soldiers-sight-Italys-mainland-1943-352039874629.jpg|mini|250px|Saveznički vojnici posmatraju italijansko kopno iz [[Messina|Messine]]]]
* [[17. 8.]] - Spajanjem američke i britanske armije u [[Mesina|Mesini]] (Paton i Montgomeri), završeno osvajanje [[Sicilija|Sicilije]].
* 17. 8. - Bombarderska [[Schweinfurtsko–Regensburška misija]] protiv fabrike kuglagera odn. aviona Messerschmitt – veliki gubici aviona, šteta na zemlji ubrzo nadoknađena.
* 17/[[18. 8.]] - [[Operacija Crossbow]] protiv nemačkih dalekometnih oružja počinje Operacijom Hydra, bombardovanjem istraživačkog centra u [[Peenemünde]]u - razvoj rakete [[V-2]] je usporen za 6-8 nedelja.
* [[19. 8.]] - Kvebečki sporazum SAD i UK o saradnji u razvoju nuklearne energije i oružja.
* [[23. 8.]] - [[Kurska bitka]] okončana ozbiljnim strateškim porazom Vermahta; Crvena armija oslobodila [[Harkov]]. Sledi četvoromesečna [[Dnjeparska bitka]] za oslobođenje istočne obale te reke.
* [[24. 8.]] - [[Hermann Neubacher]] imenovan za [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentropovog]] specijalnog predstavnika za jugoistočnu Evropu. On će formulisati plan koji predlaže, između ostalog, priključenje Crne Gore Srbiji, ali u Berlinu prihvaćeno samo otvaranje Beogradskog univerziteta.
* 24/[[25. 8.]] - Partizani [[Napad NOVJ na Bugojno 1943.|zauzeli Bugojno]].
* 25. 8. - Nemačko protivbrodsko oružje [[Henschel Hs 293]] je prva vođena raketa upotrebljena u borbi.
* 27/28. 8. - Na tajnom sastanku u Milanu, [[Altiero Spinelli]] i saradnici osnovali [[Evropski federalistički pokret]].
* [[28. 8.]] - [[Kraljevina Bugarska|Bugarski]] car [[Boris III]] (49) umro ubrzo nakon sastanka sa Hitlerom, na kome je odbio i ulazak u rat sa SSSR i deportaciju Jevreja - nasleđuje ga 6-godišnji [[Simeon II]].
* [[29. 8.]] - Nemci raspustili vladu okupirane [[Danska|Danske]] jer se ne može nositi sa talasom štrajkova, uvedeno ratno stanje i preduzeta Operacija Safari razoružanja danskih oružanih snaga - mornarica potopila 32 broda a Nemci uzeli 14.
* 29. 8. - Zbor povodom dvogodišnjice [[Milan Nedić|Nedićeve]] vlade u Kragujevcu: vodi se politika &quot;štednje srpske krvi&quot;.&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1316/mid/1316-0682.jpg &quot;Kolo&quot;, 4. sept. 1943]&lt;/ref&gt;
* avgust? - Gen. [[Hans-Gustav Felber]] postao vojni komandant Jugoistoka i Vojni zapovednik Srbije.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Avion [[Grumman F6F]] Hellcat u prvoj borbenoj akciji.
* [[3. 9.]] - [[Saveznička invazija Italije]] počinje operacijom Baytown - [[Bernard Montgomery|Montgomeryjeve]] snage se iskrcavaju kod [[Reggio Calabria|Reggia]] uz slab otpor. Istog dana je potpisano Primirje iz Cassibilea, objavljeno pet dana kasnije.
 {{multiple image
 | footer = 
 | image1 = Odlazak Splićana u partizane 1943.jpg
 | caption1 = [[Bitka za Split 1943.|Bitka za Split]]
 | width1 = 160
 | image2 = Bundesarchiv Bild 101I-049-1553-31, Jugoslawien, Split, Flaggenwechsel.jpg
 | caption2 = [[Operacija Achse]] u Splitu
 | width2 = 180
 }}
* [[8. 9.]] - '''[[Kapitulacija Italije]]''' objavljena u 19:30. Partizani privremeno [[Bitka za Split 1943.|oslobađaju Split]] i tamošnje ogromno skladište. Partizani narednih dana razoružavaju veći deo italijanske vojske u Jugoslaviji, dolazi do narodnog ustanka od Dalmacije do Istre.
* 8. 9. - Savezničko bombardovanje nemačkog i italijanskog štaba u [[Frascati]]ju u 12:10, stradalo 485 civila.
* 8. 9. - Nemačka [[Operacija Achse]], posedanja italijanske vojne zone. Istog dana saveznici započinju [[Dodekaneska kampanja|Dodekanesku kampanju]], koja se u novembru završava nemačkom pobedom.
* 8. 9. - Crvena armija povratila Staljino/[[Donjeck]].
* 8. 9. - [[Patrijarh moskovski Sergije]] izabran na osnovu sporazuma [[RPC]] sa Staljinom: crkva dobija ustupke u zamenu za lojalnost, nalazi se pod kontrolom tajne službe.
* 8. 9. - Nemci na Istočnom frontu započinju gradnju [[Linija Panther–Wotan|Linije Panther–Wotan]] ili &quot;Istočnog zida&quot;.
[[Datoteka:Invasionofitaly1943.jpg|mini|200px|[[Saveznička invazija Italije]]]]
* [[9. 9.]] - [[Operacija Avalanche]] kod [[Salerno|Salerna]] je glavna saveznička invazija Italije, istog dana i [[Operacija Slapstick]], iskrcavanje kod [[Taranto|Taranta]].
* 9. 9. - Nemci potopili, vođenom bombom [[Fritz X]], italijanski [[Bojni brod Roma (1940)|bojni brod Roma]] u [[Prolaz Bonifacio|prolazu Bonifacio]], zvanično je stradalo 1.253 ljudi, odn. 1.393, uključujući komandanta mornarice Carla Bergaminija. Italijani i Nemci se sukobljavaju i na moru kod Bastije i na Rodosu kojeg Nemci zauzimaju 11-og.
* 9. 9. - [[Ajaccio]] na Korzici je prvi oslobođeni francuski grad - na ostrvu je izbio ustanak protiv nemačke okupacije, koja zamenjuje italijansku.
* [[9. 9.]] - [[10. 10.]] - Jugoslovenski partizani razoružavaju 10. italijansku diviziju, dve divizije im se pridružuju.
* [[10. 9.]] - Nijemci uspostavili [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]] (OZJP) sa sjedištem u Trstu, kao i [[Operativna zona Alpenvorland|Operativnu zonu Alpenvorland]] u Bolcanu. Šef policije u OZJP je zločinac [[Odilo Globocnik]].
* 10. 9. - Ante Pavelić daje izjave o razrješenju [[Rimski ugovori između Italije i NDH|Rimskih ugovora]] i o ništetnosi označenja kralja.
* 10. 9. - &quot;Čajanka gospođe Solf&quot;: putem agenta-provokatora otkriven [[Solfov kružok]] protivnika nacizma, što dogodine vodi i rasturanju vojne obaveštajne službe [[Abwehr]].
* [[12. 9.]] - [[Operacija Eiche]] - Nemci spektakularno oslobađaju [[Benito Mussolini|Mussolinija]] iz pritvora na [[Gran Sasso|Gran Sassu]].
* [[14. 9.]] - [[Datoteka:Flag of Albania (1943-1944).svg|25px]] U [[Kraljevina Albanija (1943—1944)|Albaniji]], sada pod nemačkom okupacijom, proglašena vlada - [[Ibrahim Biçakçiu]] (iz Elbasana), [[Bedri Pejani]] (Peć) i [[Xhafer Deva]] (Mitrovica).
* 14 - 16. 9. - [[Viannoski masakri]]: u nemačkim represalijama ubijeno preko 500 ljudi na Kritu.
* 14. 9. - 4. 10. - [[Bitka kod Drashovice]], blizu Valone, između albanskog otpora i Nemaca.
* [[septembar]] - Sukob potpukovnika [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] sa Nemcima u Sandžaku.
* [[16. 9.]] - Osnovana [[Druga prizrenska liga]].
* 16. 9. - Oslobođena crnomorska luka [[Novorosijsk]].
* [[17. 9.]] - Britansko-američka vojna misija na oslobođenoj teritoriji u Bosanskoj krajini ([[Ficroj Maklin]]).
* 17. 9. - Pobuna u &quot;[[Handžar divizija|Handžar diviziji]]&quot; na obuci u francuskom mestu [[Villefranche-de-Rouergue]] (brzo ugušena).
* [[18. 9.]] - Milan Nedić primljen kod Hitlera i Ribentropa.&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1316/mid/1316-0730.jpg &quot;Kolo&quot;, 25. sept. 1943]&lt;/ref&gt;
* 18. 9. - Dovršeno nemačko povlačenje sa Sardinije na Korziku, koju takođe napuštaju do 4. oktobra.
* [[19. 9.]] - [[Bitka za Turjak]]: slovenački partizani zauzimaju zamak od domaćih antikomunista.
* 19 - 23. 9. - [[Druga bitka za Atlantik|Bitka za Atlantik]]: nemačka jesenja ofanziva postiže početni uspeh akustičkim torpedom ''Zaunkönig'' - potopili su po tri trgovačka i ratna broda u konvojima ONS 18/ON 202, ali saveznici ubrzo nalaze kontramere.
* [[19. 9.]] - [[27. 10.]] - [[Srem u Narodnooslobodilačkoj borbi#Nemačka ofanziva u Sremu 1943.|Nemačko-domobransko-kozačke operacije]] protiv NOV i PO Vojvodine u Sremu.
* [[20. 9.]] - [[ZAVNOH]] donosi Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Istog dana i Vlada NDH jednostrano priključuje Splita, Kotora, Zadra, Rijeke i hrvatskog dijela Istre.
* [[21. 9.|21]] - [[26. 9.]] - [[Kefalonijski masakr]]: Nemci ubili preko 5.000 italijanskih zarobljenika iz divizije Acqui koja je pružila otpor razoružavanju (1.315 je poginulo u borbi i još 3.000 se utopilo u potopljenim brodovima nakon predaje, tema romana i filma &quot;Mandolina kapetana Corellija&quot;).
* [[22. 9.]] - [[Leon Rupnik]] imenovan za predsjednika uprave u [[Ljubljanska pokrajina|Ljubljanskoj pokrajini]], dva dana kasnije objavljen osnutak [[Slovensko domobranstvo|Slovenskog domobranstva]].
* 22. 9. - Ubijen generalni komesar Belorusije [[Wilhelm Kube]].
* 22. 9. - Operacija Suorce: nemački bojni brod ''Tirpitz'' teško oštećen mini-podmornicom u Norveškoj.
* 22. 9. - Na severoistočnoj Papui počinje Kampanja na poluostrvu Huon (do marta).
[[Datoteka:Italian Social Republic 1943 Map.png|mini|220px|&quot;[[Italijanska Socijalna Republika]]&quot;]]
* [[23. 9.]] - Proglašena &quot;[[Italijanska Socijalna Republika]]&quot; (naziv od 25. 11.), marionetska tvorevina na čelu sa Musolinijem.
* [[25. 9.]] - [[Operacija Istra]] (&quot;Romelova ofenziva&quot;): Nijemci razbijaju glavne partizanske jedinice u Istri, zatim prelaze u Gorski kotar (→ &quot;[[Šesta neprijateljska ofanziva]]&quot;).
* [[25. 9.]] - Crvena armija oslobodila [[Smolensk]]. Ovom operacijom je definitivno otklonjena pretnja Moskvi.
* [[26. 9.]] - Operacija Jaywick: komandosi potopili sedam brodova u japanskoj luci Singapur - ne znajući o čemu se radi, Japanci odgovaraju represalijama (Incident Duplog Desetog).
* 27-[[30. 9.]] - [[Četiri napuljska dana]] - građani [[Napulj]]a se oslobodili nemačke okupacije, dan pre dolaska Amerikanaca.
* [[29. 9.]] - [[Prva tuzlanska operacija NOVJ]], [[Tuzla|grad]] privremeno oslobođen.
* 29. 9. - Oslobođen [[Kremenčuk]] na obali Dnjepra.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Šesta neprijateljska ofanziva.jpg|mini|250px|[[Šesta neprijateljska ofanziva]], do januara]]
* [[1. 10.]] - Britanci zauzimaju [[Foggia|Foggiu]], u čijoj okolini će se nalaziti veliki broj vojnih aerodroma, ''[[Foggia Airfield Complex]]''.
* [[2. 10.]] - Oslobođena [[Tuzla]] (do 11. 11.).
* 2. 10. - Planirana deportacija 8.000 [[Danska|danskih]] Židova nije uspjela jer su pripadnici danskog pokreta otpora većinu zemljaka odveli na sigurno u [[Švedska|Švedsku]].
* [[3. 10.]] - Operacija Devon: britanski komandosi zauzimaju [[Termoli]] i izdržavaju trodnevne nemačke napade.
* 3. 10. - Japanci u današnjoj Indoneziji osnovali vojne snage [[Pembela Tanah Air]] (&quot;Branitelji domovine&quot;) protiv moguće savezničke invazije.
* [[4. 10.]] - [[Bitka za Kos]] (Operacija Polarni medved): Nemci zauzimaju ostrvo od Italijana i Britanaca.
* 4. 10. - Bombardovanje [[Frankfurt]]a, pogođeno sklonište dečije bolnice - 529 stradalih, od čega 90 dece.
* 4. i 6. 10. - [[Posenski govori]]: [[Heinrich Himmler]] se obraća SS oficirima odn. partijskim zvaničnicima i objašnjava rasnu politiku i Konačno rešenje.
* oktobar - U Nedićevoj Srbiji doneta Uredba o suzbijanju nepismenosti - organizovaće se analfabetski tečajevi.&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/2017/mid/2017-0620.jpg &quot;Srpski narod&quot;, 9. okt. 1943]&lt;/ref&gt;
* [[5. 10.]] - [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1943.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni]]: četnici zauzimaju [[Višegrad]], zatim i [[Rogatica|Rogaticu]] 13. oktobra.
* [[7. 10.]] - Nemačke tempirane bombe ubile preko 100 ljudi u Centralnoj pošti u Napulju.
* 10 - [[11. 10.]] - Diverzija NOVJ [[Napad NOVJ na Zenicu 1943.|napadom na Zenicu]].
* [[12. 10.]] - Sastavljen izvršni odbor HSS na slobodnoj teritoriji (lokalni i srednji funkcioneri stranke).
* 12. 10. - Neutralni Portugal stavio Britancima na raspolaganje baze na Azorima, u skladu sa ugovorom o savezu iz [[1373]]!.
* [[13. 10.]] - Prva borba, od Sovjeta organizovane, [[Divizija Košćuško|Divizije Košćuško]], nukleusa posleratne poljske armije (dan poljske armije do [[1989]]).
* 13. 10. - Italija objavila rat Nemačkoj.
* 14 - 17. 10. - [[Operacija Arnim]]: nemačka ofanziva na Frušku Goru. Prve borbe [[1. kozačka divizija (Nemačka)|1. kozačke divizije]], koja će se istaći borbenošću i ratnim zločinima.
* [[14. 10.]] - Pobuna logoraša u [[Logor Sobibor|Sobiboru]], oko 50 ih uspeva pobeći - ostali su ubijeni a logor je zatvoren.
* 14. 10. - Drugi američki napad na fabriku [[kuglager]]a u [[Schweinfurt]]u: izgubili su 77 bombardera i preko 600 ljudi.
* 14. 10. - Japanci proglasili [[Druga Filipinska Republika|Filipinsku Republiku]].
* oktobar - U belgijskom mandatu [[Ruanda-Urundi]] počinje glad Ruzagayura od koje do kraja sledeće godine strada 36 - 50 hiljada ljudi.
[[Datoteka:Eastern Front 1943-08 to 1944-12 de.png|mini|250px|[[Istočni front]]: sovjetski dobici od Kurska do kraja godine (žuto)]]
* [[15. 10.]] - U SSSR formirana [[Divizija Tudor Vladimirescu]] od rumunskih zarobljenika.
* [[16. 10.]] - Rimska racija: nemačka policija hapsi 1.259 Jevreja (252 pušteno) koji završavaju u Aušvicu.
* [[17. 10.]] - Završena [[Burmanska železnica]], kojom Japanci povezuju Bangkok i Rangun - 415 kilometara za godinu dana, po cenu preko 100.000 života civila i savezničkih zarobljenika.
* 18/[[19. 10.]] - Nemački brod teretnjak ''MS Sinfra'' potopljen kod Krita, stradalo oko 2.000 ljudi, uglavnom italijanskih zarobljenika. Od 500 spašenih Italijana polovina streljana zbog napada na stražare.
* [[19. 10.]] - Otkriven antibiotik [[streptomicin]].
* [[20. 10.]] - Savezničko bombardovanje [[Niš]]a&lt;ref&gt;[http://ubsm.bg.ac.rs/ID/1316/mid/1316-0814.jpg &quot;Kolo&quot;, 30. okt. 1943]&lt;/ref&gt; (poginulo 250 civila).
* [[21. 10.]] - [[Napad NOVJ na Sanski Most 1943.|Oslobođen Sanski Most]].
* 21. 10. - Partizanska opsada Ostroga: gen. [[Blažo Đukanović]] streljan nakon predaje, [[Bajo Stanišić]] poginuo.
* 21. 10. - 12. 11. - [[Operacija Provala oblaka]] u Istri, Gorskom kotaru, Primorju i Sloveniji - još jedan udarac partizanskim jedinicama. 
* 21. 10. - Japanci u Singapuru uspostavili &quot;privremenu vladu Slobodne Indije&quot; (''[[Azad Hind]]''), na čelu sa [[Subhas Chandra Bose]]om - on 29. 12. podiže indijsku zastavu u [[Port Blair]]u na Andamanskim ostrvima, ali stvarnu vlast imaju Japanci, koji zlostavljaju indijske nacionaliste.
* 22/[[23. 10.]] - Razorno bombadovanje [[Kassel]]a, manja vatrena oluja. Iste noći pomorska Bitka kod Sept-Îles, poslednja nemačka pomorska pobeda.
* [[23. 10.]] - Crvena armija zauzima [[Melitopolj]] nakon uličnih borbi, dva dana kasnije pada i [[Dnjepropetrovsk]].
* [[27. 10.]] - [[12. 11.]] - [[Bitka za Treasury Islands]] u Solomonima: korak bliže Rabaulu i Bougainvilleu.
* oktobar - novembar - NOVJ neuspešno [[Borbe za Travnik 1943.|napada Travnik]].

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - Završena treća [[Moskovska konferencija]], inostranih ministara - o ubrzanju kraja rata, obnova Austrije u predratnim granicama, o nemačkim ratnim zločinima...
* 1. 11. - Američkim iskrcavanjem počinje [[Bougainvilleska kampanja]], traje do kraja rata.
* [[3. 11.]] - Britansko bombardovanje Podgorice - uništeno 10 nemačkih aviona, oko 150 mrtvih i ranjenih civila.
* 3 - 4. 11. - [[Operacija Erntefest]] (&quot;Žetveni festival&quot;): streljanje 43.000 jevrejskih robovskih radnika u Majdaneku i sublogorima - time se privodi kraju [[operacija Reinhard]], istrebljenje poljskih Jevreja.
* [[5. 11.]] - Osnovan [[Tanjug]] - Telegrafska agencija nove Jugoslavije.
* 5 - 6. 11. - U Tokiju održana [[Konferencija Velike Istočne Azije]] (→ [[panazijanizam]], [[Sfera koprosperiteta Velike Istočne Azije]]).
* [[6. 11.]] - Prestaju streljanja u [[Jajinci]]ma kod Beograda, do aprila ekshumacije i spaljivanje leševa.
[[Datoteka:Kiev Kreschatik after liberation November 1943.jpg|mini|250px|Crvenoarmejci u Kijevu]]
* 6. 11. - [[Bitka za Kijev (1943)|Bitka za Kijev]]: oslobođen [[Kijev]], probijena nemačka linija na [[Dnjepar|Dnjepru]].
* 6 - [[14. 11.]] - [[Napad NOVJ na Viroviticu novembra 1943.]].
* 7. 11. - U [[tuzla|Tuzli]] izašao prvi broj &quot;Fronta slobode&quot;, organa Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) istočne Bosne.
* [[8. 11.]] - NOVJ [[Napad NOVJ na Koprivnicu 1943.|oslobodila Koprivnicu]].
* 8. 11. - Libanska skupština izglasala okončanje [[Francuski mandat u Siriji i Libanu|francuskog mandata]], na šta ovi odgovaraju hapšenjem predsednika i skoro čitave vlade 11-og.
* [[9. 11.]] - U SAD potpisan sporazum o Administraciji Ujedinjenih nacija za pomoć i obnovu ([[UNRRA]]), među 44 potpisnice i Jugoslavija, koja će biti 4. dobitnik pomoći (iza Kine, Poljske i Italije).
* [[10. 11.]] - Radi lakšeg upravljanja okupiranom teritorijom, [[njemačka|njemačke]] vlasti u [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] uspostavile kvislinšku &quot;Narodnu upravu&quot; u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], na čelu sa [[Ljubomir Vuksanović|Ljubom Vuksanovićem]] - zalaže se za savez sa Srbijom.
* [[12. 11.]] - [[Bitka za Leros]]: Nijemci se iskrcavaju na dodekaneški otok i do 16-og savladavaju britanske i talijanske branitelje - rješenje [[Dodekaneška kampanje|Dodekaneške kampanje]].
* [[13. 11.]] - Bitka za Kijev: nemački protivnapad, 20-og povratili Žitomir.
* [[14. 11.]] - [[Veronski kongres (1943)|Veronski kongres]] italijanske fašističke partije: sedma tačka manifesta proglašava Jevreje za strance i neprijatelje, krajem meseca izdato naređenje za hapšenje.
* 14. 11. - [[Bombardovanje Bugarske u Drugom svetskom ratu]]: Sofija je prvi put na meti od Aprilskog rata 1941.
* [[16. 11.]] - Osnovano [[Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja|ZAVNO Crne Gore i Boke]].
* [[18. 11.]] - Počinje vazdušna Bitka za Berlin: 440 aviona britanskog Kraljevskog zrakoplovstva je bombardiralo [[Berlin]] (traje do sledećeg marta, smatra se neuspehom za RAF).
* [[20. 11.]] - Osnovano [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka]].
[[Datoteka:Marine in action at Tarawa.JPEG|mini|200px|[[Bitka za Tarawu]]]]
* [[20.11.|20]] - [[23. 11.]] - [[Bitka za Tarawu]] u [[Gilbertovi otoci|Gilbertovim otocima]], skupa američka pobjeda u prvoj ofenzivi u središnjem Pacifiku.
* [[22. 11.]] - {{flag|Liban}} je nezavisan: pod pritiskom UK, francuski komesar oslobodio uhapšene libanske političare - kraj mandata koji je nad tom državom imala Francuska od 1. jula 1920.
* [[22.11.|22]] - [[26. 11.]] - [[Konferencija u Kairu]] (''Sextant'') - učestvuje [[Chiang Kai-shek]], raspravlja se o Japanu i Aziji - od Japana će se zahtevati bezuslovna predaja i sve teritorije zauzete od 1914.
* [[24. 11.]] - Eskortni nosač ''USS Liscome Bay'' torpedovan u Gilbertovim ostrvima - u eksploziji municije i potonuću gine 644 od 916 ljudi.
* 23 - [[25. 11.]] - [[Napad NOVJ na Glinu 1943.]].
* [[25. 11.]] - Prvo zasjedanje [[ZAVNOBiH]] u [[Mrkonjić Grad]]u ([[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]]).
* 25. 11. - Bitka kod rta St. George je poslednja pomorska u Kampanji Solomonskih ostrva, što se smatra i krajem [[Tokyo Express]]a, upotrebe japanskih vojnih brodova za transport.
* [[26. 11.]] - Britanski transporter ''HMT Rohna'' pogođen nemačkom vođenom bombom - u eksploziji i potonuću stradalo 1.138 ljudi, uglavnom američkih vojnika.
* 26. 11. - Tosya–Ladički zemljotres u severnoj Turskoj, 2.824 mrtvih.
* 26. 11. - Crvena armija oslobodila [[Gomelj]], poslednje nemačko uporište iza Dnjepra.
[[Datoteka:Tehran Conference, 1943.jpg|mini|250px|[[Teheranska konferencija]]]]
* [[28. 11.]] - [[1. 12.]] - [[Teheranska konferencija]] (''Eureka''): treba pomoći jugoslovenskim partizanima, invazija Francuske zakazana za maj 1944.
* [[29. 11.]] - Savezničko bombardovanje Sarajeva, oko 300 poginulih i ranjenih civila.
* [[29.11.|29]] - [[30. 11.]] - [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|30px]] '''[[Drugo zasjedanje AVNOJ-a]]'''; donesena deklaracija sa konstitutivnim elementima, AVNOJ proglašen za vrhovnu vlast, osnovana partizanska vlada [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije]] (objavljeno preko [[Radio Slobodna Jugoslavija|radija Slobodna Jugoslavija]] 4. 12.).
* 30. 11. - Prvi put bombardovano Sarajevo.
* novembar - [[Pavle Đurišić]] se vratio u Crnu Goru, da bi se borio protiv partizana.
* novembar - decembar - Neki četnički komandanti sklapaju [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovore o saradnji sa Vermahtom]] protiv partizana (Draža Mihailović 3. 12. demantuje berlinske izveštaje o sporazumu s njim).
[[Datoteka:Josip Vidmar govori na II. zasedanju AVNOJ v Jajcu.jpg|mini|280px|[[Drugo zasjedanje AVNOJ-a]]]]

=== Decembar/Prosinac ===
* decembar - Britanska vlada zvanično uskraćuje pomoć četnicima, zbog saradnje sa okupatorom (američka vlada nastavlja pomoć).
* [[2. 12.]] - Blizu Pljevalja osnovana italijanska partizanska [[divizija Garibaldi]].
* 2. 12. - Pismo od CK KPJ za CK KP Albanije: postavljati pitanje prisajedinjenja Kosova Albaniji značilo bi &quot;liti vodu na mlin raznih reakcionara, pa i samog okupatora&quot;.
* 2. 12. - Nemci bombardovili luku u [[Bari]]ju, potopljeno 28 teretnih brodova, uključujući i jedan američki sa [[iperit]]nim bombama.
* [[4.12.|4]] - [[16. 12.]] - [[Operacija Kugelblitz]], deo [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]], u istočnoj Bosni i Sandžaku.
** Iza ''Kugelblitz''-a slede operacije ''[[Operacija Schneesturm|Schneesturm]]'' ([[Sandžak]]) i ''[[Operacija Herbstgewitter|Herbstgewitter]] II'' ([[Korčula]]) - partizani pretrpeli velike gubitke, ali očuvali koheziju; → [[Zimske operacije 1943/1944 u centralnom delu Jugoslavije|Zimske operacije]].
[[Datoteka:Spomenik prijepoljskoj bici.jpg|mini|220px|[[Zimske operacije u Jugoslaviji 1943/1944|Zimske operacije]]: Spomenik Prijepoljskoj bici]]
* [[4. 12.]] - Razbijena 2. proleterska divizija u [[Prijepolje|Prijepolju]] kod [[Partizanska bolnica u Prijepolju|partizanske bolnice]], stradale stotine boraca.
* 4. 12. - Počinje nemačka [[operacija Ziethen]] u južnoj Bosni, NOVJ izgubila [[Livno]].
* 4 - 26. 12. - Kampanja na reci Moro, saveznička ofanziva na jadranskoj strani Italije - pat pozicija.
* [[5. 12.]] - Saveznici bombardirali [[Split]] i [[Kaštel-Sućurac]]. U Kaštel-Sućurcu u crkvi je tim bombardiranjem ubijeno više od sto ljudi.
* 5. 12. - Kralj Petar naziva novu Titovu vladu terorističkom i nereprezentativnom&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/1943/12/06/archives/king-peter-assails-titos-new-regime-he-calls-partisans-opposition.html KING PETER ASSAILS TITO'S NEW REGIME]. nytimes.com DEC. 6, 1943&lt;/ref&gt;.
* 8 - 17. 12. - Bitka kod San Pietra je saveznička pobeda u Italiji, italijanska vojska se prvi put borila uz saveznike.
* [[9. 12.]] - [[Bitka za Kočevje]]: partizani ušli u grad, ali Nemci i domobrani se sklonili u zamak gde im tri dana kasnije stiže pomoć.
* 9. 12. - Državni sekretar SAD [[Cordel Hull]] izjavljuje da će pomoć u Jugoslaviji dobiti svi koji se bore protiv Nemaca, dakle i partizani.
* [[10. 12.]] - Britanski premijer Čerčil primio u Kairu kralja Petra II i predsednika izbegličke vlade - saopštio im da treba otpustiti Dražu Mihailovića.
* [[11. 12.]] - Avioni [[P-51 Mustang]]-B na prvoj eskortnoj misiji nad Nemačkom - proširenje pratnje će znatno smanjiti gubitke bombardera.&lt;ref&gt;[https://medium.com/war-is-boring/arrogant-u-s-generals-made-the-p-51-mustang-a-necessity-fd6063ff4893 Arrogant U.S. Generals Made the P-51 Mustang a Necessity]. medium.com - War is Boring Dec 1, 2016&lt;/ref&gt;
* [[12. 12.]] - Čehoslovački predsednik u egzilu [[Edvard Beneš]] u Moskvi potpisao ugovor o prijateljstvu sa SSSR.
* [[13. 12.]] - [[Masakr u Kalavriti]]: u nemačkim represalijama u grčkoj Ahaji streljano oko 700 civila.
* decembar - Bugarski [[Otadžbinski front (Bugarska)|Otadžbinski front]] za samostalnu ujedinjenu Makedoniju.
* decembar - Britanci montirali prototip računala ''[[Colossus (računalo)|Colossus]]'' za dešifriranje njemačkih komunikacija (od veljače radi u [[Bletchley Park]]u).
* [[20. 12.]] - [[Prosinačke žrtve (1943.)|Prosinačke žrtve]]: u zagrebačkoj Dubravi obješeno 16 antifašista.
* 20. 12. - [[Bolivija|Bolivijski]] predsednik gen. [[Enrique Peñaranda]] zbačen od majora [[Gualberto Villarroel|Gualberta Villarroela]] koji sprovodi reforme (do pobune 1946).
* 20 - 28. 12. - [[Bitka za Ortonu]]: saveznici zauzimaju [[Ortona, Chieti|grad]] na Jadranu, prozvan &quot;Italijanski Staljingrad&quot; zbog brutalnosti okršaja.
* 20/[[21. 12.]] - Četnički [[pokolj u Vraniću]] kod Beograda, praćen [[Pokolj u Boleču|zločinom u Boleču]].
* [[22. 12.]] - Tri dana nakon što se nasukala na [[Silba|Silbi]], nemačku laku krstaricu ''[[SMS Niobe]]'' dokrajčili britanski torpedni čamci.
* [[24. 12.]] - Crvena armija započinje [[Dnjeparsko-karpatska ofanziva|Dnjeparsko-karpatsku ofanzivu]] (do aprila), poznatu i kao Oslobođenje Desnoobalne Ukrajine.
* 24. 12. - Američki general [[Dwight D. Eisenhower]] je vrhovni saveznički komandant u Evropi.
* [[26. 12.]] - [[Bitka kod Severnog rta]]: potopljen je nemački bojni brod ''Scharnhorst'' sa 1.932 ljudi.
* [[28. 12.]] - [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]]: ukinuta je [[Kalmička ASSR]], počinje [[Deportacija Kalmika 1943.|deportacija Kalmika]] zbog grehova [[Kalmički konjički korpus|Kalmičkog konjičkog korpusa]].
* [[31. 12.]] - Predsednik SAD Ruzvelt uručio &quot;Liberatore&quot; jugoslovenskim avijatičarima iz 15. armijskog vazduhoplovnog korpusa SAD.
* [[31. 12.]] - [[2. 2.]] [[1944]] - [[Bujanska konferencija]] NOO Kosova za priključenje Albaniji (KPJ se protivi otvaranju pitanja granica).
* [[31. 12.]] - NOVJ počinje neuspešnu [[Prva banjalučka operacija|Prvu banjalučku operaciju]].
* 31. 12. - Crvena armija povratila [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]].

=== Kroz godinu ===
* Izbeglička jugoslovenska vlada prešla u [[London]]a u [[Kairo]].
* [[Bengalska glad 1943]] - nekoliko miliona ljudi umire u [[Bengal]]u (Britanska Indija).
* U SAD počinje [[Projekt Venona]], kontraobaveštajni program dekripcije poruka sovjetskih tajnih službi (do 1980).
* [[Jacques-Yves Cousteau]] i Emile Gagnan izmislili [[Aqua-lung]].
* Objavljena [[Le Corbusier]]ova &quot;[[Atenska povelja]]&quot;, značajan utjecaj na posleratni urbanizam.

== 1943. u temama ==
Rukovodstvo zemlje (vlada u izbeglištvu; &quot;Demokratska Federativna Jugoslavija&quot; od zasedanja AVNOJ-a):
** Šef države: Kralj [[Petar II Karađorđević]] (u izbeglištvu, međunarodno priznat).
** Predsednik Vlade: [[Slobodan Jovanović]] do [[26. 6.]], [[Miloš Trifunović]] do [[10. 8.]], [[Božidar Purić]], (u izbeglištvu); u zemlji, na oslobođenim teritorijama, [[Josip Broz Tito]] (generalni sekretar [[KPJ]], maršal i predsednik [[NKOJ]] od [[29. 11.]]); drugde kvislinške vlasti i okupaciona uprava.
** Predsednik privremene Narodne skupštine (nakon zasedanja AVNOJ-a): [[Ivan Ribar]].
* [[Spisak država po datumu državnosti|Nove države]]:
{|
| [[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|thumb|120px|[[Liban]]]]
|}

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1943.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Inge Appelt]], hrvatska glumica
* 1. 1. - [[Vladimir Šeks]], hrvatski političar
* [[6. 1.]] - [[Terry Venables]], fudbaler, trener († [[2023]])
* [[12. 1.]] - [[Imra Agotić]], general HV († [[2012]])
* [[19. 1.]] - [[Janis Joplin]], američka pjevačica († [[1970]].)
* [[24. 1.]] - [[Sharon Tate]], glumica, model († [[1969]])
* [[25. 1.]] - [[Hrvoje Barbir Barba]], hrvatski književnik
* [[26. 1.]] - [[Bernard Tapie]], francuski biznismen, glumac, političar († [[2021]])
* [[27. 1.]] - [[Jovan Maljoković]], srpski džez muzičar
* [[28. 1.]] - [[Miodrag Andrić]] (Ljuba Moljac), glumac, komičar († [[1989]])
* [[31. 1.]] - [[Špela Rozin]], glumica

=== Februar/Veljača ===
* [[5. 2.]] - [[Nolan Bushnell]], osnivač ''Atari, Inc.''
* 5. 2. - [[Michael Mann]], filmski režiser
* [[9. 2.]] - [[Joseph Stiglitz]], ekonomista, nobelovac
* 9. 2. - [[Joe Pesci]], američki glumac
* 9. 2. - [[Milivoje Glišić]], novinar i urednik NIN-a, diplomata († [[2017]])
* [[10. 2.]] - [[Ante Paradžik]], hrvatski političar († [[1991]])
* [[11. 2.]] - [[Albin Vidović]], hrvatski rukometaš
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], član Predsjedništva BiH († [[2026]])
* [[20. 2.]] - [[Mike Leigh]], britanski režiser
* [[21. 2.]] - [[David Geffen]], američki muzički i filmski producent
* [[22. 2.]] - [[Horst Köhler]], njemački predsjednik († [[2025]])
* 22. 2. - [[Eduard Limonov]], ruski pisac i političar († [[2020]])
* 22. 2. - [[Dragoš Kalajić]], slikar, književnik, publicista († [[2005]])
* 22. 2. - [[Neda Ritz]], hrvatska TV voditeljica
* [[25. 2.]] - [[George Harrison]], britanski glazbenik, basist i vokalist grupe [[The Beatles]] († [[2001.]])
* [[26. 2.]] - [[Miladin Ševarlić]], dramski pisac

=== Mart/Ožujak ===
* [[5. 3.]] - [[Josip Genda]], hrvatski glumac († [[2006]].)
* [[7. 3.]] - [[Peter Carey]], australski književnik
* [[8. 3.]] - [[Lynn Redgrave]], engleska glumica († [[2010]].)
* [[9. 3.]] - [[Bobby Fischer]], američki šahista († [[2008]])
* [[11. 3.]] - [[Adam Puslojić]], književnik i prevodilac
* [[12. 3.]] - [[Ratko Mladić]], general VRS, optužen za ratne zločine
* [[14. 3.]] - [[Kole Angelovski]], glumac i reditelj
* [[15. 3.]] - [[David Cronenberg]], filmski režiser
* [[22. 3.]] - [[Bruno Ganz]], švicarski glumac († [[2019]].)
* [[26. 3.]] - [[Bob Woodward]], novinar
* [[29. 3.]] - [[Eric Idle]], britanski glumac i komičar
* 29. 3. - [[John Major]], premijer UK
* 29. 3. - [[Vangelis]], grčki muzičar, kompozitor († [[2022]])
* [[31. 3.]] - [[Christopher Walken]], glumac

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - [[Ranko Munitić]], teoretičar filma, kritičar († [[2009]])
* [[13. 4.]] - [[Ivan Balić Cobra]], fotograf († [[2025]])
* [[14. 4.]] - [[Ivan Nemet]], šahovski velemajstor († [[2007]])
* [[16. 4.]] - [[Drago Meštrović]], glumac († [[2010]])
* [[18. 4.]] - [[Ivan Lovrenović]], književnik
* [[19. 4.]] - [[Marija Ancila Bubalo]], hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja († [[2006]].)
* [[20. 4.]] - [[Vlatko Dulić]], hrvatski glumac
* [[21. 4.]] - [[Ratko Buljan]], hrvatski glumac († [[1989]].)
* [[22. 4.]] - [[Louise Glück]], pesnikinja, nobelovka († [[2023]])
* [[23. 4.]] - [[Hervé Villechaize]], glumac († [[1993]])
* [[28. 4.]] - [[Milan Blanuša]], slikar († [[2025]])
* 28. 4. - [[Beba Lončar]], srpska glumica
* [[30. 4.]] - [[Frederick Chiluba]], predsednik Zambije († [[2011]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[2. 5.]] - [[Mustafa Nadarević]], bosanskohercegovački glumac († [[2020]])
* [[5. 5.]] - [[Michael Palin]], britanski humorist i TV ličnost
* [[26. 5.]] - [[Ismet Bekrić]], bosanskohercegovački književnik
* [[31. 5.]] - [[Joe Namath]], igrač američkog fudbala

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[13. 6.]] - [[Malcolm McDowell]], glumac
* [[15. 6.]] - [[Johnny Hallyday]], francuski roker († [[2017]])
* [[17. 6.]] - [[Newt Gingrich]], američki političar
* 17. 6. - [[Barry Manilow]], kantautor, producent
* [[18. 6.]] - [[Raffaella Carrà]], pjevačica, plesačica († [[2021]])
* [[23. 6.]] - [[Ljerka Draženović]], glumica († [[2013]])
* 23. 6. - [[Vint Cerf]], pionir interneta
* [[28. 6.]] - [[Zvonimir Vujin]], bokser

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Jeff Wayne]], muzičar
* [[3. 7.]] - [[Kurtwood Smith]], glumac
* [[7. 7.]] - [[Toto Cutugno]], talijanski pjevač († [[2023]])
* [[10. 7.]] - [[Arthur Ashe]], teniser († [[1993]])
* [[12. 7.]] - [[Christine McVie]], članica ''Fleetwood Mac'' († [[2022]])
* [[14. 7.]] - [[Hrvoje Hitrec]], hrvatski književnik
* [[23. 7.]] - [[Džafer Mahmutović]], bosanskohercegovački pisac i historičar
* [[26. 7.]] - [[Mick Jagger]], britanski glazbenik

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[2. 8.]] - [[Max Wright]], glumac
* [[8. 8.]] - [[Esma Redžepova]], pevačica († [[2016]])
* [[11. 8.]] - [[Pervez Musharraf]], pakistanski general, predsednik († [[2023]])
* [[12. 8.]] - [[Milan Nenadić (rvač)|Milan Nenadić]], rvač, olimpijac († [[2024]])
* [[17. 8.]] - [[Robert De Niro]], američki filmski glumac i redatelj
* [[19. 8.]] - [[Luko Paljetak]], hrvatski književnik i akademik († [[2024]])
* [[20. 8.]] - [[Dragan Nikolić]], srpski i jugoslovenski glumac († [[2016]])
* [[27. 8.]] - [[Tuesday Weld]], glumica 
* [[28. 8.]] - [[David Soul]], glumac, pevač († [[2024]])
* [[31. 8.]] - [[Leonid Ivašov]], ruski general
* 31. 8. - [[Arif Pašalić]], general ARBiH († [[1998]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Đorđe Novković]], kompozitor († [[2007]])
* [[6. 9.]] - [[Roger Waters]], muzičar ''Pink Floyd''
* [[20. 9.]] - [[Sani Abacha]], nigerijski general i šef države († [[1998]])
* [[22. 9.]] - [[Toni Basil]], muzičarka, koreografkinja
* [[23. 9.]] - [[Julio Iglesias]], španski pjevač
* [[28. 9.]] - [[J. T. Walsh]], glumac († [[1998]])
* [[29. 9.]] - [[Mohammad Khatami]], predsednik Irana
* 29. 9. - [[Lech Wałęsa]], lider &quot;Solidarnosti&quot;, nobelovac za mir, predsednik Poljske

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Jean-Jacques Annaud]], filmski režiser
* [[5. 10.]] - [[Dragiša Pavlović]] Buca, društveno-politički radnik († [[1996]])
* [[7. 10.]] - [[Oliver North]], američki oficir poznat po aferi ''Irangate''
* [[8. 10.]] - [[Chevy Chase]], glumac i komičar
* [[10. 10.]] - [[Milan Babić (pevač)|Milan Babić]], pevač († [[2009]])
* [[20. 10.]] - [[Dunja Vejzović]], hrvatska operna pjevačica
* [[22. 10.]] - [[Jan de Bont]], producent, redatelj i snimatelj filmova
* 22. 10. - [[Catherine Deneuve]], francuska filmska glumica 
* [[29. 10.]] - [[Dušan Ivković]], košarkaš i trener († [[2021]])
* [[30. 10.]] - [[Mirko Klarin]], publicista i novinar († [[2022]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Jacques Attali]], ekonomista, predsednik EBRD
* 1. 11. - [[Ljiljana Sedlar]], glumica († [[2023]])
* [[5. 11.]] - [[Sam Shepard]], glumac, pisac, režiser († [[2017]])
* [[7. 11.]] - [[Boris Gromov]], ruski general i političar
* [[10. 11.]] - [[Novica Savić]], dramski pisac († [[2004]])
* [[13. 11.]] - [[Katarina Karađorđević]] rođ. Batis, princeza Srbije
* [[17. 11.]] - [[Lauren Hutton]], glumica, model
* [[21. 11.]] - [[Manojlo Milovanović]], general VRS († [[2019]])
* [[22. 11.]] - [[Billie Jean King]], teniserka
* [[23. 11.]] - [[Denis Sassou Nguesso]], predsednik Republike Kongo
* 23. 11. - [[Petar Skansi]], košarkaš, trener († [[2022]])
* [[30. 11.]] - [[Snežana Nikšić]], glumica († [[2022]])
* 30. 11. - [[Terrence Malick]], režiser, scenarista, producent

=== Decembar/Studeni ===
* [[8. 12.]] - [[Jim Morrison]], pjevač, legendarni vođa &quot;Doorsa&quot; († [[1971]].)
* [[11. 12.]] - [[Alain de Benoist]], francuski akademik i publicista
* 11. 12. - [[John Kerry]], državni sekretar SAD
* [[18. 12.]] - [[Keith Richards]], gitarista ''The Rolling Stones''-a
* [[20. 12.]] - [[Dejan Penčić-Poljanski]], pozorišni reditelj, teatrolog
* [[21. 12.]] - [[Jack Nance]], glumac († [[1996]])
* [[23. 12.]] - [[Harry Shearer]], glumac, komičar
* [[24. 12.]] - [[Tarja Halonen]], predsednica Finske
* [[25. 12.]] - [[Zafir Hadžimanov]], muzičar, glumac, pesnik († [[2021]])
* [[31. 12.]] - [[Ben Kingsley]], britanski glumac
* 31. 12. - [[John Denver]], kantautor, muzičar († [[1997]])

=== Kroz godinu ===
* [[Duško Lokin]], hrvatski pjevač
* [[Rrahman Morina]], društveno-politički radnik SAP Kosovo († [[1990]])
* [[Mica Trofrtaljka]], pevačica († [[2020]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1943.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Lojze Grozde]], slovenski pjesnik, katolički aktivist, blaženik (* [[1923]])
* [[5. 1.]] - [[George Washington Carver]], botaničar, pronalazač (* ca. 1860-64)
* [[7. 1.]] - [[Nikola Tesla]], srpsko-američki znanstvenik i izumitelj (* [[1856]].)
* [[9. 1.]] - [[Jelisaveta Andrejević Aneta]], narodni heroj (* [[1923]])
*   9. 1. - [[R. G. Collingwood]], filozof istorije, arheolog (* [[1889]])
* [[12. 1.]] - [[Simeon Roksandić]], vajar (* [[1874]])
* [[15. 1.]] - [[Eric Knight]], književnik (* [[1897]])
* 15. 1. - [[Stanko Opsenica]], narodni heroj (* [[1907]])
* januar - [[Janko Lisjak Puška]], narodni heroj (* [[1914]])
* [[17. 1.]] - [[Mirko Tomić]], narodni heroj (* [[1904]])
* [[22. 1.]] - [[Milanka Kljajić]], narodni heroj (* 1924)
* [[24. 1.]] - [[Glyndwr Michael]], telo upotrebljeno u tajnoj operaciji (* [[1909]])
* [[26. 1.]] - [[Nikolaj Vavilov]], botaničar, genetičar (* [[1887]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Ilija Trifunović-Birčanin]], četnički vojvoda (* [[1887]])
* [[5. 2.]] - [[W. S. Van Dyke]], filmski režiser (* [[1889]])
* [[8. 2.]] - [[Persida Milenković]], zadužbinarka (* 1857)
* [[9. 2.]] - [[Svetozar Marković Toza]], narodni heroj (* [[1913]])
* [[14. 2.]] - [[David Hilbert]], nemački matematičar (* [[1862]])
* februar - [[Lepa Radić]], narodni heroj (* [[1925]])
* [[15. 2.]] - [[Stanislav Sremčević]], narodni heroj (* 1910)
* [[22. 2.]] - Članovi pokreta otpora Bela ruža:
** [[Christoph Probst]] (* [[1919]])
** [[Hans Scholl]] (* [[1918]])
** [[Sophie Scholl]] ( [[1921]])
* [[26. 2.]] - [[Theodor Eicke]], komandant SS divizije Totenkopf (* [[1892]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Alexandre Yersin]], lekar, bakteriolog (* [[1863]])
* [[12. 3.]] - [[Gustav Vigeland]], norveški vajar (* [[1869]])
* [[18. 3.]] - [[Smilja Pokrajac]], narodni heroj (* [[1920]])
* [[19. 3.]] - [[Ivan Mečar]], narodni heroj (* [[1909]])
* 19. 3. - [[Stjepan Bubanić]], narodni heroj (* [[1913]])
* 19. 3. - [[Frank Nitti]], gangster (* [[1886]])
* [[25. 3.]] - [[Hans von Tschammer und Osten]], Sportski vođa Rajha (* [[1887]])
* [[26. 3.]] - [[Nikolaj Jokanović]], episkop zahumsko-hercegovački (* [[1874]])
* [[28. 3.]] - [[Sergej Rahmanjinov]], ruski skladatelj (* [[1873]].)
* 28. 3. - [[Pero Ćetković]], kapetan prve klase NOVJ, narodni heroj (* [[1907]])
* [[29. 3.]] - [[Ermenegildo Pellegrinetti]], bivši papski nuncio u Jugoslaviji (* [[1876]])
* [[31. 3.]] - [[Franjo Fancev]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1882]].)
* 31. 3. - [[Pavel Miljukov]], ruski istoričar i političar (* [[1859]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Vahida Maglajlić]], narodni heroj (* [[1907]])
* [[3. 4.]] - [[Conrad Veidt]], glumac (* [[1893]])
* [[7. 4.]] - [[Jovan Dučić]], pjesnik, diplomata (* [[1871]])
* 7. 4. - [[Alexandre Millerand]], bivši predsednik Francuske (* [[1859]])
* [[9. 4.]] - [[Aleksa Dejović]], narodni heroj (* [[1920]])
* [[10. 4.]] - [[Boro Vukmirović]], narodni heroj (* [[1912]])
* 10. 4. - [[Ramiz Sadiku]], narodni heroj (* [[1915]])
* april - [[Danica Materić]], narodni heroj (* [[1921]])
* [[18. 4.]] - [[Isoroku Jamamoto]], japanski admiral (* [[1884]])
* [[21. 4.]] - [[Adolf Muk]], bivši član Politbiroa CK KPJ (* [[1893]])
* [[24. 4.]] - [[Kenneth Whiting]], američki pionir podmornica i nosača aviona (* [[1881]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Rade Drainac]], srpski književnik (* [[1899]])
* 1. 5. - [[Milinko Kušić]], narodni heroj (* [[1912]])
* {{circa}} [[8. 5.]] - [[Miroslav Šalom Freiberger]], zagrebački nadrabin (* [[1903]])
* {{circa}} 8. 5. - [[Ivana Hirschmann]], popularizatorka gimnastike (* [[1866]])
* [[14. 5.]] - [[Jelena Ćetković]], narodni heroj (* [[1916]])
* 14. 5. - [[Drinka Pavlović]], narodni heroj (* [[1918]])
* [[17. 5.]] - [[Johanna Elberskirchen]], aktivistkinja za prava radnika, žena i gej osoba (* [[1864]])
* [[23. 5.]] - [[Darinka Radović]], narodni heroj (* [[1896]])
* [[25. 5.]] - [[Đurđelina Dinić|Đuka Dinić]], učesnica NOB, narodni heroj (* [[1914]])
* 25. 5. - [[Milutin Ivković]], fudbaler, lekar, saradnik NOP (* [[1906]])
* [[26. 5.]] - [[Edsel Ford]], predsednik kompanije Ford (* [[1893]])
* [[29. 5.]] - [[Muhamed Mehmedbašić]], pripadnik Mlade Bosne (* [[1886]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Leslie Howard]], glumac (* [[1893]])
* [[7. 6.]] - [[Leontina Kraus]], učiteljica, streljana u Jajincima (* [[1881]])
* [[8. 6.]] - [[Mihailo Petrović Alas]], srpski matematičar, akademik (* [[1868]])
* 8. 6. - [[Boško Vrebalov]], narodni heroj (* [[1912]])
* [[12. 6.]] - [[Nurija Pozderac]], predratni političar, učesnik NOB (* [[1892]])
* [[13. 6.]] - [[Sava Kovačević]], narodni heroj (* [[1905]])
* 13. 6. - [[Momčilo Moma Stanojlović]], narodni heroj (* [[1916]])
* 13. 6. - [[Kosta Racin]], makedonski pesnik i revolucionar (* [[1908]])
* 13. 6. - [[Paulina Sudarski]], slikarka (* [[1914]])
* [[14. 6.]] - [[Veselin Masleša]], publicista, novinar i prevodilac, narodni heroj (* [[1906]])
* jun - [[Spasoje Stejić]], atentator na kralja Aleksandra, učesnik NOB (* [[1904]])
* [[20. 6.]] - [[Olga Dedijer]], učesnica NOB (* [[1914]])
* [[26. 6.]] - [[Karl Landsteiner]], austrijski liječnik, nobelovac (* [[1868]].)
* 26. 6. - [[Ante Bilobrk]], narodni heroj Jugoslavije (* [[1919]].)

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[4. 7.]] - [[Władysław Sikorski]], poljski general, premijer u izgnanstvu (* [[1881]])
* [[5. 7.]] - [[Filip Kljajić]] Fića, narodni heroj (* [[1913]])
* [[7. 7.]] - [[Harry Oakes]], ubijeni vlasnik rudnika zlata (* [[1874]])
* [[8. 7.]] - [[Jean Moulin]], član francuskog otpora (* [[1899]])
* [[13. 7.]] - [[Ivan Goran Kovačić]], hrvatski književnik (* [[1913]].)
* 13. 7. - [[Sima Milošević]], lekar, profesor, član izvršnog odbora AVNOJ (* [[1913]])
* [[14. 7.]] - [[Luz Long]], nemački atletičar (* [[1913]])
* jul - [[Božidar Ćosović-Javorski]], četnički vojvoda
* [[21. 7.]] - [[Veljko Ramadanović]], osnivač specijalnog školstva u Srbiji (* [[1874]])
* [[23. 7.]] - [[Đorđe Jovanović (pisac)|Đorđe Jovanović]], književni kritičar, pisac i revolucionar (* [[1909]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[6. 8.]] - [[Vladislav Skarić]], historičar (* [[1869]])
* [[18. 8.]] - [[Hans Jeschonnek]], načelnik generalštaba ''Luftwaffe'' (* [[1899]])
* [[21. 8.]] - [[Henrik Pontoppidan]], danski književnik, nobelovac (* [[1857]])
* [[24. 8.]] - [[Simone Weil]], francuska filozofkinja, mističarka (* [[1909]])
* [[28. 8.]] - [[Boris III (Bugarska)|Boris III]], car Bugarske (* [[1894]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[6. 9.]] - [[Miloš Savković]], književnik (* [[1899]])
* [[8. 9.]] - [[Julius Fučík]], član češkog otpora (* [[1903]])
* septembar - [[Ljubo Novaković]], brigadni general, četnički vođa (* [[1883]])
* [[17. 9.]] - [[Ferid Džanić]], pobunjenik u SS diviziji Handžar (* 1918)
* [[23. 9.]] - [[Marija Bursać]], narodni heroj (* [[1920]])
* 23. 9. - [[Elinor Glyn]], spisateljica (* [[1864]])
* [[24. 9.]] - [[Rafael Kalinić]], hrvatski katolički svećenik, franjevac, mučenik (* [[1910]].)
* [[28. 9.]] ili [[28. 11.]]? - [[Boško Buha]], narodni heroj (* [[1926]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - [[Jurica Ribar]], slikar, učesnik NOB (* [[1918]])
* [[7. 10.]] - [[Radclyffe Hall]], engleska spisateljica
* [[9. 10.]] - [[Pieter Zeeman]], holandski fizičar, nobelovac (* [[1865]])
* listopad - [[Vlado Singer]], pripadnik ustaškog pokreta (* [[1908]])
* [[19. 10.]] - [[Camille Claudel]], vajarka, grafičarka (* [[1864]])
* [[21. 10.]] - [[Blažo Đukanović]], kraljevski general, bivši ban, vođa crnogorskih četnika (* [[1883]])
* 21. 10. - [[Bajo Stanišić]], pukovnik JVuO (* [[1890]])
* [[30. 10.]] - [[Max Reinhardt]], pozorišni i filmski režiser (* [[1873]])
* oktobar? - [[Branko Radojević]], član britanske vojne misije (* )

=== Novembar/Studeni ===
* [[6. 11.]] - [[Paul Prosper Henrys]], francuski general na Solunskom frontu (* [[1862]])
* [[7. 11.]] - [[Velimir Škorpik]], prvi zapovjednik Mornarice NOVJ, narodni heroj (* [[1919]])
* novembar - [[Muhamed Hadžiefendić]], komandant Muslimanske legije (* [[1898]])
* [[26. 11.]] - [[Edward O'Hare]], američki pilot (* [[1914]])
* [[27. 11.]] - [[Ivo Lola Ribar]], predsednik USAOJ, član Vrhovnog štaba NOV i POJ, narodni heroj (* [[1916]])

=== Decembar/Studeni ===
* [[5. 12.]] - [[Slobodan Šiljak]], sveštenik, četnik, svetac (* 1881)
* [[10. 12.]] - [[Milivoj Jambrišak]], član Predsjedništva ZAVNOH, narodni heroj (* [[1878]])
* [[12. 12.]] - [[Ivan Rein]], hrvatski slikar (* [[1905]])
* [[14. 12.]] - [[John Harvey Kellogg]], lekar, izmislio &quot;pahuljice&quot; za doručak (* [[1852]])
* [[20. 12.]] - [[Bogdan Ogrizović]], učesnik NOB (* [[1911]])
* [[22. 12.]] - [[Beatrix Potter]], književnica za decu, ilustratorka, mikologinja (* [[1866]])

=== Kroz godinu ===
* [[Lea Deutsch]], hrvatska dječja glumica židovskog podrijetla (* [[1927]])
* [[Slavko Brill]], kipar (* [[1900]])
* [[Vukašin Marković]], učesnik Oktobarske revolucije
* [[Vukašin Mandrapa]], Starac Vukašin, žrtva ustaša, svetac SPC
* [[Miloš Parenta]], bivši rektor Karlovačke bogoslovije (* 1867)

== Nobelova nagrada za 1943. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Otto Stern]] (doprinos razvoju metoda molekularne zrake i otkriće magnetskog momenta protona)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[George de Hevesy]] (rad na upotrebi izotopa kao markera u proučavanju hemijskih procesa)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Henrik Dam]] (otkriće [[Vitamin K|vitamina K]]) i [[Edward Adelbert Doisy]] (otkriće hemijske prirode vitamina K)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: nije dodijeljena

== Povezano ==
* [[Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]].
* [[Spisak osovinskih operacija u Jugoslaviji]]
* [[Spisak antipartizanskih operacija u NDH]]
* [[Spisak nemačkih operacija protiv četnika u Drugom svetskom ratu]]
* [[Hronologija ustaških zločina 1943.]]
* [[Hronologija četničkih zločina 1943. godine]]

== Vanjske veze ==
* * [https://www.znaci.org/00001/53.htm Hronologija narodnooslobodilačkog rata 1941-1945], događaji 1943, partizanska perspektiva: [https://www.znaci.org/00001/53_25.pdf januar], [https://www.znaci.org/00001/53_26.pdf februar], [https://www.znaci.org/00001/53_27.pdf mart], [https://www.znaci.org/00001/53_28.pdf april], [https://www.znaci.org/00001/53_29.pdf maj], [https://www.znaci.org/00001/53_30.pdf jun], [https://www.znaci.org/00001/53_31.pdf jul], [https://www.znaci.org/00001/53_32.pdf avgust], [https://www.znaci.org/00001/53_33.pdf septembar], [https://www.znaci.org/00001/53_34.pdf oktobar], [https://www.znaci.org/00001/53_35.pdf novembar], [https://www.znaci.org/00001/53_36.pdf decembar] (ima dosta slovnih grešaka).

== Reference ==
{{reference}}

{{commonscat|1943}}

[[Kategorija:1940-e]]
[[Kategorija:20. vijek|43]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>5hsxedu5lslbuoym05ahrrv5if8jcaa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1926.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23789</id>
    <revision>
      <id>42655966</id>
      <parentid>42654719</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:47:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Septembar/Rujan */</comment>
      <origin>42655966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61308" sha1="a8cpjxmt2rsuzwnyt1hfi72t9n0pgb0" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1926}}
Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1926''': &lt;br /&gt; [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Dnevne vesti - Drž' desno!&quot;, Politika, 27. dec. 1925, str. 7&lt;/ref&gt;
* 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 &quot;Politika&quot;, 1. jan. 1936]&lt;/ref&gt; (umesto brodarskog sindikata).
* 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj.
* [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja.
* 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)&lt;/ref&gt; (→ [[Scopesov proces]]).
* [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40).
* 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]].
* 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije&lt;ref&gt;&quot;Presuda mađarskim falsifikatorima&quot;, Politika, 27. maj 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
* [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze).
* [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]].
* 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55).
* [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930).
* {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o &quot;hajci na Srbe&quot; u egejskoj Makedoniji.&lt;ref&gt;&quot;Hajka na Srbe u Grčkoj&quot;, Politika, 14. jan. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete &quot;[[Mala Floramye]]&quot; u Splitu.
* [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka.
* [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu.
* januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]].
* januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.&lt;ref&gt;&quot;Hapšenja komunista&quot;, Politika, 21. jan. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu.
* 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke.
* [[18. 1.]] - Premijera &quot;[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]&quot; u Moskvi.
* [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku.
* [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja).
* [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]&lt;ref&gt;Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14&lt;/ref&gt; u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m.
* [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima.
* [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). 
* [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]].

=== Februar/Veljača ===
* januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.&lt;ref&gt;Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]]
* [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.).
* [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] (&quot;čehoslovački&quot;) zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao.
* 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku).
* [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu.
* [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba.
* [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.&lt;ref&gt;&quot;Federalizam g. Koršca&quot;, Politika, 9. feb. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
*   8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]].
* [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi.
* [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]).
* [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]].
* [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''.
* februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''.
* [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu.
* 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.&lt;ref&gt;&quot;Monsenjer Pelegrineti protestuje&quot;, Politika, 16. feb. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]].
* [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork.
* 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;&lt;ref&gt;&quot;Neuspeli prevrat u Grčkoj&quot;, Politika, 20. feb. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju.
* [[22. 2.]] - Članak u beogradskim &quot;Novostima&quot; povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom.
* [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;&lt;ref&gt;&quot;Žena osuđena za uvredu Kralja&quot;, Politika, 26. feb. 1926, str. 5&lt;/ref&gt; u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.&lt;ref&gt;&quot;Za uvredu Veličanstva&quot;, Politika, 20. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima.
* 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]]
* 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.&lt;ref&gt;&quot;Velika nepogoda kod Splita&quot;, Politika, 8. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu.
* [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara).
* [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 &quot;Politika&quot;, 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt; (na njegovom grobu stoji datum 12. mart&lt;ref&gt;[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt;, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 19. maj 1936]&lt;/ref&gt;).
* 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]].
* [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava.
* [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru.
* 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika.
* [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]].
* [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih.
* 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]]
* [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.&lt;ref&gt;&quot;D. Stojadinović - R. N. Pašić&quot;, Politika, 21. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]&lt;ref&gt;&quot;G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića&quot;, Politika, 23. mart 1926.&lt;/ref&gt;, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci).
* 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji.
* [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - &quot;ratnici Irske&quot;). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion.
* 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947).
* [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade.

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]'').
* 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931).
* [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera.
* [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste.
[[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]]
* [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om.
* [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena.
* [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] &quot;4000 tone ugljena&quot; koji se &quot;kradu svakog meseca&quot; u Zagrebu.
* 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom.
* [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: &quot;ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom&quot;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 &quot;Politika&quot;, 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; - kriza vlade.
* [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i &quot;nedonoščetom korupcije&quot;.&lt;ref&gt;&quot;'Državni udar'&quot;, Politika, 19. apr. 1926&lt;/ref&gt; Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.&lt;ref&gt;&quot;Korupcija i vođstvo H.S.S.&quot;, Politika, 22. apr. 1926&lt;/ref&gt; U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije.
* 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode).
* 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]].
* [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, 
* [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena).
* 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]].
* [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane.
* 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022).
* [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna.
* 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international'').
[[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]]
* [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.&lt;ref&gt;&quot;Pismo g. Lj. Jovanovića&quot;, Politika, 22. apr. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;): Pašić tvrdi da &quot;galama protivu korupcije&quot; treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je &quot;izmislila Austrija&quot;; protivi se federalizmu i davanju &quot;druge uprave&quot; Hrvatima i Slovencima.&lt;ref&gt;&quot;Govor g. Pašića&quot;, Politika, 26. apr. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79).
* 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924).
* [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem.
* [[29. 4.]] - Obnovljena &quot;R-R&quot; koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj).
* proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]].

=== Maj/Svibanj ===
* april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].&lt;ref&gt;Ilustrovani list, 1926 - br. 19&lt;/ref&gt;
* [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra).
* 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu &quot;Srpski kralj&quot;, jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva koncesija u inostranstvu&quot;, Politika, 4. maj 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og.
* 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi.
* [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje.
* 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara.
* [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a.
* [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira.
* 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&amp;nbsp;km ranije.
* [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''.
* 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928).
* ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.&lt;ref&gt;&quot;Publika iza bodljikave žice&quot;, Politika, 14. maj 1926, str. 8&lt;/ref&gt;
[[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]]
* 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' (&quot;Sanacija&quot;, &quot;Ozdravljenje&quot;).
* [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića.
* [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]].
* [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a.
* 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba.
* [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912.
* 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran.
* maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja.
[[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]]
* [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora.
* [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu.
* [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up &quot;Politika&quot;, 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). 
* [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. &quot;Svetozar Marković&quot;).
* [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj.
* 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15&lt;/ref&gt; gde je stradala jedna petočlana porodica.
* [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u.
* 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.).
* [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]).
* [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka &quot;Memorijal Vladislava Ribnikara&quot;.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare.
* [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]).
* [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku.
* [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom.
* [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina.
* 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]].
* [[14. 6.]] - &quot;Vihor&quot; u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].&lt;ref&gt;&quot;Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi&quot;, Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b026?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list; 1926, br. 26, str. 14]&lt;/ref&gt;
* 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu.
* [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima.
* [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].&lt;ref&gt;&quot;Petak s crnim krugom oko sunca&quot;, Politika, 19-21. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku.
* 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela.
* [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom.
* [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]].
* [[26. 6.]] - Jak zemljotres u [[Dodekanez]]ima, osetio se i na jugu KSHS.
* ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća &quot;Mira&quot;, za cigaret-papir, i &quot;Kandit&quot;, za bonbone, jer su oštetili državu za &quot;više desetina miliona dinara&quot;.&lt;ref&gt;&quot;Jedna pustolovna trgovačka afera&quot;, Politika, 27. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac&lt;ref&gt;&quot;Odlikovanje Kragujevca&quot;, Politika, 3. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
[[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]]
* [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz &amp; Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''.
* 28. 6. - Sukob policije i [[ORJUNA|orjunaša]] u Ljubljani (nije im dopušten prolazak pored italijanskog konzulata).
* 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori.
* krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno...
* [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]]
* [[2. 7.]] - Velike poplave u Baranji i Bačkoj nakon proboja nasipa kod Apatina i Tikveša. Jake kiše se nastavljaju i ovog meseca.
* 2. 7. - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]).
* [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina &quot;Južna zvezda&quot;, organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''-{Кръсте Льондев}-''; za ovo će 1928. biti streljana petorica pripadnika VMRO).
* [[4. 7.]] - Osmi svesokolski slet u Pragu. Podignut je prvi [[Strahovsky stadion]].
* [[7. 7.]] - HSS je isključio iz stranke Nikolu Nikića, ministra šuma i ruda (on 12. 7. osniva novi poslanički klub sa nekoliko pristalica).
* [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura).
* 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, &quot;Maršala od žada&quot; (koji je zauzet borbama kod Pekinga).
* 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra).
* [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.&lt;ref name=&quot;Indi&quot;&gt;[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline&lt;/ref&gt;.
* 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana.
* 10/11. 7. - Jaka kiša u Zagrebu i izlivanje potoka Jelenovac, Kraljevac i Tuškanac (pre nekoliko dana bilo je poplave na istoku grada). Poplava ima i u Koprivnici, Virovitici, Ključu, Baranji, Bačkoj, Nišu...
* [[13. 7.]] - Od provale oblaka je nadošla [[Pećka Bistrica]], odnela je naseljeničku koloniju Јusufov han 12 km od Peći, uz 49 žrtava, u gradu je odnela dva mosta.&lt;ref name=&quot;Polit19260715&quot;&gt;Politika, 15. jul 1926, str. 6-7&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Politika, 1. avg. 1926, str. 5 (foto ostataka kolonije)&lt;/ref&gt; U Štedimu kod Peći je od grada težine &quot;tri do četiri stotine grama&quot; izginula desetočlana porodica.&lt;ref&gt;&quot;Žrtve pećske katastrofe&quot;, Politika 16. jul 1926, str. 5&lt;/ref&gt; Rastu Dunav i Sava, kod Bosanskog Šamca je probijen nasip, poplavljeno je 6.000 hektara kukuruza. Imanje Belje je pod dubokom vodom, podavile su se stotine jelena.&lt;ref name=&quot;Polit19260715&quot; /&gt;
* jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka.
* [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar).
* 16. 7. - Probijeni nasipi kod Apatina i Novog Sada, poplavljeno 20.000 jutara zemlje. Sava se izlila u Mačvi 17-tog.
[[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]]
* [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih).
* [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja.
* 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''.
* 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka.
* [[25. 7.]] - Žandarmi i policijski poverenici, &quot;Arnauti&quot;, pretukli dvadesetak seljaka u dva sela Skopske Crne Gore&lt;ref&gt;&quot;Krvavo razračunavanje u Skopskoj Crnoj Gori&quot;, Politika, 28. jul 1926, str. 3&lt;/ref&gt; (u avgustu su opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori).
* [[28. 7.]] - Okršaj sa komitskom četom kod [[Kriva Palanka|Krive Palanke]], upotrebljena je i artiljerija. Sutradan upućena protestna nota Bugarskoj.
* [[29. 7.]] - U [[Radinac|Radincu]] kod Smedereva, predsednik opštine je ubio predsednika mesnog odbora Demokratske stranke.&lt;ref&gt;&quot;Streljanje bez sudske presude&quot;, Politika, 6. avg. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;
* [[30. 7.]] - Pred Konferencijom ambasadora u Parizu potpisani završni protokoli o granicama Albanije.
* [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929).

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[2. 8.]] - Razmenjeno 16 zatvorenika iz Mađarske za 10 iz KSHS - izveštava se da su građani KSHS bili mučeni.&lt;ref&gt;&quot;Srednjovekovna mučenja u mađarskim tamnicama&quot;, Politika, 5. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[4. 8.]] - [[Mátyás Rákosi]] osuđen u Budimpešti na osam i po godina zatvora (1934. doživotno, ali je pušten 1940.).
* [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine.
* &lt;5. 8. - U Zagrebu otkrivena međunarodna mreža krijumčara [[kokain]]a i falsifikatora dvodinarki.&lt;ref&gt;Politika, 6. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min.
* 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti).
* [[8. 8.]] - Nabujali [[Črnomerec]] i [[Medveščak]] nose mostove i izazivaju velike poplave u Zagrebu (117 mm za 24 sata 8/9. 8.). Sutradan jak pljusak i poplave i u Beogradu (za 14-ti je u beogradskim crkvama zakazano molepstvije za prestanak kiše).
* [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, zbog komitskih upada u Makedoniju i Dobrudžu.
* 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]).
[[Datoteka:Valentinofuneral.jpg|mini|200px|† [[Rudolph Valentino]]]]
* [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori (2.145 opština u Srbiji i 98 u Crnoj Gori, &quot;dobra polovina svih opština&quot; u KSHS&lt;ref&gt;&quot;Značaj opštinskih izbora&quot;, Politika, 14. avg. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;). U Beogradu, zahvaljujući podeljenim radikalima, pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). Inače, radikali dobijaju u 1593 opštine, demokrati u 475, zemljoradnici u 78 itd.&lt;ref&gt;&quot;Krajnji rezultati opštinskih izbora&quot;, Politika, 19. avg. 1926, str. 6&lt;/ref&gt; Demokrate se žale da je bilo nasilja na jugu, npr. u Đakovici.&lt;ref&gt;&quot;Opštinski izbori u Đakovici&quot;, Politika, 21. avg. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 15 - 16. 8. - Sukob hrvatskih sokola i orjunaša u Sremskoj Mitrovici.&lt;ref&gt;&quot;Neredi i tuče u Sremskoj Mitrovici&quot;, Politika, 17. avg. 1926, str. 7&lt;/ref&gt;
* [[17. 8.]] - U Atini potpisan ugovor o prijateljstvu KSHS i Grčke i dopunske konvencije o tranzitu i o zoni u Solunu.
* [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150.
* [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929).
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).&lt;!-- Najavljeni prvi zlatnici od 20 din za nekoliko dana, Politika, str. 7 --&gt;
* [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]].
* &lt; 28. 8. - Kod [[Lumbarda (općina)|Lumbarde]] na Korčuli uhvaćen veliki morski pas sa ljudskim ostacima u stomaku.&lt;ref&gt;&quot;Hvatanje morskog čudovišta&quot;, Politika, 30. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod &quot;Burevestnik&quot; sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih.
* [[31. 8.]] - Oko 400 siromašnih zagrebačkih studenata izbačeno iz Zavoda za gluvonemu decu u [[Ilica|Ilici]] 83.&lt;ref&gt;&quot;Sukob zagrebačkih studenata sa policijom&quot;, Politika, 1. sept. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Žandarmerija uništila petočlanu kačačku bandu u klisuri iznad manastira Dečani.&lt;ref&gt;&quot;Uništena kačačka banda&quot;, Politika, 4. sept. 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[2. 9.]] - Potporučnik Dolovski izveo na novosadskom aerodromu prvi padobranski skok u našoj avijaciji.
* [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles).
* 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu.
* 6. 9. - Severna ekspedicija: [[Kuomintang]]ove snage zauzimaju Hankou (danas deo [[Wuhan]]a).
* [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući sledećih godinu dana je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]]&lt;ref&gt;[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]&lt;/ref&gt;.
* [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u Društvo naroda (povlači se 1933).
* 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena.
* [[11. 9.]] - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu.
* [[12. 9.]] - &quot;Plebiscit&quot; u Španiji, zapravo prikupljanje potpisa, podržava [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Riverinu]] politiku.
* [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]]
* [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]].
* [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske&lt;ref&gt;Vladimir Ćorović, Istorija Srba&lt;/ref&gt;.
* [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta.
* [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza).
* [[20. 9.]] - Banda severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen.
* [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928).
* [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu.
* 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva).
* [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao litavski, mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940).
* [[29. 9.]] - Katastrofa u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana.
* [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]]
* [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorena je i Jovanova pijaca&lt;ref&gt;[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)&lt;/ref&gt;.
* 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]).
* [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu.
* [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane
* [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]].
* oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih).
* oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak.
* [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana.
* 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). 
* [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu.
* [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije.
* 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam).

=== Novembar/Studeni ===
* [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937).
* [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926&lt;/ref&gt;.
* [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji.
* [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno.
* [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd).
* [[14. 11.]] - Prvi broj lista &quot;Filmske novine&quot;.
* 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko.
* [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]).
* 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]].
* 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927).
* studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]].
* novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika.
* [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS.
* 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali).
* [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;.
* [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]).
* [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u &quot;Domu&quot; optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju.
* [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga.
* [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]].
* [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora.
* [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade.
* [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]].
[[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]]
* [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]).
* [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR).
* [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]].
* [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]].
* 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu).
* 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion.
* [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću.
* [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku).
* [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', &quot;Prosvećeni mir&quot;, traje do [[1989]].

=== Kroz godinu ===
* Privredna kriza u KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Trgovci i industrijalci o ekonomskom stanju kod nas&quot;, Politika, 21. avg. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina.
* Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u &quot;očajan položaj&quot;.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata.
* [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]).
* [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv &quot;[[foton]]&quot; za najmanju jedinicu radijantne energije.
* Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]])
* [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].)
* [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]])
* [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, &quot;peti ''Beatle''&quot; († [[2016]])
*   3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]])
* [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]])
* [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]])
* [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]])
* [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]])
* 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]])
* [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]])
* 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]])
* [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]])
* [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]])
* [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]])
* [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]])
* [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]])
* [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]])
* [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]])
* 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser  († [[2016]])
* 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD († [[2026]])
* [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]])
* [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]])
* [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]])
* [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]])
* [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]])
* [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]])
* 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]])
* [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]])
* [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]])
* [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]])
* [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]])
* [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]])
* [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]])
* [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]])
* [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]])
* [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]])
* [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]])
* 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]])
* [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]])
* [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]])
* 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]])
* [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj
* [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]])
* [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]])
* [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]])
* [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].)
* [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]])
* [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]])
* [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]])
* [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]])
* [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]])
* [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent...
* [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]])
* [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]])
* [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]])
* 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]])
* [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]])
* [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]])
* [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]])
* [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]])
* [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]])
* [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]])
* [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]])
* [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]])
* [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]])
* [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]])
* [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]])
* [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar
* [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]])
* [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]])
* [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]])
* [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]])
* [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]])
* [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].)
* [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]])
* 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]])
* [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]])
* [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]])
* [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]])
* [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].)
* [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].)
* [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]])
* [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]])
* [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ
* [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]])
* [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]])
* [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]])
* [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]])

=== Kroz godinu ===
* [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]])
* [[Milja Marin]], partizanka, &quot;Kozarčanka&quot; († [[2007]])
* [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]])
* [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]])
* [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]])
* [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]])
* [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]])
* [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch &amp; Lomb'' (* [[1830]])
* [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]])
* [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]])
* 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]])
* [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]])
* [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]])
* [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]])
* [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]])
* 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja&lt;ref&gt;&quot;Pogibija hajduka Aničića&quot;, Politika, 30. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena&lt;ref&gt;&quot;Samoubistvo hajduka Sibina&quot;, Politika, 31. mart 1926, str. 8&lt;/ref&gt;

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]])
* [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]])
* [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]])
* [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]])
* [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]])
* [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]])
* [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]])
* [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]])
* maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]])
* [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]])
* [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].)
* [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]])
* [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].)
* 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]])
* [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]])
* [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6)
* [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]])
* [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]])
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].)
* [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]])
* [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]])
* [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]])
* [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]])
* [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]])
* [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]])
* [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]])
* [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]])
* [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]])
* [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].)
* 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]])
* [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]])
* [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]])
* [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]])
* [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]])
* [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].)
* [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]])
* [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]])
* [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]])
* [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]])

=== Kroz godinu ===
* [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]])
* [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?)

== Nobelova nagrada za 1926. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]])

== Reference ==
{{reference}}

{{commonscat|1926}}

[[Kategorija:1926.]]</text>
      <sha1>a8cpjxmt2rsuzwnyt1hfi72t9n0pgb0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42655967</id>
      <parentid>42655966</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:48:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Avgust/August/Kolovoz */</comment>
      <origin>42655967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61351" sha1="7b764t8i6fxaahlna7tlkgp3cqj1dbm" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1926}}
Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1926''': &lt;br /&gt; [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Dnevne vesti - Drž' desno!&quot;, Politika, 27. dec. 1925, str. 7&lt;/ref&gt;
* 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 &quot;Politika&quot;, 1. jan. 1936]&lt;/ref&gt; (umesto brodarskog sindikata).
* 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj.
* [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja.
* 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)&lt;/ref&gt; (→ [[Scopesov proces]]).
* [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40).
* 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]].
* 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije&lt;ref&gt;&quot;Presuda mađarskim falsifikatorima&quot;, Politika, 27. maj 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
* [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze).
* [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]].
* 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55).
* [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930).
* {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o &quot;hajci na Srbe&quot; u egejskoj Makedoniji.&lt;ref&gt;&quot;Hajka na Srbe u Grčkoj&quot;, Politika, 14. jan. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete &quot;[[Mala Floramye]]&quot; u Splitu.
* [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka.
* [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu.
* januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]].
* januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.&lt;ref&gt;&quot;Hapšenja komunista&quot;, Politika, 21. jan. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu.
* 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke.
* [[18. 1.]] - Premijera &quot;[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]&quot; u Moskvi.
* [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku.
* [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja).
* [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]&lt;ref&gt;Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14&lt;/ref&gt; u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m.
* [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima.
* [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). 
* [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]].

=== Februar/Veljača ===
* januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.&lt;ref&gt;Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]]
* [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.).
* [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] (&quot;čehoslovački&quot;) zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao.
* 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku).
* [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu.
* [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba.
* [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.&lt;ref&gt;&quot;Federalizam g. Koršca&quot;, Politika, 9. feb. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
*   8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]].
* [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi.
* [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]).
* [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]].
* [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''.
* februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''.
* [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu.
* 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.&lt;ref&gt;&quot;Monsenjer Pelegrineti protestuje&quot;, Politika, 16. feb. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]].
* [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork.
* 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;&lt;ref&gt;&quot;Neuspeli prevrat u Grčkoj&quot;, Politika, 20. feb. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju.
* [[22. 2.]] - Članak u beogradskim &quot;Novostima&quot; povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom.
* [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;&lt;ref&gt;&quot;Žena osuđena za uvredu Kralja&quot;, Politika, 26. feb. 1926, str. 5&lt;/ref&gt; u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.&lt;ref&gt;&quot;Za uvredu Veličanstva&quot;, Politika, 20. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima.
* 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]]
* 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.&lt;ref&gt;&quot;Velika nepogoda kod Splita&quot;, Politika, 8. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu.
* [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara).
* [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 &quot;Politika&quot;, 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt; (na njegovom grobu stoji datum 12. mart&lt;ref&gt;[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt;, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 19. maj 1936]&lt;/ref&gt;).
* 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]].
* [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava.
* [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru.
* 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika.
* [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]].
* [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih.
* 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]]
* [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.&lt;ref&gt;&quot;D. Stojadinović - R. N. Pašić&quot;, Politika, 21. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]&lt;ref&gt;&quot;G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića&quot;, Politika, 23. mart 1926.&lt;/ref&gt;, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci).
* 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji.
* [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - &quot;ratnici Irske&quot;). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion.
* 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947).
* [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade.

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]'').
* 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931).
* [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera.
* [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste.
[[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]]
* [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om.
* [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena.
* [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] &quot;4000 tone ugljena&quot; koji se &quot;kradu svakog meseca&quot; u Zagrebu.
* 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom.
* [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: &quot;ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom&quot;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 &quot;Politika&quot;, 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; - kriza vlade.
* [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i &quot;nedonoščetom korupcije&quot;.&lt;ref&gt;&quot;'Državni udar'&quot;, Politika, 19. apr. 1926&lt;/ref&gt; Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.&lt;ref&gt;&quot;Korupcija i vođstvo H.S.S.&quot;, Politika, 22. apr. 1926&lt;/ref&gt; U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije.
* 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode).
* 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]].
* [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, 
* [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena).
* 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]].
* [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane.
* 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022).
* [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna.
* 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international'').
[[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]]
* [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.&lt;ref&gt;&quot;Pismo g. Lj. Jovanovića&quot;, Politika, 22. apr. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;): Pašić tvrdi da &quot;galama protivu korupcije&quot; treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je &quot;izmislila Austrija&quot;; protivi se federalizmu i davanju &quot;druge uprave&quot; Hrvatima i Slovencima.&lt;ref&gt;&quot;Govor g. Pašića&quot;, Politika, 26. apr. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79).
* 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924).
* [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem.
* [[29. 4.]] - Obnovljena &quot;R-R&quot; koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj).
* proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]].

=== Maj/Svibanj ===
* april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].&lt;ref&gt;Ilustrovani list, 1926 - br. 19&lt;/ref&gt;
* [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra).
* 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu &quot;Srpski kralj&quot;, jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva koncesija u inostranstvu&quot;, Politika, 4. maj 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og.
* 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi.
* [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje.
* 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara.
* [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a.
* [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira.
* 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&amp;nbsp;km ranije.
* [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''.
* 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928).
* ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.&lt;ref&gt;&quot;Publika iza bodljikave žice&quot;, Politika, 14. maj 1926, str. 8&lt;/ref&gt;
[[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]]
* 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' (&quot;Sanacija&quot;, &quot;Ozdravljenje&quot;).
* [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića.
* [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]].
* [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a.
* 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba.
* [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912.
* 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran.
* maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja.
[[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]]
* [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora.
* [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu.
* [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up &quot;Politika&quot;, 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). 
* [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. &quot;Svetozar Marković&quot;).
* [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj.
* 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15&lt;/ref&gt; gde je stradala jedna petočlana porodica.
* [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u.
* 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.).
* [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]).
* [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka &quot;Memorijal Vladislava Ribnikara&quot;.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare.
* [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]).
* [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku.
* [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom.
* [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina.
* 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]].
* [[14. 6.]] - &quot;Vihor&quot; u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].&lt;ref&gt;&quot;Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi&quot;, Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b026?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list; 1926, br. 26, str. 14]&lt;/ref&gt;
* 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu.
* [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima.
* [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].&lt;ref&gt;&quot;Petak s crnim krugom oko sunca&quot;, Politika, 19-21. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku.
* 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela.
* [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom.
* [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]].
* [[26. 6.]] - Jak zemljotres u [[Dodekanez]]ima, osetio se i na jugu KSHS.
* ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća &quot;Mira&quot;, za cigaret-papir, i &quot;Kandit&quot;, za bonbone, jer su oštetili državu za &quot;više desetina miliona dinara&quot;.&lt;ref&gt;&quot;Jedna pustolovna trgovačka afera&quot;, Politika, 27. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac&lt;ref&gt;&quot;Odlikovanje Kragujevca&quot;, Politika, 3. jun 1926, str. 6&lt;/ref&gt;).
[[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]]
* [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz &amp; Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''.
* 28. 6. - Sukob policije i [[ORJUNA|orjunaša]] u Ljubljani (nije im dopušten prolazak pored italijanskog konzulata).
* 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori.
* krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno...
* [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]]
* [[2. 7.]] - Velike poplave u Baranji i Bačkoj nakon proboja nasipa kod Apatina i Tikveša. Jake kiše se nastavljaju i ovog meseca.
* 2. 7. - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]).
* [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina &quot;Južna zvezda&quot;, organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''-{Кръсте Льондев}-''; za ovo će 1928. biti streljana petorica pripadnika VMRO).
* [[4. 7.]] - Osmi svesokolski slet u Pragu. Podignut je prvi [[Strahovsky stadion]].
* [[7. 7.]] - HSS je isključio iz stranke Nikolu Nikića, ministra šuma i ruda (on 12. 7. osniva novi poslanički klub sa nekoliko pristalica).
* [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura).
* 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, &quot;Maršala od žada&quot; (koji je zauzet borbama kod Pekinga).
* 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra).
* [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.&lt;ref name=&quot;Indi&quot;&gt;[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline&lt;/ref&gt;.
* 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana.
* 10/11. 7. - Jaka kiša u Zagrebu i izlivanje potoka Jelenovac, Kraljevac i Tuškanac (pre nekoliko dana bilo je poplave na istoku grada). Poplava ima i u Koprivnici, Virovitici, Ključu, Baranji, Bačkoj, Nišu...
* [[13. 7.]] - Od provale oblaka je nadošla [[Pećka Bistrica]], odnela je naseljeničku koloniju Јusufov han 12 km od Peći, uz 49 žrtava, u gradu je odnela dva mosta.&lt;ref name=&quot;Polit19260715&quot;&gt;Politika, 15. jul 1926, str. 6-7&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Politika, 1. avg. 1926, str. 5 (foto ostataka kolonije)&lt;/ref&gt; U Štedimu kod Peći je od grada težine &quot;tri do četiri stotine grama&quot; izginula desetočlana porodica.&lt;ref&gt;&quot;Žrtve pećske katastrofe&quot;, Politika 16. jul 1926, str. 5&lt;/ref&gt; Rastu Dunav i Sava, kod Bosanskog Šamca je probijen nasip, poplavljeno je 6.000 hektara kukuruza. Imanje Belje je pod dubokom vodom, podavile su se stotine jelena.&lt;ref name=&quot;Polit19260715&quot; /&gt;
* jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka.
* [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar).
* 16. 7. - Probijeni nasipi kod Apatina i Novog Sada, poplavljeno 20.000 jutara zemlje. Sava se izlila u Mačvi 17-tog.
[[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]]
* [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih).
* [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja.
* 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''.
* 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka.
* [[25. 7.]] - Žandarmi i policijski poverenici, &quot;Arnauti&quot;, pretukli dvadesetak seljaka u dva sela Skopske Crne Gore&lt;ref&gt;&quot;Krvavo razračunavanje u Skopskoj Crnoj Gori&quot;, Politika, 28. jul 1926, str. 3&lt;/ref&gt; (u avgustu su opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori).
* [[28. 7.]] - Okršaj sa komitskom četom kod [[Kriva Palanka|Krive Palanke]], upotrebljena je i artiljerija. Sutradan upućena protestna nota Bugarskoj.
* [[29. 7.]] - U [[Radinac|Radincu]] kod Smedereva, predsednik opštine je ubio predsednika mesnog odbora Demokratske stranke.&lt;ref&gt;&quot;Streljanje bez sudske presude&quot;, Politika, 6. avg. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;
* [[30. 7.]] - Pred Konferencijom ambasadora u Parizu potpisani završni protokoli o granicama Albanije.
* [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929).

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[2. 8.]] - Razmenjeno 16 zatvorenika iz Mađarske za 10 iz KSHS - izveštava se da su građani KSHS bili mučeni.&lt;ref&gt;&quot;Srednjovekovna mučenja u mađarskim tamnicama&quot;, Politika, 5. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[4. 8.]] - [[Mátyás Rákosi]] osuđen u Budimpešti na osam i po godina zatvora (1934. doživotno, ali je pušten 1940.).
* [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine.
* &lt;5. 8. - U Zagrebu otkrivena međunarodna mreža krijumčara [[kokain]]a i falsifikatora dvodinarki.&lt;ref&gt;Politika, 6. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min.
* 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti).
* [[8. 8.]] - Nabujali [[Črnomerec]] i [[Medveščak]] nose mostove i izazivaju velike poplave u Zagrebu (117 mm za 24 sata 8/9. 8.). Sutradan jak pljusak i poplave i u Beogradu (za 14-ti je u beogradskim crkvama zakazano molepstvije za prestanak kiše).
* [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, zbog komitskih upada u Makedoniju i Dobrudžu.
* 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]).
[[Datoteka:Valentinofuneral.jpg|mini|200px|† [[Rudolph Valentino]]]]
* [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori (2.145 opština u Srbiji i 98 u Crnoj Gori, &quot;dobra polovina svih opština&quot; u KSHS&lt;ref&gt;&quot;Značaj opštinskih izbora&quot;, Politika, 14. avg. 1926, str. 1&lt;/ref&gt;). U Beogradu, zahvaljujući podeljenim radikalima, pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). Inače, radikali dobijaju u 1593 opštine, demokrati u 475, zemljoradnici u 78 itd.&lt;ref&gt;&quot;Krajnji rezultati opštinskih izbora&quot;, Politika, 19. avg. 1926, str. 6&lt;/ref&gt; Demokrate se žale da je bilo nasilja na jugu, npr. u Đakovici.&lt;ref&gt;&quot;Opštinski izbori u Đakovici&quot;, Politika, 21. avg. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 15 - 16. 8. - Sukob hrvatskih sokola i orjunaša u Sremskoj Mitrovici.&lt;ref&gt;&quot;Neredi i tuče u Sremskoj Mitrovici&quot;, Politika, 17. avg. 1926, str. 7&lt;/ref&gt;
* [[17. 8.]] - U Atini potpisan ugovor o prijateljstvu KSHS i Grčke i dopunske konvencije o tranzitu i o zoni u Solunu.
* [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150.
* [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929).
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).&lt;!-- Najavljeni prvi zlatnici od 20 din za nekoliko dana, Politika, str. 7 --&gt;
* [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]].
* &lt; 28. 8. - Kod [[Lumbarda (općina)|Lumbarde]] na Korčuli uhvaćen veliki morski pas sa ljudskim ostacima u stomaku.&lt;ref&gt;&quot;Hvatanje morskog čudovišta&quot;, Politika, 30. avg. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod &quot;Burevestnik&quot; sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih.
* [[31. 8.]] - Oko 400 siromašnih zagrebačkih studenata izbačeno iz Zavoda za gluvonemu decu u [[Ilica|Ilici]] 83&lt;ref&gt;&quot;Sukob zagrebačkih studenata sa policijom&quot;, Politika, 1. sept. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (ubrzo pronađen novi smeštaj za većinu).

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Žandarmerija uništila petočlanu kačačku bandu u klisuri iznad manastira Dečani.&lt;ref&gt;&quot;Uništena kačačka banda&quot;, Politika, 4. sept. 1926, str. 6&lt;/ref&gt;
* [[2. 9.]] - Potporučnik Dolovski izveo na novosadskom aerodromu prvi padobranski skok u našoj avijaciji.
* [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles).
* 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu.
* 6. 9. - Severna ekspedicija: [[Kuomintang]]ove snage zauzimaju Hankou (danas deo [[Wuhan]]a).
* [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući sledećih godinu dana je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]]&lt;ref&gt;[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]&lt;/ref&gt;.
* [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u Društvo naroda (povlači se 1933).
* 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena.
* [[11. 9.]] - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu.
* [[12. 9.]] - &quot;Plebiscit&quot; u Španiji, zapravo prikupljanje potpisa, podržava [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Riverinu]] politiku.
* [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]]
* [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]].
* [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske&lt;ref&gt;Vladimir Ćorović, Istorija Srba&lt;/ref&gt;.
* [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta.
* [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza).
* [[20. 9.]] - Banda severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen.
* [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928).
* [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu.
* 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva).
* [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao litavski, mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940).
* [[29. 9.]] - Katastrofa u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana.
* [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]]
* [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorena je i Jovanova pijaca&lt;ref&gt;[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)&lt;/ref&gt;.
* 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]).
* [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu.
* [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane
* [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]].
* oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih).
* oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak.
* [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana.
* 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). 
* [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu.
* [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije.
* 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam).

=== Novembar/Studeni ===
* [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937).
* [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926&lt;/ref&gt;.
* [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji.
* [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno.
* [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd).
* [[14. 11.]] - Prvi broj lista &quot;Filmske novine&quot;.
* 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko.
* [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]).
* 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]].
* 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927).
* studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]].
* novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika.
* [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS.
* 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali).
* [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;.
* [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]).
* [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u &quot;Domu&quot; optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju.
* [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga.
* [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]].
* [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora.
* [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade.
* [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]].
[[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]]
* [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]).
* [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR).
* [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]].
* [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]].
* 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu).
* 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion.
* [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću.
* [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku).
* [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', &quot;Prosvećeni mir&quot;, traje do [[1989]].

=== Kroz godinu ===
* Privredna kriza u KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Trgovci i industrijalci o ekonomskom stanju kod nas&quot;, Politika, 21. avg. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina.
* Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u &quot;očajan položaj&quot;.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata.
* [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]).
* [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv &quot;[[foton]]&quot; za najmanju jedinicu radijantne energije.
* Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]])
* [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].)
* [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]])
* [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, &quot;peti ''Beatle''&quot; († [[2016]])
*   3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]])
* [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]])
* [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]])
* [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]])
* [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]])
* 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]])
* [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]])
* 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]])
* [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]])
* [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]])
* [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]])
* [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]])
* [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]])
* [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]])
* [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]])
* 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser  († [[2016]])
* 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD († [[2026]])
* [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]])
* [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]])
* [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]])
* [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]])
* [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]])
* [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]])
* 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]])
* [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]])
* [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]])
* [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]])
* [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]])
* [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]])
* [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]])
* [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]])
* [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]])
* [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]])
* [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]])
* 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]])
* [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]])
* [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]])
* 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]])
* [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj
* [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]])
* [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]])
* [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]])
* [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].)
* [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]])
* [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]])
* [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]])
* [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]])
* [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]])
* [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent...
* [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]])
* [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]])
* [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]])
* 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]])
* [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]])
* [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]])
* [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]])
* [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]])
* [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]])
* [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]])
* [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]])
* [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]])
* [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]])
* [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]])
* [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]])
* [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar
* [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]])
* [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]])
* [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]])
* [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]])
* [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]])
* [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].)
* [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]])
* 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]])
* [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]])
* [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]])
* [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]])
* [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].)
* [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].)
* [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]])
* [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]])
* [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ
* [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]])
* [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]])
* [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]])
* [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]])

=== Kroz godinu ===
* [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]])
* [[Milja Marin]], partizanka, &quot;Kozarčanka&quot; († [[2007]])
* [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]])
* [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]])
* [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]])
* [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]])
* [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]])
* [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch &amp; Lomb'' (* [[1830]])
* [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]])
* [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]])
* 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]])
* [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]])
* [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]])
* [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]])
* [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]])
* 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja&lt;ref&gt;&quot;Pogibija hajduka Aničića&quot;, Politika, 30. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena&lt;ref&gt;&quot;Samoubistvo hajduka Sibina&quot;, Politika, 31. mart 1926, str. 8&lt;/ref&gt;

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]])
* [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]])
* [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]])
* [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]])
* [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]])
* [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]])
* [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]])
* [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]])
* maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]])
* [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]])
* [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].)
* [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]])
* [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].)
* 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]])
* [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]])
* [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6)
* [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]])
* [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]])
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].)
* [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]])
* [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]])
* [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]])
* [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]])
* [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]])
* [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]])
* [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]])
* [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]])
* [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]])
* [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].)
* 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]])
* [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]])
* [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]])
* [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]])
* [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]])
* [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].)
* [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]])
* [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]])
* [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]])
* [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]])

=== Kroz godinu ===
* [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]])
* [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?)

== Nobelova nagrada za 1926. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]])

== Reference ==
{{reference}}

{{commonscat|1926}}

[[Kategorija:1926.]]</text>
      <sha1>7b764t8i6fxaahlna7tlkgp3cqj1dbm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>UEFA Euro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26402</id>
    <revision>
      <id>42655954</id>
      <parentid>42463509</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:01:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42655954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="96699" sha1="e7x7mowxzhomt1r5f7g18kjr8d70xjn" xml:space="preserve">{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                    = UEFA Euro
| izvorni naziv           =  UEFA European Championship
| logo                    = 
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1960.]]
| ukinuto       =
| regija                   = [[Europa]] ([[UEFA]])
| momčadi     = 24 {{small|(završnica)}}
| aktualni prvak          = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] {{small|(četvrti naslov)}}
| najuspješnija momčad   = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]&lt;br&gt;{{small|(četri naslova)}}
| geslo =
}}
'''UEFA Europsko prvenstvo''' ([[engleski]]: ''UEFA European Championship'') ili samo '''UEFA Euro''' je najvažnije kontinentalno, reprezentativno natjecanje u [[Europa|Europi]] koje se održava svake četiri godine. Natjecanje organizira [[UEFA]], a na njemu imaju pravo sudjelovati sve reprezentacije koje su članice te organizacije. Turnir se održava svake parne godine od [[1960.]], između dva [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetska prvenstva]]. Izvorno je nosio naziv '''UEFA Europski kup nacija''', s tim da od [[1968.]] godine koristi aktualno ime. Od [[1996.]], uobičajeno je da se natjecanja nazivaju &quot;UEFA Euro [godina].&quot;, što se kasnije, retroaktivno, primijenilo i na ranija izdanja turnira.

Prije ulaska u završnicu, sve zemlje (osim domaćina), moraju proći kroz kvalifikacijski ciklus. Europski prvaci imali su pravo natjecati se na [[FIFA Kup konfederacija|Kupu konfederacija]] naredne godine, mada ne i obvezu, dok je natjecanje bilo aktivno.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/news/newsid=95756/index.html |title=2005/2006 season: final worldwide matchday to be 14 May 2006 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=19 December 2004 |accessdate=13 January 2012 |archivedate=2015-04-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150426221112/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/news/newsid=95756/index.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Dosad je održano petnaest izdanja Eura, na kojima je titule prvaka osvajalo ukupno deset različitih zemalja: [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] su osvojile tri prvenstva, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] dva, dok su jedan naslov osvojili [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjtskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]. Španjolska je jedina reprezentacija u historiji turnira koja je uzastopno osvajala naslove prvaka, ostvarivši to [[2008.]] i [[2012.]] godine. UEFA Euro je drugo najgledanije nogometno natjecanje u svijetu, odmah iza [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskog prvenstva]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/ebu-buys-euro-2016-rights-804720|title=EBU buys Euro 2016 rights}}&lt;/ref&gt;

[[UEFA Euro 2024.|Posljednje prvenstvo]] održano je [[2024.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]], a pobjednik je bila [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je pobijedila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Englesku]] u finalu u [[Berlin]]u. Treće mjesto podijelile su [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] i [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]. Sljedeće prvenstvo održat će se [[2028.]] godine.

==Historija==

===Počeci===
[[File:UEFA European Championship best results.svg|500px|thumb|Prikaz najboljih rezultata sudionica Eura na mapi]]
Ideju o paneuropskom nogometnom natjecanju prvi je predložio [[Henri Delaunay]], glavni tajnik [[Francuski nogometni savez|Francuskog nogometnog saveza]], još [[1927.]] godine, međutim ideja je krenula u realizaciju tek [[1958.]] godine, tri godine nakon Delaunayjeve smrti;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/finals/history/background/index.html |title=UEFA European Football Championship origins |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=21 December 2011 |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1960/overview/index.html |title=Delaunay's dream realised in France |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=30 January 2012 |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt; trofej pobjednika Eura bit će nazvan u njegovu čast.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/history/background/the-trophy/index.html |title=The Henri Delaunay Cup |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=28 January 2012 |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt; [[Europski kup nacija 1960.|Prvi turnir]], Europski kup nacija, organiziran je [[1960.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]], a na njemu su sudjelovale četiri reprezentacije, od njih 17 koje su sudjelovale u kvalifikacijskom procesu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1960/teams/index.html |title=1960 UEFA European Championship - Teams |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt; Prvak je te godine bio [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], koji je u napetom finalu u [[Pariz]]u pobijedio [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslaviju]] 2:1.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1960/matches/round=164/match=4025/postmatch/report/index.html |title=Ponedelnik heads Soviet Union to glory |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=1 October 2003 |accessdate=26 February 2012}}&lt;/ref&gt; Interesantno je kako se Sovjetski Savez plasirao za završnicu tek kad je [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] odbila igrati protiv njih zbog političkih razloga.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/17680769 |title=Euro 1960: Lev Yashin leads Soviets to glory in France |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=11 June 2012 |first=Tom |last=Rostance |date=21 May 2012}}&lt;/ref&gt; Zanimljivo je također primijetiti kako na turniru nisu sudjelovale ni tadašnje velesile poput [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadne Njemačke]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]] ili [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italije]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/history/3078333.stm |title=France 1960 |date=17 May 2004 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt;

[[Europski kup nacija 1964.|Sljedeći turnir]] održao se [[1964.]] godine u [[Španjolska|Španjolskoj]], a na njemu je, u kvalifikacijskom ciklusu, sudjelovalo čak 29 reprezentacija;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1964/overview/index.html |title=Spain savour home comforts |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=21 December 2011 |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt; Zapadna Njemačka ponovo nije sudjelovala, dok se [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] povukla nakon što su izvučeni s [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Albanije|Albanijom]], s kojom su još službeno bili u ratu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/history/3078417.stm |title=Spain 1964 |date=17 May 2004 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt; U finalu, na [[Stadion Santiago Bernabéu|stadionu Santiago Bernabéu]] u [[Madrid]]u, domaćin Španjolska pobijedila je branitelje naslova, Sovjetski Savez, rezultatom 2:1.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1964/matches/round=172/match=3996/postmatch/report/index.html |title=Spain's Marcelino stoops to conquer Europe |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=2 October 2003 |accessdate=26 February 2012}}&lt;/ref&gt;

Format je ostao identičan i za [[UEFA Euro 1968.|turnir 1968.]] godine, čiji je domaćin, ali i pobjednik, bila [[Italija]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1968/overview/index.html |title=Italy make most of good fortune |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 December 2011 |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/history/3078455.stm |title=Italy 1968 |date=17 May 2004 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt; Ovaj turnir specifičan je zbog dvije situacije koje su se tada dogodile prvi i jedini put u historiji Eura - (1) polufinalna utakmica između Italije i Sovjetskog Saveza odlučena je bacanjem novčića;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1968/matches/round=175/match=3938/postmatch/report/index.html |title=Italy through to final after coin toss |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=2 October 2003 |accessdate=26 February 2012}}&lt;/ref&gt; a (2) došlo je i do ponavljanja finalne utakmice između Italije i SFR Jugoslavije, nakon što je prva završila rezultazom 1:1.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1968/matches/round=179/match=73910/postmatch/report/index.html |title=Italy earn final replay against Yugoslavia |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=2 October 2003 |accessdate=26 February 2012}}&lt;/ref&gt; Italija je u ponovljenoj utakmici slavila s 2:0.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1968/matches/round=179/match=73911/postmatch/report/index.html |title=Riva return sparks Italy triumph |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=2 October 2003 |accessdate=26 February 2012}}&lt;/ref&gt; Kvalifikacijama za ovaj turnir pristupila je 31 zemlja, što je bio dokaz rasta njegove popularnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1968/teams/index.html |title=1968 UEFA European Championship - Teams |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt;

Zapadna Njemačka je postala prvak u [[Belgija|Belgiji]] [[1972.]] godine, nakon što je na [[Stadion Heysel|Heyselu]] porazila Sovjetski Savez rezultatom 3:0 u finalu [[UEFA Euro 1972.|četvrtog Eura]]; golove u [[Bruxelles|briselskom]] finalu postigli su [[Gerd Müller]] (2) i [[Herbert Wimmer]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1972/matches/round=186/match=3838/postmatch/report/index.html |title=Müller the menace in German masterclass |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=3 October 2003 |accessdate=26 February 2012}}&lt;/ref&gt; Ispostavilo se kako je ovaj turnir bio uvod u naredna događanja u nogometnom svijetu, s obzirom da je predstavio zapadnonjemačku reprezentaciju koja će postati [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|svjetski prvak 1974.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1972/overview/index.html |title=West Germany make their mark |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 December 2011 |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/history/3078533.stm |title=Belgium 1972 |date=17 May 2004 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt;

[[UEFA Euro 1976.|Turnir održan 1976.]] godine u [[SFRJ|SFR Jugoslaviji]] bio je posljednji na kojemu su sudjelovale samo četiri ekipe i za kojega se i domaćin morao kvalificirati. U finalu je [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] porazila Zapadnu Njemačku nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca, koji su premijerno uvedeni upravo na ovom turniru. Nakon sedam uspješnih izvođenja, [[Uli Hoeneß]] je promašio za Zapadnu Njemačku, što je značilo da je [[Antonín Panenka]] imao priliku postići pobjedonosni jedanaesterac. Potkopavši loptu,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.usatoday.com/sports/soccer/2010-07-02-917701650_x.htm |work=[[USA Today]] |agency=[[Associated Press]] |date=2 July 2010 |first=Graham |last=Dunbar |accessdate=9 June 2012 |title=Abreu's 'Panenka' penalty revives 1976 classic}}&lt;/ref&gt; Panenka je postigao moguće najpoznatiji penal u historiji i osigurao Čehoslovačkoj pobjedu rezultatom 5:3.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1976/overview/index.html |title=Panenka the hero for Czechoslovakia |date=27 February 2008 |accessdate=9 June 2012 |work=UEFA.com |publisher=[[UEFA|Union of European Football Associations]]}}&lt;/ref&gt;

===Proširenje na 8 momčadi===

Kada je Italija [[1980.]] godine ponovno dobila [[UEFA Euro 1980.|domaćinstvo]], turnir je proširen s četiri na osam reprezentacija. Turnir se igrao kroz dvije grupe, pobjednici kojih bi išli u finale, a drugoplasirani u borbu za treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/history/3083203.stm |title=Italy 1980 |date=17 May 2004 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt; Prvak je po drugi put postala Zapadna Njemačka, koja je na [[Stadio Olimpico|Olimpicu]] u [[Rim]]u pobijedila [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgiju]] rezultatom 2:1; golove je postigao [[Horst Hrubesch]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1980/matches/round=198/match=3585/postmatch/report/index.html |title=Hrubesch turns West Germany's unlikely hero |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=4 October 2003 |accessdate=26 February 2012}}&lt;/ref&gt; Hrubesch je rano donio vodstvo Njemačkoj, nakon čega je [[René Vandereycken]] izjednačio iz jedanaesterca u drugom poluvremenu. Dvije minute prije kraja utakmice, Hrubesch je zabio glavom nakon kornera što ga je izveo [[Karl-Heinz Rummenigge]], osiguravši tako Njemačkoj drugi naslov prvaka Europe.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1980/overview/index.html |title=Hrubesch crowns West German win |date=21 June 2008 |accessdate=9 June 2012 |work=UEFA.com |publisher=[[UEFA|Union of European Football Associations]]}}&lt;/ref&gt;

[[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] je, kao domaćin, prvi put osvojila Euro [[1984.]] godine, kada je njihov kapetan [[Michel Platini]] postigao 9 golova u samo 5 utakmica, uključujući i prvi gol u finalnoj pobjedi protiv Španjolske 2:0.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1984/overview/index.html |title=Platini shines for flamboyant France |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 December 2011 |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1984/history-maker/index.html |title=Platini reflects on France's first success in 1984 |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 December 2011 |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt; Format natjecajnja nanovo je promijenjen - umjesto sustava iz 1980. godine, dvije najbolje reprezentacije iz grupne faze išle su u polufinale, odakle su pobjednice išle u finale; ukinuta je i utakmica za treće mjesto.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/history/3083327.stm |title=France 1984 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=11 June 2012 |date=17 May 2004}}&lt;/ref&gt;

[[UEFA Euro 1988.|Turnir 1988.]] organizirala je [[Zapadna Njemačka]], međutim izgubila je u polufinalu od rivala Nizozemske 2:1, što je izazvalo burne proslave u toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1988/overview/index.html |title=Van Basten sparks Netherlands joy |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 December 2011 |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/history/3083427.stm |title=West Germany 1988 |date=17 May 2004 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt; Nizozemska je u finalu svladala Sovjetski Savez 2:0 na [[Olympiastadion]]u u [[München]]u,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1988/matches/round=210/match=22/postmatch/report/index.html |title=Van Basten ends Dutch wait |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=5 October 2003 |accessdate=26 February 2012}}&lt;/ref&gt; u utakmici u kojoj je [[Marco van Basten]] iz voleja postigao jedan od najboljih golova u historiji nogometa.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1988/history-maker/index.html |title=Van Basten remembers 'fantastic' EURO '88 |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 December 2011 |accessdate=24 February 2012}}&lt;/ref&gt;

[[UEFA Euro 1992.]] godine održan je u [[Švedska|Švedskoj]], a osvojila ga je [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Danska]], koja je izborila nastup tek nakon što je [[UEFA]] zabranila Jugoslaviji da sudjeluje jer su neke zemlje članice SFR Jugoslavije bile u [[rat]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1992/overview/index.html |title=Denmark late show steals spotlight |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=30 January 2012 |accessdate=25 February 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/history/3083439.stm |title=Sweden 1992 |date=27 May 2004 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=25 February 2012}}&lt;/ref&gt; Danci su u polufinalu izbacili branitelje naslova, Nizozemce, nakon jedanaesteraca,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1992/matches/round=216/match=6097/postmatch/report/index.html |title=Schmeichel helps Denmark down Netherlands |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=5 October 2003 |accessdate=26 February 2012}}&lt;/ref&gt; da bi u finalu s 2:0 pobijedili [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačku]], tadašnje svjetske prvake.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1992/matches/round=217/match=6098/postmatch/report/index.html |title=Gatecrashing Denmark down Germany |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=5 October 2003 |accessdate=26 February 2012}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio prvi veliki turnir na kojemu se natjecala ujedinjena Njemačka te jedan od prvih velikih turnira na kojima su na leđima dresova bila otisnuta imena igrača.

===Proširenje na 16 momčadi===

[[Engleska]] je [[1996.]] godine [[UEFA Euro 1996.|bila domaćin]] prvenstva na kojemu je broj reprezentacija s osam povećan na 16.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1996/overview/index.html |title=Football comes home for Germany |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=1 February 2012 |accessdate=25 February 2012}}&lt;/ref&gt; [[Engleska nogometna reprezentacija|Domaćini]] su, u reprizi polufinala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|Svjetskog prvenstva 1990.]], ispali od Njemačke, nakon jedanaesteraca,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1996/matches/round=224/match=52916/postmatch/report/index.html |title=Hosts denied by Germany in epic semi-final |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=6 October 2003 |accessdate=26 February 2012}}&lt;/ref&gt; koja će u finalu svladati novoformiranu [[Češka nogometna reprezentacija|Češku]] 2:1 i to zahvaljujući prvom zlatnom golu na nekom velikom turniru, a kojega je postigao [[Oliver Bierhoff]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=1996/matches/round=225/match=52917/postmatch/report/index.html |title=Bierhoff hero of Germany's EURO '96 win |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=6 October 2003 |accessdate=26 February 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/history/3083531.stm |title=England 1996 |date=17 May 2004 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=25 February 2012}}&lt;/ref&gt; Bio je ovo prvi naslov Njemačke kao ujedinjene zemlje.

[[UEFA Euro 2000.|Sljedeći turnir]] bio je prvi kojeg su zajednički organizirale dvije zemlje, [[Belgija]] i [[Nizozemska]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/news/2898/euro-2012/2011/12/01/2782770/euro-2012-history-the-2000-finals |title=Euro 2012 History: The 2000 finals |date=1 December 2011 |first=Graham |last=Lister |publisher=Goal.com |accessdate=11 June 2012}}&lt;/ref&gt; Tadašnji [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|svjetski prvak]], Francuska, bila je favorit za osvajanje Eura, što im je pošlo za rukom nakon što su pobijedili Italiju 2:1 u produžecima; Francuska je gubila 1:0, ali se vratila [[Sylvain Wiltord|Wiltordovim]] golom u posljednjoj minuti te pobijedila golom [[David Trezeguet|Davida Trezegueta]]. Francuska je tako spojila naslov svjetskog i europskog prvaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/history-maker/index.html |title=Golden boy Trezeguet relives France's 2000 glory |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 December 2011 |accessdate=25 February 2012}}&lt;/ref&gt;

Kao što je bio slučaj s Danskom [[1992.]], [[UEFA Euro 2004.]] u [[Portugal]]u je donio veliko iznenašenje - [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]], koja se dotad samo dva puta kvalificirala za veliko natjecanje ([[UEFA Euro 1980.|Euro 1980.]] i [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetsko prvenstvo 1994.]]), pobijedila je domaćine, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]], golom [[Angelos Charisteas|Angelosa Charisteasa]] na turniru na kojemu su im izgledi za osvajanje bili gotovo nikakvi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/4021041.stm |title=Greece defy the odds at Euro 2004 |first=Phil |last=McNulty |date=20 December 2004 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=25 February 2012}}&lt;/ref&gt; Na svom putu do senzacionalne pobjede, Grčka je izbacila branitelje naslova, Francusku,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3830575.stm |title=France 0-1 Greece |date=25 June 2004 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=25 February 2012}}&lt;/ref&gt; te Češku uz pomoć srebrnog gola,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2004/3844467.stm |title=Greece 1-0 Czech Rep |date=1 July 2004 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=25 February 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1583/match=1059193/postmatch/report/index.html |title=Dellas delight stuns Czech Republic |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=2 July 2004 |accessdate=25 February 2012}}&lt;/ref&gt; pravila koje je bilo uvedeno kao zamjena za zlatni gol dok i samo nije ukinuto nedugo nakon ovog turnira.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/worldcup/news/newsid=149550.html |title=Limit on international substitutions |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=28 February 2004 |accessdate=25 February 2012}}&lt;/ref&gt;

[[UEFA Euro 2008.|Euro 2008.]] godine, kojeg su zajednički organizirale [[Austrija]] i [[Švicarska]], bio je drugi turnir organiziran od strane dvije zemlje i prvi na kojemu je dodijeljen novi trofej.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://euro2008.worldcupblog.org/news/all-new-supersized-trophy-for-euro-2008.html |title=All New Supersized Trophy for Euro 2008 |publisher=worldcupblog.org |date=2 May 2008 |accessdate=25 February 2012 |archivedate=2011-07-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110707111343/http://euro2008.worldcupblog.org/news/all-new-supersized-trophy-for-euro-2008.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Turnir se igrao od [[7. lipnja|7.]] do [[29. lipnja]], a u finalu si igrale Njemačka i Španjolska.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/multimediafiles/download/competitions/euro/360459_download.pdf |title=UEFA EURO 2008 - Match Schedule |accessdate=25 February 2012 |format=PDF |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/4634960.stm |title=Euro 2008 venues |date=27 May 2008 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=25 February 2012}}&lt;/ref&gt; Španjolska je pobijedila golom [[Fernando Torres|Fernanda Torresa]] u 33. minuti, osvojivši tako svoje drugo prvenstvo nakon [[1964.]] godine; osvajanje je izazvalo veliko slavlje u Španjolskoj.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363545.stm |title=Germany 0-1 Spain |date=29 June 2008 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |accessdate=25 February 2012 |first=Phil |last=McNulty}}&lt;/ref&gt; Španjolska je s 12 golova bila momčad s najviše postignutih golova, [[David Villa]] je bio najbolji strijelac, a [[Xavi]] najbolji igrač turnira, dok je čak devet španjolskih igrača bilo u najboljoj momčadi turnira.

[[UEFA Euro 2012.|Turnir 2012.]] godine su zajednički organizirale [[Poljska]] i [[Ukrajina]], što je bio treći slučaj dvostrukog domaćinstva i prvi uzastopni.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/news/newsid=528963.html |title=EURO joy for Poland and Ukraine |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=19 April 2007 |accessdate=10 January 2012}}&lt;/ref&gt; Španjolska je u finalu s 4:0 pobijedila Italiju, postavši tako prva zemlja koja je uspješno obranila titulu prvaka Europe i prva koja je osvojila tri velika natjecanja za redom ([[UEFA Euro 2008.|Euro 2008.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] i Euro 2012.).&lt;ref&gt;{{cite web |author=4 - 0 FT |url=http://espnfc.com/en/report/346764/report.html?=dsf |title=Spain v Italy live football scores &amp;#124; Soccer scores and live video |publisher=ESPNFC.com |date= |accessdate=2 July 2012 }}&lt;/ref&gt; Postigavši treći gol protiv Italije, [[Fernando Torres]] je postao prvi igrač koji je postigao gol u dva finala UEFA Eura. Uz to, Torres je bio najbolji strijelac turnira zajedno s [[Mario Balotelli|Balotellijem]], [[Alan Dzagojev|Dzagojevim]], [[Mario Gómez|Gómezom]], [[Mario Mandžukić|Mandžukićem]] i [[Cristiano Ronaldo|Cristianom Ronaldom]], iako je na turniru korišten kao zamjena.

===Proširenje na 24 momčadi===

[[UEFA]] je odlučila kako će se za [[UEFA Euro 2016.|turnir 2016.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]] broj reprezentacija povećati na 24;&lt;ref&gt;{{cite news |title=France chosen to host EURO 2016 |url=http://www.uefa.com/uefa/management/newsid=1493384.html |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=28 May 2010 |accessdate=22 June 2012}}&lt;/ref&gt; odluka je donesena u rujnu [[2008.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite web |title=EURO expands to 24 |url=http://www.uefa.com/news/newsid=754239.html |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |accessdate=23 February 2014 |date=26 September 2008 }}&lt;/ref&gt; a incirali su ju savezi [[Škotska|Škotske]] i [[Irska|Irske]].&lt;ref name=&quot;platini-annoyed&quot;&gt;{{cite web|title=Michel Platini annoyed at England after they opposed expansion of Euro 2016|url=http://www.theguardian.com/football/2014/feb/22/michel-platini-england-germany-european-championships|publisher=The Guardian|accessdate=23 February 2014|date=22 February 2014}}&lt;/ref&gt; Prvenstvo u Francuskoj bilo je treće u toj zemlji, čime je Francuska postala prva zemlja koja je tri puta bila domaćin UEFA Eura. U finalu je [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] porazio domaćina [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] nakon produžetaka i tako prvi put postao europski prvak.

Što se [[UEFA Euro 2020.|Eura 2020.]] tiče, iako su postojale preliminarne kandidature [[Turska|Turske]], [[Irska|Irske]]/[[Škotska|Škotske]] i [[Azerbajdžan]]a/[[Gruzija|Gruzije]], [[UEFA]] je objavila kako će taj turnir biti paneuropski, odnosno kako će se utakmice igrati u različitim gradovima diljem Europe, s tim da će se finalna faza igrati na [[Wembley Stadium|Wembleyju]] u [[London]]u.

==Trofej==
Pobjednik UEFA Eura dobiva trofej Henrija Delaunayja, nazvan u čast UEFA-inog glavnog tajnika i začetnika ideje europskog nogometnog prvenstva. Kako je Henri Delaunay umro pet godina prije prvog turnira [[1960.]] godine, njegov sin [[Pierre Delaunay|Pierre]] je bio zadužen za dizajniranje trofeja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/news/newsid=389177.html |title=You won't find a superior trophy |first=Michael |last=Harrold |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |location=London |date=27 January 2006 |accessdate=13 January 2012}}&lt;/ref&gt; Od prvog turnira, trofej se predaje u posjed pobjedničkoj ekipi na period od četiri godine, odnosno do sljedećeg izdanja natjecanja.

Za [[UEFA Euro 2008.|turnir 2008.]] godine, trofej Henrija Delaunayja je povećan, pošto je stara verzija bila u sjeni drugih UEFA-inih trofeja, poput onoga za pobjednike [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]]. Novi trofej izrađen je od srebra, a s novom visinom od 60&amp;nbsp;cm i masom od 8&amp;nbsp;kg je i viši i teži od stare verzije. S novog trofeja je uklonjena i malena figura na stražnjoj strani koja žonglira loptu, kao i mramorno postolje; srebrna baza trofeja morala je biti proširena kako bi trofej bio stabilan. Imena dotadašnjih pobjednika, koja su ranije bila ugravirana u mramorno postolje, sada se graviraju na stražnju stranu trofeja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/news/newsid=387580.html |title=New trophy for UEFA EURO 2008 |work=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=24 January 2006 |accessdate=13 January 2012}}&lt;/ref&gt;

Igračima i trenerima prvoplasirane i drugoplasirane ekipe uručuju se zlatne i srebrne medalje, a drugoplasiranoj momčadi uručuje se i plaketa. Iako se utakmica za treće mjesto ne igra, UEFA je od [[2012.]] godine odlučila honorirati polufinaliste s brončanim medaljama prvi put u historiji natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Regulations of the UEFA European Football Championship|url=http://www.uefa.com/multimediafiles/download/competitions/euro/91/87/57/918757_download.pdf|publisher=UEFA|accessdate=4 July 2012|location=3.08|page=10|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Brončane medale su se ranije dodjeljivale pobjedniku utakmice za treće mjesto, mada je posljednja takva utamica odigrana [[1980.]] godine.

==Format natjecanja==

===Natjecanje===

Do [[1980.]] godine, samo su četiri ekipe sudjelovale u završnici turnira. Od [[1980.]] do [[1996.]] godine sudjelovalo je osam ekipa u završnici. Potonje godine, broj sudionica završnice povećan je na 16 jer se pojavila situacija da su se europske zemlje lakše kvalificirale na [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] nego na vlastito kontinentalno prvenstvo; 14 od 24 ekipe na Svjetskim prvenstvima [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] i [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] bilo je iz Europe, dok se Euro još uvijek odigravao uz sudjelovanje samo osam reprezentacija.

Od [[2016.]] godine, broj sudionica povećan je sa 16 na 24. Tokom [[2007.]] godine, mnogo je razgovora vođeno oko povećanja broja sudionica na 24, što su inicirale [[Irska]] i [[Škotska]], što zbog povećanog broja reprezentacija nakon raspada [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], što zbog primanja [[Izrael]]a i [[Kazahstan]]a u [[UEFA]]-u. Tada novoizabrani predsjednik UEFA-e, [[Michel Platini]], navodno je zagovarao proširenje, što je se pokazalo kao ispravna pretpostavka. I dok se UEFA-in Izvršni odbor [[17. travnja]] [[2007.]] izjasnio protiv proširenja za Euro [[2012.]] godine, Platini je u lipnju [[2008.]] godine izjavio kako će se broj sudionica povećati na 24 počevši s turnirom [[2016.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7479293.stm |title=Uefa sets deadline over Euro 2012 |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |date=28 June 2008 |accessdate=13 May 2011}}&lt;/ref&gt; Dana [[25. rujna]], [[Franz Beckenbauer]] je objavio kako je dogovor postignut te kako će vijest biti službeno objavljena narednog dana.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/7636495.stm |title=Uefa to expand Euro Championship |work=BBC Sport |publisher=British Broadcasting Corporation |date=26 September 2008 |accessdate=13 May 2011}}&lt;/ref&gt;

Reprezentacije u završnici određuju se kroz niz kvalifikacijskih utakmica; za turnire [[1960.]] i [[1964.]] to je bio ''play-off'' koji se organizirao kroz dvije utakmice (domaći-gosti), a od [[1968.]] nadalje kroz kombinaciju kvalifikacijskih grupa i ''play-offa''. Tokom prvih turnira, domaćin se birao među četiri finalista, nakon odrađenih kvalifikacija.

Od povećanja broja reprezentacija [[1980.]] godine, domaćin se birao unaprijed i bio je automatski kvalificiran za završnicu.

===Kvalifikacije===
{{main|Kvalifikacije za UEFA Euro}}
Kako bi se kvalificirala na završnicu, reprezentacija mora završiti na jednom od kvalifikacijskih mjesta ili pobijediti u ''play-offu''. Nakon ovoga, momčad odlazi u zemlju domaćin, gdje sudjeluje u završnici, zajedno s automatski kvalificiranim domaćinom. Kvalifikacije u pravilu započinju tokom jeseni nakon Svjetskog prvenstva, gotovo dvije godine prije samog turnira.

Kvalifikacijske grupe ždrijeba [[UEFA]] temeljem svojih koeficijenata. Nositelji skupina su načelno raniji prvaci i najbolje momčadi temeljem rezultata u prethodnim kvalifikacijama za svjetska i europska prvenstva. Kako bi se dobio kvalitetniji uvid u snagu reprezentacija, iste se rangiraju. Isto se postiže tako da se uzima ukupni broj osvojenih bodova za svaku reprezentaciju, koji se nakon toga podijeli s brojem utakmica kako bi se dobio broj bodova po utakmici. U slučaju da je reprezentacija bila domaćin jednog od dva prethodna natjecanja i tako bila automatski kvalificirana, koristit će samo rezultati s posljednjeg kvalifikacijskog ciklusa. Ukoliko dvije momčadi imaju isti broj bodova, UEFA koristi sljedeće kriterije temeljem kojih rangira reprezentacije:

# Koeficijent iz utakmica odigranih u posljednjim kvalifikacijama
# Prosječna gol razlika
# Prosječni broj postignutih golova
# Prosječni broj postignutih golova u gostima
# Izvlačenje

Kvalifikacije se provode kroz grupni sustav, a grupe se ždrijebaju prije početka, temeljem jakosnih skupina određenih prema kriterijima rangiranja. Ždrijeb se održava nakon završetka kvalifikacija za prethodno Svjetsko prvenstvo. Grupe se igraju u ligaškom formatu, odnosno svaka reprezentacija međusobno igra dva puta, jednom kao domaćin, jednom kao gost. Momčadi se, nakon toga, kvalificiraju ili za završnicu ili za ''play-off'', ovisno o svojoj poziciji u grupi. Kao i u većni liga, pobjeda nosi tri boda, remi jedan, a poraz nula bodova. U slučaju da, nakon svih odigranih utakmica, dvije ili više ekipa imaju isti broj bodova, koriste se sljedeći kriteriji:

# Veći broj bodova u međusobnim susretima
# Bolja gol razlika u međusobnim susretima
# Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima
# Veći broj postignutih golova u gostima u međusobnim susretima
# Uspjeh u cijeloj grupi: 
## Bolja gol razlika
## Veći broj postignutih golova
## Veći broj postignutih golova u gostima
## ''Fair play''
# Izvlačenje

===Završnica===

Šesnaest reprezentacija sudjelovalo je u završnici [[2012.]] godine. Bili su to domaćini, [[Poljska]] i [[Ukrajina]], pobjednici i najbolja drugoplasirana reprezentacija iz devet kvalifikacijskih skupina te četiri pobjednika ''play-off'' runde. Tih je šesnaest reprezentacija ždrijebano u četiri grupe (A-D) s po četiri reprezentacije. Grupe je ždrijebala UEFA, ponovo temeljem koeficijenata i jakosnih skupina. Nositelji su bili domaćini, branitelj naslova (koji se morao kvalificirati) te najbolje reprezentacije prema ranijim rezultatima; ostale reprezentacije su rangirane temeljem koeficijenata.

S obzirom da je broj sudionika završnice za turnir [[2016.]] povećan na 24, iste su rasporežene u šest grupa po četiri ekipe, a u sljedeću fazu prolaze prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije iz svake grupe te četiri najbolje trećeplasirane ekipe iz šest grupa. Šesnaest ekipa dalje sudjeluje u fazi na izbacivanje, koja započinje s osminom finala.&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/uefaeuro/finals/about-euro/format/ Format]&lt;/ref&gt;

Grupe se i dalje igraju u ligaškom formatu, mada jednokružno. Isti sustav bodova i rangiranja u slučaju izjednačenih bodova koristi se i u novom formatu, s tim da se raspored odigravanja utakmica određuje prije početka, također ždrijebom; posljednje dvije utekmice u svakoj grupi igraju se istovremeno. Nakon osmine finala, pobjednice dalje odlaze u četvrtfinale, polufinale i u finale; utakmice za treće mjesto nema. Ukoliko u fazi na izbacivanje rezultat ostane izjednačen nakon 90 minuta, igraju se produžeci, a ako ni tada ne bude pobjednika, izvode se jedanaesterci.

==Maskote==
{{main|Maskote UEFA Europskih prvenstava}}
[[File:Informationstreffen zum Stand der Vorbereitungen für die UEFA EURO 2024 in Köln-8602.jpg|thumb|220px|[[Albärt]], službena maskota [[UEFA Euro 2024.|Eura 2024.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]
Iako su maskote na velikim nogometnim natjecanjima prisutne još od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetskog prvenstva 1966.]] u [[Engleska|Engleskoj]], UEFA Euro je tu praksu uveo tek [[1980.]] godine u [[Italija|Italiji]]; od tog turnira je svaki Euro imao barem jednu službenu maskotu. To su bile:

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Godina
! Domaćin
! Maskota
! Lik/Opis
|-
! [[1980.]]
|{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
|[[Pinocchio (maskota)|Pinocchio]]
|Stilizirani [[Pinocchio|drveni lutak]] iz djela [[Carlo Collodi|Carla Collodija]]
|-
! [[1984.]]
|{{flag|Francuska|1976}}
|[[Péno]]
|Antropomorfni bijeli [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'')
|-
! [[1988.]]
|{{flag|Zapadna Njemačka}}
|[[Berni (maskota)|Berni]]
|Antropomorfni [[flamanski divovski zec]] (''O. cuniculus domesticus'')
|-
! [[1992.]]
|{{flag|Švedska}}
|[[Rabbit (maskota)|Rabbit]]
|Antropomorfni [[zec]] (''Oryctolagus cuniculus'') u švedskom dresu
|-
! [[1996.]]
|{{flag|Engleska}}
|[[Goliath (maskota)|Goliath]]
|Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|engleskom dresu]] {{small|(vidi [[World Cup Willie]])}}
|-
! [[2000.]]
|{{flag|Belgija}} / {{flag|Nizozemska}}
|[[Benelucky]]
|Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') šarene grive s [[vrag|đavoljim]] repom 
|-
! [[2004.]]
|{{flag|Portugal}}
|[[Kinas]]
|Animirani dječak u dresu [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|portugalske reprezentacije]]
|-
! [[2008.]]
|{{flag|Austrija}} / {{flag|Švicarska|size=16px}}
|[[Trix i Flix]]
|Stilizirani dječaci koji predstavljaju [[Austrija|Austriju]] i [[Švicarska|Švicarsku]]
|-
! [[2012.]]
|{{flag|Poljska}} / {{flag|Ukrajina}}
|[[Slavek i Slavko]]
|Stilizirani dječaci koji predstavljaju [[Poljska|Poljsku]] i [[Ukrajina|Ukrajinu]]
|-
! [[2016.]]
|{{flag|Francuska|1976}}
|[[Super Victor]]
|Stilizirani dječak-superheroj
|-
! [[2020.]]&lt;ref name=&quot;Euro2020&quot;/&gt;
|{{flagicon|EU}} [[Europa]]
|[[Skillzy]]
|Stilizirani mladić inspiriran ''freestyle'' nogometom i uličnim nogometom
|-
! [[2024.]]
|{{flagicon|NJE}} [[Njemačka]]
|[[Albärt]]
|Antropomorfni plišani medvjedić u nogometnoj opremi 
|-
! [[2028.]]
|{{flag|Engleska}} / {{flag|Irska}} /&lt;br&gt; {{flag|Škotska}} / {{flag|Wales}}
|colspan=&quot;2&quot; {{N/A|TBD}}
|-
! [[2032.]]
|{{flag|Italija}} / {{flag|Turska}}
|colspan=&quot;2&quot; {{N/A|TBD}}
|}

==Rezultati==

===Pregled svih dosadašnjih prvenstava===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%; width:100%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=5%|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=12%|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot; width=31%|Finale
!colspan=&quot;3&quot; width=31%|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=12%|Pobjednik
!width=7%|Rezultat
!width=12%|Drugoplasirani
!width=12%|Trećeplasirani
!width=7%|Rezultat
!width=12%|Četvrtoplasirani
|-
|{{center|[[Europski kup nacija 1960.|1960.]]}}
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flagicon|FRA|1958}} [[Francuska]]
| '''{{center|{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]}}'''
| '''2:1'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
| {{flagicon|ČSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
| '''2:0'''
| {{flagicon image|Flag of France (1830–1976).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{center|[[Europski kup nacija 1964.|1964.]]}}
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Španjolska|1945}}
| '''{{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]]'''
| '''2:1'''
| {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
| {{flagicon|MAĐ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
| '''3:1'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|DAN|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| [[UEFA Euro 1968.|1968.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
|rowspan=&quot;2&quot;| '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
| '''1:1'''&lt;br&gt;(produžeci)
|rowspan=&quot;2&quot;| {{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|rowspan=&quot;2&quot;| {{flagicon|ENG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
|rowspan=&quot;2&quot;| '''2:0'''
|rowspan=&quot;2&quot;| {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|'''2:0'''&lt;br&gt;(ponovljeno)
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[UEFA Euro 1972.|1972.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Belgija}}
| '''{{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''
| '''3:0'''
| {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
| {{flagicon|BEL|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]
| '''2:1'''
| {{flagicon|MAĐ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|-
|[[UEFA Euro 1976.|1976.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|SFR Jugoslavija}}
| '''{{flagicon|ČSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]'''
| '''2:2''' (pr.)&lt;br&gt;(5:3 – 11m)
| {{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
| {{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
| '''3:2'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[UEFA Euro 1980.|1980.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
| '''{{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''
| '''2:1'''
| {{flagicon|BEL|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]
| {{flagicon|ČSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
| '''1:1'''&lt;br&gt;(9:8 – 11m)
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=5%|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=12%|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot; width=31%|Finale
!colspan=&quot;3&quot; rowspan=&quot;2&quot; width=31%|Polufinalisti
|-
!width=12%|Pobjednik
!width=7%|Rezultat
!width=12%|Drugoplasirani
|-
|[[UEFA Euro 1984.|1984.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Francuska|1976}}
| '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
| '''2:0'''
| {{flagicon|ŠPA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]]
|colspan=&quot;3&quot;| {{NogRep|DAN}} – {{NogRep|POR}}
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[UEFA Euro 1988.|1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Zapadna Njemačka}}
| '''{{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]'''
| '''2:0'''
|{{flagicon|SSSR|1980|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|colspan=&quot;3&quot;| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] – {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
|[[UEFA Euro 1992.|1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Švedska}}
| '''{{flagicon|DAN|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
| '''2:0'''
| {{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|colspan=&quot;3&quot;| {{NogRep|NIZ}} – {{NogRep|ŠVE}}
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[UEFA Euro 1996.|1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Engleska}}
| '''{{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]'''
| '''2:1'''&lt;br&gt;(zlatni gol)
| {{flagicon|ČEŠ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Češke|Češka]]
|colspan=&quot;3&quot;| {{NogRep|ENG}} – {{flagicon|FRA|1976}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]
|-
|[[UEFA Euro 2000.|2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Belgija}}&lt;br&gt;{{flag|Nizozemska}}
| '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
| '''2:1'''&lt;br&gt;(zlatni gol)
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|colspan=&quot;3&quot;| {{NogRep|NIZ}} – {{NogRep|POR}}
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[UEFA Euro 2004.|2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Portugal}}
| '''{{flagicon|GRČ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]]'''
| '''1:0'''
| {{flagicon|POR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]
|colspan=&quot;3&quot;| {{NogRep|ČEŠ}} – {{NogRep|NIZ}}
|-
|[[UEFA Euro 2008.|2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Austrija}}&lt;br&gt;{{flag|Švicarska}}
| '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]]'''
| '''1:0'''
| {{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|colspan=&quot;3&quot;| {{NogRep|RUS}} – {{NogRep|TUR}}
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[UEFA Euro 2012.|2012.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Poljska}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}
| '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]]'''
| '''4:0'''
| {{flagicon|ITA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|colspan=&quot;3&quot;| {{NogRep|NJE}} – {{NogRep|POR}}
|-
|[[UEFA Euro 2016.|2016.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Francuska|1976}}
| '''{{flagicon|POR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]'''
| '''1:0'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|colspan=&quot;3&quot;| {{NogRep|NJE}} – {{NogRep|WAL}}
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{center|[[UEFA Euro 2020.|2020.]]&lt;ref name=&quot;Euro2020&quot;/&gt;}}
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flagicon|EU}} [[Europa]]
| '''{{flagicon|ITA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
| '''1:1''' (pr.)&lt;br&gt;(3:2 – 11m)
| {{flagicon|ENG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
|colspan=&quot;3&quot;| {{NogRep|DAN}} – {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]
|-
|{{center|[[UEFA Euro 2024.|2024.]]}}
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flagicon|NJE}} [[Njemačka]]
| '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španije|Španjolska]]'''
| '''2:1'''
| {{flagicon|ENG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
|colspan=&quot;3&quot;| {{NogRep|FRA}} – {{NogRep|NIZ}}
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{center|[[UEFA Euro 2028.|2028.]]}}
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Engleska}}&lt;br&gt;{{flag|Irska}}&lt;br&gt;{{flag|Škotska}}&lt;br&gt;{{flag|Wales}}
|
| –
|
|colspan=&quot;3&quot;| 
|-
|{{center|[[UEFA Euro 2032.|2032.]]}}
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{flag|Italija}}&lt;br&gt;{{flag|Turska}}
|
| –
|
|colspan=&quot;3&quot;| 
|}

===Uspješnost reprezentacija===

Od [[1960.]] godine, ukupno je 37 različitih zemalja sudjelovalo u završnici Europskih prvenstava, s tim da su četiri od njih bivše zemlje koje su se u međuvremenu raspale. Od tih 37 zemalja, njih 13 je igralo u finalu, a njih devet se okrunilo naslovom prvaka Europe.

Trenutno najuspješnija reprezentacija je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]], koja je tri puta bila prvak (dva puta kao [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]) i isto toliko puta doprvak, uz dva treća mjesta. [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] je također tri puta bila prvak (dvaput uzastopce), međutim ima samo jedno drugo mjesto i jedno treće mjesto. Slijedi [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]] s dva naslova prvaka i dva druga mjesta, a nakon njih [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], koja je prvak bila u dva navrata ([[1984.]] i [[2000.]]), uz jedno drugo, treće i četvrto mjesto. Po jedan naslov osvajale su reprezentacije [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačke]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Danske|Danske]], [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] i [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]].

Četiri reprezentacije su igrale finale, međutim nikada nisu postale prvaci; [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] je u toj situaciji bila čak dva puta, dok su jedno finale igrali [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Češke|Češka]] (kojoj se pripisuju nastupi Čehoslovačke), [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]].

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Rang
! Reprezentacija
!scope=&quot;col&quot; style=&quot;background-color:gold;&quot; | Prvoplasirani
!scope=&quot;col&quot; style=&quot;background-color:silver;&quot; | Drugoplasirani
!scope=&quot;col&quot; style=&quot;background-color:#cc9966;&quot; | Trećeplasirani
!scope=&quot;col&quot; style=&quot;background-color:#BFD7FF;&quot; | Četvrtoplasirani
|-
! 1
|bgcolor=#FFF68F|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
|bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[Europski kup nacija 1964.|1964.]]{{sup|D}}, [[UEFA Euro 2008.|2008.]], [[UEFA Euro 2012.|2012.]], [[UEFA Euro 2024.|2024.]])}}
|1 {{small|([[UEFA Euro 1984.|1984.]])}}
|1 {{small|([[UEFA Euro 2020.|2020.]])}}
|{{N/a|}}
|-
! 2
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}}
|bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[UEFA Euro 1972.|1972.]], [[UEFA Euro 1980.|1980.]], [[UEFA Euro 1996.|1996.]])}}
|3 {{small|([[UEFA Euro 1976.|1976.]], [[UEFA Euro 1992.|1992.]], [[UEFA Euro 2008.|2008.]])}}
|3 {{small|([[UEFA Euro 1988|1988.]]{{sup|D}}, [[UEFA Euro 2012.|2012.]], [[UEFA Euro 2016.|2016.]])}}
|{{N/a|}}
|-
! 3
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}}
|bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[UEFA Euro 1968.|1968.]],{{sup|D}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]])}}
| 2 {{small|([[UEFA Euro 2000.|2000.]], [[UEFA Euro 2012.|2012.]])}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 1988.|1988.]])}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 1980.|1980.]]{{sup|D}})}}
|-
! 4
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}}
|bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[UEFA Euro 1984.|1984.]]{{sup|D}}, [[UEFA Euro 2000.|2000.]])}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 2016.|2016.]]{{sup|D}})}}
| 2 {{small|([[UEFA Euro 1996.|1996.]], [[UEFA Euro 2024.|2024.]])}}
| 1 {{small|([[Europski kup nacija 1960.|1960.]]{{sup|D}})}}
|-
! 5
|bgcolor=#FFF68F|''{{NogRep|USR}}''{{sup|b}}
|bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[Europski kup nacija 1960.|1960.]])}}
| 3 {{small|([[Europski kup nacija 1964.|1964.]], [[UEFA Euro 1972.|1972.]], [[UEFA Euro 1988.|1988.]])}}
|{{N/a|}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 1968.|1968.]])}}
|-
! 6
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|POR}}
|bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[UEFA Euro 2016.|2016.]])}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 2004.|2004.]]{{sup|D}})}}
| 3 {{small|([[UEFA Euro 1984.|1984.]], [[UEFA Euro 2000.|2000.]], [[UEFA Euro 2012.|2012.]])}}
|{{N/a|}}
|-
! 7
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NIZ}}
|bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[UEFA Euro 1988.|1988.]])}}
|{{N/a|}}
| 5 {{small|([[UEFA Euro 1976.|1976.]], [[UEFA Euro 1992.|1992.]], [[UEFA Euro 2000.|2000.]]{{sup|D}}, [[UEFA Euro 2004.|2004.]], [[UEFA Euro 2024.|2024.]])}}
|{{N/a|}}
|-
! 8
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|DAN}}
|bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[UEFA Euro 1992.|1992.]])}}
|{{N/a|}}
| 2 {{small|([[UEFA Euro 1984.|1984.]], [[UEFA Euro 2020.|2020.]])}}
| 1 {{small|([[Europski kup nacija 1964.|1964.]])}}
|-
! 9
|bgcolor=#FFF68F|''{{NogRep|ČSR}}''{{sup|b}}
|bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[UEFA Euro 1976.|1976.]])}}
|{{N/a|}}
| 2 {{small|([[Europski kup nacija 1960.|1960.]], [[UEFA Euro 1980.|1980.]])}}
|{{N/a|}}
|-
! 10
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|GRČ}}
|bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[UEFA Euro 2004.|2004.]])}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|-
! 11
| {{NogRep|ENG}}
|{{N/a|}}
| 2 {{small|([[UEFA Euro 2020.|2020.]], [[UEFA Euro 2024.|2024.]])}}
| 2 {{small|([[UEFA Euro 1968.|1968.]], [[UEFA Euro 1996.|1996.]]{{sup|D}})}}
|{{N/a|}}
|-
! 12
| ''{{NogRep|JUG}}''{{sup|b}}
|{{N/a|}}
| 2 {{small|([[Europski kup nacija 1960.|1960.]], [[UEFA Euro 1968.|1968.]])}}
|{{N/a|}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 1976.|1976.]]{{sup|D}})}}
|-
! rowspan=2 | 13
| {{NogRep|BEL}}
|{{N/a|}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 1980.|1980.]])}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 1972.|1972.]]{{sup|D}})}}
|{{N/a|}}
|-
| {{NogRep|ČEŠ}}
|{{N/a|}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 1996.|1996.]])}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 2004.|2004.]])}}
|{{N/a|}}
|-
! 15
| {{NogRep|MAĐ}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
| 1 {{small|([[Europski kup nacija 1964.|1964.]])}}
| 1 {{small|([[Europski kup nacija 1972.|1972.]])}}
|-
! rowspan=4 | 16
| {{NogRep|ŠVE}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 1992.|1992.]]{{sup|D}})}}
|{{N/a|}}
|-
| {{NogRep|RUS}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 2012.|2012.]])}}
|{{N/a|}}
|-
| {{NogRep|TUR}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 2012.|2012.]])}}
|{{N/a|}}
|-
| {{NogRep|WAL}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
| 1 {{small|([[UEFA Euro 2016.|2016.]])}}
|{{N/a|}}
|}
'''Bilješke:'''
{{small|
: {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]).
: {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje.
: {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine.
}}

===Uspjesi domaćina===

Domaćinstvo Eura je često znalo biti velika prednost za zemlju organizatora, što je istima omogućilo da upravo na tim izdanjima ostvare svoje najbolje rezultate. Tako su čak tri zemlje bile prvaci istovremeno kada su organizirali prvenstvo ([[Španjolska]] [[1964.]], [[Italija]] [[1968.]] i [[Francuska]] [[1984.]]), dok su zemlje poput [[Švedska|Švedske]] i [[Portugal]]a ostvarile svoje najbolje rezultate na prvenstvima koje su same organizirale. Situacija izgleda ovako:

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;55%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Godina
! width=&quot;15%&quot;| Domaćin
! width=&quot;15%&quot;| Plasman
! width=&quot;15%&quot;| Najbolji plasman&lt;br&gt;&lt;small&gt;(van domaćinstva)&lt;/small&gt;
|-
! [[1960.]]
|{{flag|Francuska|1958}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 4. mjesto (polufinale)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 1. mjesto (finale)
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1964.]]
|{{flag|Španjolska|1945}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| '''1. mjesto (finale)''' 
|style=&quot;text-align:center&quot;| 1. mjesto (finale)
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1968.]]
|{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
|style=&quot;text-align:center&quot;| '''1. mjesto (finale)'''
|style=&quot;text-align:center&quot;| 1. mjesto (finale)
|-
! [[1972.]]
|{{flag|Belgija}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 3. mjesto (polufinale)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 2. mjesto (finale)
|-
! [[1976.]]
|{{flag|SFR Jugoslavija}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 4. mjesto (polufinale)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 2. mjesto (finale)
|-
! [[1980.]]
|{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
|style=&quot;text-align:center&quot;| 4. mjesto (polufinale)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 1. mjesto (finale)
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1984.]]
|{{flag|Francuska|1976}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| '''1. mjesto (finale)'''
|style=&quot;text-align:center&quot;| 1. mjesto (finale)
|-
! [[1988.]]
|{{flag|Zapadna Njemačka}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 3. mjesto (polufinale)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 1. mjesto (finale)
|-
! [[1992.]]
|{{flag|Švedska}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 3. mjesto (polufinale)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 7. mjesto (četvrtfinale)
|-
! [[1996.]]
|{{flag|Engleska}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 3. mjesto (polufinale)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 3. mjesto (polufinale)
|-
!rowspan=&quot;2&quot; | [[2000.]]
|{{flag|Belgija}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 12. mjesto (prvi krug)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 2. mjesto (finale)
|-
|{{flag|Nizozemska}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 3. mjesto (polufinale)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 1. mjesto (finale)
|-
! [[2004.]]
|{{flag|Portugal}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 2. mjesto (finale)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 1. mjesto (finale)
|-
!rowspan=&quot;2&quot;| [[2008.]]
|{{flag|Austrija}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 13. mjesto (prvi krug)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 22. mjesto (prvi krug)
|-
|{{flag|Švicarska|size=17px}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 9. mjesto (prvi krug)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 11. mjesto (osmina finala)
|-
!rowspan=&quot;2&quot;| [[2012.]]
|{{flag|Poljska}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 14. mjesto (prvi krug)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 7. mjesto (četvrtfinale)
|-
|{{flag|Ukrajina}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 13. mjesto (prvi krug)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 24. mjesto (prvi krug)
|-
! [[2016.]]
|{{flag|Francuska|1976}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 2. mjesto (finale)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 1. mjesto (finale)
|-
! [[2020.]]&lt;ref name=&quot;Euro2020&quot;/&gt;
|{{flagicon|EU}} [[Europa]]
|style=&quot;text-align:center&quot; {{N/A}}
|style=&quot;text-align:center&quot; {{N/A}}
|-
! [[2024.]]
|{{flagicon|NJE}} [[Njemačka]]
|style=&quot;text-align:center&quot;| 5. mjesto (četvrtfinale)
|style=&quot;text-align:center&quot;| 1. mjesto (finale)
|-
!rowspan=&quot;4&quot;| [[2028.]]
|{{flag|Engleska}}
|style=&quot;text-align:center&quot; {{N/A|TBD}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 2. mjesto (finale)
|-
|{{flag|Irska}}
|style=&quot;text-align:center&quot; {{N/A|TBD}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 15. mjesto (osmina finala)
|-
|{{flag|Škotska}}
|style=&quot;text-align:center&quot; {{N/A|TBD}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 5. mjesto (prvi krug)
|-
|{{flag|Wales}}
|style=&quot;text-align:center&quot; {{N/A|TBD}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 3. mjesto (polufinale)
|-
!rowspan=&quot;2&quot;| [[2032.]]
|{{flag|Italija}}
|style=&quot;text-align:center&quot; {{N/A|TBD}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 1. mjesto (finale)
|-
|{{flag|Turska}}
|style=&quot;text-align:center&quot; {{N/A|TBD}}
|style=&quot;text-align:center&quot;| 3. mjesto (polufinale)
|}

==Nagrade==

===Najbolji igrač===

Nagrada za najboljeg igrača UEFA Eura dodjeljuje se od [[1996.]] godine; za razliku od [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskih prvenstava]], retrospektivni izbor nikada nije proveden. Dobitnici su sljedeći:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: left;&quot;
|-
! Godina 
! Domaćin
! Dobitnik nagrade
! Ref.
|-
! [[1996.]]
| {{flag|Engleska}}
| {{flagicon|NJE}} [[Matthias Sammer]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;Euro08&quot;&gt;[https://www.uefa.com/newsfiles/491990.pdf UEFA Euro 2008. - Informacije o turniru]&lt;/ref&gt;
|-
! [[2000.]]
| {{flag|Belgija}} / {{flag|Nizozemska}}
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Zinedine Zidane]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;Euro08&quot;/&gt;
|-
! [[2004.]]
| {{flag|Portugal}}
| {{flagicon|GRČ}} [[Teodoros Zagorakis]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;Euro08&quot;/&gt;
|-
! [[2008.]]
| {{flag|Austrija}} / {{flag|Švicarska|size=16px}}
| {{flagicon|ŠPA}} [[Xavi]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;Euro08&quot;/&gt;
|-
! [[2012.]]
| {{flag|Poljska}} / {{flag|Ukrajina}}
| {{flagicon|ŠPA}} [[Andrés Iniesta]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;Euro12&quot;&gt;[https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/TechnicalReport/competitions/EURO/01/86/72/05/1867205_DOWNLOAD.pdf Tehnički izvještaj, 2012.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[2016.]]
| {{flag|Francuska|1976}}
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Antoine Griezmann]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;Euro16&quot;&gt;[https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/TechnicalReport/competitions/EURO/02/40/26/69/2402669_DOWNLOAD.pdf Tehnički izvještaj, 2016.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[2020.]]&lt;ref name=&quot;Euro2020&quot;/&gt;
| {{flagicon|EU}} [[Europa]]
| {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/news/026b-12bbaca60278-20409c108613-1000/ |title=Gianluigi Donnarumma named EURO 2020 Player of the Tournament |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=11 July 2021 |access-date=11 July 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
! [[2024.]]
| {{flagicon|NJE}} [[Njemačka]]
| {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5d20015d-63e00bbe0723-1000--rodri-named-euro-2024-player-of-the-tournament/ |title=Rodri named EURO 2024 Player of the Tournament |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=14 July 2024 |access-date=15 July 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
! [[2028.]]
| {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} / {{flag|Irska}}
|
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;|
|-
! [[2032.]]
| {{flag|Italija}} / {{flag|Turska}}
|
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;|
|}

===Najbolji strijelac===

Za razliku od [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskih prvenstava]], UEFA Euro ne poznaje službenu nagradu za najboljeg strijelca turnira (Zlatna kopačka), već se podjednako valoriziraju svi igrači koji su na pojedinom turniru postigli najviše golova. Ti igrači su:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: left;&quot;
|-
! Godina 
! Domaćin
!scope=col style=&quot;background-color: gold&quot; | Najbolji strijelac
! Gol.
! Ref.
|-
! [[1960.]]
| {{flagicon|FRA|1958}} [[Francuska]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Milan Galić]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1958}} [[François Heutte]]&lt;br&gt;{{flagicon|SSSR|1955}} [[Valentin Kozmič Ivanov|Valentin Ivanov]]&lt;br&gt;{{flagicon|SFRJ}} [[Dražan Jerković]]&lt;br&gt;{{flagicon|SSSR|1955}} [[Viktor Ponjedjelnjik]]
| {{center|2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA60&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=1960/index.html UEFA Euro 1960.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[1964.]]
| {{flag|Španjolska|1945}}
| {{flagicon|MAĐ}} [[Dezső Novák]]&lt;br&gt;{{flagicon|MAĐ}} [[Ferenc Bene]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA|1945}} [[Jesús María Pereda]]
| {{center|2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA64&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=1964/index.html UEFA Euro 1964.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[1968.]]
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Dragan Džajić]]
| {{center|2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA68&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=1968/index.html UEFA Euro 1968.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[1972.]]
| {{flag|Belgija}}
| {{flagicon|ZNJE}} [[Gerd Müller]]
| {{center|4}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA72&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=1972/index.html UEFA Euro 1972.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[1976.]]
| {{flag|SFR Jugoslavija}}
| {{flagicon|ZNJE}} [[Dieter Müller]]
| {{center|4}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA76&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=1976/index.html UEFA Euro 1976.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[1980.]]
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
| {{flagicon|ZNJE}} [[Klaus Allofs]]
| {{center|3}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA80&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=1980/index.html UEFA Euro 1980.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[1984.]]
| {{flag|Francuska|1976}}
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Michel Platini]]
| {{center|9}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA84&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=1984/index.html UEFA Euro 1984.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[1988.]]
| {{flag|Zapadna Njemačka}}
| {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]
| {{center|5}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA88&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=1988/index.html UEFA Euro 1988.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[1992.]]
| {{flag|Švedska}}
| {{flagicon|DAN}} [[Henrik Larsen]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Brolin]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Bergkamp]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Karl-Heinz Riedle]]
| {{center|3}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA92&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=1992/index.html UEFA Euro 1992.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[1996.]]
| {{flag|Engleska}}
| {{flagicon|ENG}} [[Alan Shearer]]
| {{center|5}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA96&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=1996/index.html UEFA Euro 1996.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[2000.]]
| {{flag|Belgija}} / {{flag|Nizozemska}}
| {{flagicon|SRJ}} [[Savo Milošević]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]
| {{center|5}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA00&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/index.html UEFA Euro 2000.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[2004.]]
| {{flag|Portugal}}
| {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Baroš]]
| {{center|5}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA04&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/index.html UEFA Euro 2004.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[2008.]]
| {{flag|Austrija}} / {{flag|Švicarska|size=16px}}
| {{flagicon|ŠPA}} [[David Villa]]
| {{center|4}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA08&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=2008/index.html UEFA Euro 2008.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[2012.]]
| {{flag|Poljska}} / {{flag|Ukrajina}}
| {{flagicon|ŠPA}} [[Fernando Torres]]&lt;br&gt;{{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]&lt;br&gt;{{flagicon|HRV}} [[Mario Mandžukić]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]&lt;br&gt;{{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]
| {{center|3}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA12&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=2012/index.html UEFA Euro 2012.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[2016.]]
| {{flag|Francuska|1976}}
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Antoine Griezmann]]
| {{center|6}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA16&quot;&gt;[https://www.uefa.com/uefaeuro/season=2016/index.html UEFA Euro 2016.]&lt;/ref&gt;
|-
! [[2020.]]&lt;ref name=&quot;Euro2020&quot;/&gt;
| {{flagicon|EU}} [[Europa]]
| {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]&lt;br&gt;{{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]
| {{center|5}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/news/026b-12bba1451d65-5786b2cf1519-1000/ |title=Cristiano Ronaldo wins EURO 2020 Alipay Top Scorer award |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=11 July 2021 |access-date=11 July 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
! [[2024.]]
| {{flagicon|NJE}} [[Njemačka]]
| {{flagicon|ŠPA}} [[Dani Olmo]]&lt;br&gt;{{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]&lt;br&gt;{{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]&lt;br&gt;{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]&lt;br&gt;
| {{center|3}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028e-1b2c0d015a5f-e6ac102266dd-1000--euro-2024-alipay-top-scorers-gakpo-kane-mikautadze-musia/ |title=EURO 2024 Alipay+ Top Scorers: Gakpo, Kane, Mikautadze, Musiala, Olmo, Schranz |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=14 July 2024 |access-date=15 July 2024}}&lt;/ref&gt;

|-
! [[2028.]]
| {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} / {{flag|Irska}}
|
| {{center|}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;|

|-
! [[2032.]]
| {{flag|Italija}} / {{flag|Turska}}
|
| {{center|}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;|

|}

===Najbolji mladi igrač===

Nagrada za najboljeg mladog igrača premijerno je uvedena na [[UEFA Euro 2016.|Euru 2016.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: left;&quot;
|-
! Godina 
! Domaćin
! Dobitnik nagrade
! Ref.
|-
! [[2016.]]
| {{flag|Francuska|1976}}
| {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;Euro16&quot;/&gt;
|-
! [[2020.]]&lt;ref name=&quot;Euro2020&quot;/&gt;
| {{flagicon|EU}} [[Europa]]
| {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/news/026b-12bbae1185ee-16613a63959a-1000/ |title=Pedri named EURO 2020 Young Player of the Tournament |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=11 July 2021 |access-date=11 July 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
! [[2024.]]
| {{flagicon|NJE}} [[Njemačka]]
| {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b5e5e91b6e6-b9784b9e13fb-1000--lamine-yamal-named-euro-2024-young-player-of-the-tournament/| title=Lamine Yamal named EURO 2024 Young Player of the Tournament |website=UEFA-com |publisher=UEFA |date=14 July 2024 |access-date=15 July 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
! [[2028.]]
| {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} / {{flag|Irska}}
|
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;|
|-
! [[2032.]]
| {{flag|Italija}} / {{flag|Turska}}
|
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;|
|}

===Najbolja momčad===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: left;&quot;
|-
! Turnir
! Golman
! Obrana
! Vezni red
! Napad
! Ref.
|-
! {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}&lt;br&gt;[[1960]].
|align=left valign=top| {{flagicon|SSSR|1955}} [[Lav Jašin]]
|align=left valign=top| {{flagicon|SFRJ}} [[Vladimir Durković]]&lt;br&gt;{{flagicon|ČSSR}} [[Ladislav Novák]]
|align=left valign=top| {{flagicon|SSSR|1955}} [[Igor Neto]]&lt;br&gt;{{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]&lt;br&gt;{{flagicon|SSSR|1955}} [[Valentin Kozmič Ivanov|Valentin Ivanov]]&lt;br&gt;{{flagicon|SSSR|1955}} [[Slava Metreveli]]
|align=left valign=top| {{flagicon|SFRJ}} [[Milan Galić]]&lt;br&gt;{{flagicon|SSSR|1955}} [[Viktor Ponjedjelnjik]]&lt;br&gt;{{flagicon|SFRJ}} [[Dragoslav Šekularac]]&lt;br&gt;{{flagicon|SFRJ}} [[Bora Kostić]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA60&quot;/&gt;
|-
! {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}&lt;br&gt;[[1964.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|SSSR|1955}} [[Lav Jašin]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ŠPA|1945}} [[Feliciano Rivilla]]&lt;br&gt;{{flagicon|MAĐ}} [[Dezső Novák]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA|1945}} [[Ignacio Zoco]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA|1945}} [[Ferran Olivella]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ŠPA|1945}} [[Amancio Amaro]]&lt;br&gt;{{flagicon|SSSR|1955}} [[Valentin Kozmič Ivanov|Valentin Ivanov]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA|1945}} [[Luis Suárez (fudbaler rođen 1935.)|Luis Suárez]]
|align=left valign=top| {{flagicon|MAĐ}} [[Ferenc Bene]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA|1945}} [[Jesús María Pereda]]&lt;br&gt;{{flagicon|MAĐ}} [[Flórián Albert]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA64&quot;/&gt;
|-
! {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[1968.]]
|align=left valign=top| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Dino Zoff]]
|align=left valign=top| {{flagicon|SFRJ}} [[Mirsad Fazlagić]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Giacinto Facchetti]]&lt;br&gt;{{flagicon|SSSR|1955}} [[Albert Šesternjov]]&lt;br&gt;{{flagicon|ENG}} [[Bobby Moore]]
|align=left valign=top| {{flagicon|SFRJ}} [[Ivica Osim]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Sandro Mazzola]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Angelo Domenghini]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Luigi Riva]]&lt;br&gt;{{flagicon|SFRJ}} [[Dragan Džajić]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA68&quot;/&gt;
|-
! {{flagicon|BEL|size=30px}}&lt;br&gt;[[1972.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|SSSR|1955}} [[Jevgenij Rudakov]]
|align=left valign=top| {{flagicon|SSSR|1955}} [[Revaz Dzodzuašvili]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Paul Breitner]]&lt;br&gt;{{flagicon|SSSR|1955}} [[Murtaz Hurcilava]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ZNJE}} [[Uli Hoeneß]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Günter Netzer]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Herbert Wimmer]]
|align=left valign=top| {{flagicon|BEL}} [[Raoul Lambert]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Jupp Heynckes]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Gerd Müller]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA72&quot;/&gt;
|-
! {{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[1976.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ČSSR}} [[Ján Pivarník]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Ruud Krol]]&lt;br&gt;{{flagicon|ČSSR}} [[Anton Ondruš]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ČSSR}} [[Jaroslav Pollák]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Rainer Bonhof]]&lt;br&gt;{{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ČSSR}} [[Zdeněk Nehoda]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Dieter Müller]]&lt;br&gt;{{flagicon|SFRJ}} [[Dragan Džajić]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA76&quot;/&gt;
|-
! {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[1980.]]
|align=left valign=top| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Dino Zoff]]
|align=left valign=top| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Claudio Gentile]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Gaetano Scirea]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Karlheinz Förster]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ZNJE}} [[Hans-Peter Briegel]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Marco Tardelli]]&lt;br&gt;{{flagicon|BEL}} [[Jan Ceulemans]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Bernd Schuster]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Hansi Müller]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ZNJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Horst Hrubesch]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA80&quot;/&gt;
|-
! {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[1984.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ZNJE}} [[Harald Schumacher]]
|align=left valign=top| {{flagicon|POR}} [[João Domingos Pinto|João Pinto]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Karlheinz Förster]]&lt;br&gt;{{flagicon|DAN}} [[Morten Olsen]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Andreas Brehme]]
|align=left valign=top| {{flagicon|POR}} [[Fernando Chalana]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Alain Giresse]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Jean Tigana]]&lt;br&gt;{{flagicon|DAN}} [[Frank Arnesen]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Michel Platini]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ZNJE}} [[Rudi Völler]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA84&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.uefa.com/news/newsid=1624382.html EURO 1984 team of the tournament]&lt;/ref&gt;
|-
! {{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[1988.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|NIZ}} [[Hans van Breukelen]]
|align=left valign=top| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Giuseppe Bergomi]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Ronald Koeman]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Frank Rijkaard]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Paolo Maldini]]
|align=left valign=top| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Giuseppe Giannini]]&lt;br&gt;{{flagicon|ZNJE}} [[Lothar Matthäus]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Jan Wouters]]
|align=left valign=top| {{flagicon|NIZ}} [[Ruud Gullit]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Gianluca Vialli]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA88&quot;/&gt;
|-
! {{flagicon|ŠVE|size=30px}}&lt;br&gt;[[1992.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|DAN}} [[Peter Schmeichel]]
|align=left valign=top| {{flagicon|FRA|1976}} [[Jocelyn Angloma]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Laurent Blanc]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Jürgen Kohler]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Andreas Brehme]]
|align=left valign=top| {{flagicon|NJE}} [[Stefan Effenberg]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Thomas Häßler]]
|align=left valign=top| {{flagicon|NIZ}} [[Ruud Gullit]]&lt;br&gt;{{flagicon|DAN}} [[Brian Laudrup]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Bergkamp]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA92&quot;/&gt;
|-
! {{flagicon|ENG|size=30px}}&lt;br&gt;[[1996.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Andreas Köpke]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ČEŠ}} [[Radoslav Látal]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Laurent Blanc]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Marcel Desailly]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Matthias Sammer]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Paolo Maldini]]
|align=left valign=top| {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]]&lt;br&gt;{{flagicon|ENG}} [[Steve McManaman]]&lt;br&gt;{{flagicon|ENG}} [[Paul Gascoigne]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Rui Costa]]&lt;br&gt;{{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Dieter Eilts]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ENG}} [[Alan Shearer]]&lt;br&gt;{{flagicon|BUG}} [[Hristo Stoičkov]]&lt;br&gt;{{flagicon|HRV}} [[Davor Šuker]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Youri Djorkaeff]]&lt;br&gt;{{flagicon|ČEŠ}} [[Pavel Kuka]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;Euro08&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;UEFA96&quot;/&gt;
|-
! {{flagicon|BEL|size=30px}}{{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[2000.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|FRA|1976}} [[Fabien Barthez]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Francesco Toldo]]
|align=left valign=top| {{flagicon|FRA|1976}} [[Laurent Blanc]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Marcel Desailly]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Lilian Thuram]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Fabio Cannavaro]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Paolo Maldini]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Alessandro Nesta]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Frank de Boer]]
|align=left valign=top| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Demetrio Albertini]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Patrick Vieira]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Pep Guardiola]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Rui Costa]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Edgar Davids]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA}} [[Zinedine Zidane]]
|align=left valign=top| {{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Henry]]&lt;br&gt;{{flagicon|SRJ}} [[Savo Milošević]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Raúl González]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Nuno Gomes]]&lt;br&gt;{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Francesco Totti]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;Euro08&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;UEFA00&quot;/&gt;
|-
! {{flagicon|POR|size=30px}}&lt;br&gt;[[2004.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]&lt;br&gt;{{flagicon|GRČ}} [[Antonios Nikopolidis]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]&lt;br&gt;{{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]&lt;br&gt;{{flagicon|GRČ}} [[Traianos Delas]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Ricardo Carvalho]]&lt;br&gt;{{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Seitaridis]]&lt;br&gt;{{flagicon|ITA|2003}} [[Gianluca Zambrotta]]
|align=left valign=top| {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]&lt;br&gt;{{flagicon|ENG}} [[Frank Lampard]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Maniche]]&lt;br&gt;{{flagicon|ČEŠ}} [[Pavel Nedvěd]]&lt;br&gt;{{flagicon|GRČ}} [[Teodoros Zagorakis]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA}} [[Zinedine Zidane]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Baroš]]&lt;br&gt;{{flagicon|GRČ}} [[Angelos Haristeas]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Henrik Larsson]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]&lt;br&gt;{{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]&lt;br&gt;{{flagicon|DAN}} [[Jon Dahl Tomasson]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;Euro08&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;UEFA04&quot;/&gt;
|-
! {{flagicon|AUT|size=30px}}{{flagicon|ŠVI|size=20px}}&lt;br&gt;[[2008.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Iker Casillas]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]
|align=left valign=top| {{flagicon|POR}} [[José Bosingwa]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Marchena]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Pepe (fudbaler rođen 1983.)|Pepe]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Carles Puyol]]&lt;br&gt;{{flagicon|RUS}} [[Jurij Žirkov]]
|align=left valign=top| {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]&lt;br&gt;{{flagicon|HRV}} [[Luka Modrić]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Senna]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Xavi]]&lt;br&gt;{{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Andrés Iniesta]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]&lt;br&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]
|align=left valign=top| {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]&lt;br&gt;{{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Fernando Torres]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[David Villa]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA08&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.uefa.com/news/newsid=729372.html Spain dominate Team of the Tournament]&lt;/ref&gt;
|-
! {{flagicon|POLJ|size=30px}}{{flagicon|UKR|size=30px}}&lt;br&gt;[[2012.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Iker Casillas]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Fábio Coentrão]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Pepe (fudbaler rođen 1983.)|Pepe]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ITA}} [[Daniele De Rossi]]&lt;br&gt;{{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Xavi]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Andrés Iniesta]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Busquets]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Mesut Özil]]&lt;br&gt;{{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA12&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.uefa.com/news/newsid=1838241.html UEFA EURO 2012 Team of the Tournament]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.uefa.com/news/newsid=1838279.html Ten Spain players in Team of the Tournament]&lt;/ref&gt;
|-
! {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[2016.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]
|align=left valign=top| {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Pepe (fudbaler rođen 1983.)|Pepe]]&lt;br&gt;{{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]
|align=left valign=top| {{flagicon|NJE}} [[Toni Kroos]]&lt;br&gt;{{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Antoine Griezmann]]&lt;br&gt;{{flagicon|WAL}} [[Aaron Ramsey]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA|1976}} [[Dimitri Payet]]
|align=left valign=top| {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref name=&quot;UEFA16&quot;/&gt;
|-
! {{flagicon|EU|size=30px}}&lt;br&gt;[[2020.]]&lt;ref name=&quot;Euro2020&quot;/&gt;
|align=left valign=top| {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ENG}} [[Kyle Walker]]&lt;br&gt;{{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]&lt;br&gt;{{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]&lt;br&gt;{{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]
|align=left valign=top| {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]&lt;br&gt;{{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]&lt;br&gt;{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]&lt;br&gt;{{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/news/026b-12be97f0eb56-3ce3b8794fa7-1000--euro-2020-team-of-the-tournament/ |title=UEFA EURO 2020 Team of the Tournament revealed |publisher=[[UEFA]] |date=13 July 2021 |access-date=13 July 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
! {{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[2024.]]
|align=left valign=top| {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ENG}} [[Kyle Walker]]&lt;br&gt;{{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Manuel Akanji]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Marc Cucurella]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Dani Olmo]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]
|align=left valign=top| {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]&lt;br&gt;{{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| &lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/028f-1b61a0e91074-427664e9bbfe-1000--uefa-euro-2024-team-of-the-tournament/ |title=UEFA EURO 2024 Team of the Tournament |publisher=[[UEFA]] |date=16 July 2024 |access-date=16 July 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
! {{flagicon|UK|size=30px}}{{flagicon|IRS|size=30px}}&lt;br&gt;[[2028.]]
|align=left valign=top| 
|align=left valign=top| 
|align=left valign=top| 
|align=left valign=top| 
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| 
|-
! {{flagicon|ITA|size=30px}}{{flagicon|TUR|size=30px}}&lt;br&gt;[[2032.]]
|align=left valign=top| 
|align=left valign=top| 
|align=left valign=top| 
|align=left valign=top| 
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| 
|}

==Rekordi i statistike==

===Najbolji strijelci===
{{main|Strijelci UEFA Eura}}
{{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 5 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}}
[[File:Cristiano Ronaldo 2018.jpg|220px|thumb|Portugalski reprezentativac [[Cristiano Ronaldo]] postigao je ukupno 14 golova na Europskim prvenstvima, čime je prestigao rekord [[Michel Platini|Michela Platinija]] iz [[1984.]] godine. Uz to, Ronaldo je rekorder i po tome što je nastupio na ukupno pet Europskih prvenstava.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Rang
!Igrač
!Reprezentacija
!Golovi
!Utakmice
!Prvenstva
|-
! 1
|align=left| '''[[Cristiano Ronaldo]]'''
|align=left| '''{{NogRep|POR}}'''
| '''14'''
| '''30'''
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2004.|2004.]] / [[UEFA Euro 2008.|2008.]] / [[UEFA Euro 2012.|2012.]] / [[UEFA Euro 2016.|2016.]] / [[UEFA Euro 2020.|2020.]] /  [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
|-
! 2
|align=left| [[Michel Platini]]
|align=left| {{NogRep|FRA}}
| 9
| 5
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 1984.|1984.]]
|-
!rowspan=4| 3
|align=left| [[Alan Shearer]]
|align=left| {{NogRep|ENG}}
|rowspan=4| 7
|9
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 1992.|1992.]] / [[UEFA Euro 1996.|1996.]] / [[UEFA Euro 2000.|2000.]]
|-
|align=left| [[Álvaro Morata]]
|align=left| {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
| 17
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2016.|2016.]] / [[UEFA Euro 2020.|2020.]] / [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
|-
|align=left| [[Antoine Griezmann]]
|align=left| {{NogRep|FRA}}
|17
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2016.|2016.]] / [[UEFA Euro 2020.|2020.]] / [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
|-
|align=left| [[Harry Kane]]
|align=left| {{NogRep|ENG}}
| 18
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2016.|2016.]] / [[UEFA Euro 2020.|2020.]] / [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
|-
!rowspan=9| 7
|align=left| [[Patrik Schick]]
|align=left| {{NogRep|ČEŠ}}
|rowspan=9| 6
| 7
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2020.|2020.]] / [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
|-
|align=left| [[Ruud van Nistelrooij]]
|align=left| {{NogRep|NIZ}}
| 8
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2004.|2004.]] / [[UEFA Euro 2008.|2008.]]
|-
|align=left| [[Patrick Kluivert]]
|align=left| {{NogRep|NIZ}}
| 9
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 1996.|1996.]] / [[UEFA Euro 2000.|2000.]]
|-
|align=left| [[Wayne Rooney]]
|align=left| {{NogRep|ENG}}
| 10
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2004.|2004.]] / [[UEFA Euro 2008.|2008.]] / [[UEFA Euro 2012.|2012.]]
|-
|align=left| [[Thierry Henry]]
|align=left| {{NogRep|FRA}}
| 11
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2000.|2000.]] / [[UEFA Euro 2004.|2004.]] / [[UEFA Euro 2008.|2008.]]
|-
|align=left| [[Zlatan Ibrahimović]]
|align=left| {{NogRep|ŠVE}}
| 13
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2004.|2004.]] / [[UEFA Euro 2008.|2008.]] / [[UEFA Euro 2012.|2012.]] / [[UEFA Euro 2016.|2016.]]
|-
|align=left| [[Robert Lewandowski]]
|align=left| {{NogRep|POL}}
| 13
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2012.|2012.]] / [[UEFA Euro 2016.|2016.]] / [[UEFA Euro 2020.|2020.]] / [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
|-
|align=left| [[Nuno Gomes]]
|align=left| {{NogRep|POR}}
| 14
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2000.|2000.]] / [[UEFA Euro 2004.|2004.]] / [[UEFA Euro 2008.|2008.]]
|-
|align=left| [[Romelu Lukaku]]
|align=left| {{NogRep|BEL}}
| 14
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2016.|2016.]] / [[UEFA Euro 2020.|2020.]] / [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
|-
!rowspan=8| 16
|align=left| [[Savo Milošević]]
|align=left| {{flagicon|SRJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]
|rowspan=8|5
| 4
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2000.|2000.]]
|-
|align=left| [[Marco van Basten]]
|align=left| {{NogRep|NIZ}}
| 9 
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 1988.|1988.]] / [[UEFA Euro 1992.|1992.]]
|-
|align=left| [[Milan Baroš]]
|align=left| {{NogRep|ČEŠ}}
| 10
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2004.|2004.]] / [[UEFA Euro 2008.|2008.]] / [[UEFA Euro 2012.|2012.]]
|-
|align=left| [[Xherdan Shaqiri]]
|align=left| {{NogRep|ŠVI}}
| 10
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2016.|2016.]] / [[UEFA Euro 2020.|2020.]] / [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
|-
|align=left| [[Mario Gómez]]
|align=left| {{NogRep|NJE}}
| 13
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2008.|2008.]] / [[UEFA Euro 2012.|2012.]] / [[UEFA Euro 2016.|2016.]]
|-
|align=left| [[Jürgen Klinsmann]]
|align=left| {{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] / {{NogRep|NJE}}
| 13
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 1988.|1988.]] / [[UEFA Euro 1992.|1992.]] / [[UEFA Euro 1996.|1996.]]
|-
|align=left| [[Fernando Torres]]
|align=left| {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
| 13
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 2004.|2004.]] / [[UEFA Euro 2008.|2008.]] / [[UEFA Euro 2012.|2012.]]
|-
|align=left| [[Zinedine Zidane]]
|align=left| {{NogRep|FRA}}
| 14
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[UEFA Euro 1996.|1996.]] / [[UEFA Euro 2000.|2000.]] / [[UEFA Euro 2004.|2004.]]
|}

===Najbrži golovi===

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
!Vrijeme&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.uefa.com/euro2024/news/0253-0d7dce47a88e-fed163e1fdf2-1000--who-scored-the-fastest-goals-at-uefa-european-championsh/|title=Who scored the fastest goals at UEFA European Championship final tournaments?|publisher=Uefa.com|date=27.6.2024}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(u sekundama)&lt;/small&gt;
!Igrač 
!Reprezentacija
!Protivnik 
!Prvenstvo
|-
|align=center| 23
|[[Nedim Bajrami]]
|{{NogRep|ALB}}
|{{NogRep|ITA}}
|[[UEFA Euro 2024.|Njemačka – 2024.]]

|- 
|align=center| 57
|[[Merih Demiral]]
|{{NogRep|TUR}}
|{{NogRep|AUT}}
|[[UEFA Euro 2024.|Njemačka – 2024.]]

|- 
|align=center| 67
|[[Dmitrij Kiričenko]]
|{{NogRep|RUS}}
|{{NogRep|GRČ}}
|[[UEFA Euro 2004.|Portugal – 2004.]]

|- 
|align=center| 73
|[[Youri Tielemans]]
|{{NogRep|BEL}}
|{{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunjska]]
|[[UEFA Euro 2024.|Njemačka – 2024.]]

|- 
|align=center| 82
|[[Emil Forsberg]]
|{{NogRep|ŠVE}}
|{{NogRep|POL}}
|[[UEFA Euro 2020.|Europa – 2020.]]

|-
|align=center| 94
|[[Hviča Kvarachelija]]
|{{NogRep|GRU}}
|{{NogRep|POR}}
|[[UEFA Euro 2024.|Njemačka – 2024.]]

|-
|align=center| 99
|[[Yussuf Poulsen]]
|{{NogRep|DAN}}
|{{NogRep|BEL}}
|[[UEFA Euro 2020.|Europa – 2020.]]

|- 
|align=center| 100
|[[Robert Lewandowski]]
|{{NogRep|POL}}
|{{NogRep|POR}}
|[[UEFA Euro 2016.|Francuska – 2016.]]

|- 
|align=center| 116
|[[Luke Shaw]]
|{{NogRep|ENG}}
|{{NogRep|ITA}}
|[[UEFA Euro 2020.|Europa – 2020.]]

|}

===Kapetani i izbornici reprezentacija europskih prvaka===

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Godina
! width=&quot;15%&quot;| Reprezentacija
! width=&quot;15%&quot;| Kapetan
! width=&quot;15%&quot;| Izbornik
|-
! [[1960.]]
|{{flagicon|SSSR|1955}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|[[Igor Neto]]
|{{flagicon|SSSR|1955}} [[Gavril Kačalin]]
|- 
! [[1964.]]
|{{flagicon|ŠPA|1945}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
|[[Ferran Olivella]]
|{{flagicon|ŠPA|1945}} [[José Villalonga Llorente]]
|- 
! [[1968.]]
|{{flagicon|ITA|1946}} [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]]
|[[Giacinto Facchetti]]
|{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Ferruccio Valcareggi]]
|-
! [[1972.]]
|{{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|[[Franz Beckenbauer]]
|{{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]]
|-
! [[1976.]]
|{{NogRep|ČSR}}
|[[Anton Ondruš]]
|{{flagicon|ČSSR}} [[Václav Ježek]]
|-
! [[1980.]]
|{{flagicon|ZNJE}} [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|[[Bernard Dietz]]
|{{flagicon|ZNJE}} [[Jupp Derwall]]
|- 
! [[1984.]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Michel Platini]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Michel Hidalgo]]
|-
! [[1988.]]
|{{NogRep|NIZ}}
|[[Ruud Gullit]]
|{{flagicon|NIZ}} [[Rinus Michels]]
|-
! [[1992.]]
|{{NogRep|DAN}}
|[[Lars Olsen]]
|{{flagicon|DAN}} [[Richard Møller Nielsen]]
|-
! [[1996.]]
|{{NogRep|NJE}}
|[[Jürgen Klinsmann]]
|{{flagicon|NJE}} [[Berti Vogts]]
|-
! [[2000.]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Didier Deschamps]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Roger Lemerre]]
|-
! [[2004.]]
|{{NogRep|GRČ}}
|[[Teodoros Zagorakis]]
|{{flagicon|NJE}} [[Otto Rehhagel]]
|-
! [[2008.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
|[[Iker Casillas]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Luis Aragonés]]
|-
! [[2012.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
|[[Iker Casillas]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]]
|-
! [[2016.]]
|{{NogRep|POR}}
|[[Cristiano Ronaldo]]
|{{flagicon|POR}} [[Fernando Santos (portugalski fudbaler)|Fernando Santos]]
|-
! [[2020.]]&lt;ref name=&quot;Euro2020&quot;&gt;Iako se [[UEFA Euro 2020.]] održao [[2021.]] godine, UEFA je odlučila kako će turnir zadržati izvorni naziv te će se računati kao da je održan [[2020.]] godine.&lt;/ref&gt;
|{{NogRep|ITA}}
|[[Giorgio Chiellini]]
|{{flagicon|ITA}} [[Roberto Mancini]]
|-
! [[2024.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
|[[Álvaro Morata]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]
|-
! [[2028.]]
|
|
|
|}

==Reference==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|UEFA European Championship}}
* [http://www.uefa.com/uefaeuro/finals/index.html Official website] at [[UEFA|Union of European Football Associations]]
* [http://www.uefa.com/uefaeuro/finals/history/index.html UEFA European Championship history] at Union of European Football Associations

{{UEFA Euro}}
{{Međunarodni fudbal}}
{{Osvajači UEFA Eura}}
{{Najbolji strijelci UEFA Eura}}

{{Izabran}}

[[Kategorija:UEFA Euro| ]]
[[Kategorija:Međunarodna fudbalska takmičenja|Euro]]
[[Kategorija:Evropska prvenstva|Fudbal ili nogomet]]
[[Kategorija:UEFA|Euro]]</text>
      <sha1>e7x7mowxzhomt1r5f7g18kjr8d70xjn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gazprom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38737</id>
    <revision>
      <id>42655940</id>
      <parentid>42247235</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:52:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7695" sha1="860g5yidbopvxtokh168hppfgbkglvw" xml:space="preserve">{{Infobox_Company |
| company_name   = Gazprom&lt;br /&gt;Газпром
| company_type   = [[Akcionarsko društvo]] ({{RTS|GAZP}} {{MCX|GAZP}})
| company_logo   = [[Datoteka:Gazprom-Logo.svg|200px]]
| company_slogan = &lt;small&gt;Мечты сбываются! (Snovi se ostvaruju)&lt;/small&gt;
| foundation     = [[1989]]-
| location       = {{flagicon|Rusija}} [[Moskva]], [[Rusija]]
| key_people     = [[Aleksej Miler]], [[Generalni direktor|CEO]]
| num_employees  = 432,000 (2006-)
| revenue        = {{profit}} 2152 mrld. Rb (2006, 83,6 mrld. ~US$)
| net_income     = {{profit}} 636 mrld. Rb (2006, 24,63 mrld. ~US$)
| industry       = [[Polja zemnog gasa|Vađenje zemnog gasa]]
| products       = [[Zemni gas]]
| owner          = [[Ruska vlada]] (50,01%)
| subsid         = 
| homepage       = [http://www.gazprom.com/ www.gazprom.com]
| foot_notes     = 
}}
'''Otkrytoe aktsionernoe obchtchestvo Gazprom''' (nekad navođen kao '''Gasprom''')&lt;ref&gt;''Gazprom'' je skraćenica za 'Газовая промышленность' (''Gazovaya Promyshlennost''), što znači gasna industrija'.&lt;/ref&gt; je najveća [[Ekonomija Rusije|ruska kompanije]]. Gazpromom se javno trguje na ({{RTS|GAZP}} {{MICEX|GAZP}} {{lse|OGZD}}; {{lang-ru|ОАО Газпром}}. Gazprom je najveći eksploatator [[zemni gas|zemnog gasa]] na svijetu. Godine 2004. je prodavao gasa u vrijednosti od 31 milijardi [[Američki dolar|US$]], odnosno 93 posto ruske proizvodnje gasa; s rezervama od 28,800&amp;nbsp;km³, kontrolira 16 posto [[Lista država po dokazanim rezervama gas|svjetskih rezervi gasa]] (2004&lt;ref&gt;Podaci iz ''[[Financial Times]]a'': &quot;Energy of the State&quot;, [[14. 3.|14.3.]] [[2006]]; stariji podaci su dostupni onlin ena [https://web.archive.org/web/20060318072241/http://www.gazprom.com/documents/Statistika%20En.pdf Gazprom reserve statistics]&lt;/ref&gt;, uključujući [[Štokmanovo polje]].) Nakon što je preuzela naftnu tvrtku [[Gazprom Neft|Sibneft]], Gazprom, s 119 milijardi barela rezervi, se nalazi jedino iza [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], s 263 milijardi barela, i [[Iran]]a, s 133 milijardi barela, kao najveći svjetgski vlasnik nafte i ekvivalenta nafte u prirodnom gasu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Article about reserves after Sibneft acquisition |url=http://www.iht.com/articles/2005/09/29/business/gazprom.php |access-date=2007-03-13 |archivedate=2007-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070313041930/http://www.iht.com/articles/2005/09/29/business/gazprom.php |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;

Do kraja [[2004]]. Gazprom je bio jedini dobavljač gasa za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], [[Estonija|Estoniju]], [[Finska|Finsku]], [[Republika Makedonija|Makedoniju]], [[Letonija|Latviju]], [[Litvanija|Litvaniju]], [[Moldavija|Moldovu]] i [[Slovačka|Slovačku]], te dobavljao 97 posto gasa za [[Bugarska|Bugarsku]], 89 posto za [[Mađarska|Mađarsku]], 86 posto za [[Poljska|Poljsku]], gotovo dvije trećine za [[Češka Republika|Češku Republiku]], 67 posto za [[Turska|Tursku]], 65 posto za [[Austrija|Austriju]], oko 40 posto za [[Rumunija|Rumuniju]], 36 posto za [[Nemačka|Njemačku]], 27 posto za [[Italija|Italiju]], i 25 posto za [[Francuska|Francusku]].&lt;ref&gt;[http://www.energybulletin.net/2389.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080514030854/http://www.energybulletin.net/2389.html |date=2008-05-14 }} [http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/12/C4108A28-5177-4066-8D86-C5F33BB5FD91.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080617212018/http://www.rferl.org/featuresarticle/2006/12/c4108a28-5177-4066-8d86-c5f33bb5fd91.html |date=2008-06-17 }}&lt;/ref&gt; [[Evropska unija|Evropska Unija]] zajedno dobija oko 25 posto zaliha gasa od ove kompanije.&lt;ref&gt;[http://www.taipeitimes.com/News/front/archives/2006/01/04/2003287312] [http://www.mosnews.com/money/2006/05/30/gazpromeu.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061113080628/http://www.mosnews.com/money/2006/05/30/gazpromeu.shtml |date=2006-11-13 }}&lt;/ref&gt;

Osim zaliha gasa i najveće mreže naftovoda i gasovoda na svijetu (150.000&amp;nbsp;km), također se bavi bankarstvom, osiguranjem, medijima, građevinarstvom i poljoprivredom.

Prema [[tržišna kapitalizacija|tržišnoj kapitalizaciji]] u decembru [[2007]] (345 mrld. US$),&lt;ref&gt;http://www.guardian.co.uk/feedarticle?id=7140744&lt;/ref&gt; Gazprom je [[Lista korporacija po tržišnoj kapitalizaciji|treća najveća korporacija]] na svijetu.&lt;ref&gt;[http://www.allamericanpatriots.com/48725624_world_russias_gazprom_plans_pipeline_italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120207195333/http://www.allamericanpatriots.com/48725624_world_russias_gazprom_plans_pipeline_italy |date=2012-02-07 }} [http://www.petroleumworld.com/story06050803.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928093742/http://www.petroleumworld.com/story06050803.htm |date=2007-09-28 }}&lt;/ref&gt; Predsjednik Gazproma [[Dmitrij Medvedev|Dmitrij Medvjedev]] kaže da bi se tržišna kapitalizacija kompanije trebala učetverostručiti i doseći bilijun dolara do 2017. godine, nakon čega bi postala najveća svjetska korporacija.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.allamericanpatriots.com/48725624_world_russias_gazprom_plans_pipeline_italy |access-date=2008-01-29 |archive-date=2012-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120207195333/http://www.allamericanpatriots.com/48725624_world_russias_gazprom_plans_pipeline_italy |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist|2}}
&lt;!-- Dead note &quot;marketvalue&quot;: Market value taken from [http://www.russiaprofile.org/cdi/2006/4/12/3574.wbp Russiaprofile.org] --&gt;

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gazprom}}
* [http://www.gazprom.com Službena stranica]
* Data
** [http://biz.yahoo.com/ic/52/52477.html Yahoo! - OAO Gazprom Company Profile]
** [http://www.politika.su/raznoe/gazprom.html OAO Gazprom] - 1992-2001 history of the company in Russian
* Članci
** [http://www.forbes.com/forbes/2006/0724/094_print.html Michael Freedman and Heidi Brown: Energy Tsar, in: Forbes International], 24. 7. 2006.
** [http://www.gasandoil.com/goc/company/cnr31095.htm Alexander's Gas &amp; Oil Connections - Gazprom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060620154442/http://www.gasandoil.com/goc/company/cnr31095.htm |date=2006-06-20 }}
** [http://www.guardian.co.uk/business/story/0,3604,1042838,00.html Guardian.co.uk: Gazprom bond in heavy demand]
** [http://www.businessweek.com/2000/00_47/b3708212.htm Businessweek article about 1998-2000 management scandals]
** [http://www.axisglobe.com/article.asp?article=51 Schroeder - Putin Pact: Germany and Russia Divide Europe Again] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070204133014/http://www.axisglobe.com/article.asp?article=51 |date=2007-02-04 }}
** [https://web.archive.org/web/20071012185417/http://politicalworld.wordpress.com/2006/12/18/russia-to-be-feared-for-now/ Russia - To Be Feared... For Now (analysis of Russia policy relevant to Gazprom)]
** [http://www.rice.edu/energy/publications/docs/PEC_Olcott_10_2004.pdf The Energy Dimension in Russian Global Strategy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061229232012/http://www.rice.edu/energy/publications/docs/PEC_Olcott_10_2004.pdf |date=2006-12-29 }} by Martha Brill Olcott, [[Rice University]], Okt. 2004 (.pdf).
** [https://web.archive.org/web/20070630223722/http://www.ipem.ru/content/ru/gazprom/files/Press-reliz/gaz-02-2006.pdf State of the Gas Industry of the Russian Federation, February 2006], Analytical Report of the Institute of Natural Monopolies Research, Moscow, mart 2006 (na ruskom, .pdf).

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1989.]]
[[Kategorija:Ruske kompanije]]
[[Kategorija:Energetske kompanije]]
[[Kategorija:Kompanije u Moskvi]]</text>
      <sha1>860g5yidbopvxtokh168hppfgbkglvw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Green Day</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38856</id>
    <revision>
      <id>42656055</id>
      <parentid>42583293</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T07:05:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42656055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38402" sha1="48kir6ykr7qbec8ow25n1oqkmhmr659" xml:space="preserve">{{Muzički_sastav|
  | ime = Green Day
  | boja = lightsteelblue
  | slika = Green day Live 5 june 2013 in Rome5.JPG
  | žanr = [[Pank rok]], [[Pop pank]], [[Alternativni rock|Alternativni rok]]
  | karijera = [[1989]]. - do danas
  | članovi = [[Billie Joe Armstrong|Bili Džo Armstrong]]&lt;br /&gt;[[Majk Dirnt]]&lt;br /&gt;[[Tre Kul]]
  | izdavač = [[Lookout! Records]] (1989-1993)&lt;br /&gt; [[Reprise Records]] (1993-do danas)
  | država = [[Datoteka:Flag of the United States.svg|30px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kalifornija]]
  | najnoviji_album = American Idiot
  | godina3 = 2004.
  | album2 = Warning
  | godina2 = 2000.
  | album1 = Nimrod
  | godina1 = 1997.
|}}
'''Green Day''' (čita se Grin dej) je američka [[pank-rok]] grupa koju čine tri glavna člana: [[gitarista]] i [[pjevač|pevač]] [[Billie Joe Armstrong|Bili Džo Armstrong]] (Billie Joe Armstrong), [[bas]]ista [[Majk Dirnt]] (Mike Dirnt) i [[Bubanj (muzički insturment)|bubnjar]] [[Tre Kul]] (Tré Cool).

Green Day vuče korene iz pank-rok scene ''924 Gilman Street'' u [[Berkli]]ju, [[Kalifornija]]. Njihova prva izdanja za nezavisnu izdavačku kuću ''[[Lookout! Records]]'' privukla su pažnju publike. Međutim, njihov debitantski [[album]] ''[[Dookie]]''&lt;ref name=&quot;Dookie&quot;&gt;[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=dookie Urban dictionary: Dookie.] ''Dookie'' znači izmet, kaka. Članovi grupe su došli na ideju da daju svom albumu takvo ime na osnovu mnogobrojnih dijareja koje su morali da trpe usled pokvarene i loše hrane koju su morali da jedu na turnejama. Izvor informacije:[http://www.vh1.com/shows/dyn/ultimate_albums/58025/episode_interviews_int.jhtml?start=1 Intervju sa Armstrongom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020809204426/http://www.vh1.com/shows/dyn/ultimate_albums/58025/episode_interviews_int.jhtml?start=1 |date=2002-08-09 }}&lt;/ref&gt; koji je izdala velika izdavačka kuća označio je prvi pravi uspeh. U [[1994]]. godini prodat je u 10 miliona primeraka samo u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].&lt;ref name=&quot;disinfo.com&quot;&gt;Myers, Ben. &quot;[http://www.disinfo.com/site/displayarticle15670.html Green Day: American Idiot and the New Punk Explosion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060526010042/http://www.disinfo.com/site/displayarticle15670.html |date=2006-05-26 }}&quot; April, 2006.&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, Green Day je dobio mnogo pohvala, zajedno sa drugim pank grupama iz Kalifornije, The Offspring i Rancid, zbog oživljavanja interesovanja &quot;[[srednja struja|mejnstrim]]&quot; publike za [[punk|pank]] muziku u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].&lt;ref&gt;DeRogatis, Jim. ''Milk It!: Collected Musings on the Alternative Music Explosion of the 90's.'' Cambridge: Da Capo, 2003. Pg. 357, {{ISBN|978-0-306-81271-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;punk revival&quot;&gt;{{cite web | author=D'Angelo, Joe | year=2004 | title=How Green Day's Dookie Fertilized A Punk-Rock Revival | work=MTV.com | url=http://www.mtv.com/news/articles/1491001/20040915/story.jhtml | accessmonthday=July 26 | accessyear=2006 | access-date=2008-03-17 | archive-date=2013-05-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130525101144/http://www.mtv.com/news/articles/1491001/green-days-dookie-pop-punk-fertilizer.jhtml }}&lt;/ref&gt; Njihovi sledeći albumi nisu imali masovni uspeh kao ''Dookie'', ali su ipak bili uspešni. Njihov [[album]] i [[rok opera]] iz 2004, ''[[American Idiot]]'' doneo im je popularnost među mlađom publikom i prodat je u 5 miliona primeraka u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].&lt;ref&gt;[http://www.rockonthenet.com/artists-g/greenday_main.htm Rock On The Net:Green Day]&lt;/ref&gt;

Grupa je prodala preko 60 miliona ploča širom sveta, od čega samo u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] 22 miliona,&lt;ref name=&quot;disinfo.com&quot;/&gt; a njihov rad uticao je na poznate [[pop-pank]] grupe poput ''Sum 41'' i ''Good Charlotte'' &lt;ref name=&quot;punk revival&quot; /&gt;. Green Day trenutno imaju četiri osvojene nagrade [[Gremi]] za '''najbolji alternativni album''' (''Dookie''), '''najbolji rok album''' (''American Idiot''), '''pesmu godine''' (''Boulevard of Broken Dreams'') i '''najbolji rok album''' (''21st Century Breakdown).

== Historija ==
=== Okupljanje i ''Lookout!'' godine (1986—1993) ===
Godine [[1987]], prijatelji iz detinjstva [[Billie Joe Armstrong|Bili Džo Armstrong]] i [[Majk Dirnt]] (obojica četrnaestogodišnjaci) oformili su dvočlanu grupu Sweet Children. Prvi nastup grupa je imala [[17. 10.|17.oktobra]], [[1987]]. u lokalu ''Rod's Hickory Pit'' (Valjeho, Kalifornija) gde je Armstrongova majka radila kao konobarica.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SanFrancisco Magazine:Rock 'n' Ribs Beginnings |url=http://www.sanfran.com/archives/view_story/96/ |access-date=2008-03-17 |archivedate=2008-02-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080205024233/http://sanfran.com/archives/view_story/96/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Krajem [[1989]]. godine Armstrong, Dirnt i [[Džon Kifmajer]] John Kiffmeyer, poznat pod pseudonimom [[Al Sobrante]], oformili su Green Day izabravši ovo ime zbog svoje naklonosti prema [[marihuana|marihuani]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Metropolis:Concert Preview:Green Day |url=http://metropolis.co.jp/tokyomusicconcerts/concert/359/tokyomusicconcertsinc.htm |access-date=2008-03-17 |archivedate=2009-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090216002019/http://metropolis.co.jp/tokyomusicconcerts/concert/359/tokyomusicconcertsinc.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Green Day su prvi put nastupili u dvorištu juniorskog koledža ''Kontra Kosta'' (Contra Costa Junior College) u [[San Pablo|San Pablu]], Kalifornija, koji je Sobrante pohađao.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Contra Costa College official web site |url=http://www.contracosta.edu/archives/ |access-date=2008-03-17 |archivedate=2007-06-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070629074841/http://www.contracosta.edu/archives/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Uskoro je [[Lari Livermor]] (Larry Livermore), vlasnik nezavisne diskografske kuće ''Lookout! Records'', ponudio grupi ugovor nakon što ih je čuo kako sviraju. Njihov nastup je, po njegovim rečima, ličio na nastup grupe ''[[The Beatles]]'' na stadionu ''Šej'' (Shea Stadium)&lt;ref&gt;{{cite web | author= | year= | title=Interview with Lawrence Livermore: An inside look at Green Day's early years | work=greenday.net | url=http://www.greenday.net/basement/livermore.html | 6= | access-date=2008-03-17 | archive-date=2008-03-07 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080307200416/http://www.greenday.net/basement/livermore.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Livermore, Larry. &quot;[http://www.lookoutrecords.com/bands/band.php3?bnd_id=24 Green Day's early history] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070607220616/http://www.lookoutrecords.com/bands/band.php3?bnd_id=24 |date=2007-06-07 }}&quot;&lt;/ref&gt; Krajem [[1989]]. izdali su svoj prvi [[maksi singl]] (1,000 Hours), nakon koga je ubrzo usledio i njihov prvi [[album]], ''39/Smooth''&lt;ref name=&quot;Smooth&quot;&gt;[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=smooth Urban dictionary:Smooth]''Smooth'' je žargonski izraz za odobravanje nečega, kad hoće da se kaže da je nešto odlično - strava, sjajno, super.&lt;/ref&gt; početkom [[1990]].

Na omotu ovog albuma, pored reči pesama, bilo je štampano i izmišljeno pismo u kome ih navodno velika diskografska kuća ''I.R.S. Records'' poziva da sa njima potpišu ugovor. U šaljivom odgovoru na ovo izmišljeno pismo, grupa objašnjava da je odana kući ''Lookout! Records!''. Te godine izdali su još dva maksi singla: ''[[Slappy]]''&lt;ref name=&quot;Slappy&quot;&gt;[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=slappy Urban dictionarz:Slappy]''Slappy'' u američkom žargonu znači glupa, ne mnogo bistra i oštroumna osoba. Tupan.&lt;/ref&gt; i (''[[Sweet Children]]''), od kojih je ovaj drugi uključivao i starije pesme snimljene za diskografsku kuću (Skene Records) iz [[Mineapolis]]a, [[Minesota]]. Tokom [[1991]], ''Lookout! Records'' je izdao (1,039/Smoothed Out Slappy Hours), kompilaciju mini singlova [[39/Smooth]], [[Slappy]] i [[1000 Hours]]. Krajem [[1990]]. godine, ubrzo nakon turneje grupe po Americi, Sobrante se preselio u [[Arkata|Arkatu]] kako bi tamo pohađao koledž.

Tada se bubnjar grupe ''Lookout'', [[Tre Kul]], pridružio grupi, isprva kao privremena zamena, a kada je postalo jasno da Sobrante ne planira da se u potpunosti posveti muzici i grupi, Kulova pozicija bubnjara je učvršćena. Grupa je većinu [[1992]]. i [[1993]]. godine provela na turnejama i imala par nastupa u [[Evropa|Evropi]]. Bili su vodeća grupa na nastupu u klubu ''Hollywood Palamino'' [[1992]], uz grupe ([[Jughead's Revenge]]) i (Strung Out), gde su održali koncert koji će postati legendaran. Album ''[[Kerplunk!]]''&lt;ref name=&quot;Kerplunk&quot;&gt;[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=kerplunk Urban dictionary: Kerplunk]''Kerplunk'' je u američkom žargonu onomatopeja za zvuk koji se čuje kada izmet padne u WC šolju.&lt;/ref&gt; prodat je u 50.000 primeraka u SAD&lt;ref&gt;Thompson, Dave. &quot;Green Day.&quot; ''Alternative Rock.'' San Francisco: Miller Freeman Books, 2000.&lt;/ref&gt; što se za [[punk|pank]] scenu [[1992]]. smatralo velikim uspehom. Tiraž ploče je širom sveta na kraju dostigao brojku od dva miliona primeraka.

=== Proboj (1994—1996) ===
Uspeh albuma Kerplunk! je u andergraund vodama izazvao talas interesovanja većih muzičkih etiketa, što je naposletku dovelo do toga da bend pod prijateljskim uslovima napusti Lookout! i potpiše ugovor sa izdavačem Reprise Records, nakon što su privukli pažnju producenta [[Rob Kavaljo|Roba Kavalja]] (Rob Cavallo). Mnogi njihovi pank sledbenici su ih zbog prelaska u ''Reprise'' optužili da su se „prodali“.&lt;ref name=happenednext&gt;Guitar Legends. &quot;[https://web.archive.org/web/20060927120256/http://www.greendayauthority.com/TheBand/articles/guitarlegends/page8.jpg What Happened Next...].&quot; Pristup: [[26. 9.|26. septembar]], [[2006]]&lt;/ref&gt; Prisećajući se ovog perioda, Armstrong je [[1999]]. godine u SPIN magazinu izjavio: {{izdvojeni citat|Nisam mogao da se vratim na pank scenu, bilo da smo postigli najveći uspeh na svetu, bilo da smo postali najveći promašaj... Jedina stvar koju sam mogao da uradim bila je da sednem na svoj bajs i nastavim dalje.&lt;ref&gt;Smith, RJ. &quot;Top 90 Albums of the 90's.&quot; ''SPIN.'' August 1999.&lt;/ref&gt;|[[Billie Joe Armstrong|Bili Džo Armstrong]]|SPIN magazin, ([[1999]])}}

Nakon toga započeli su snimanje prvog albuma za velikog izdavača, ''Dookie''. Album se pojavio u [[februar]]u [[1994]], nakon manje od tri nedelje snimanja, i postao je prava senzacija, potpomognuta konstantnim puštanjem spotova ''[[Longview]]'', ''[[Basket Case]]''&lt;ref&gt;[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=basket+case Urban dictionary:Basket case] Basket case u američkom žargonu označava osobu od koje su svi digli ruke, ono što bi se na srpskom reklo, &quot;izgubljen slučaj&quot;&lt;/ref&gt; i ''[[When I Come Around]]'' na [[MTV]]-ju, od kojih je svaki zauzeo prvo mesto na listi ''Modern Rock Tracks''. Te godine, Green Day je pošao na nacionalnu turneju sa grupom ''[[Pansy Division]]'' koja im je bila predgrupa. Grupa je takođe nastupila na festivalima [[Lolapaluza]] (Lollapalooza) i [[Vudstok 1994.]] (Woodstock 1994), gde su započeli dobro poznatu tuču u blatu. Tokom koncerta, radnik obezbeđenja je mislio da je basista Majk Dirnt samo obožavalac koji se popeo na scenu i izbio mu par zuba. Pošto su tu scenu videli milioni gledalaca putem ''[[PPV]]'' televizije, performans sa ''Vudstoka 1994.'' doneo im je još veći [[publicitet]] i popularnost,&lt;ref name=&quot;behindthemusic&quot;&gt;&quot;Green Day&quot;. ''[[Behind the Music]].'' [[Vh1]], 2000.&lt;/ref&gt; što je naposletku dovelo do toga da album ''Dookie'' dostigne dijamantski tiraž. Naredne godine album je osvojio nagradu [[Gremi]] za najbolji alternativni album, a grupa je nominovana za devet MTV-jevih muzičkih nagrada uključujući i onu za muzički spot godine.&lt;ref&gt;Green Day Authority. &quot;[http://www.greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=dookie Band Awards - Dookie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102095917/http://greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=dookie |date=2010-01-02 }}&quot; &quot;Green Day Authority.&quot;&lt;/ref&gt;
Godine [[1995]], izašao je novi singl za muziku iz filma ''[[Angus (film)|Angus]]'' po imenu &quot;[[J.A.R.]]&quot;. Singl je odmah dospeo na prvo mesto Bilbordove liste ''Modern Rock Tracks''. Nakon izlaska pesme ubrzo je usledio izlazak i novog albuma, ''[[Insomaniac]]''&lt;ref name=&quot;Insomniac&quot;&gt;[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=Insomniac Urban dictionary:Insomniac]: Insomniac je osoba koja pati od nesanice.&lt;/ref&gt; ({{jez-en|Insomniac}}), u jesen [[1995]]. ''Insomaniac'' je bio mnogo mračnije izdanje od melodičnog pop albuma ''Dookie'' &lt;ref name=behindthemusic /&gt;, ali je naišao na topliji prijem kod kritike, dobivši 4 od 5 zvezdica koje deli časopis ''Rouling stoun'' (Rolling Stone) propraćene tekstom:{{izdvojeni citat| U panku, dobre stvari se zapravo otkrivaju i dobijaju značenje dok slušate bez žrtvovanja bilo čega od njegove električne, ćaknute neposrednosti. Green Day su dobri koliko i sama ta stvar.&lt;ref&gt;Coleman, Mark. &quot;Insomniac.&quot; ''Rolling Stone.'' November 1995.&lt;/ref&gt;|Mark Koulmen|Rouling stoun, (1995.)}} Za omot albuma ''Insomaniac'' iskorišćen je deo slike [[Winston Smith|Vinstona Smita]] (Winston Smith) po imenu ''Bog mi je rekao da te živog oderem''(God told me to skin you alive). Smit je rekao Tre Kulu da ga slobodno nazove ukoliko mu ikada bude zatrebala slika za album, što je Tere Kul i uradio. Singlovi sa ovog albuma bili su ''[[Geek Stink Breath]]'',&lt;ref&gt;[http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/geek-stink-breath/ Green Day songs meanings:Geek Stink Breath] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080218084911/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/geek-stink-breath/ |date=2008-02-18 }}''Geek'' je američki žargonski izraz za [[metamfetamin]].&lt;/ref&gt; dupli singl (''Brain Stew/Jaded'')&lt;ref&gt;[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=brain+stew Urban dictionary:Brain Stew]''Brain Stew'' u američkom žargonu znači da je neko toliko iscrpljen da ne može da misli, da ima &quot;kuvan mozak&quot;. Pesma izražava stanje iscrpljenosti u kojem se našao Armstrong nakon što mu se rodilo prvo dete a kao posledica neprospavanih noći u kojima je morao da se brine o detetu.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Green Day songs meanings:Jaded |url=http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/jaded/ |access-date=2008-03-17 |archive-date=2008-03-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080321054858/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/jaded/ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=jaded Urban dictioary:Jaded] ''Jaded'' u američkom žargonu označava osobu kojoj se dešava mnogo loših stvari, koju prati loša sreća, da je bukvalno &quot;slomljena&quot;, bez ikakve nade i života u sebi. U srpskom žargonu to bi bilo &quot;sjeban&quot;&lt;/ref&gt;, [[Živa kotradikcija]]&lt;ref&gt;[http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/walking-contradiction/ Green Day songs meanings:Walking Contradiction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080413181034/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/walking-contradiction/ |date=2008-04-13 }}: Pesma govori o osobi koja je sama sebi kontradiktorna: Kaže da je pametan, al se pravi glup, da ne veruje ni u šta ali da veruje... Takoše govori o životnim kontradikcijama i zaključuje da je i sam život kontradiktoran.&lt;/ref&gt; ({{jez-en|Walking Contradiction}}) i ''[[Stuck With Me]]''.&lt;ref&gt;[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=stuck+ Urban dictionary: Stuck:4.1:to have sex with]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/stuck-with-me/ Green Day songs meanings:Stuck with me] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080405064711/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/stuck-with-me/ |date=2008-04-05 }} Priča se da je ovaj naslov stavljen greškom ovoj pesmi, tako da nema mnogo veze sa samom pesmom i onim o čemu se govori u njoj.&lt;/ref&gt; Jedna pesma, ''86'', bila je podsećanje na klub ''Gilman Street'' u koji ih nisu pustili da uđu jer su sa albumom ''Dookie'' postali previše komercijalni&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Green Day songs meanings:86 |url=http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/86/ |access-date=2008-03-17 |archive-date=2008-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413202919/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/86/ }}&lt;/ref&gt;. Iako album ''Insomaniac'' nije bio uspešan poput svog prethodnika, ipak je prodat u sedam miliona primeraka&lt;ref name=happenednext /&gt; u Sjedinjenim Državama. Album je osvojio nominacije za '''omiljenu grupu''', '''omiljeni hard rok sastav''' i '''omiljeni alternativni sastav''' na dodeli [[Američka muzička nagrada|Američkih muzičkih nagrada]] (American Music Awards) 1996, a spot za pesmu ''Živa kontradikcija'' doneo im je nominaciju za Gremi za '''najbolji spot''' i '''kratku formu''' kao dodatak na nominaciju za '''najbolje specijalne efekte''' od MTV-jevih muzičkih nagrada.&lt;ref&gt;Green Day Authority. [http://www.greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=insomniac Band Awards - Insomniac] &quot;Green Day Authority.&quot;&lt;/ref&gt; Nakon toga, grupa je iznenada otkazala evropsku turneju, navodeći kao razlog iscrpljenost .&lt;ref name=&quot;snotty&quot;&gt;Di Perna, Alan. &quot;[https://web.archive.org/web/20091027102356/http://www.geocities.com/vintageinterviews/greenday.html Young, Loud, and Snotty].&quot; ''Guitar World.'' August 1996.&lt;/ref&gt;

=== ''Nimrod'' i ''Warning'' (1997—2002) ===
Nakon pauze iz [[1996]], Green Day su naredne, [[1997]]. godine, započeli rad na novom albumu. Još na početku, i članovi grupe i Kavaljo su se složili da bi album trebalo da se razlikuje od prethodnih.&lt;ref&gt;Spitz, Marc. ''Nobody Likes You.'' New York: Hyperion, 2006. Pg. 128.&lt;/ref&gt; Rezultat je bio novi album ''[[Nimrod]]''&lt;ref name=&quot;Nimrod&quot;&gt;[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=nimrod Urban dictionary:Nimrod] Nimrod je ime biblijskog legendarnog lovca i osnovača [[Babilon|Vavilona]], koje je u američkom žargonu poprimilo značenje tupave osobe, sporokapirajuće osobe.&lt;/ref&gt;, eksperimentalna devijacija od pop-panka koji je grupa standardno svirala. Novi album je izašao u [[oktobar|oktobru]] [[1997]]. Na albumu je bilo više muzičkih stilova: [[pop-pank]], [[sili ska]], [[surfer rok]], kao i [[akustična balada]]. ''Nimrod'' je dospeo na deseto mesto američke top liste zahvaljujući hitu iznenađenja – ''[[Good Riddance (Time of Your Life)]]''&lt;ref&gt;[http://www.urbandictionary.com/define.php?term=Good+riddance Urban dictionary:Good riddance] Good riddance je u američkom žargonu uzvik olakšanja kada se nešto neprijatno zaveši ili neka neželjena osoba ode.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/good-riddance-time-of-your-life/ Green Day songs meanings:Good riddance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080307184708/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/good-riddance-time-of-your-life/ |date=2008-03-07 }}: Prema nekim tumačenjima ova pesma je napisana onim obožavaocima koji nisu umeli da razumeju pravi pank i da ostanu verni grupi. Pesma je bila napisana u doba kad je grupa promenila diskografsku kuću i zbog toga su je mnogi obožavaoci optužili da se &quot;prodala&quot;. Pesma je verovatno upućena ovim oboćavaocima — kome su još takvi obožavaoci potrebni? Otišli su, hvala bogu!&lt;/ref&gt;, akustičnoj baladi koju pevač Bili Džo zamalo da nije uvrstio na album iz bojazni da previše odudara od uobičajenog [[stil]]a grupe. Uspeh ove pesme doneo im je MTV-jevu nagradu za '''najbolji alternativni spot''', u kome su prikazani ljudi koji čine ključne promene u svom životu dok Bili Džo nevešto svira akustičnu gitaru.&lt;ref&gt;Green Day Authority. [http://www.greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=nimrod Band Awards - nimrod.] &quot;Green Day Authority.&quot;&lt;/ref&gt; Ostali singlovi sa albuma bili su ''[[Nice Guys Finish Last]]''&lt;ref&gt;[http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/nice-guys-finish-last/ Green Day songs meanings:Nice guys finish last] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080218082018/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/song-meanings/nice-guys-finish-last/ |date=2008-02-18 }}: Sintagma &quot;Dobri momci&quot; je ovde oligledno upotrebljena u negativnom smislu. Odnosi se na one koji glume dobrotu s jedninim ciljem da izvuku neku korist. Pesam govori o tome kako ti &quot;dobri momci&quot; na kraju ipak pokažu svoje pravo lice.&lt;/ref&gt;, ''[[Hitchin' a Ride]]'' i ''[[Redundant]]''. Ovaj album je uključivao i deo karakterističan za žive nastupe – ''[[King for a Day]]'', muzički performans za vreme koga Bili Džo nosi [[kruna|krunu]] i/ili [[plašt]]. Nakon izlaska ovog albuma, Green Day je otišao na dvogodišnju pauzu, jer su članovi benda odlučili da se malo udalje od scene kako bi se malo više posvetili svojim novim porodicama.

Godine 2000. Green Day je izdao album ''[[Warning]]'', korak dalje u stilu započetom na prethodnom albumu. Promene u njihovim životima odražavale su se u zrelijem pristupu muzici, izbacujući [[adolescencija|adolescentni]] pristup koji su ranije imali. [[Kritičar]]i su pozitivno ocenili ovaj album, ali je publika bila podeljenog mišljenja jer se bila navikla na pop-pank zvuk, karakterističan za ovu grupu. Iako je album imao hit ''[[Minority]]'' i manji hit ''[[Warning]]'', neki su zaključili kako je bend izgubio važnost koju je imao, što je dovelo do pada popularnosti. Dok su svi prethodni albumi dostigli barem dupli platinasti tiraž, ''[[Warning]]'' je postigao samo zlatni. Iako su članovi grupe mislili kako je ovo jedno od njihovih najboljih dela, pad prodaje nametnuo je pitanja o budućnosti grupe.

Na dodeli Kalifornijskih muzičkih nagrada (California Music Awards) 2001, Green Day je osvojio svih devet nominacija u kategoriji izuzetan: album: ''Warning'', pank/rok/ska album, bend, pevač, basista, bubnjar, tekstopisac i umetnik.&lt;ref&gt;Green Day Authority. &quot;[http://www.greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=warn Band Awards - Warning:]&quot; &quot;Green Day Authority&quot;.&lt;/ref&gt;
Izlazak kompilacije najvećih hitova ([[International Superhits]]), kao i skup B-strana singlova – ''[[Shenanigans]]'', samo je raširio teoriju o tome kako se grupa nalazi na prekretnici. ([[International Superhits]]) je uz propratno izdanje video spotova ''[[International Supervideos]]'' imao prilično dobru prodaju, postigavši platinasti tiraž u SAD.

U 2002. godini krenuli su na turneju pod nazivom ''Pop Desaster'' sa grupom ''[[Blink-182]]''. Ona im je pomogla da povrate deo popularnosti, a dobili su i dosta pozitivnih kritika koncerata. Nakon turneje ''Pop Desaster'', članovi grupe su ponovo odlučili da naprave pauzu kako bi proveli vreme sa svojim porodicama.

=== ''American Idiot'' i obnovljena popularnost (2003–do danas) ===

U leto 2003, bend je ušao u studio kako bi snimio materijal za novi album, u privremeno nazvan ''[[Cigarettes and Valentines]]''.&lt;ref&gt;Spitz, pg. 152.&lt;/ref&gt; Nakon 20 snimljenih pesama, master trake su ukradene iz studija. Članovi benda su, iako razumljivo uznemireni, ipak odlučili da ne pokušavaju da ponovo snime izgubljeni album, već su umesto toga obećali sebi da će snimiti nešto još bolje. Te iste godine, Green Day je sarađivao sa [[Igi Pop|Igijem Popom]] na dve pesme sa njegovog albuma ''[[Skull Ring]]''. Uz to su imali i ozbiljnu „bend [[terapija|terapiju]]“ − seriju zanimljivih dugih razgovora u kojima su pokušali da izmire različitosti između članova benda, nakon optužbi Drinta i Kula da je Armstrong „nacista u bendu“ &lt;ref&gt;{{cite web | author=Hendrickson, Matt | year=2005 | title=Green Day — How the brats grew up, bashed Bush and conquered the world | work=Rolling Stone | url=http://www.rollingstone.com/news/story/_/id/6959133/greenday?pageid=rs.News&amp;pageregion=single2&amp;rnd=1108277555953&amp;has-player=true&amp;version=6.0.12.872 | accessmonthday=November 24 | accessyear=2005 | access-date=2008-03-17 | archivedate=2013-06-24 | archiveurl=https://www.webcitation.org/6HciOPhEs?url=http://www.rollingstone.com/news | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; jer se previše eksponira i zapostavlja ostale članove kako bi neprestano bio u centru pažnje.
Album koji je usledio naredne, 2004. godine – ''[[American Idiot]]'', debitovao je na mestu #1 Billboardove liste, prvi album koji je dospeo na prvo mesto, nakon uspeha prvog, istoimenog, singla ''American Idiot''. Album je označen kao „pank rok opera“ koja prati putovanje Isusa iz predgrađa (''[[Jesus Of Suburbia]]'').&lt;ref&gt;Di Perna, Alan. &quot;Combat Rock.&quot; ''Guitar World.'' Holiday 2004.&lt;/ref&gt; Album je takođe bio i pomak naviše u samoj muzici benda. ''American Idiot'' je 2005. godine osvojio ''Grammy'' nagradu za najbolji rok album, a bend je iste godine prosto očistio MTV-jeve muzičke nagrade osvojivši sedam od osam nominacija, uključujući i priželjkivanu kategoriju '''izbor publike'''.&lt;ref&gt;Green Day Authority. &quot;[http://www.greendayauthority.com/TheBand/awards.php?section=ai Band Awards - American Idiot]&quot; &quot;Green Day Authority.&quot;&lt;/ref&gt;
 [[Datoteka:HaseAufCenterstage.jpg|thumb|378px|Green Day uživo u [[Nemačka|Nemačkoj]] tokom ''[[American Idiot]]''  turneje]] 
Tokom 2005, imao oko 150 nastupa na kojima je promovisao novi album – što predstavlja najdužu turneju u njihovoj dosasašnjoj karijeri – posetivši [[Japan]], [[Australija|Australiju]], [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], gde su tokom dvodnevne svirke okupili masu od 130.000 ljudi. Tokom turneje su snimili dva koncerta u nacionalnoj kuglani Milton Kejns (''Milton Keynes'') u Engleskoj, koji su u časopisu ''[[Kerrang!]]'' izglasasni za ’Najbolji šou na zemlji’. Ovi snimci su izdati kao živi CD i DVD pod nazivom ''[[Bullet in a Bible]]'', [[15. 11.|15. novembra]] [[2005]]. Ovaj CD/DVD sadržavao je hitove sa albuma ''American Idiot'', kao i pesme sa ranijih albuma, osim albuma ''Kerplunk!'' i ''1,039/Smoothed Out Slappy Hours''. Na DVD-u su bili i snimci benda iza scene, na kojima je prikazano kako se bend priprema za nastup. Kraj njihove turneje iz 2005. godine bio je u [[Melbourne|Melburnu]] i [[Sydney|Sidneju]], 14. i 17. decembra. Na dan 10. januara 2006. bend je dobio nagradu ''People's Choice'' za omiljenu grupu.

Na dan [[1. 8.|1. avgusta]] [[2005]]. objavljena je vest da je Green Day izdavačkoj kući ''Lookout! Records'' uskratio prava na pre-''Dookie'' materijal, navodeći delove iz ugovora koji se odnose na neisplaćene honorare za autorska prava. Žalbu su imali i drugi bendovi koji su izdavali albume za ovu kuću.&lt;ref&gt;http://www.punknews.org/article/13338&lt;/ref&gt; Pre-''Dookie'' materijal, koji nije objavljivan gotovo godinu dana, reizdala je njihova trenutna etiketa, ''Reprise'' [[9. 1.|9. januara]][[2007]].&lt;ref name=&quot;Billboard&quot;&gt;[http://www.greendayauthority.com/index.php?subaction=showfull&amp;id=1166180174&amp;archive=&amp;start_from=&amp;ucat=&amp; Reissue Article] na greendayauthority.com&lt;/ref&gt;

U [[2006]]. godini Green Day je osvojio ''Gremi nagradu za ploču godine'' za ''[[Boulevard of Broken Dreams]]''&lt;ref&gt;&quot;[http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx?title=&amp;winner=Green%20Day&amp;year=0&amp;genreID=0&amp;hp=1 Green Day's Grammy Awards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091008002123/http://www.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx?title=&amp;winner=Green%20Day&amp;year=0&amp;genreID=0&amp;hp=1 |date=2009-10-08 }}&quot; Grammy.com.&lt;/ref&gt; koji je proveo 16 nedelja na Bilbordovoj listi ''Modern Rock Tracks''. Green Day je nominovan i za ''najbolji rok video'' sa spotom ''[[Wake Me Up When September Ends]]'' na ''MTV-jevoj dodeli nagrada za najbolji video 2006'', ali je izgubio od [[AFI (bend)|AFI]]-jevog spota ''[[Miss Murder]]''. Spotovi za pesme ''Wake Me Up When September Ends'' i ''Boulevard of Broken Dreams'' prestali su da se prikazuju na [[Total Request Live|TRL]] listi nakon što su oba bila u prvih deset tokom 50 dana.

U septembru 2006, ''Green Day'' se udružio s grupom [[U2]] i producentom [[Rik Rubin|Rikom Rubinom]] (''Rick Rubin'') kako bi snimili obradu pesme ''[[The Saints Are Coming]]'' grupe ''[[The Skids]]'', uz propratni video. Pesma je trebalo da donese prihod organizaciji ''[[Music Rising]]'' koja sakuplja priloge za instrumente muzičara izgubljene tokom [[Uragan Katrina|uragana Katrine]], kao i da skrene pažnju na godišnjicu katastrofe.&lt;ref&gt;[http://www.musicrising.org/about_temp.html About Music Rising] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080423143232/http://www.musicrising.org/about_temp.html|date=2008-04-23}} Retrieved on [[May 6]], [[2007]].&lt;/ref&gt;

U [[decembar|decembru]] 2006, Green Day i [[Natural Resources Defense Council|NRDC]] pokrenuli su partnerski vebsajt kako bi ukazali na Američku zavisnost od nafte.&lt;ref&gt;[http://www.greendayauthority.com/news/show_archives.php?subaction=showfull&amp;id=1166892045&amp;archive=1167765651&amp;start_from=&amp;ucat=&amp; Green Day Authority]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Green Day + NRDC |url=http://www.greendaynrdc.com/ |access-date=2008-03-17 |archive-date=2013-01-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130113212544/http://www.greendaynrdc.com/ }}&lt;/ref&gt;

Green Day izdao je obradu pesme [[John Lennon|Džona Lenona]] (''John Lennon'') ''[[Working Class Hero]]'', sa albuma ''[[Instant Karma: The Amnesty International Campaign to Save Darfur]]''. Bend je izveo pesmu na finalu emisije ''[[American Idol]]''.

Bend je u leto naredne godine imao [[kameo]] ulogu u [[Simpsonovi na filmu|Simpsonovima na filmu]], gde su izvodili temu iz [[istoimene serije|Simpsonovi]]. Njihova verzija objavljena je [[24. 7.|24. jula]] [[2007]].

U intervjuu za ''[[Kerrang!]]'', Bili Džo Armstrong je objavio da je 2008. godina najverovatnija procena za izlazak njihovog novog, osmog po redu, albuma.&lt;ref&gt;http://www.greendayauthority.com/magazines/kerrang/122006.jpg&lt;/ref&gt;

U oktobru 2007, Bili Džo je otkrio neke stvari vezane za novi album, rekavši da je novi materijal pisao za [[klavir]]om i da ima oko 45 pesama. Rekao je i da je želeo da nova muzika zagazi u ono kako se trenutno oseća u svojim srednjim godinama.&lt;ref&gt;[http://www.nme.com/news/green-day/31628 NME][[NME]]article retrieved [[October 8]] [[2007]]&lt;/ref&gt;

== Muzički stil i uzori ==

Zvuk grupe Green Day često se poredi sa bendovima [[Ramones]], [[The Clash]], i [[Buzzcocks]].&lt;ref name=&quot;snotty&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Azerrad, Michael. ''[[Our Band Could Be Your Life]]''. Little Brown and Company, 2001. Pg. 496. {{ISBN|978-0-316-78753-6}}&lt;/ref&gt; Većina njihovih pesama sadrži zvuke distorzirane gitare, brzih, maničnih bubnjeva i sporog, teškog basa. Većina pesama su brze i traju kraće od prosečnih četiri minuta (4:00). Bili Džo Armstrong je međutim izjavio kako su najveći uticaj na njega imali bendovi [[Hüsker Dü]] i [[The Replacements]] što se vidi po smenjivanju [[akord]]a u njihovim pesmama.&lt;ref name=&quot;snotty&quot; /&gt; Armstrongove pesme opisuju [[otuđenost]] (''Jesus of Suburbia, Boulevard of Broken Dreams, Reject''), [[histerija|histeriju]] (''Basket Case, Panic Song''), [[djevojka|devojke]] (''She, 80''), efekte uzimanja [[droga|droge]] (''Geek Stink Breath, Green Day''); Ramones obrađuju slične teme u svojim pesmama, poput histerije (''Anxiety, Psycho Therapy''), otuđenja (''Outsider, Something To Believe In''), devojaka (''I Wanna Be Your Boyfriend, Sheena Is a Punk Rocker'') i droga (''Now I Wanna Sniff Some Glue, Chinese Rocks''). Green Day je obradio njihovu pesmu ''Outsider'' na počasnom albumu ''[[We're a Happy Family]]'', a takođe su obradili i pesmu ''Blitzkrieg Bop''. Stil grupe Green Day je vrlo blizak [[stil]]u ostalih bendova okupljenih oko ''924 Gilman Street'' scene – [[Crimpshrine]], [[Screeching Weasel]] i [[The Mr. T Experience]].

== Kritike i kontroverze ==
Sa izlaskom albuma ''[[Dookie]]'' i količinom u kojoj se vrteo na programu MTV-ja, Green Day je dobio loše kritike od onih koji žele da žanr panka vide kao [[društvo|socijalni]] pokret nezavisan od korporativnog sponzorstva. Sa izlaskom albuma ''American Idiot'', nakon koga se pojavio veliki broj novih fanova, bend je ponovo naišao na slične kritike.
Kao sporno pitanje pojavila se karakterizacija njihovog muzičkog pravca. Kao reakcija na muzički stil i prošlost benda, mnogi fanovi i muzičari izneli su teške optužbe zbog korišćenja termina pank kada je Green Day u pitanju. Ovo je osvedočeno sledećim komentarom [[Džon Lidon|Džona Lidona]] (John Lydon), bivšeg frontmena pank benda [[Sex Pistols]]:
{{cquote|'''I eto nas kako se borimo za nešto i izluđuje me što se godinama kasnije pojave drkadžije kao što su Green Day, koje uskoče, uzmu sve to i prikače ga sebi. Nisu zaslužili da to urade i da su pravi pankeri ne bi ni malo izgledali onako kako izgledaju.'''&lt;/blockquote&gt;&lt;ref&gt;GIGWISE &quot;[http://www.gigwise.com/news.asp?contentid=13310 John Lydon Calls Green Day &quot;Plonk&quot; Not &quot;Punk&quot;]&quot; Retrieved on [[September 11]], [[2006]].&lt;/ref&gt;}}
[[Stiv Digl]] (Steve Diggle) iz benda [[Buzzcocks]] komentarisao je bend nakon što ih je sreo:
{{cquote|'''Nisam imao pojma ko su oni. Ali pankeri nisu.'''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Steve Diggle of Buzzcocks comment on Green Day at ContactMusic.com |url=http://www.contactmusic.com/new/xmlfeed.nsf/mndwebpages/green%20day%20fail%20to%20impress%20punk%20icon |access-date=2008-03-17 |archive-date=2008-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080304085614/http://www.contactmusic.com/new/xmlfeed.nsf/mndwebpages/green%20day%20fail%20to%20impress%20punk%20icon }}&lt;/ref&gt;}}
[[Brendon Flauers]] (Brandon Flowers) iz benda [[The Killers (bend)|Kilers]] izjavio je da njihov politički obojeni album ''Amerikan idiot'' predstavlja „proračunati antiamerikanizam“. On kaže da imu se sadržaj albuma ne sviđa, kao i činjenica da je [[DVD]] ''[[Bullet in a Bible]]'' snimljen u Evropi. Snimak koncerta prikazuje hiljade Evropljana kako pevaju uz pesmu ''Američki idiot'', na šta Flauers dodaje: „Mislim da je to zaista jeftino. Otići na mesta poput [[Engleska|Engleske]] ili [[Nemačka|Nemačke]] i pevati tu pesmu — ta deca je ne shvataju na način na koji je on mislio. A on, Bili Džo Armstrong, je to znao.&quot;&lt;ref&gt;Rolling Stone Magazine Issue 1014 November 30th - Q&amp;A Brandon Flowers, by Ausitn Scaggs pg 36&lt;/ref&gt;

Gitarista benda [[Oasis]], [[Noel Galager]] (Noel Gallagher), kritikovao je pesmu [[Bulevar slomljenih snova]] zbog plagiranja njegove pesme ''[[Wonderwall]]''. Galager tvrdi: „Ukoliko bolje poslušate, primetićete da pesma ima iste aranžmane kao i ''Wonderwall''. Trebalo je da budu bar toliko pristojni da sačekaju da umrem (pre nego što mi ukradu pesme). Ako ništa drugo, ja bar iz pristojnosti plaćam ljudima od kojih kradem“.&lt;ref&gt;http://www.stuffmagazine.com/articles/index.aspx?id=1708&amp;src=stf167&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
:{|class=&quot;wikitable&quot;
!'''Omot'''
!'''Datum izlaska'''
!'''Naziv'''
!'''Diskografska kuća'''
|-
|
|[[April]] [[1990]].
| [[39/Smooth]]
| ''[[Lookout Records]]''
|-
|
|[[17. 1.|17. januar]] [[1992]].
| ''[[Kerplunk!]]''
| ''Lookout Records''
|-
|
|[[1. 2.|1. februar]] [[1994]].
| ''[[Dookie]]''
| ''[[Reprise Records]]''
|-
|
|[[10. 10.|10. oktobar]] [[1995]].
| ''[[Insomniac]]''
| ''Reprise Records''
|-
|
|[[14. 10.|14. oktobar]] [[1997]].
| ''[[Nimrod]]''
| ''Reprise Records''
|-
|
|[[3. 10.|3. oktobar]] [[2000]].
| ''[[Warning]]''
| ''Reprise Records''
|-
|
|[[21. 9.|21. septembar]] [[2004]].
| ''[[American Idiot]]''
| ''Reprise Records''
|-
|
|[[15. 5.|15. maj]] [[2009]].
| ''[[21st Century Breakdown]]''
| ''Reprise Records''
|-
|
|2012.
|''¡Uno!''
|''Reprise Records''
|-
|
|2012.
|''¡Dos!''
|''Reprise Records''
|-
|
|2012.
|''¡Tré!''
|''Reprise Records''
|-
|
|2016.
|''Revolution Radio''
|''Reprise Records''
|-
|
|2020.
|''Father of All Motherfuckers''
|''Reprise Records''
|-
|
|2024.
|''Saviors''
|''Reprise Records''
|}

== Članovi ==
* [[Billie Joe Armstrong|Bili Džo Armstrong]] ({{jez-en|Billie Joe Armstrong}}): gitara, glavni [[vokal]] (od 1989)
* [[Majk Dirnt]] ({{jez-en|Mike Dirnt}}): bas, vokali (od 1989)
* [[Tre Kul]] ({{jez-en|Tré Cool}}): bubnjevi, vokali (od 1990)

=== Članovi na turnejama ===
* [[Džejson Vajt]] ({{jez-en|Jason White}}): Gitara, prateći vokali (od 1999)
* [[Džejson Friz]] ({{jez-en|Jason Freese}}): klavir, [[sintesajzer|klavijature]], [[trombon]], [[saksofon]], [[harmonika]], akustična gitara, pozadinski vokali (od 2003)
* [[Roni Blejk]] ({{jez-en|Ronnie Blake}}): [[truba]], timpani, [[perkusije]], pozadinski vokali (od 2004)
* [[Gejbrijel Makner]] (Gabrial McNair): trombon, tenor saksofon (1999–2001)
* Kurt Lomiler ({{jez-en|Kurt Lohmiller}}): truba, timpani/perkusije, prateći vokali (1999–2004)
* Majk Pelino ({{jez-en|Mike Pelino}}): gitara (od 2005)&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.geekstinkbreath.net/greenday/article/behind-green-day/ |access-date=2008-03-17 |archive-date=2010-08-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100816232039/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/article/behind-green-day |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Muzičari na albumima ===
* [[Rob Kavaljo]] ({{jez-en|Rob Cavallo}}) – [[klavir]] (na snimanju albuma ''American Idiot'')
* [[Petra Hejden]] ({{jez-en|Petra Haden}}) – [[violina]] (na snimanju albuma ''Nimrod'')
* [[Gejbrijel Makner]] ({{jez-en|Gabrial McNair}}) – [[trombon]] (na snimanju albuma ''Nimrod'')
* [[Stiven Bredli]] ({{jez-en|Stephen Bradley}}) – truba (na snimanju albuma ''Nimrod'' i ''Warning'')

=== Bivši članovi ===
* [[Al Sobrante]] - bubnjevi

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Green Day}}
&lt;!-- Please do not add links to any site not officially maintained or authorized by Green Day or Wikipedia (such as fansites, webzines, chat forums.etc.) as it is a violation of [[WP:EL]]. --&gt;
* [http://www.greenday.com/ Green Day] Zvanični sajt
* [http://www.greenday.net/ Green Day] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200309152559/http://www.greenday.net/ |date=2020-03-09 }} Zvanični sajt obožavalaca
* [http://www.myspace.com/greenday Green Day] Zvanični MySpace sajt
* [http://www.geekstinkbreath.net/greenday/ Sve o Green Dayu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080317012348/http://www.geekstinkbreath.net/greenday/ |date=2008-03-17 }}

{{Green Day}}

[[Kategorija:Američke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Alternativni rock]]
[[Kategorija:Punk]]
[[Kategorija:Rock]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]]</text>
      <sha1>48kir6ykr7qbec8ow25n1oqkmhmr659</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista gradova u Laosu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42166</id>
    <revision>
      <id>42655992</id>
      <parentid>42134859</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T19:39:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42655992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4809" sha1="6g2k1kcstfacep7qm65h7vig58m1jj2" xml:space="preserve">{{glavni|Laos}}
{| class=&quot;prettytable&quot; width=&quot;68%&quot;
|-----
|colspan=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFA500&quot; | '''Gradovi u [[Laos]]u'''
|-----
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Rang''' || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Ime''' || colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Stanovništvo''' ||  rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Provincija'''
|-----
|align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Popis stanovništva&lt;br /&gt;u 1995''' || align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; |  '''Procjena&lt;br /&gt;u 2005'''
|-----
|align=right | 1. || [[Vientiane|Vientián]] || align=right | 160&amp;nbsp;000 || align=right | 196&amp;nbsp;644 || Vientián
|-----
|align=right | 2. || [[Pakxé]] || align=right | 47&amp;nbsp;000 || align=right | 88&amp;nbsp;463 || Champasak
|-----
|align=right | 3. || [[Savannakhet]] || align=right | 58&amp;nbsp;500 || align=right | 66&amp;nbsp;552 || Savannakhet
|-----
|align=right | 4. || [[Luang Prabang]] || align=right | 25&amp;nbsp;500 || align=right | 47&amp;nbsp;510 || Luang Prabang
|-----
|align=right | 5. || [[Sam Neua]] || align=right | 33&amp;nbsp;500 || align=right | 38&amp;nbsp;976 || Houaphan
|-----
|align=right | 6. || [[Sayaboury]] || align=right | 13&amp;nbsp;500 || align=right | 31&amp;nbsp;160 || Sayaboury
|-----
|align=right | 7. || [[Thakek]] || align=right | 22&amp;nbsp;500 || align=right | 26&amp;nbsp;189 || Khammouane
|-----
|align=right | 8. || [[Pakxan]] || align=right | 17&amp;nbsp;500 || align=right | 21&amp;nbsp;958 || Borikhamxay
|-----
|align=right | 9. || [[Huay Xay]] || align=right | 12&amp;nbsp;500 || align=right | 16&amp;nbsp;649 || Bokeo
|-----
|align=right | 10. || [[Phongsaly]] || align=right | 13&amp;nbsp;500 || align=right | 14&amp;nbsp;311 || Phongsaly
|-----
|align=right | 11. || [[Čampasak]] || align=right | n.a. || align=right | 12&amp;nbsp;994 || Champasak
|-----
|align=right | 12. || [[Phonhong]] || align=right | n.a. || align=right | 10&amp;nbsp;122 || Vientián
|-----
|align=right | 13. || [[Muong Xay]] || align=right | n.a. || align=right | 9&amp;nbsp;285 || Oudomxay
|-----
|align=right | 14. || [[Salavan]] || align=right | n.a. || align=right | 5&amp;nbsp;519 || Salavan
|-----
|align=right | 15. || [[Xieng Khouang]] || align=right | n.a. || align=right | 5&amp;nbsp;229 || Xieng Khouang
|-----
|align=right | 16. || [[Ban Phone]] || align=right | n.a. || align=right | 4&amp;nbsp;462 || Xédôn
|-----
|align=right | 17. || [[Attapeu]] || align=right | n.a. || align=right | 4&amp;nbsp;296 || Attapeu
|-----
|align=right | 18. || [[Ban Nahin]] || align=right | n.a. || align=right | 3&amp;nbsp;465 || Oudomxay
|-----
|align=right | 19. || [[Ban Mouang Cha]] || align=right | n.a. || align=right | 3&amp;nbsp;423 || Saysomboun
|-----
|align=right | 20. || [[Luang Namtha]] || align=right | n.a. || align=right | 3&amp;nbsp;227 || Luang Namtha
|}

{{Commonscat|Cities in Laos}}
{{location map start|Laos|float=left|width=550}}
{{location map marker|Laos|label=[[Vientiane]]|position=left|lat=17.96|long=102.6}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxé]]|position=left|lat=15.11|long=105.80}}
{{location map marker|Laos|label=[[Čampasak]]|position=left|lat=14.90|long=105.86}}
{{location map marker|Laos|label=[[Savannakhet]]|position=right|lat=16.56|long=104.75}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Prabang]]|position=left|lat=19.88|long=102.13}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sam Neua]]|position=left|lat=20.41|long=104.04}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sayaboury]]|position=left|lat=19.25|long=101.70}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxan]]|position=left|lat=18.399|long=103.66}}
{{location map marker|Laos|label=[[Phonesavanh]]|position=left|lat=19.44|long=103.18}}
{{location map marker|Laos|label=[[Thakhek]]|position=left|lat=17.39|long=104.81}}
{{location map marker|Laos|label=[[Huay Xay]]|position=left|lat=20.27|long=100.423}}
{{location map marker|Laos|label=[[Muong Xay]]|position=left|lat=20.69|long=101.98}}
{{location map marker|Laos|label=[[Salavan]]|position=left|lat=15.71|long=106.42}}
{{location map marker|Laos|label=[[Phongsaly]]|position=left|lat=21.682|long=102.106}}
{{location map marker|Laos|label=[[Phonhong]]|position=left|lat=18.501|long=102.416}}
{{location map marker|Laos|label=[[Xieng Khouang]]|position=left|lat=19.333333|long=103.366667}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sekong]]|position=left|lat=15.348257|long=106.729860}}
{{location map marker|Laos|label=[[Attapeu]]|position=left|lat=14.814852|long=106.827829}}
{{location map marker|Laos|label=[[Ban Nahin]]|position=left|lat=18.242853|long=104.213042}}
{{location map marker|Laos|label=[[Ban Mouang Cha]]|position=left|lat=18.901317|long=103.096611}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Namtha]]|position=left|lat=20.964328|long=101.400027}}

{{location map end|Laos|caption=Gradovi u Laosu}}

[[Kategorija:Gradovi u Laosu‎|#]]
[[Kategorija:Liste naselja i gradova|Laos]]</text>
      <sha1>6g2k1kcstfacep7qm65h7vig58m1jj2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42655993</id>
      <parentid>42655992</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T19:47:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42655993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4808" sha1="gbn04zxk77ex7dy6azz0mvma6o849cp" xml:space="preserve">{{glavni|Laos}}
{| class=&quot;prettytable&quot; width=&quot;68%&quot;
|-----
|colspan=&quot;6&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFA500&quot; | '''Gradovi u [[Laos]]u'''
|-----
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Rang''' || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Ime''' || colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Stanovništvo''' ||  rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Provincija'''
|-----
|align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Popis stanovništva&lt;br /&gt;u 1995''' || align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; |  '''Procjena&lt;br /&gt;u 2005'''
|-----
|align=right | 1. || [[Vientiane|Vientián]] || align=right | 160&amp;nbsp;000 || align=right | 196&amp;nbsp;644 || Vientián
|-----
|align=right | 2. || [[Pakxé]] || align=right | 47&amp;nbsp;000 || align=right | 88&amp;nbsp;463 || Champasak
|-----
|align=right | 3. || [[Savannakhet]] || align=right | 58&amp;nbsp;500 || align=right | 66&amp;nbsp;552 || Savannakhet
|-----
|align=right | 4. || [[Luang Prabang]] || align=right | 25&amp;nbsp;500 || align=right | 47&amp;nbsp;510 || Luang Prabang
|-----
|align=right | 5. || [[Sam Neua]] || align=right | 33&amp;nbsp;500 || align=right | 38&amp;nbsp;976 || Houaphan
|-----
|align=right | 6. || [[Sayaboury]] || align=right | 13&amp;nbsp;500 || align=right | 31&amp;nbsp;160 || Sayaboury
|-----
|align=right | 7. || [[Thakek]] || align=right | 22&amp;nbsp;500 || align=right | 26&amp;nbsp;189 || Khammouane
|-----
|align=right | 8. || [[Pakxan]] || align=right | 17&amp;nbsp;500 || align=right | 21&amp;nbsp;958 || Borikhamxay
|-----
|align=right | 9. || [[Huay Xay]] || align=right | 12&amp;nbsp;500 || align=right | 16&amp;nbsp;649 || Bokeo
|-----
|align=right | 10. || [[Phongsaly]] || align=right | 13&amp;nbsp;500 || align=right | 14&amp;nbsp;311 || Phongsaly
|-----
|align=right | 11. || [[Čampasak]] || align=right | n.a. || align=right | 12&amp;nbsp;994 || Champasak
|-----
|align=right | 12. || [[Phonhong]] || align=right | n.a. || align=right | 10&amp;nbsp;122 || Vientián
|-----
|align=right | 13. || [[Muong Xay]] || align=right | n.a. || align=right | 9&amp;nbsp;285 || Oudomxay
|-----
|align=right | 14. || [[Salavan]] || align=right | n.a. || align=right | 5&amp;nbsp;519 || Salavan
|-----
|align=right | 15. || [[Xieng Khouang]] || align=right | n.a. || align=right | 5&amp;nbsp;229 || Xieng Khouang
|-----
|align=right | 16. || [[Ban Phone]] || align=right | n.a. || align=right | 4&amp;nbsp;462 || Xédôn
|-----
|align=right | 17. || [[Attapeu]] || align=right | n.a. || align=right | 4&amp;nbsp;296 || Attapeu
|-----
|align=right | 18. || [[Ban Nahin]] || align=right | n.a. || align=right | 3&amp;nbsp;465 || Oudomxay
|-----
|align=right | 19. || [[Ban Mouang Cha]] || align=right | n.a. || align=right | 3&amp;nbsp;423 || Saysomboun
|-----
|align=right | 20. || [[Luang Namtha]] || align=right | n.a. || align=right | 3&amp;nbsp;227 || Luang Namtha
|}

{{Commonscat|Cities in Laos}}
{{location map start|Laos|float=left|width=550}}
{{location map marker|Laos|label=[[Vientiane]]|position=left|lat=17.99|long=102.7}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxé]]|position=left|lat=15.11|long=105.80}}
{{location map marker|Laos|label=[[Čampasak]]|position=left|lat=14.90|long=105.86}}
{{location map marker|Laos|label=[[Savannakhet]]|position=right|lat=16.56|long=104.95}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Prabang]]|position=left|lat=19.88|long=102.13}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sam Neua]]|position=left|lat=20.41|long=104.04}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sayaboury]]|position=left|lat=19.25|long=101.70}}
{{location map marker|Laos|label=[[Pakxan]]|position=left|lat=18.499|long=103.76}}
{{location map marker|Laos|label=[[Phonesavanh]]|position=left|lat=19.44|long=103.18}}
{{location map marker|Laos|label=[[Thakhek]]|position=left|lat=17.39|long=105.01}}
{{location map marker|Laos|label=[[Huay Xay]]|position=left|lat=20.40|long=100.49}}
{{location map marker|Laos|label=[[Muong Xay]]|position=left|lat=20.69|long=101.98}}
{{location map marker|Laos|label=[[Salavan]]|position=left|lat=15.71|long=106.42}}
{{location map marker|Laos|label=[[Phongsaly]]|position=left|lat=21.682|long=102.106}}
{{location map marker|Laos|label=[[Phonhong]]|position=left|lat=18.501|long=102.416}}
{{location map marker|Laos|label=[[Xieng Khouang]]|position=left|lat=19.333333|long=103.366667}}
{{location map marker|Laos|label=[[Sekong]]|position=left|lat=15.348257|long=106.729860}}
{{location map marker|Laos|label=[[Attapeu]]|position=left|lat=14.814852|long=106.827829}}
{{location map marker|Laos|label=[[Ban Nahin]]|position=left|lat=18.242853|long=104.213042}}
{{location map marker|Laos|label=[[Ban Mouang Cha]]|position=left|lat=18.901317|long=103.096611}}
{{location map marker|Laos|label=[[Luang Namtha]]|position=left|lat=20.964328|long=101.400027}}

{{location map end|Laos|caption=Gradovi u Laosu}}

[[Kategorija:Gradovi u Laosu‎|#]]
[[Kategorija:Liste naselja i gradova|Laos]]</text>
      <sha1>gbn04zxk77ex7dy6azz0mvma6o849cp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista gradova u Ukrajini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42769</id>
    <revision>
      <id>42656053</id>
      <parentid>42364829</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T03:50:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42656053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9056" sha1="0tt9pswz6zfp50tujbpkm1r0i868dqj" xml:space="preserve">== Lista gradova u Ukrajini ==
{| class=&quot;prettytable&quot; width=&quot;98%&quot;
|-----
|colspan=&quot;7&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#FFA500&quot; | '''Gradovi u [[Ukrajina|Ukrajini]]'''
|-----
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Rang''' || colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Ime''' || colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Stanovništvo''' || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Oblast'''
|-----
|align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Latinsko&lt;br /&gt;pismo''' || align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Ćiriličko&lt;br /&gt;pismo''' || align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Popis stanovništva&lt;br /&gt;u 1989''' || align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Popis stanovništva&lt;br /&gt;u 2001''' || align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#98FB98&quot; | '''Procjena&lt;br /&gt;u 2005'''
|-----
|align=right | 1. || [[Kijev]] || Київ || align=right | 2&amp;nbsp;595&amp;nbsp;000 || align=right | 2&amp;nbsp;611&amp;nbsp;327 || align=right | 2&amp;nbsp;660&amp;nbsp;401 || [[Kijevska oblast|Kijevska]]
|-----
|align=right | 2. || [[Harkov]] || Харків || align=right | 1&amp;nbsp;610&amp;nbsp;000 || align=right | 1&amp;nbsp;470&amp;nbsp;902 || align=right | 1&amp;nbsp;464&amp;nbsp;740 || [[Harkivska oblast|Harkovska]]
|-----
|align=right | 3. || [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] || Дніпро || align=right | 1&amp;nbsp;178&amp;nbsp;000 || align=right | 1&amp;nbsp;056&amp;nbsp;497 || align=right | 1&amp;nbsp;032&amp;nbsp;816 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 4. || [[Odesa]] || Одеса || align=right | 1&amp;nbsp;115&amp;nbsp;000 || align=right | 1&amp;nbsp;029&amp;nbsp;049 || align=right | 1&amp;nbsp;007&amp;nbsp;131 || [[Odeška oblast|Odeška]]
|-----
|align=right | 5. || [[Donjeck]] || Донецьк || align=right | 1&amp;nbsp;113&amp;nbsp;000 || align=right | 1&amp;nbsp;016&amp;nbsp;194 || align=right | 999&amp;nbsp;975 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 6. || [[Zaporožje]] || Запоріжжя || align=right | 881&amp;nbsp;000 || align=right | 815&amp;nbsp;256 || align=right | 799&amp;nbsp;348 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]]
|-----
|align=right | 7. || [[Lavov]] || Львів || align=right | 791&amp;nbsp;000 || align=right | 732&amp;nbsp;818 || align=right | 733&amp;nbsp;728 || [[Lavovska oblast|Lavovska]]
|-----
|align=right | 8. || [[Krivij Rih]] || Кривий Ріг || align=right | 726&amp;nbsp;000 || align=right | 668&amp;nbsp;980 || align=right | 696&amp;nbsp;667 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 9. || [[Mikolajiv]] || Миколаїв || align=right | 524&amp;nbsp;000 || align=right | 514&amp;nbsp;136 || align=right | 509&amp;nbsp;011 || [[Mikolajivska oblast|Mikolajivska]]
|-----
|align=right | 10. || [[Mariupolj]] || Маріуполь || align=right | 519&amp;nbsp;000 || align=right | 492&amp;nbsp;176 || align=right | 482&amp;nbsp;440 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 11. || [[Luhansk]] || Луганськ || align=right | 497&amp;nbsp;000 || align=right | 463&amp;nbsp;097 || align=right | 452&amp;nbsp;789 || Luhansk
|-----
|align=right | 12. || [[Makijivka]] || Макіївка || align=right | 425&amp;nbsp;000 || align=right | 389&amp;nbsp;589 || align=right | 375&amp;nbsp;992 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 13. || [[Vinica (Ukrajina)|Vinica]] || Вінниця || align=right | 374&amp;nbsp;000 || align=right | 356&amp;nbsp;665 || align=right | 360&amp;nbsp;241 || [[Vinička oblast|Vinička]]
|-----
|align=right | 14. || [[Simferopolj]] || Сімферополь || align=right | 345&amp;nbsp;000 || align=right | 343&amp;nbsp;644 || align=right | 341&amp;nbsp;599 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]]
|-----
|align=right | 15. || [[Sevastopolj]] || Севастополь || align=right | 356&amp;nbsp;000 || align=right | 342&amp;nbsp;451 || align=right | 340&amp;nbsp;353 || 
|-----
|align=right | 16. || [[Herson]] || Херсон || align=right | 355&amp;nbsp;000 || align=right | 328&amp;nbsp;360 || align=right | 319&amp;nbsp;278 || [[Hersonska oblast|Hersonska]]
|-----
|align=right | 17. || [[Poltava]] || Полтава || align=right | 314&amp;nbsp;700 || align=right | 317&amp;nbsp;998 || align=right | 309&amp;nbsp;960 || Poltava
|-----
|align=right | 18. || [[Černigiv]] || Чернігів || align=right | 296&amp;nbsp;300 || align=right | 304&amp;nbsp;994 || align=right | 300&amp;nbsp;497 || [[Černigivska oblast|Černigivska]]
|-----
|align=right | 19. || [[Čerkasi]] || Черкаси || align=right | 290&amp;nbsp;300 || align=right | 295&amp;nbsp;414 || align=right | 293&amp;nbsp;271 || Čerkasi
|-----
|align=right | 20. || [[Sumi]] || Суми || align=right | 291&amp;nbsp;300 || align=right | 293&amp;nbsp;141 || align=right | 282&amp;nbsp;198 || Sumi
|-----
|align=right | 21. || [[Gorlivka]] || Горлівка || align=right | 338&amp;nbsp;000 || align=right | 292&amp;nbsp;250 || align=right | 279&amp;nbsp;061 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 22. || [[Žitomir, Ukrajina|Žitomir]] || Житомир || align=right | 292&amp;nbsp;100 || align=right | 284&amp;nbsp;236 || align=right | 277&amp;nbsp;875 || Žitomir
|-----
|align=right | 23. || [[Hmeljnicki]] || Хмельницький || align=right | 237&amp;nbsp;000 || align=right | 253&amp;nbsp;994 || align=right | 255&amp;nbsp;902 || [[Hmeljnička oblast|Hmeljnička]]
|-----
|align=right | 24. || [[Kamjanske]] || Кам'янське || align=right | 282.000 || align=right | 255&amp;nbsp;841 || align=right | 249&amp;nbsp;530 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 25. || [[Kropivnicki]] || Кропивницький || align=right | 270&amp;nbsp;000 || align=right | 254&amp;nbsp;103 || align=right | 248&amp;nbsp;367 || Kirovohrad
|-----
|align=right | 26. || [[Rivne (Rivnenska oblast)|Rivne]] || Рівне || align=right | 228&amp;nbsp;000 || align=right | 248&amp;nbsp;813 || align=right | 247&amp;nbsp;870 || [[Rivnenska oblast|Rovnonska]]
|-----
|align=right | 27. || [[Černivci]] || Чернівці || align=right | 257&amp;nbsp;000 || align=right | 240&amp;nbsp;621 || align=right | 242&amp;nbsp;250 || Černivci
|-----
|align=right | 28. || [[Kremenčuk]] || Кременчук || align=right | 236&amp;nbsp;500 || align=right | 234&amp;nbsp;073 || align=right | 231&amp;nbsp;202 || Poltava
|-----
|align=right | 29. || [[Ternopol]] || Тернопіль || align=right | 206&amp;nbsp;000 || align=right | 227&amp;nbsp;755 || align=right | 220&amp;nbsp;320 || [[Ternopiljska oblast|Ternopolska]]
|-----
|align=right | 30. || [[Ivano-Frankivsk]] || Ивано-Франківськ || align=right | 214&amp;nbsp;000 || align=right | 218&amp;nbsp;359 || align=right | 219&amp;nbsp;479 || Ivano-Frankivsk
|-----
|align=right | 31. || [[Bila Cerkva]] || Біла Церква || align=right | 196&amp;nbsp;900 || align=right | 200&amp;nbsp;131 || align=right | 204&amp;nbsp;794 || [[Kijevska oblast|Kijevska]]
|-----
|align=right | 32. || [[Luck]] || Луцьк || align=right | 197&amp;nbsp;700 || align=right | 208&amp;nbsp;816 || align=right | 202.915 || Volhínia
|-----
|align=right | 33. || [[Kramatorsk]] || Краматорськ || align=right | 198&amp;nbsp;000 || align=right | 181&amp;nbsp;025 || align=right | 174&amp;nbsp;892 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 34. || [[Melitopolj]] || Мелітополь || align=right | 173&amp;nbsp;000 || align=right | 160&amp;nbsp;657 || align=right | 159&amp;nbsp;288 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]]
|-----
|align=right | 35. || [[Kerč]] || Керч || align=right | 174&amp;nbsp;000 || align=right | 157&amp;nbsp;007 || align=right | 152&amp;nbsp;564 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]]
|-----
|align=right | 36. || [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] || Нікополь || align=right | 158&amp;nbsp;000 || align=right | 136&amp;nbsp;280 || align=right | 131&amp;nbsp;774 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 37. || [[Slavjansk|Slovjansk]] || Словьянськ || align=right | 135&amp;nbsp;000 || align=right | 124&amp;nbsp;829 || align=right | 122&amp;nbsp;049 || [[Donečka oblast|Donečka]]
|-----
|align=right | 38. || [[Berdjansk]] || Бердянськ || align=right | 133&amp;nbsp;000 || align=right | 121&amp;nbsp;692 || align=right | 119&amp;nbsp;290 || [[Zaporiška oblast|Zaporoška]]
|-----
|align=right | 39. || [[Užgorod]] || Ужгород || align=right | 117&amp;nbsp;000 || align=right | 117&amp;nbsp;317 || align=right | 117&amp;nbsp;028 || Karpatalja
|-----
|align=right | 40. || [[Alčevsk]] || Алчевськ || align=right | 125&amp;nbsp;000 || align=right | 119&amp;nbsp;193 || align=right | 116&amp;nbsp;954 || Luhansk
|-----
|align=right | 41. || [[Severodoneck]] || Северодонецьк || align=right | 131&amp;nbsp;000 || align=right | 119&amp;nbsp;940 || align=right | 116&amp;nbsp;354 || Luhansk
|----
|align=right | 42. || [[Pavlohrad]] || Павлоград || align=right | 131&amp;nbsp;000 || align=right | 118&amp;nbsp;816 || align=right | 113&amp;nbsp;748 || [[Dnjipropetrovska oblast|Dnjepropetrovska]]
|-----
|align=right | 43. || [[Lisičanjsk]] || Лисичанськ || align=right | 127&amp;nbsp;000 || align=right | 115&amp;nbsp;229 || align=right | 111&amp;nbsp;451 || Luhansk
|-----
|align=right | 44. || [[Jevpatorija]] || Євпаторія || align=right | 108&amp;nbsp;000 || align=right | 105&amp;nbsp;915 || align=right | 106&amp;nbsp;250 || [[Autonomna Republika Krim|Krimska]]
|}

== Povezano ==
* [[Ukrajina]] 

[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]]
[[Kategorija:Liste naselja i gradova|Ukrajina]]</text>
      <sha1>0tt9pswz6zfp50tujbpkm1r0i868dqj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gilbert Romme</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46304</id>
    <revision>
      <id>42655968</id>
      <parentid>41123506</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:48:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4271" sha1="slzul0bd1fvent8owzt6d5wr5k7db5h" xml:space="preserve">[[Datoteka:Charles-Gilbert Romme.png|thumb|right|Drawing of Gilbert Romme]]
'''Gilbert Romme''' ([[26. 3.|26.3.]] [[1750]]&amp;ndash;[[17. 6.|17.6.]] [[1795]].) bio je [[Francuska|francuski]] politilčar i matematičar koji je reazvio [[francuski revolucionarni kalendar|francuski republikanski kalendar]].

== Biographija ==
'''Charles-Gilbert Romme''' je rođen u [[Riom]]u, [[Puy-de-Dôme]], u oblasti [[Auvergne (provincija)|Auvergne]] u [[Francuska|Francsukoj]]. Tamo je stekao znanja iz medicine i matematike. Nakon pet godina u [[Pariz]]u, otišao je u [[Rusija|Rusiju]] i bio tutor [[Pavel Alexandrovič Stroganov|Pavelu Stroganovu]]. Godine [[1788]]. se vratio u Pariz i počeo baviti politikom.

Bio je član masonske lože [[Les Neuf Sœurs]].

Dana [[10. 9.|10.9.]] [[1791]]. je izabran u [[Zakonodavna skupština (Francuska)|Zakonodavnu skuoštinu]]. Romme se ispočetka priključio [[Žirondinci|žirondincima]], ali je nakon izbora u [[Nacionalni konvent]] [[6. 9.|6.9.]] [[1792]] postao pristaša [[Montanjari|montanjara]]. 

Glasao je za smrtnu kaznu [[Louis XVI od Francuska|Louisu XVI]]. Kasnije, pred događaje koji su prethodili [[Teror (francuska revolucija)|Teroru]], bio je od strane žirodninaca uhapšen i zatvoren u [[Caen]]u dva mjeseca.

Dok je služio u Nacionalnom Konventu, Romme je bio član ''Comité de l’instruction Publique'' ([[Odbor za javno obrazovanje]]), gdje je [[17. 9.|17.9.]] [[1793]]. predstavio svoj [[Francuski revolucionarni kalendar|republikanski kalendar]]. Svjkestan njihove vojne važnosti, bio je i pristaša [[optički telegraf|optičkih telegrafa]]. Kao predsjednik Konventa je služio od [[21. 11.|21.11.]] do [[6. 12.|6.12.]] [[1793]].

S obzirom da je poslan na teren kako bi organizirao proizvodnju topova za mornaricu, nije sudjelovao u puču [[9. termidor]]a ''II godine'' ([[27. 7.|27.7.]] [[1794]],), koji je doveo do pada [[Robespierre]]a (i povratka žirondinaca na vlast).

Kada su bijesni [[sankiloti]], tražeći kruh i [[Francuski ustav 1793|jakobinski Ustav]] nasilno okupirali Konvent [[Prairial]]a ''III godine'' ([[20. 5.|20.5.]] [[1795]]), Romme je podržao njihove zahtjeve. Ta je pobuna brzo ugušena, a montanjari uhapšeni. Dok su čekali suđenje, optuženici su se dogovorili da će počiniti samoubistvo u slučaju izricanja smrtne kazne. 

29. Prairiala ([[17. 7.|17.7.]] [[1795]].), Romme i petorica drugih optuženika su osuđeni na [[giljotina|giljotinu]]. Koristeći nož koji mu je krišom predao [[Jean-Marie Claude Alexandre Goujon|Jean-Marie Goujon]], izbo se dok je izlazio iz sudnice te umro — posljednje riječi su mu bile &quot;umirem za republike&quot;.

U knjizi ''Romme le Montagnard'' (1833), Marc de Vissac je Rommea opisao kao malog, zdepastog i nespretnog čovjeka lošeg tena te dosadnog govornika, ali ugodnog kozera.

== Izvori ==
* [http://www.archontology.org/nations/france/france_state1/romme.php A biography of Romme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927222550/http://www.archontology.org/nations/france/france_state1/romme.php |date=2007-09-27 }}
* [http://www.classicreader.com/read.php/sid.2/bookid.106/sec.156/ The French Revolution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081203192705/http://www.classicreader.com/read.php/sid.2/bookid.106/sec.156 |date=2008-12-03 }} ([[Томас Карлајл|Thomas Carlyle]])
* [http://labit501.upct.es/ips/libros/TEHODN/ch-2-2.2.html#3-2.2.4 The Semaphore Telegraph] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051023163933/http://labit501.upct.es/ips/libros/TEHODN/ch-2-2.2.html#3-2.2.4 |date=2005-10-23 }}
* {{fr icon}} [http://www.royet.org/nea1789-1794/notes/acteurs/romme.htm Gilbert Romme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050109021557/http://www.royet.org/nea1789-1794/notes/acteurs/romme.htm |date=2005-01-09 }}
* {{fr icon}} [http://www.geneaguide.org/russie/franco_russe_r.htm Genea Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060118224308/http://www.geneaguide.org/russie/franco_russe_r.htm |date=2006-01-18 }}

{{DEFAULTSORT:Romme, Gilbert}}
&lt;!--Categories--&gt;
&lt;!--Other languages--&gt;

[[Kategorija:Francuski političari]]
[[Kategorija:Sudionici Francuske revolucije]]
[[Kategorija:Rođeni 1750.]]
[[Kategorija:Umrli 1795.]]
[[Kategorija:Francuski matematičari]]</text>
      <sha1>slzul0bd1fvent8owzt6d5wr5k7db5h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gabriele D'Annunzio</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54702</id>
    <revision>
      <id>42655911</id>
      <parentid>42598440</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:20:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33250" sha1="oaj3lsbf2efmacx52gqctouc5nm28ae" xml:space="preserve">{{sređivanje}}
{{Infokutija pisac
| ime             = Gabriele d'Annunzio
| slika           = D Annunzio IMG.jpg
| širina_slike    = 250px
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = Gabriele d'Annunzio
| datum_rođenja   = {{birth date|1863|3|12|df=y}}
| mjesto_rođenja  = [[Pescara]]
| datum_smrti     = {{death date and age|1938|3|1|1863|3|12|df=y}}
| mjesto_smrti    = [[Gardone Riviera, Brescia|Gardone Riviera]]
| počivalište     = 
| pseudonim       = ''Il Vate'' (Prorok)
| državljanstvo   = 
| rodbina         = 
| supružnik       = 
| partner         = Maria Hardouin&lt;br/&gt;Barbara Leoni&lt;br/&gt;Alessandra di Rudinì&lt;br/&gt;Maria Cruyllas Gravina{{efn|Grofica Maria Anguissola od San Damiana (Cruyllas Gravina), kneginja od Ramacce (1861-1933)}}&lt;br/&gt;[[Eleonora Duse]]&lt;br/&gt;Nathalie de Goloubeff&lt;br/&gt;Natalie Barney&lt;br/&gt;Ida Rubinstein&lt;br/&gt;Luisa Baccara
| djeca           = Mario{{efn|Mario D'Annunzio (1884-1964)}}&lt;br/&gt;Gabriele Maria{{efn|Gabriele Maria D'Annunzio (1886-1945)}}&lt;br/&gt;Ugo Veniero{{efn|Ugo Veniero D'Annunzio (1887-1945)}}&lt;br/&gt;Renata{{efn|Renata d'Annunzio (1893-1976)}}&lt;br/&gt;Dante Gabriele{{efn|Dante Gabriele Gravina d'Annunzio (1897-1978)}}
| obrazovanje     = 
| alma_mater      = 
| zanimanje       = [[pjesnik]], [[roman]]opisac, [[dramski pisac|dramatičar]], [[novinar]]
| period          = 1893 – 1916&lt;br/&gt;{{small|1879 – 1935 (razdoblje aktivnosti)}}
| jezik           = 
| pokret          = [[Dekadentni pokret|dekadentizam]]
| žanr            = 
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
* ''Il piacere'' (1889)
* ''L’innocente'' (1892)
* ''Poema paradisiaco'' (1893)
* ''Il trionfo della morte'' (1894)
* ''Il fuoco'' (1900)
* ''Alcyone'' (1903)
* ''La figlia di Iorio'' (1904)
* ''Notturno'' (1921)&lt;/div&gt;
| nagrade         = 
| uticaj_od       = [[Giosuè Carducci|Carducci]], [[Ugo Foscolo|Foscolo]], [[Giacomo Leopardi|Leopardi]], [[Giovanni Verga|Verga]], [[Charles Baudelaire|Baudelaire]], [[Gustave Flaubert|Flaubert]], [[Fjodor Dostojevski|Dostojevski]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], [[Richard Wagner|Wagner]]
| uticaj_na       = [[Giovanni Comisso|Comisso]], [[Sem Benelli|Benelli]], [[Guido da Verona|da Verona]], [[Liala]], [[Pitigrilli]], [[Filippo Tommaso Marinetti|Marinetti]], [[Curzio Malaparte|Malaparte]], [[Massimo Bontempelli|Bontempelli]], [[Riccardo Bacchelli|Bacchelli]], [[Ardengo Soffici|Soffici]], [[Giovanni Papini|Papini]], [[Ramón Gómez de la Serna|Gómez de la Serna]], [[Paul Valéry|Valéry]], [[Rubén Darío|Darío]], [[Jean Cocteau|Cocteau]], [[Tin Ujević|Ujević]], [[Ranko Marinković|Marinković]], [[Jovan Dučić|Dučić]], [[Miloš Crnjanski|Crnjanski]]
| potpis          = 
| website         = 
}}
'''Gabriele D'Annunzio''' ([[Pescara]], [[12. ožujka]] [[1863.]] – [[Gardone Riviera, Brescia|Gardone Riviera]], [[1. ožujka]] [[1938.]]), talijanski pjesnik, dramaturg i političar. Jedan je od značajnijih članova [[iredentizam|iredentističkog]] pokreta te duhovni inspirator [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]].

== Biografija ==
'''Gabriele d’Annunzio''' rođen je u [[Pescara|Pescari]] ([[Abruzzo]]) [[12. marta]] [[1863.]] u imućnoj građanskoj porodici. Bio je treće od petero djece; otac mu je bio Francesco Paolo d’Annunzio (1838–1893),{{efn|Otac Gabriela je bio Francesco Paolo (1838.–1893.), rođen s prezimenom Rapagnetta jer je bio sin Camilla Rapagnete, ali ga je posvojio njegov poočim Antonio d’Annunzio, od kojega je poslije naslijedio veliko bogatstvo.{{sfn|Gatti|1956|1}}{{sfn|Rapagnetta|1938}}}} a majka Luisa de Benedictis (1839–1917). Djetinjstvo mu je bilo sretno, bio je prerano zreo dječak, a školovao se u uglednom liceju Cicognini{{efn|Državni nacionalni konvikt Francesco Cicognini (''Convitto nazionale statale Francesco Cicognini'') je najstarija obrazovna ustanova u [[Prato|Pratu]]. Osnovan je [[1692.]] godine djelovanjem [[Isusovci|isusovaca]]. Uprava je bila povjerena predstavnicima mjesnog [[Katolička crkva|klera]], kojemu je pripadala i većina nastavnika. Godine [[1882.]] Konvikt Cicognini je postao državna ustanova i u njemu se oblikovala inteligencija prve ujedinjene Italije. Među ostalima, u njemu su se školovali Gabriele D’Annunzio, Giuseppe Mazzoni, [[Tommaso Landolfi]], Sam Benelli, [[Curzio Malaparte]], [[Bettino Ricasoli]] i Cesare Guasti.}} u [[Prato|Pratu]], gdje je postizao izvrsne rezultate. Posebno se zanimao za poeziju [[Giosuè Carducci|Giosuèa Carduccija]] (kojemu je i uputio jedno pismo), a u šesnaestoj godini, uz novčanu potporu oca Francesca Paola, objavio je svoju prvu zbirku pjesama, &quot;''Primo vere''&quot; ([[1879.]]). Djelo je naišlo na prilično dobar odjek kod kritike u jednom članku izašlom u časopisu &quot;Fanfulla della domenica&quot;.

Godine [[1880.]] odselio je u Rim, gdje se upisuje na Književni fakultet [[Univerzitet Sapienza u Rimu|Univerziteta u Rimu]], ali ubrzo kreće sasvim drugim putem.{{sfn|Carlino|1986}} Kao vrlo briljantan mladić, ulazi u rimski mondeni život, ima više ljubavnih pustolovina i druži se s krugom pisaca, umjetnika i muzičara, među kojima su [[Giosuè Carducci]], Guido Baccelli, nakladnik Angelo Sommaruga, [[Luigi Capuana]], [[Giovanni Verga]], Enrico Nencioni, [[Cesare Pascarella]], [[Felice Cavallotti]]. Također je bio povezan s krugom mladih umjetnika i pisaca iz Abruzza okupljenih oko časopisa &quot;Cronaca bizantina&quot;, među kojima su bili Francesco Paolo Michetti, [[Edoardo Scarfoglio]], Francesco Paolo Tosti, Costantino Barbarella, Pasquale Masciantonio.{{sfn|Carlino|1986}} Između [[1880.]] i [[1886.]] objavljuje tri nove pjesničke zbirke i tri zbirke pripovijedaka. Godine [[1883.]] ženi se, brakom &quot;iz nužde&quot; (jer je ona već bila trudna s njihovim prvim sinom Mariom), s Marijom Hardouin, vojvotkinjom od Gallesea, s kojom je imao troje djece (Mario, Gabriele Maria i Ugo Veniero). Brak je završio zakonskom rastavom nakon nekoliko godina – iako će ostati u dobrim odnosima – zbog brojnih D’Annunzijevih izvanbračnih veza. Godine [[1887.]] započinje strastvenu vezu s Barbarom Leoni, koja će ostati njegova najveća ljubav, iako je njihova priča trajala samo pet godina. Piše za rimske novine &quot;La Tribuna&quot;, koje su osnovali predstavnici &quot;[[Historijska ljevica (Italija)|Povijesne ljevice]]&quot; Alfredo Baccarini i [[Giuseppe Zanardelli]]. Između [[1889.]] i [[1891.]] postiže književni uspjeh s romanom &quot;''Il piacere''&quot; (Naslada), objavljenim u [[Milano|Milanu]] kod izdavača Treves. Djelo postaje pravi književni događaj: knjiga se pretvara u popularni bestseler u tadašnjoj Italiji i dobiva odlične ocjene književne kritike. U sljedećim desetljećima &quot;''Il piacere''&quot; postat će najemblematičniji roman talijanskog [[Dekadentni pokret|dekadentizma]]. Uspjeh je bio nagao i ogroman, ali D’Annunzio je imao sklonost mondenom životu i stalnom zaduživanju. Godine [[1892.]], ponovno kod Trevesa, objavljuje svoja druga dva romana: &quot;''Giovanni Episcopo''&quot; i &quot;''L’innocente''&quot;. &quot;''L’innocente''&quot; postiže dobar uspjeh, dok &quot;''Giovanni Episcopo''&quot; manje osvaja publiku, iako je zanimljiv psihološki roman s [[dostojevski]]jevskim utjecajima. Pritisnut rastućim ekonomskim teškoćama, D'Annunzio seli se u [[Napulj]], gdje piše za &quot;Il Mattino&quot; [[Edoardo Scarfoglio|Edoarda Scarfoglia]] i [[Matilde Serao]], te pronalazi novo, živahno kulturno ozračje, svježije od rimskih tjeskoba. U Napulju započinje vezu s Marijom Cruyllas Gravina, plemkinjom udanom za grofa Guida Anguissolu di San Damiano, topničkog kapetana. Iz njihove izvanbračne veze (za oboje) rađaju se dvoje djece (Renata i Dante), koje D’Annunzio priznaje. Ta epizoda će dodatno zakomplicirati njegovu već krhku financijsku situaciju, a postaje i javni skandal jer je uključivala udanu plemkinju. U Napulju piše dva romana – &quot;''Trionfo della morte''&quot; (1894.) i &quot;''Le vergini delle rocce''&quot; (1895.) – koji postižu solidan uspjeh. U tom razdoblju javlja se i njegov prvi dodir s djelima [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]], čiji se elementi prepoznaju u romanu &quot;''Le vergini delle rocce''&quot;. Objavljuje jedno od svojih najuspjelijih i najcjenjenijih [[Poezija|pjesničkih]] djela, &quot;Poema paradisiaco&quot; (Rajska poema, 1893). U tim je godinama poduzeo jedno putovanje natrag u [[Abruzzo]], a zatim i putovanje u [[Grčka|Grčku]]. U Napulju ga privlači i [[politika]] tako da je se kandidirao na izborima [[1897.]], uz potporu spomenutog Francesca Paola Tostija i novinsko-mondenog kruga &quot;Il Mattino&quot;. Dobiva zastupnički mandat u [[Parlament Italije|narodnoj skupštini]] [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] u redovima parlamentarne Desnice, iako će njegovo političko iskustvo bilo kratko i protriječno. Ubrzo je shvatio da ga politika zapravo ne zanima. No, D’Annunzio napušta Napulj [[1897.]] godine, odmah nakon izbora, i seli se u [[Firenca|Firencu]], tada jedan od najživljih kulturnih centara Italije. Naime, u Napulju se uspio afirmirati – što je u [[Rim]]u bilo puno teže – zahvaljujući potpori novina &quot;Il Mattino&quot;, ali mu napuljski život više nije osiguravao dovoljno prihoda, a kulturna scena postajala je manje zanimljiva, dok je Firenca nudila prestižnije književno i [[Teatar|kazališno]] okruženje, važna izdavačka imena poput Trevesa, otvoreniju publiku, pa tako i veću vidljivost i potencijalnu zaradu. U tom razdoblju razvija intenzivnu vezu s [[Eleonora Duse|Eleonorom Duse]],{{efn|Njihova je veza započela [[1892.]] kao razmjena pisama. [[Eleonora Duse]] tada je već bila slavna glumica, a on se snažno zaljubio u nju. Iz te će razmjene proizaći D’Annunzijeva strast prema kazalištu. Osobno su se upoznali [[1894.]], a iz tog susreta rodila se ljubavna strast.}} istodobno sentimentalnu i umjetnički plodnu. To je vrijeme velike stvaralačke energije za oboje – &quot;''La città morta''&quot; (1898), &quot;''La Gioconda''&quot; (1899), &quot;''Il fuoco''&quot; (1900) – i velikog društvenog ugleda. Godine [[1903.]] objavljuje jednu od svojih najuspjelijih i najcjenjenijih pjesničkih zbirki, &quot;''Alcyone''&quot; (1903),{{sfn|Carlino|1986}} kasnije uvrštenu zajedno s drugim djelima u zbirku &quot;''Laudi del cielo, del mare, della terra e degli eroi''&quot;. U tim se godinama D’Annunzio približava i [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]], mada nema dokaza o njegovu formalnom pristupu. Godine [[1902.]] posjećuje [[Istra|Istru]], tada pod [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]]. Veza s Eleonorom Duse završava [[1904.]], uglavnom zbog prijevara i razočaranja. Eleonora je izišla duboko ranjena iz veze, trpjela je [[Depresija|depresiju]], iscrpljenost i zdravstvene probleme. Odlučila se privremeno povući sa scene, živjela je između Italije i inozemstva, osobito u [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], gdje će provesti i posljednje godine života. On se, pak, posvećuje novim proznim djelima – &quot;''Forse che sì forse che no''&quot;, roman iz [[1910.]] – i kazališnim komadima – među ostalima, &quot;''La figlia di Iorio''&quot; ([[1904]]), [[tragedija]] na abruzzeskom dijalektu i veliki uspjeh. To su godine u kojima D’Annunzio i dalje dominira talijanskom književnom scenom, ali luksuzni firentinski život i dugovi nagomilani tijekom godina s Duse tada izviru na vrh.

U julu [[1910.]], progonjen od vjerovnika, mora pobjeći iz Italije i sklanja se u [[Francuska|Francusku]], gdje ga u [[Pariz]]u povoljno prihvaćaju književni i kazališni krugovi. Isprva boravi u elegantnoj vili u [[Neuilly-sur-Seine]], koju su mu stavili na raspolaganje prijatelji i [[Mecena|mecene]]. Godine 1913. preselio se u središte Pariza. Godine [[1914.]], s izbijanjem rata, često se seli, boraveći i u [[Arcachon]]u te u drugim francuskim mjestima, živeći između Pariza i provincije. U Francuskoj ima brojne ljubavne veze,{{efn|Plemkinja Léonie Dusey de la Rosière, pjesnikinja [[Marie de Régnier]], američka spisateljica [[Natalie Barney]], švicarski sopran Lucienne Bréval.}} sklapa čvrsta prijateljstva u pariškom umjetničkom okruženju ([[Paul Valéry|Valéry]], [[Jean Cocteau|Cocteau]], [[Paul Claudel|Claudel]], [[Romain Rolland|Rolland]], [[Gabriel Fauré|Fauré]], [[Ida Rubinstein|Rubinstein]], [[Claude Debussy|Debussy]], [[Georges Hérelle|Hérelle]]), vodi vrlo mondeni život, posjećuje pariške salone i stvara više kazališnih djela. Prvu svoju dramu objavljuje u suradnji sa skladateljem [[Claude Debussy|Claudeom Debussyjem]] &quot;Muke svetog Sebastijana&quot; (''Le martyre de Saint Sébastien'') kojeg je smatrao osobnim svecom-zaštitnikom.{{efn|Vidi: [[Sveti Sebastijan]], [[mučenik]] ubijen prilikom [[Dioklecijan]]ovog progona krišćana u [[3. vijek]]u. }} Zatim prate drame &quot;''Parisina''&quot; (1912) i &quot;''La Pisanelle ou la mort du Caravage''&quot; (1913). Istodobno piše za brojne talijanske (&quot;Il Mattino&quot;, &quot;La Tribuna&quot;) i francuske novine i časopise (&quot;[[Le Figaro]]&quot;, &quot;La Revue de Paris&quot;, &quot;La Renaissance Latine&quot;), a osobito za &quot;[[Corriere della Sera]]&quot;, prateći i komentirajući tadašnju talijansku umjetničku i političku scenu.{{sfn|Carlino|1986}}
&lt;!-- dodati [[Krvavi Božić]]] --&gt;

Umro je [[1. marta]] [[1938.]] u svojoj vili u Gardone Rivieri, u dobi od 74 godine, vjerojatno zbog posljedica slučajnog pada niz stepenice. Režim mu je priredio državni sprovod s visokim počastima, kojemu su prisustvovali brojni visoki dužnosnici stranke ([[Benito Mussolini|Mussolini]], [[Emilio De Bono|De Bono]], [[Filippo Tommaso Marinetti|Marinetti]], [[Achille Starace|Starace]]).&lt;ref&gt;{{cite AV media | people= |date= 1938 |title= I funerali di Gabriele D'Annunzio |trans-title= |type= |language= |url= https://www.youtube.com/watch?v=xYl4y3d6Q5Y |access-date=2025-10-01 |archive-url= |archive-date= |format= |time= |location= |publisher= HistoryColor @[[Youtube]] |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref=}} Originalni snimak iz arhiva Istituto Luce RAI.&lt;/ref&gt;

== D'Annunzio i Rijeka ==
Predstavnici riječkih talijanaša nude talijanskom pjesniku - vojniku Gabrielu D'Annunziju da zauzme [[Rijeka|Rijeku]] i da je pridruži [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]].
On pristaje i kreće na taj pohod sa stotinjak talijanskih legionara [[11. rujna]] [[1919.]] iz mjesta Ronchi (koje od tada nosi naziv ''dei Legionari'').

Dvoglavi orao na gradskom tornju bio je simbol Rijeke, ali je D'Annunzijeve vojnike previše podsjećao na omražene [[Habsburgovci|Habsburgovce]]. Stoga su, stigavši u grad, najprije odrezali jednu orlovu glavu i zamijenili je talijanskom zastavom.

Guvernerova palača postaje D'Annunzijeva rezidencija, a s njenog balkona drži brojne govore. U tim govorima Rijeka je mučenički grad - città olocausta - žrtva međunarodne politike koja ne dopušta talijasnkom narodu da se sjedini u jednoj državi.

Svojim govorima D'Annunzio opčinjava mase. Zaslužan je za oživljavanje rimskog vojnog pozdrava s uzdignutom rukom kojem dodaje poklič '''''eia, eia, eia, alalà.''''' Oživljava i druge rimske simbole i stavlja ih u službu talijanskog [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Iredentizam|iredentizma]].

Dana [[12. studenoga]] [[1920.]] [[Kraljevina SHS]] i [[Kraljevina Italija]] potpisuju [[Rapallski ugovor|Rappalski ugovor]], ali D'Annunzio ga ne prihvaća i talijanska Vlada želi protjerati D'Annunzijeve legionare silom.

[[24. prosinca]] ujutro talijanske regularne vojne postrojbe napadaju D'Annunzijeve legionare na [[Kantrida|Kantridi]].
Kako bi se osigurali od napada sa [[Sušak]]a, legionari su na sam [[Badnjak]] noću digli u zrak mostove na [[Rječina|Rječini]].

Brod Kraljevine Italije ''Andrea Doria'' ispalio je nekoliko projektila prema Guvernerovoj palači pri čemu je D'Annunzio bio lakše ranjen.
Međusobno ubijanje talijanskih vojnika trajalo je 5 dana.
Poginula su 22 ardita, 18 talijanskih redovnih vojnika i 5 civila. Ovaj je događaj u povijest ušao pod imenom ''Natale di Sangue'' ([[Krvavi Božić]]).

D'Annunzijevi legionari započinju s povlačenjem iz Rijeke [[5. siječnja]] [[1921.]], a sam pjesnik-vojnik napušta grad zrakoplovom 13 dana kasnije.

== Političke ideje ==
D'Annunzija se često prikazuje kao preteču i idejnog začetnika talijanskog [[Fašizam|fašizma]]. D'Annunzio zapravo nije imao jasno niti sistemsko pojmovanje politike i države, mada neka njegova vlastita i otvorena politička gledišta vide se u Ustavu (''Carta del Carnaro'') [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijanske uprave za Kvarner]], kojeg je izradio u suradnji s [[anarhosindikalizam|anarhosindikalistom]] [[Alceste de Ambris|Alcesteom de Ambrisom]]. De Ambris je pripremio političku mrežu kojoj je D'Annunzio pridao svoje pjesničke vještine.
 
De Ambris bijaše vođa skupine talijanskih pomoraca koji su podigli ustanak i stavili se u službu D'Annunzija sa svojim plovilima. Ustav je utemeljio korporativnu državu, sa devet korporacija koje su predstavljale različite privredne grane (radnici,poslodavci,stručnjaci) te desetu koja je trebala predstavljati &quot;nadmoćna &quot;ljudska bića (junake, pjesnike, proroke, nadljude). Carta je također proglasila glazbu kao jedan od temelja države.
[[Benito Mussolini]] je od D'Annunzija naučio većinu vještina koje je koristio za diktatorsko vladanje, kao to su: metode vladanja Rijekom, gospodarstvo i korporativna država; trikovi na pozornici, veliki i emotivni javni nacionalistički obredi, rimski pozdrav, retorička pitanja masi, sljedbenici u crnim košuljama, Arditi, sa svojim discipliniranim, okrutnim odgovorima na bilo kakve znakove neslaganja sa službenom vlasti.

D'Annunzio je po nekim idejama začetnik prakse prisilnog zatvaranja političkih protivnika, korištenja [[ricinisuovo ulje|ricinusova ulja]] i sličnih metoda u svrhu ponižavanja, onemogućavanja te katkad i ubijanja. Takva praksa je postala uobičajeno sredstvo djelovanja [[crnokošuljaši|crnokošuljaša]].

D'Annunzio je podržavao talijansku ekspanzionističku politiku te je između ostalog i pohvalio talijansku invaziju na [[Etiopija|Etiopiju]].

=== Suparništvo s Mussollinijem ===
D’Annunzio je bio najveći nadahnjivač fašističke estetike i retorike, a da nikada nije bio aktivni član stranke. U jednom je trenutku fašističku političku perspektivu držao i primitivnom, ali je, u konačnici, upravo on bio alkemičar koji je oblikovao najmoćniji dio fašističke ideologije: veliku retoriku nadčovjeka (preokrećući i iskrivljujući temeljnu poruku filozofije [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]),{{efn|Usp. pojam ''Übermensch'' u filozofiji [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]].}} populističko govorništvo s balkona, obraćanje masama pomno biranim i uzvišenim leksikom i terminologijom, kao i mit (izrazito populističko-reakcionaran) učenoga estete koji silazi u političko polje da promijeni historiju i oslobodi pučke mase. Ipak, ostao je ponajprije književnik i esteta, sklon užicima i teško savitljiv kolektivističkoj stezi države, dok je [[Benito Mussolini]] bio ponajprije pokretač masa, agitator, vješt govornik i manipulator informacijama – ukratko, &quot;[[Zoon politikon|politička životinja]]&quot;.

Podrijetlom su se također razlikovali. D’Annunzio je potjecao iz imućne [[Abruzzo|abruške]] porodice; školovao se u [[Prato|Pratu]] i [[Firenze|Firenci]], u okružju u kojem se oblikovala najbolja [[buržoazija]] [[Historija Italije|ujedinjene Italije]] pod vodstvom [[Savoie (dinastija)|kuće Savoja]]. Vrlo se rano afirmirao kao [[pjesnik]] i mladi intelektualac te je pohađao najuglednije salone [[Umberto I od Italije|umbertinskog]] [[Rim]]a. Naviknuo se na užitke, na raznorodne i međunarodne kontakte te na ideje velike europske književnosti. Upravo je D’Annunzio otvorio u Italiji vrata velikoj europskoj [[Dekadentni pokret|dekadentnoj]] književnosti; čitao je tadašnje francuske, ruske ([[Dostojevski]]) i njemačke autore. Imao je slabost prema ženama i sklonost zaduživanju. U [[Politika|politici]] je bio neizlječivo nedosljedan: kada su ga pozvali da uđe u politički život, najprije je pristupio desnici [[Antonio Starabba, Marchese di Rudinì|markiza od Rudinìja]] i generala [[Luigi Pelloux|Pellouxa]], potom je promijenio mišljenje i prešao na ljevicu [[Giuseppe Saracco|Saracca]] i [[Giuseppe Zanardelli|Zanardellija]] (i to pri radikalnoj frakciji), da bi se naposljetku čvrsto vezao uz [[Associazione Nazionalista Italiana|Talijansku nacionalističku stranku]] [[Enrico Corradini|Enrica Corradinija]] [[1910.]] godine. Ako će se kasniji fašisti vezati uz [[Katolička crkva|Katoličku crkvu]] i [[Vatikan]] kao uz kulturnu matricu talijanskoga identiteta, D’Annunzio nije bio praktični katolik{{efn|Mada se doduše nikada nije izjašnjavao kao antiklerikalac.}} te su njegova književna estetika i njegov životni stil bili u potpunom protuslovlju s najbitnijim [[dogma]]ma [[Vjera|vjere]] od tadašnje Katoličke crkve. Štoviše, bio je prilično blizak [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] (neki izvori idu dotle da ga nazivaju i članom, dok drugi to niječu), dok su se i Katolička crkva i fašizam oštro borili protiv slobodnoga zidarstva. D’Annunzijev se [[nacionalizam]] nadahnjivao ponajprije na talijanskoj poznoj [[Romantizam|romantičkoj]] [[Retorika|retorici]], na stvaralačkom zanosu monarhističke i nacionalno-pučke Italije koja je nakon [[1871.]] nastojala stvoriti novu državu s narodom ujedinjenim u idealima, osobito nadahnuta [[Ugo Foscolo|Foscolom]], [[Giacomo Leopardi|Leopardijem]], [[Giuseppe Mazzini|Mazzinijem]], [[Silvio Pellico|Pellicom]], [[Alessandro Manzoni|Manzonijem]], [[Giosuè Carducci|Carduccijem]] i [[Giovanni Pascoli|Pascolijem]]. Od klasičnih autora, mladi je D’Annunzio čitao [[Horacije|Horacija]], [[Vergilije|Vergilija]], [[Dante Alighieri|Dantea]], [[Francesco Petrarca|Petrarcu]], [[Ludovico Ariosto|Ariosta]] i [[Torquato Tasso|Tassa]].

[[Benito Mussolini|Mussolini]] je, naprotiv, potjecao iz male seoske buržoazije [[Forlì]]ja, iz porodice s jakim seljačkim i obrtničkim korijenima. Otac [[Alessandro Mussolini]], po zanimanju kovač, bio je [[1870-e|1870-ih]] mladi aktivist [[Romanja|romanjolskoga]] [[Socijalizam#Revolucionarni socijalizam|revolucionarnog socijalističkog]] pokreta, premda s ponešto [[Patriotizam|domoljubnih]] simpatija. Prvorođenu sinu je dao krsno ime &quot;Benito Amilcare Andrea&quot; u čast meksičkoga revolucionara [[Benito Juárez|Benita Juáreza]], talijanskoga [[Anarhizam|anarhista]] [[Amilcare Cipriani|Amilcarea Ciprianija]] i socijalista [[Andrea Costa|Andree Coste]]. Mladi će Benito Mussolini odrastati s izraženim [[Anarho-socijalizam|anarho-socijalističkim]] idealima ([[Mihail Bakunjin|Bakunjin]], [[Pierre-Joseph Proudhon|Proudhon]]), s vremenom skrećući prema radikalnom [[Anarho-sindikalizam|anarho-sindikalizmu]] u ozračju [[Georges Sorel|Georgesa Sorela]]. U mladosti će biti mnogo snažnije politički angažiran: radikalizirani militant s brojnim otkazima i policijskim uhićenjima, sve do [[1910.]], kada postaje tajnikom [[Italijanska socijalistička partija|Socijalističke stranke]] u [[Forlì]]ju; počinje pisati u stranačkim novinama, a u novembru [[1912.]] postaje jednim od istaknutih prvaka [[Italijanska socijalistička partija|PSI-ja]] i naposljetku glavnim urednikom lista [[Avanti!]], službenog glasila stranke. Od tada će njegov život poprimiti uzlaznu putanju čovjeka s političkom misijom, koju će slijediti, katkad i ne mareći za radikalne idejne zaokrete koje će si sam zadavati.

Njihovi se interesi susreću između [[1915.]] i [[1919]]. D’Annunzio se iz [[Francuska|Francuske]] vraća u Italiju [[4. maja]] 1915., prijavljuje se u vojsku i održava javni govor koji će, doslovce, povući mase za sobom prema bojištu. Dana 24. maja 1915., u ime Kraljevine Italije, [[Vittorio Emanuele III od Italije|kralj Vittorio Emanuele III. Savojski]] proglašava rat [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom Carstvu]]. Mussolini se službeno prijavljuje [[31. augusta]] 1915. i ubrzo odlazi na bojište, ostavljajući duboku i radikalnu pukotinu unutar [[Italijanska socijalistička partija|Talijanske socijalističke stranke]], naime između intervencionista (Mussolini, [[Alceste De Ambris|De Ambris]], [[Filippo Corridoni|Corridoni]], [[Sergio Panunzio|Panunzio]], [[Arturo Labriola|Labriola]], [[Angelo Oliviero Olivetti|Olivetti]]) i većine neintervencionista ([[Costantino Lazzari|Lazzari]], [[Giacinto Menotti Serrati|Menotti Serrati]], [[Oddino Morgari|Morgari]], [[Enrico Ferri |Ferri]], [[Angelo Tasca|Tasca]]). Po povratku s bojišta, prvi izdanci onoga što će potom postati [[Nacionalna fašistička partija|Nacionalna fašistička stranka]] niknut će iz pokreta ratnih povratnika i iz revanshističke retorike, koju je D’Annunzio potpirivao kao nitko drugi. Kada [[Nacionalna fašistička partija|PNF]] dođe na vlast, Mussoliniju će trebati D’Annunzio kao simbolički poglavar i čuvar najžešćega patriotskog iredentizma, iz kojega će crpsti oružani i revolucionarni duh svojega pokreta. D’Annunziju će – ipak zaduženome, ratnom invalidu i ostarjelome – trebati [[mecena]] koji će ga štititi. Doista, historijska dokumentacija svjedoči da Mussolini D’Annunziju nije vjerovao, dao ga je nadzirati tajnim agentima i smatrao ga potencijalnom nekontroliranom iskrom; a D’Annunzio nije volio partijsku disciplinu, fašističku stegu ni njegovu plebejsku estetiku. Unatoč tomu, fašizam je u potpunosti usvojio D’Annunzijevu oratoriku u svoj ideološki sklop, dok je D’Annunzio živio u raskošnoj vili financiranoj od režima sve do smrti, primajući razne književne i akademske počasti.

== Djela ==
{{Div col|colwidth=30em}}
=== Poezija ===
* ''Primo vere'' (1879.; 2° izd. 1880.) 
* ''Canto novo'' (1882.) 
* ''Intermezzo di rime'' (1884.) 
* ''Isaotta Guttadàuro ed altre poesie'' (1886.) 
* ''L’Isotteo'' ; ''La Chimera'' (1890., izd. u dvije knjige) 
* ''Elegie romane'' (1892.) 
* ''Poema paradisiaco'' (1893.) 
* ''Odi navali'' (1893.) 
* ''Laudi del cielo, del mare, della terra e degli eroi'' (1903.–1912., pet knjigâ)

=== Romani ===
* ''Il piacere'' (1889.) 
* ''Giovanni Episcopo'' (1892.) 
* ''L’innocente'' (1892.) 
* ''Trionfo della morte'' (1894.) 
* ''Le vergini delle rocce'' (1895.) 
* ''Il fuoco'' (1900.) 
* ''Forse che sì, forse che no'' (1910.)

=== Ostala proza ===
* ''Il libro delle vergini'' (1884.)
* ''Notturno'' (1921.)
* ''Il venturiero senza ventura'' (1924.)
* ''La Leda senza cigno'' (1913.–1924.)
* ''Laudi del Vittoriale'' (1920.–1930.)
* ''Le faville del maglio'' (1930.–1934.)
* ''Il compagno dagli occhi senza cigli'' (1937.)
* ''Il prigioniero di guerra'' (1937.)
* ''Il fastello del Diavolo'' (1938., posmrtno)
* ''Prose alate'' (1939.–1943., posmrtno)


=== Pripovjetke ===
* ''Terra vergine'' (1882.) 
* ''San Pantaleone'' (1886.)
* ''Novelle della Pescara'' (1884.–1886., zadnje izd. 1902.)

=== Kazališna djela ===
* ''Sogno d'un mattino di primavera'' (1897.)
* ''Sogno d'un tramonto d'autunno'' (1897.)
* ''La Gloria'' (1899.)
* ''Più che l'amore'' (1906.)
* ''Le Chèvrefeuille'' (1910.)
* ''Il ferro'' (1910.)
* ''Le martyre de Saint Sébastien'' (1911., na francuskom)
* ''Parisina'' (1912., na francuskom)
* ''La Pisanelle ou la mort du Caravage'' (1913., na francuskom)

=== Tragedije ===
* ''La città morta'' (1899.)
* ''La Gioconda'' (1899.)
* ''Francesca da Rimini'' (1901.) 
* ''La figlia di Iorio'' (1904.)
* ''La fiaccola sotto il moggio'' (1905.)
* ''Più che l’amore'' (1906.)
* ''La nave'' (1908.) 
* ''Fedra'' (1909.) 

=== Politički spisi ===
* ''Per la più grande Italia. Orazioni e messaggi'' (1915.)
* ''Per l’Italia degli Italiani'' (1915.)
* ''Per la vittoria'' (1916.)
* ''La Beffa di Buccari'' (1918.)
* ''La reggenza italiana del Carnaro''{{efn|Puni naslov: ''La reggenza italiana del Carnaro. Disegno di un nuovo ordinamento dello Stato libero di Fiume'' tj. ''Talijansko namjesništvo Kvarnera. Nacrt novog ustroja Slobodne Države Rijeke''.}} (12. septembra 1919.)
* ''La grande Italia. Scritti politici'' (1914.-1921.)
* ''Teneo te, Africa'' (1936.)
* ''L'Etiopia in fiamme'' (1936.)
{{div col end}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* Giuseppe Antonio Borgese, ''D'Annunzio'', Ricciardi, Napoli, 1909.
* Alfredo Gargiulo, ''D'Annunzio'', Napoli, Perrella, 1912.
* Francesco Flora, ''D'Annunzio'', Ricciardi, Napoli 1926.
* Mario Praz, ''La carne, la morte e il diavolo nella letteratura romantica'', Sansoni, Firenze, 1935.
* Amedeo Rapagnetta, ''La vera origine familiare e il vero cognome del poeta abruzzese Gabriele D'Annunzio'', Lanciano, Carabba, 1938.
* Pietro Pancrazi, ''Studi sul D'Annunzio'', Giulio Einaudi Editore, Torino, 1939.
* Guglielmo Gatti, ''Vita di Gabriele d'Annunzio'', Firenze, Sansoni, 1988 [1956].
* Gioacchino Volpe, ''Gabriele D'Annunzio'', Giardini, Pisa, 1959.
* Eurialo De Michelis, ''Tutto D'Annunzio'', Milano, Giangiacomo Feltrinelli Editore, 1960.
* Gaetano Salvemini, ''Scritti sul fascismo'', Milano, Feltrinelli, 1961.
* Ezio Raimondi, ''Una vita come opera d'arte'' (1969), u: ''Il silenzio della Gorgone'', Zanichelli, Bologna, 1980.
* Renzo De Felice, ''D'Annunzio politico: 1918-1938'', Bari, Laterza, 1978.
* Paolo Alatri, ''D'Annunzio'', Torino, UTET, 1983.
* Marcello Carlino, ''D'Annunzio, Gabriele'', u: ''Dizionario biografico degli italiani'', tom 32, Rim, Istituto dell'Enciclopedia Italiana, 1986. 
* Antonio Spinosa, ''Il poeta armato'', Milano, Mondadori, 1987.
* Piero Chiara, ''Vita di Gabriele D'Annunzio'', Milano, Mondadori, 1978.
* Giorgio Barberi Squarotti, ''Invito alla lettura di D'Annunzio'', Mursia, Milano 1982.
* Ferruccio Ulivi, ''D'Annunzio'', Milano, Rusconi, 1988.
* Renato Barilli, ''D'Annunzio in prosa'', Mursia, Milano 1993.
* Annamaria Andreoli, ''Il vivere inimitabile. Vita di Gabriele D'Annunzio'', Milano, Mondadori, 2000.
* Annamaria Andreoli, ''D'Annunzio'', il Mulino, Bologna, 2004.
* Giordano Bruno Guerri, ''D'Annunzio, l'amante guerriero'', Milano, Mondadori, 2008.
* Giacomo Properzj, ''Natale di sangue. D'Annunzio a Fiume'', Mursia, Milano 2010.
* Giordano Bruno Guerri, ''La mia vita carnale. Amori e passioni di Gabriele D'Annunzio'', Milano, Mondadori, 2013.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gabriele D'Annunzio}}
* [http://www.gabrieledannunzio.net/ www.gabrieledannunzio.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160329095122/http://www.gabrieledannunzio.net/ |date=2016-03-29 }}
* [http://www.liceopertini.net/progetti/gabriele_dannunzio/ Gabriele D'annunzio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060103085343/http://www.liceopertini.net/progetti/gabriele_dannunzio/ |date=2006-01-03 }}
* [http://h1.ath.cx/muvi/museodannunzio/ Casa D'Annunzio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070728125249/http://h1.ath.cx/muvi/museodannunzio/ |date=2007-07-28 }}
* [http://www.pescaraffari.it/dannunzio/ La vita a fumetti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312175637/http://www.pescaraffari.it/dannunzio/ |date=2007-03-12 }}
* [http://www.vittoriale.it/ D'Annunzio's museum &quot;Il Vittoriale&quot;]
* [http://digilander.libero.it/vanessaviaggi/galleria_vittoriale/ IL VITTORIALE &quot;La Cittadella del d'Annunzio&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821114525/http://digilander.libero.it/vanessaviaggi/galleria_vittoriale/ |date=2014-08-21 }}
* [http://www.castellionline.it/mostradannunzio/index.html Per non dormire Eleganze notturne al Vittoriale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060506055423/http://www.castellionline.it/mostradannunzio/index.html |date=2006-05-06 }}
* [http://www.fotovideolab.it/MOSTRE/ELEGANZE_NOTTURNE_AL_VITTORIALE.htm Eleganze_notturne_al_Vittoriale]
* [http://worldatwar.net/nations/other/fiume/ Kronoligija njegove kratke vlasti nad Rijekom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071222134740/http://worldatwar.net/nations/other/fiume/ |date=2007-12-22 }}
* [http://www.hist.uib.no/antikk/stamps/stmp399.htm Decennale di Fiume]
* [http://www14.brinkster.com/philayu/CRO/fiume/fiume.htm#pic4 Stamp Fiume] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208172531/http://www14.brinkster.com/philayu/CRO/fiume/fiume.htm#pic4 |date=2006-12-08 }}
* [http://www.leadershipmedica.com/culturale/culgiu03/culturaleita/6bassi/6bassi03.htm Le Martyre de Saint Sebastien &quot;Epistolario D'Annunzio Debussy&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060103094035/http://www.leadershipmedica.com/culturale/culgiu03/culturaleita/6bassi/6bassi03.htm |date=2006-01-03 }}
* [http://theatre.msu.edu/Academics/TheatreArchive/Rubinstein_Ida/ Le Martyre de Saint Sebastien &quot;Ida Rubinstein&quot;]
* [http://www.0web.it/poesia/gabriele-d-annunzio Gabriele D'Annunzio poems] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140126081117/http://www.0web.it/poesia/gabriele-d-annunzio/ |date=2014-01-26 }}

{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1863|1938|Annunzio, Gabriele D'}}
[[Kategorija:Biografije, Pescara]]
[[Kategorija:Italijanski avijatičari]]
[[Kategorija:Italijanski političari]]
[[Kategorija:Italijanski pisci]]
[[Kategorija:Italijanski dramski pisci]]
[[Kategorija:Italijanski esejisti]]
[[Kategorija:Italijanski novinari]]
[[Kategorija:Italijanski pjesnici]]
[[Kategorija:Italijanski romanopisci]]
[[Kategorija:Italijanski fašisti]]
[[Kategorija:Vojvode Italije]]
[[Kategorija:Deisti]]</text>
      <sha1>oaj3lsbf2efmacx52gqctouc5nm28ae</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gortin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72150</id>
    <revision>
      <id>42656007</id>
      <parentid>42247360</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T22:43:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42656007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2893" sha1="ldioimjtxigfnvo69wovprv2go4bsyt" xml:space="preserve">{{redirect|Gortina}}
{{Infobox Greek Dimos
|name               = Gortyn
|name_local         = Γόρτυνα
|image_skyline      = 
|caption_skyline    = 
|city_flag          =  
|city_seal          = 
|lat_deg            = 35
|lat_min            = 00
|lon_deg            = 24
|lon_min            = 58
|elevation_min      = 
|elevation_max      = 
|periph             = [[Krit|Kreta]]
|prefec             = [[Prefektura Heraklion|Heraklion]]
|districts          = 
|mayor              = 
|party              = 
|since              =
|demonym            = 
|population_as_of   = 2001
|population         = 5292
|area               = 
|population_metro   = 
|area_metro         = 
|postal_code        = 
|area_code          = 
|licence            = 
|website            = 
}}
[[Datoteka:Law Code Gortyn Louvre Ma703.jpg|thumb|right|280px|Odredbe o nasljeđivanju, fragment 11. stupca Gortinskog zakonika, [[Louvre]].]]
'''Gortin''' ili '''Gortina''' ({{lang-el|Γόρτυνα, Γόρτυς, or Γόρτυν}}) je općina i [[arheologija|arheološko]] nalazište na [[Grčka|grčkom]] otoku [[Krit|Kreti]], 45&amp;nbsp;km udaljeno od glavnog grada [[Iraklion|Herakliona]]. Gortin je pod [[antički Rim|rimskom vlašću]] bio glavni grad Krete, a prvi put je nastanjen oko [[32. vijek pne.|3200. pne.]] Poznat je i kao prosperitetno [[Minojska civilizacija|minojsko]] naselje u periodu između 1600. i 1100. pne. Nalazi se u dolini [[Messara|Mesare]] na sjeveru planina [[Psiloritis]] u blizini današnjih naselja Metropolis i Deset svetaca (Hagioi Deka), kraj [[Libijsko more|Libijskog mora]].

== Povezano ==
* [[Gortinski zakonik]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gortys}}
* [http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2355 Hellenic Ministry of Culture: Gortyna]
* [http://odysseus.culture.gr/h/2/eh251.jsp?obj_id=1836 Hellenic Ministry of Culture: Odeion of Gortyn]
* [http://www.explorecrete.com/archaeology/gortys.html Gortyn or Gortys]
* [http://www.greek-thesaurus.gr/Minoan-civilization-Gortyn.html History of Gortyn and the Law inscription] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090905031725/http://www.greek-thesaurus.gr/Minoan-civilization-Gortyn.html |date=2009-09-05 }}
* [http://www.fordham.edu/halsall/ancient/450-gortyn.html Internet Ancient History Sourcebook: The Law Code of Gortyn (Crete)]
* [http://www.explorecrete.com/crete-east/Gortys/Gortys_photos.html Photos of Gortyn]
* [http://www.gottesformel.ch/Labyrinth/Labyrinth-Hoehle.english.html The Labyrinth cave system near Gortyn]
* {{cite web|url=http://www.newadvent.org/cathen/06654a.htm|title=Gortyna|work=[[Catholic Encyclopedia]] |accessdate = 18. 02. 2007.}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Minojska civilizacija]]
[[Kategorija:Rimski gradovi]]
[[Kategorija:Krit]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Grčkoj]]
[[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u Grčkoj]]</text>
      <sha1>ldioimjtxigfnvo69wovprv2go4bsyt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gerilski rat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88007</id>
    <revision>
      <id>42655956</id>
      <parentid>42422451</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:04:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24181" sha1="rvqi7pgi3jssfgb9d7rfzy4aeic7ax7" xml:space="preserve">{{Ratovanje}}

gerilsko ratovasnje (također '''iregularno ratovanje''', '''četovanje'''&lt;ref name=&quot;Mladenović-2006&quot;&gt;Mladenović B. [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=ISSID%26and%264340&amp;page=5&amp;sort=8&amp;stype=0&amp;backurl=%2Fissue.aspx%3Fissue%3D4340 Toplički ustanak 1917. godine - (ne)istraženost teme i mogućnost daljeg istraživanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140409072354/http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=ISSID%26and%264340&amp;page=5&amp;sort=8&amp;stype=0&amp;backurl=%2Fissue.aspx%3Fissue%3D4340 |date=2014-04-09 }}. Baština 2006;(20-2):313-322.&lt;/ref&gt;) je [[rat]]na [[strategija]] koja se sastoji u korištenju malih ali pokretnih jedinica koje izvode [[zasjedas|zasjede]], [[prepad]]e i [[sabotaža|sabotaže]], u svrhu slabljenja neprijateljske [[logistika|logistike]] i [[borbeni moral|morala]] kako bi ga se dugoročno onesposobilo za dalje vođenje ratnih operacija.

Gerilsku strategiju mogu primjenjivati i redovna [[vojska]] i neredovne, ustaničke odnosno [[paravojna formacija|paravojne formacije]], a u pravilu je primjenjuje strana koja je brojčano, tehnički ili na drugi način inferiorna neprijatelju koji primjenjuje &quot;konvencionalnu&quot; strategiju. Gerilska strategija, pogotovo u 20. i 21. vijeku, predstavlja karakteristiku raznih političkih pokreta koji svoje ciljeve nastoje ostvariti [[oružana borba|oružanom borbom]]; zato se ti pokreti ponekad nazivaju i '''gerilskim pokretima'''; za pripadnike takvih paravojnih formacija se koristi izraz '''gerilci''' ili '''partizani'''.

Uspešan partizanski rat prerasta u &quot;konvencionalni&quot; rat, relativnim izjednačavanjem po snazi sa neprijateljem, stvaranjem regularne vojske i uspostavljanjem čvrstih frontova.

Izraz gerila se ponekad koristi i za neke mirnodopske djelatnosti, ako se obavljaju mimo ustaljenih pravila, kao na primjer [[gerilski marketing]] ili [[gerilska kinematografija]]. Bogdan Pavkovic vazi sa najveceg gerilca svih vremena iz redova vojske Jove Kotora Vukovica.

== Naziv ==

Naziv '''gerila''' potječe iz [[španski jezik|španskog jezika]] gdje riječ ''guerrilla'' doslovno znači &quot;mali rat&quot; ili &quot;ratić&quot;, odnosno [[deminutiv]] za riječ &quot;rat&quot; (''guerra''). U španskom jeziku se za gerilca koristi izraz ''guerrillero'', dok je s vremenom sama riječ ''guerrilla'' postala sinonim za gerilski pokret ili gerilske paravojne formacije.

U jugoslovenskoj literaturi se umesto izraza gerila redovno koristio naziv '''partizanski rat''', koji je i dan danas dominantan u ruskom i drugim jezicima.

== Istorijat ==

=== Španski rat za nezavisnost ===
{{main|Španski rat za nezavisnost}}

Pojam gerile je nastao tokom [[Poluostrvski rat|Napoleonove kampanje na Pirinejskom poluotoku]] (1808 - 1813), prilikom koje su francuske snage na samom početku okupirale [[Španija|Španiju]], ali se poslije nisu mogle nositi s gerilcima koji su uživali široku podršku među stanovništvom. Regularna španska vojska nije bila odmah uništena, ali je nizala poraz za porazom:

{{izdvojeni citat|Iako svagde tučena, španska regularna vojska se svagde ipak pojavljivala… Neuspešna bitka kod Okanje 19 novembra 1809. bila je poslednja velika regularna bitka Španaca; od toga vremena oni su se ograničili isključivo na gerilski rat ... Kada su neuspesi regularne vojske postali stalna pojava, svuda su nikli gerilski odredi.&lt;ref name=&quot;Marks-Engels&quot;&gt;K. Marks i F. Engels, “Revolucionarna Španija”, članak objavljen u “New York Daily Tribute”, 30. oktobra 1854.&lt;/ref&gt;|K. Marks i F. Engels, Revolucionarna Španija}}

[[Datoteka:Set1808-SantBoi-Pronostich1847.jpg|mini|Sukob Francuza i španskih gerilaca.]]

Tokom čitavog rata, ostao je izvestan deo zemlje neokupiran. Pa i posle lične intervencije Napoleonove, razbijanja španske regularne vojske 1809, raspuštanja Centralne hunte, rodoljubi se sklanjaju u [[Kadiz]] koji postaje prestonica nezavisne Španije.&lt;ref name=&quot;Popović&quot;/&gt; Gerilski otpor se nastavlja, ali sa omasovljenjem gerilskih odreda došlo je do opadanja njihove vojničke moći:

{{izdvojeni citat|U trećem razdoblju gerile su podražavale regularnu armiju; njihovi su odredi ojačali na 3—6 hiljada ljudi... Ta promena organizacije gerilaca išla je potpuno na ruku Francuzima. Usled svoje mnogobrojnosti, gerilama je bilo onemogućeno da se sakrivaju kao pre i da opet iznenada iščezavaju, izbegavajući sukobe; gerile su onda bile često napadane neočekivano, razbijene, raspršene i na dugo su vreme gubile sposobnost da nanose štetu Francuzima.&lt;ref name=&quot;Marks-Engels&quot;/&gt;|K. Marks i F. Engels, Revolucionarna Španija}}

Marks i Engels ocenjuju da je do španskih poraza dolazilo ponajviše zbog slabosti rukovodstva i nedostatka vojne discipline gerilskih jedinica:

{{izdvojeni citat|Centralna hunta nije uspela da zaštiti domovinu jer nije izvršila svoju revolucionarnu misiju... Do samog svršetka rata španska vojska nije nikad postigla srednji nivo discipline i potčinjavanja... U drugom razdoblju gerilski odredi, sastavljeni od ostataka razbijenih španskih armija, španskih dezertera iz francuske armije, krijumčara i dr., vodili su rat na svoju ruku, nezavisno od ma čijih tuđih uticaja i prema svojim neposrednim interesima... Upoređujući tri razdoblja gerilskog rata sa političkom istorijom Španije, vidimo da oni predstavljaju odgovarajuće faze opadanja borbenosti naroda krivicom kontrarevolucionarno raspoložene vlade... Partizanski rat završio se pretvaranjem gerilskih odreda u neregularne vojne jedinice koje su se ili izrodile u banditske rulje ili spustile na nivo stajaćih pukova.&lt;ref name=&quot;Marks-Engels&quot;/&gt;|K. Marks i F. Engels, Revolucionarna Španija}}

Unatoč svemu, dugotrajan španski otpor je ostavio snažan dojam na evropsku javnost i nagrizao famu o Napoloenovoj nepobjedivosti i vojničkom geniju.

=== Kineski građanski rat ===
{{main|Kineski građanski rat}}

[[Kineski građanski rat]] se, s dužim prekidom, vodio od 1927. do 1950. godine, između vlade [[Republika Kina|Republike Kine]] i pobunjenika na čelu sa [[Komunistička partija Kine|Komunističkom partijom Kine]]. Iz gerilskih odreda, posle poraza Prve velike revolucije (od 1925–27), izrasla je [[kineska Crvena armija]]. Vođa kineske revolucije [[Mao Tse-tung]] više puta je naglašavao njen partizanski karakter, istovremeno odbacujući „partizanštinu&quot; u smislu nedostatka jedinstva i discipline:

[[Datoteka:Long-march.jpg|mini|Komunističke vođe govore preživelima Dugog marša.]]

{{izdvojeni citat|Mi smo protiv „partizanštine&quot; Crvene armije, ali moramo priznati njen partizanski karakter. Mi smo protiv dugotrajnih operacija i protiv strategije sa brzim rešenjem, dok verujemo u strategiju dugotrajnog rata i u operacije sa brzim rešenjem. Mi smo protiv nepokretnih operativnih frontova pozicionog ratovanja, mi verujemo u pokretne operativne frontove i u manevarski rat... Partizanski karakter je odlika Crvene armije, prednost za nas i sredstvo pomoću kog tučemo neprijatelja. Mi smo spremni da se oslobodimo ovog svojstva, ali to ne možemo učiniti sada. Ovo svojstvo postaće nepoželjno u budućnosti i moraće se odbaciti, ali je ono danas dragoceno i moramo se čvrsto držati njega.&lt;ref name=&quot;Popović&quot;/&gt;|[[Mao Tse-tung]]}}

U oktobru [[1934]]. godine je Prva frontalna armija [[Kineska Sovjetska Republika|Kineske Sovjetske Republike]] bila pod teškim udarom snažnije vojske [[Čang Kaj Šek]]a. Kako bi izbegla potpuno uništenje, armija je pod komandom [[Mao Cedung]]a i [[Džou Enlaj|Čou Enlaja]] izvršila veliko polukružno povlačenje prema severu Kine u ukupnoj dužini od 12 500&amp;nbsp;km i u trajanju preko 370 dana.{{sfn|Zhang|Vaughan|2002|pp=65}} Maršruta je išla preko jednih od najneprohodnijih regiona zapadne Kine, sve do severne provincije [[Šansi]], a usput su probijene četvorostruke blokade [[Kuomintang]]a. [[Dugi marš]] je u kineskoj istoriji ostao upamćen kao jedan legendarnih podviga kineskih komunističkih gerilaca. U maršu je učestvovalo 130 000 boraca, od kojih je preživelo samo 10% njih. Maovo vođenje armije tokom Dugog marša osiguralo mu je veliku popularnost.

=== Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije ===
{{main|Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije}}
[[Datoteka:Dalmatinci u maršu.jpg|minijatura|Dalmatinci u maršu.]]

Partizanski rat je, već od 1941. godine, bio osnovna forma [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodnooslobodilačke borbe]], koja je brzo prerasla u masovan, svenarodni oružani ustanak i rat. Za razliku od drugih [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|pokreta otpora]], partizanski rat u Jugoslaviji nije bio tek pomoćna forma uz ilegalnu aktivnost u gradovima ili uz dejstvo regularne vojske (koje na početku [[Ustanak u Jugoslaviji 1941.|ustanka]] nije bilo).&lt;ref name=&quot;Popović&quot;/&gt; Iskustvo [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]] (1941) pokazalo je da oružani ustanak treba razvijati ne samo u masovnost, to jest kvantitativno, već i kvalitativno. Pokazalo se da se mora preći na stvaranje pravih vojnih jedinica, sposobnih da napuste svoju teritoriju i da ratuju gdje god je potrebno.&lt;ref name=&quot;Popović&quot;/&gt;

U toku samog rata, već prve godine, iz partizanskih odreda organizovano izrastaju regularne vojne jedinice, nevezane za teritoriju, i stvara se nova regularna jugoslovenska vojska. [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojska]] razvija se sve vreme rata bez ikakve materijalne pomoći spolja, sve do pred kraj rata, naoružavajući se u borbi od neprijatelja. Uz novu regularnu armiju su uporedo nastavili da se organizuju i dejstvuju partizanski odredi. Tako je narodnooslobodilačka vojska primenjivala kombinaciju partizanskog ratovanja sa frontalnim borbama.&lt;ref name=&quot;Popović&quot;/&gt;

Ustanak je od samog početka organizovano vođen od strane [[KPJ]], kao &quot;permanentni rat do istrebljenja — protiv okupatora i domaćih izdajnika.&quot;&lt;ref name=&quot;Popović&quot;/&gt;

== Obeležja ==

Partizanski rat je oblik oružane borbe koji omogućuje borbu protiv višestruko brojnijeg i tehnološki nadmoćnijeg protivnika. To se postiže izbegavanjem uništenja u nepovoljnim okolnostima, te stvaranjem privremene brojčane nadmoći radi uništenja neprijateljskih delova:

{{izdvojeni citat|Naša strategija je „jedan protiv deset&quot;, dok je naša taktika „deset protiv jednog&quot; — takvo jedinstvo suprotnosti je jedan od zakona pomoću kojih savlađujemo neprijatelja... Mi nanosimo poraz velikom broju malim brojem — to je ono što govorimo upravljačima Kine u celini. Ipak mi nanosimo poraz malom broju velikim brojem — to je ono što govorimo neprijatelju koji dejstvuje na bojnom polju.&lt;ref name=&quot;Popović&quot;&gt;[http://edicijajugoslavija.org/general-pukovnik-koca-popovic.html General-pukovnik Koča Popović, Za pravilnu ocenu oslobodilačkog rata naroda Jugoslavije]&lt;/ref&gt;|[[Mao Ce Tung]]}}

Razvojem partizanskog rata, borba protiv okupatora se nastavlja i nakon što je državna teritorija okupirana. Partizanskim oblikom oružane borbe agresoru se nameće dugot­rajna iscrpljujuća oružana borba i produžetak rata. Cilj gerilskog načina ratovanja je da se snage okupatora razvlače po celom ratištu i postepeno slamaju, a snage oslobodilaca neprekidno rastu i jačaju, preduzimanjem ogromnog broja napada, uz svestranu podršku stanovništva.&lt;ref name=&quot;Kleut&quot;/&gt;

{{izdvojeni citat|Sadržaj i suštinu partizanskog oblika oružane borbe čine masovnost, neprekidna aktivnost, ofanzivnost, upornost, postizanje iznenađenja brzim i neočekivanim ma­nevrima, vešto korišćenje geofizičkih osobina zemljišta, te oslonac na stalnu i svestranu podršku stanovništva. Osnovni cilj dejstva par­tizanskih snaga je uništavanje žive sile i ratnih materijalnih sredstava agresora uz racionalno korištenje vlastitih snaga, sve dok odnos sna­ga ne bude izmenjen u našu korist. Kada se to postigne biće stvoreni uslovi za ponovni prelazak na kombinovani oblik oružane borbe i za konačnu pobedu nad agresorima.&lt;ref name=&quot;Kleut&quot;/&gt;|Petar Kleut, PARTIZANSKA TAKTIKA}}

Glavne karakteristike partizanskog rata su ofanzivnost, držanje inicijative i izbegavanje krutih frontova.&lt;ref name=&quot;Kleut&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00003/591.htm Petar Kleut: PARTIZANSKA TAKTIKA]&lt;/ref&gt; Partizanski rat je često po svom karakteru opštenarodni, pa u njemu učestvuju i one kategorije stanovništva koje su najčešće pošteđene učešća u &quot;regularnom&quot; ratu (žene, deca i sl.).

=== Preuzimanje inicijative ===

{{izdvojeni citat|Mi uvek treba da imamo inicijativu u akcijama. Od akcije koju nam neprijatelj naturi nikad nećemo imati koristi.&lt;ref name=&quot;Kleut&quot;/&gt;|[[Josip Broz Tito]]}}

Za razliku od &quot;regularnog&quot; rata, načelo preuzimanja inicijative ima u partizanskom obliku oružane borbe najširi značaj. Inicijativa je u prvom redu vezana za sistem komandovanja, a primenljiva je na svim nivoima - strategijskom, operativnom i taktičkom, pa i u postupcima pojedina­ca. To je stalna spremnost za neposredno stupanje u dejstvo, kada god borbena situacija pruži izgled za uspeh, preuzimajući na sebe od­ govornost za slobodno izabranu akciju. Inicijativa omogućava brzo reagovanje na svaku situaciju i postizanje iznenađenja. Njeno delovanje je neophodno zbog široke decentralizacije komandovanja, a omogućeno je idejnim jedinstvom svih snaga borbe i otpora.&lt;ref name=&quot;Kleut&quot;/&gt;

U partizanskom obliku oružane borbe inicijativa nije samo jedno strategijsko i taktičko načelo, već obavezni stil rada svih jedinica i pojedinaca. Starešine, pa čak i borci dužni su da bez čekanja na nova naređenja, koja u partizanskim uslovima mogu često izostati ili za­kasniti, sami pronalaze mogućnosti za uspešno dejstvovanje, uzima­jući na sebe odgovornost u pogledu važnosti i uspešnog izvršavanja poduzete borbene radnje.&lt;ref name=&quot;Kleut&quot;/&gt;

=== Stvaranje slobodnih teritorija ===
{{main|Slobodne teritorije}}
Partizanske i ustaničke vojske redovno stvaraju manje ili veće slobodne teritorije, što ih navodi da pređu na kombinovani ili frontalni oblik oružane borbe, koji ih stavlja u neravnopravan položaj i neminovno dovodi do velikih gubitaka žive sile. Duga odbrana može da oslabi moral partizanskih jedinica i naroda.&lt;ref name=&quot;Kleut&quot;/&gt; Takođe smanjuje šanse da se dođe do plena u materijalu. S druge strane, sačuvanim snagama lakše je stvarati nove slobodne teritorije s manje gubitaka nego što bi pro­uzrokovala uporna frontalna odbrana postojeće.&lt;ref name=&quot;Kleut&quot;/&gt; Samo izuzetno va­žan cilj odbrane, kao što je zaštita ranjenika i većih zbegova, te stva­ranje vremena glavnini za važan manevar, može zahtevati upornu privremenu frontalnu odbranu delom snaga.&lt;ref name=&quot;Kleut&quot;/&gt;

== Očevidi o partizanskom ratovanju ==

Mnogi strani očevici zabeležili su svoje utiske o partizanskom ratovanju u okupiranoj Jugoslaviji u drugom svetskom ratu. Šef britanske vojne misije pri [[NOVJ]] [[Fitzroy MacLean]] zabeležio je sledeća zapažanja o ovom &quot;neobičnom&quot; ratu:

{{izdvojeni citat|Rat koji su [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] vodili bio je neobičan. Nije bilo ustaljenog fronta. Kako su se, uglavnom, borili pešadijskim naoružanjem, sa ograničenim zalihama municije, protiv dobro obučenog, dobro naoružanog, dobro opremljenog, dobro snabdevenog i motorizovanog neprijatelja, podržanog oklopnim jedinicama, artiljerijom i avijacijom, morali su da izbegavaju frontalnu borbu u kojoj bi neizbežno gore prošli. Da bi uspeli, bilo je nužno da očuvaju inicijativu, da ne dozvole da ona pređe u ruke protivnika. Cilj je bio da se napadne neprijatelj tamo gde je predstavljao najizdašniju metu, gde je bio najslabiji i, iznad svega, gde je to najmanje očekivao. Podjednako je bilo važno da se, kad postignu cilj, ne zadržavaju, već da odmah nestanu u okrilje brda i šuma, gde ih potera ne može doseći.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/1_3.htm Fitzroy Maclean - Rat Na Balkanu - Glava Iii - Orijentacija]&lt;/ref&gt;|[[Fitzroy MacLean]]}}

Britanski obaveštajac [[Basil Davidson]] je sumirao partizansku taktiku na sledeći način:

{{izdvojeni citat|Njihova taktika se može sažeti u nekoliko općih principa. Rani odredi živjeli su i rasli eliminisanjem policijskih postaja, otimanjem par pušaka i ovdje par tamo, postupno postajući hrabriji i uvježbaniji, rijetko se boreći u mjestu, uvijek u pokretu. Iz tih ranih iskustava izraslo je solidno opće razumijevanje uslova koji jedino mogu pružiti nadu u uspjeh: održati najviši mogući stupanj iznenađenja, napadati neprijatelja u pozadinu ili u bok, odbiti bitku pod neprijateljskim uvjetima, izbjeći odmazde god je moguće, ali nikada ne dopustiti da opasnost od njih bude izgovor za neaktivnost.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] &quot;Their tactics could be summarized in a few general principles. The early Odreds lived and grew by eliminating police posts, cap­turing a few rifles here and a few there, gradually becoming bolder and more practised, seldom standing to fight, always on the move. From these early experiences there grew up a fairly general under­standing of the only conditions that could offer hope of success: to maintain the highest possible degree of surprise, to attack the enemy in rear or in flank, to refuse battle on the enemy's terms, to avoid reprisals wherever possible but never to allow threat of them to excuse inaction.&quot;&lt;/ref&gt;|[[Basil Davidson]]}}

Postoje i zabeleške o partizanskom ratovanju sa &quot;druge strane&quot;, tj. od visokih okupacionih zapovednika. Italijanski guverner okupirane Crne Gore [[Alessandro Pirzio Biroli]] je sastavio detaljan izveštaj o partizanskim metodama borbe, u kome između ostalog piše sledeće:

{{izdvojeni citat|[[Datoteka:Alessandro Pirzio Biroli.jpg|100px|left]]Normalno, partizani napadaju noću, jer se u toku dana zadržavaju na položajima i čekaju podatke... Napad noću izvode po svim pravilima borbene veštine; nastupaju u prikupljenim formacijama a zatim, kad stignu na pogodno odstojanje za bacanje ručnih bombi, napadaju munjevito i otvaraju vatru iz automatskog naoružanja, stvarajući zaglušujuću buku. Napadaju životinjski, ispuštajući divlje krikove da bi zaplašili protivnika. Kad smatraju da je njihov napad postigao izvestan uspeh, u neprijateljske formacije odmah ubacuju svoje „trojke“ koje, zatim, stižu u našu pozadinu... Kako je poznato, neprijatelj je u napadima noću uvek imao uspeha, jer mi za to nismo unapred bili pripremljeni, čak i kad smo bili obavešteni o ovim napadima. [...]

Partizani svoje položaje brane tako da napred isturaju manje jedinice, snabdevene automatskim oružjem. Pomoću ovih jedinica uspevaju da nametnu borbu i da prisile naše rezerve da se angažuju pre vremena, tako da, kad stignemo do njihovog glavnog položaja, više ne raspolažemo rezervama. U ovom momentu oni kreću u protivnapad i imaju verovatnoću za uspeh.&lt;ref name=&quot;Beleška Guvernatora&quot;&gt;[https://www.znaci.org/zb/4_13_3.pdf#page=468 ZABELEŠKA ITALIJANSKOG GUVERNATORATA CRNE GORE IZ PRVE POLOVINE 1943. O ORGANIZACIJI I NAČINU VOĐENJA BORBE JEDINICA NOV I POJ]&lt;/ref&gt;|ZABELEŠKA ITALIJANSKOG GUVERNATORATA CRNE GORE IZ PRVE POLOVINE 1943. O ORGANIZACIJI I NAČINU VOĐENJA BORBE JEDINICA NOV I POJ}}

Partizanski rat bez fronta i pozadine, bez jasne vatrene linije, ali gde je svaki pedalj zemlje poprište borbe, porazno utiče na moral okupatorskih snaga. Zapovednik [[2. oklopna armija (Njemačka)|2. oklopne armije]] [[Vermaht]]a, general [[Lothar Rendulic]] ostavio je zabelešku o tome kako je partizansko ratovanje u Jugoslaviji iscrpljivalo njegove vojnike, te su tražili premeštaj na Istočni front:

{{izdvojeni citat|Nije bilo ni jednog nemačkog vojnika kome je partizanski rat bio drag. U nedeljama nakon mog dolaska na Balkan primio sam zahteve više od 1000 vojnika svih činova u kojima oni traže premeštaj na rusko ratište, iako su tamo stalno vođene velike borbe.&lt;ref&gt;Lothar Rendulic: GEKÄMPFT, GESIEGT, GESCHLAGEN, strana 210 ({{jez-nem|Es gab keinen deutschen Soldaten, dem der Partisanenkrieg sympathisch gewesen wäre. In den Wochen nach meinem Eintreffen auf dem Balkan erhielt ich Gesuche von mehr als 1000 Soldaten aller Dienstgrade, die um Versetzung auf den russischen Kriegsschauplatz baten, obwohl dort dauernd große Kämpfe im Gange waren.}})&lt;/ref&gt;| Njemački senior-general [[Lothar Rendulić|Lotar Rendulic]]}}

Razvojem borbenih dejstava partizanski rat gubi gerilski karakter i prerasta u pravi rat. Nemački zapovednik okupiranog Balkana feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] je u jesen 1943. godine zaključio da je rat u Jugoslaviji izgubio karakter gerilskog rata:

{{izdvojeni citat|[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-056-1643-29A, Frankreich, Generäl v. Weichs.jpg|100px|left]]Borbene akcije, koje su se otuda razvile izgubile su karakter gerilskog rata. U stvarnosti, u borbama sa posadnim trupama na odlučujućim mestima pojavljuju se brojno jake, planski vođene i — bar za planinsko ratovanje — dobro naoružane i opremljene jedinice.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA PODRUČJU JUGOSLAVIJE KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE]&lt;/ref&gt;|Izveštaj feldmaršala [[Maximilian von Weichs|fon Vajhsa]] Vrhovnoj komandi Vermahta od 1. novembra 1943.}}

== Savremena tumačenja ==

{{izdvojeni citat|Teško je govoriti o opadanju značaja partizanskog rata, nego može biti samo — obrnuto. To nam najbolje pokazuje borba koju danas vode protiv imperijalista kolonijalni i polukolonijalni narodi. Na zapadu su napisane čitave knjige o tako zvanom „malom ratu”, očevidno zato što su zapadne imperijalističke države zainteresovane da ga poznaju, kao ugnjetači naroda koje podjarmljuju.&lt;ref name=&quot;Popović&quot;/&gt;|[[Koča Popović]]}}

== Literatura ==

* {{sh}} [https://www.znaci.org/00003/591.htm Petar Kleut: PARTIZANSKA TAKTIKA]
* {{sh}} [https://www.znaci.org/00003/591.htm Rudolf Primorac: OPERATIVNO-TAKTIČKA ISKUSTVA IZ PRVE POLOVINE NARODNOOSLOBODILAČKOG RATA]
* {{en}} [https://www.znaci.org/00001/3.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE]
* {{ru}} [[Che Guevara]]. [http://militera.lib.ru/science/guevara/index.html Партизанская война]
* {{ru}} Давыдов Д. В. Военные записки. Глава «[http://militera.lib.ru/memo/russian/davydov_dv/08.html О партизанской войне]» – М.: Воениздат, 1982
* {{ru}} ''[http://zaimka.ru/wp-content/uploads/2014/01/zaimka-ru_larkov-shishkin-partisans.pdf Ларьков Н.С., Шишкин В.И.]''[http://zaimka.ru/wp-content/uploads/2014/01/zaimka-ru_larkov-shishkin-partisans.pdf  Партизанское движение в Сибири во время гражданской войны // Власть и общество в Сибири в XX веке. Выпуск 4. Сборник научных статей / Научный редактор В.И. Шишкин. Новосибирск: Параллель, 2013. С. 76–114.]
* {{en}} {{cite book|last1=Zhang|first1=Chunhou|last2=Vaughan|first2=C. Edwin|title=Mao Zedong as Poet and Revolutionary Leader: Social and Historical Perspectives|url=https://books.google.com/books?id=EWtBMQgUGmEC|year=2002|publisher=Lexington Books|isbn=978-0-7391-0406-4}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Asimetrično ratovanje]]
* [[Protugerilska borba]]
* [[Sukob niskog intenziteta]]
* [[Pokret otpora]]
* [[Partizani]]
* [[Četnici]]
* [[Komiti]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Guerrilla warfare}}
* {{en}} [http://www.britannica.com/eb/article-9110197/guerrilla-warfare Encyclopaedia Britannica, Guerrilla warfare]
* {{en}} [http://www.marxists.org/reference/archive/mao/works/1937/guerrilla-warfare/ Mao Tse Tung, On Guerrilla warfare]
* {{en}} [https://www.marxists.org/reference/archive/mao/works/red-book/ch08.htm Mao Tse Tung, Quotes on People's War]
* {{sh}} [http://edicijajugoslavija.org/general-pukovnik-koca-popovic.html General-pukovnik Koča Popović, Za pravilnu ocenu oslobodilačkog rata naroda Jugoslavije]

[[Kategorija:Gerila| ]]
[[Kategorija:Rat]]
[[Kategorija:Vojna strategija]]</text>
      <sha1>rvqi7pgi3jssfgb9d7rfzy4aeic7ax7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antikomunizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98305</id>
    <revision>
      <id>42655929</id>
      <parentid>42337335</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:14:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>178920</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Fašizam|Fašizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42655929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6282" sha1="lb0etv125uv4qkj98tckvh84it0p68q" xml:space="preserve">[[Datoteka:Anticommunist Logo.png|thumb|desno|Prekrižen srp i čekić, jedan od antikomunističkih simbola]]
'''Antikomunizam''' je zajednički naziv za ideologije, grupe, organizacije ili pojedince koje karakterizira suprotstavljanje [[komunizam|komunizmu]], bilo kao ideologiji ili političkoj praksi.

Za antikomunizam je karakteristično da njegovi predstavnici obično dolaze sa [[desnica|desne]] strane političkog spektra. Historijski, ekstremni antikomunizam bio je [[Fašizam|profašistički]] orijentisan.&lt;ref name=&quot;Milosavljević&quot;&gt;[http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ogledi14.pdf Olivera Milosavljević, Savremenici fašizma: Percepcija fašizma u beogradskoj javnosti, 1933-1941]&lt;/ref&gt;

Ipak, antikomunizam može uključivati širok raspon političkih ideologija, od radikalnih [[fašizam|fašista]], preko relativno umjerenih zagovornika [[konzervativizam|konzervativnih]] i [[liberalizam|liberalnih]] ideja, pa sve do sljedbenika [[socijaldemokracija|socijaldemokracije]]. S obzirom da komunizam ima neprijateljski stav prema religiji, većina [[vjerski fundamentalizam|vjerskih fundamentalista]] su antikomunisti; zbog komunističkog inzistiranja na republikanstvu antikomunizam također predstavlja karakteristiku [[monarhizam|monarhista]]; ovisno o okolnostima, antikomunisti mogu biti i [[nacionalizam|nacionalisti]]. Antikomunizam može dolaziti i sa [[ljevica|lijeve]] strane političkog spektra, za što kao primjer mogu poslužiti [[socijaldemokrati]] ili [[anarhizam|anarhisti]].

== Izraz ==

Iako sam izraz komunizam ima relativno dugu historiju, antikomunizam se prvestveno odnosi na protivljenje [[marksizam-lenjinizam|marksizmu-lenjinizmu]], odnosno na oblike komunizma koji od njega vode porijeklo. Počeo se koristiti od 1918. kada je tadašnja [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruska socijaldemokratska radnička partija (boljševika)]] promijenila ime u [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruska komunistička partija]].

== Historija ==

Antikomunizam je nakon stvaranja prve komunističke države - [[SSSR]]-a - predstavljao jedan od temelja kako vanjske, tako i unutrašnje politike mnogih država, a što se često odražavalo kako kroz oružane sukobe, odnosno unutrašnju represiju koja je kao cilj ili opravdanje imala suzbijanje komunizma.

[[Datoteka:Propaganda antikomunizam.jpg|thumb|desno|250px|Nacistički propagandni prikaz sveta nereda i razvrata ako bi pobedio komunizam.]]

Neposredno nakon pobede komunizma u Rusiji, u Evropi se 1920-ih godina pojavio fašistički pokret kao militantna reakcija na uspon komunizma. 1930-ih godina nakon dolaska [[Hitler]]a na vlast u Nemačkoj, formiran je [[Antikominterna pakt]], koji su poglavito činile [[sile Osovine]], uperen protiv [[SSSR]]-a.

Antikomunizam je svoj vrhunac dosegao u [[hladni rat|hladnom ratu]], kada je predstavljao neslužbenu ideologiju [[zapadni svijet|zapadnog svijeta]], odnosno u shvaćanju da se komunizam mora zaustaviti i poraziti čak i po cijenu [[nuklearni rat|nuklearne]] [[treći svjetski rat|apokalipse]].

Završetkom hladnog rata, odnosno propašću najjače komunističke države i transformacijom vodećih [[komunistička partija|komunističkih partija]] u Evropi u [[reformirani komunisti|&quot;reformirane&quot;]], odnosno socijaldemokatske stranke, antikomunizam je uglavnom izgubio na svojoj relevantnosti; izuzetak predstavljaju [[SAD]] kao i pojedine države [[Azija|Azije]] ili [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] koje se graniče sa preostalim komunističkim državama.

== Antikomunizam u bivšoj Jugoslaviji ==

{{izdvojeni citat|Antikomunizam živi od neoprostivih neuspeha ne samo sovjetskog realsocijalizma, nego i od našeg socijalizma sa ljudskim licem koji, iako nesavršen, nikada nije bio nalik sovjetskom uzoru. Nije bio demokratski, bio je autoritaran, ali nije bio ni tamnica naroda, pa čak ni tamnica građana. Nije čudo što se i danas nemali broj ljudi seća tog vremena bez mržnje.&lt;ref name=&quot;novossti&quot;&gt;[http://www.novossti.com/2013/06/mirko-tepavac-i-ovoj-kontrarevoluciji-stosta-ce-se-osvetiti/ Mirko Tepavac: I ovoj kontrarevoluciji štošta će se osvetiti]&lt;/ref&gt;|[[Mirko Tepavac]]}}

U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] 1930-ih godina antikomunizam kod demokrata i liberala stvorio i ambivalentan odnos prema učešću komunizma u antifašističkom frontu, što će se kasnije reflektovati na otpor i prema komunističkom vođstvu [[NOB|antifašističke borbe u Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;Milosavljević&quot;/&gt; Iako orijentisana protiv fašizma, građansko-liberalna pozicija je sa dosta uzdržanosti posmatrala približavanje komunizma demokratiji.&lt;ref name=&quot;Milosavljević&quot;/&gt; I u slučaju jugoslovenske javnosti 1930-ih se potvrđivalo tada opšte mesto evropskih podela. Ekstremni antikomunizam bio je profašistički orijentisan.&lt;ref name=&quot;Milosavljević&quot;/&gt;

{{proširiti}}

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Antisovjetizam]]
* [[Crvena opasnost]]
* [[Lustracija]]
* [[Dekomunizacija]]
* [[Antifašizam]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Anti-communism}}
* [http://communistcrimes.org/ Foundation for the Investigation of Communist Crimes]
* [http://www.globalmuseumoncommunism.org/ Global Museum on Communism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101213221048/http://www.globalmuseumoncommunism.org/ |date=2010-12-13 }}
* [http://www.victimsofcommunism.org/ The Victims of Communism Memorial Foundation]
* [http://www.gmu.edu/departments/economics/bcaplan/museum/musframe.htm Museum of Communism]
* [http://izput.narod.ru/rvpimokEN.html Russians In Support of the Idea of International Condemnation of Communism], an open Letter from Leaders of Russian Anti-communist Organizations to the Parliamentary Assembly of the Council of Europe
* [http://www.zmag.org/content/showarticle.cfm?SectionID=17&amp;ItemID=13261 Zmag.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070807063408/http://www.zmag.org/content/showarticle.cfm?SectionID=17&amp;ItemID=13261 |date=2007-08-07 }}, Hirata Tetsuo and John W. Dower, &quot;Japan's Red Purge: Lessons from a Saga of Suppression of Free Speech and Thought&quot;

{{Komunizam}}

{{DEFAULTSORT:Antikomunizam}}
[[Kategorija:Antikomunizam| ]]
[[Kategorija:Komunizam]]
[[Kategorija:Politički pokreti]]
[[Kategorija:Ideologije]]
[[Kategorija:Fašizam]]</text>
      <sha1>lb0etv125uv4qkj98tckvh84it0p68q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacistički pozdrav</title>
    <ns>0</ns>
    <id>111703</id>
    <revision>
      <id>42655932</id>
      <parentid>42585573</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:14:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>178920</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Fašizam|Fašizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42655932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2470" sha1="lm0me30lfzq8085h8uw3367owbz1on4" xml:space="preserve">{{about|pozdravu koji je službeno korišten u nacističkoj Njemačkoj|slične pozdrave vezane uz fašizam|rimski pozdrav}}

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-808-1236-08, Berlin, Reichstagssitzung, Goebbels, Ribbentrop.jpg|thumb|300px|Hitlerov pozdrav tijekom zasjedanja ''[[Reichstag]]a''. Na slici: [[Joseph Goebbels]], [[Joachim von Ribbentrop]] i [[Walther Funk]].]]

'''Hitlerov pozdrav''' ({{lang-de|Hitlergruß}}), [[kolokvijalizam|kolokvijalno]] poznat kao '''nacistički pozdrav''', rjeđe '''njemački pozdrav''' ({{lang-de|Deutscher Gruß}}) jest [[pozdrav]]na [[gesta]] koju su koristili članovi njemačke [[NSDAP|Nacističke stranke]] kako bi iskazali odanost svome vođi [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]].

== Nastanak ==
Hitlerov pozdrav nastao je po uzoru na [[rimski pozdrav]], koji je u [[Italija|Italiji]] [[1920-e|1920-ih]] godina uveo [[Benito Mussolini]] kao simbol [[fašizam|fašističkog]] pokreta. 

Od Hitlerovog dolaska na vlast pozdrav je poslao obavezan za državljane [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], s izuzetkom pripadnika [[oružane snage|oružanih snaga]] koji su zadržali tradicionalno vojničko [[salutiranje]], ali je i taj izuzetak ukinut 1944. nakon [[Atentat na Hitlera 20. jula 1944|atentata na Hitlera]].

== Način izvođenja ==
Hitlerov pozdrav je postao utjelovljenje Hitlerovog masovnog [[Kult ličnosti|kulta ličnosti]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Pozdrav se sastoji od desne [[ruka|ruke]] podignute od [[prsa]] pod [[kut]]om od 45° popraćeno uzvikivanjem '''Heil Hitler!''' (Živio Hitler!).

Ako stoji ispred nadređenog, podređeni bi, uz dizanje ruke i vikanje, mogao i lupnuti [[peta|petom]] o petu kao znak poštovanja. Na sastancima i [[smotra]]ma, kada bi između vojnika prolazio nadređeni, svi bi na taj način držali ruke u zraku i [[ritam|ritmički]] izgovarali '''Sieg Heil''' (Živjela pobjeda).

== Posljedice ==
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Hitlerov pozdrav zabranjen je u [[Austrija|Austriji]] i Njemačkoj. U Njemačkoj se njegovo korištenje u [[javnost]]i, osim u specifičnim slučajevima vezanim &quot;uz umjetničko izražavanje&quot;, kažnjava [[zatvor]]skom kaznom do tri godine. 

== Povezano ==
* [[Rimski pozdrav]]
* [[Bellamyjev pozdrav]]
* [[Podignuta pesnica]]
* [[Za dom spremni]]

{{Commonscat|Hitler salutes}}

[[Kategorija:Pozdravi]]
[[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Nacizam]]
[[Kategorija:Ručne geste]]
[[Kategorija:Fašizam]]</text>
      <sha1>lm0me30lfzq8085h8uw3367owbz1on4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>114847</id>
    <revision>
      <id>42655952</id>
      <parentid>42655308</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T14:57:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Životinje */</comment>
      <origin>42655952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20577" sha1="ofcx6o4ya96jkgztd5875zwvboyz2oq" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>ofcx6o4ya96jkgztd5875zwvboyz2oq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656060</id>
      <parentid>42655952</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T09:55:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Životinje */</comment>
      <origin>42656060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20596" sha1="nm8ygsmbtj386gjrevtx32jj6d5wrp2" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>nm8ygsmbtj386gjrevtx32jj6d5wrp2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gerd Müller</title>
    <ns>0</ns>
    <id>115175</id>
    <revision>
      <id>42655955</id>
      <parentid>42583003</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:03:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19817" sha1="3upomcomyf8grnzcw6t6hwna7wrq96k" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Gerd Müller
| slika                     = Muller 1974.jpg
| opis_slike                = Gerd Müller 1974. godine
| punoime                   = Gerhard Müller
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[3. studenog]] [[1945.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|NJE}} [[Nördlingen]]
| rodnadržava               = [[Njemačka]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flagicon image|Merchant flag of Germany (1946–1949).svg}} [[Saveznička okupacija Njemačke|Saveznička Njemačka]])}}
| datumsmrti                = [[15. kolovoza]] [[2021.]]
| gradsmrti                 = {{flagicon|NJE}} [[München]]
| državasmrti               = [[Njemačka]]
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = Njemačka
| visina                    = 1.76 m

| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              = 
| brojnadresu               = 

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 1963 – 1964
| klubovi1                   = {{flagicon|ZNJE}} [[TSV 1861 Nördlingen|1861 Nördlingen]]
| nastupi(golovi)1           = 31 (51)
| godine2                    = 1964 – 1979 
| klubovi2                   = {{flagicon|ZNJE}} [[Bayern München]]
| nastupi(golovi)2           = {{nowrap|453 (398)}}
| godine3                    = {{nowrap|1979 – 1981}}
| klubovi3                   = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Fort Lauderdale Strikers (1977–1983)|Fort Lauderdale Strikers]]}}
| nastupi(golovi)3           = 71 (38)
| godine4                    = 1981 – 1982
| klubovi4                   = {{flagicon|SAD}} [[Smith Brothers Lounge]]
| nastupi(golovi)4           = 42 (33)
| godine5                    = 1982 – 1984
| klubovi5                   = {{flagicon|SAD}} [[German-American Soccer Club|German-American SC]]
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             = 
| nacionalnegodine1          = 1966 – 1974
| nacionalneekipe1           = {{flagicon|ZNJE}} [[Nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 62 (68)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 15.8.2021
| zadnjiuređajrep            = 15.8.2021
}}
'''Gerd Miler''' ({{jez-nem|Gerd Müller}}, [[3. 11.|3. novembar]] [[1945]], [[Nerdlingen]], [[Zapadna Nemačka]] - [[15. august]] [[2021]], [[Minhen]], [[Nemačka]]) bio je [[Nemačka|nemački]] fudbaler. Prema službenoj statistici, jedan je od igrača s najvećim brojem postignutih golova u historiji fudbala.&lt;ref name=&quot;iffhs-goals&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= https://iffhs.com/posts/3879 |title= ALL TIME GOAL SCORERS RANKING |last=  |first=  |date=  |website=  |publisher= International Federation of Football |accessdate= 8. 8. 2025 |quote=  |archive-date= 2024-09-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240921175727/https://iffhs.com/posts/3879 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Miler je ponikao u ekipi [[FK Nerdlingen|Nerdlingena]] a u [[FC Bayern München|Bajern Minhen]] prelazi [[1964]]. godine. Bajern se tada takmičio u Regionalnoj ligi Jug, što je tada bio drugi rang takmičenja. U njemu su već igrali [[Franz Beckenbauer|Franc Bekenbauer]] i [[Sep Majer]], sa kojima je obeležio naredne godine nemačkog fudbala. U toj sezoni je klub zauzeo prvo mesto i plasirao se u [[Bundesliga|Bundesligu]]. Sa Bajernom je Miler bio po četiri puta šampion Nemačke i pobednik Kupa. Tri puta su osvojili [[UEFA Liga prvaka|Kup šampiona]] a po jednom [[Interkontinentalni kup (fudbal)|Interkontinentalni kup]] i [[Kup pobednika kupova u fudbalu|Kup pobednika kupova]]. Sedam puta je bio najbolji strelac [[Bundesliga|Bundeslige]] i dva puta najbolji strelac Evrope. Postigao je ukupno 365 golova u 427 [[Bundesliga]]ških mečeva, što je za skoro 100 golova više od drugog strelca Bundeslige, [[Klaus Fišer|Klausa Fišera]]. Još uvek drži rekord po broju postignutih golova u Nemačkom prvenstvu. U sezoni 1971/72. upisao se u strelce 40 puta. Odigrao je 62 utakmice u Kupu Nemačke i bio strelac 68 golova. Njegovih 66 pogodaka u 74 nastupa u Evro kupovima još uvek predstavljaju rekord.

Nakon odlaska iz Nemačke odlazi u [[Sjedinjene Američke Države]] gde tri sezone nastupa za ekipu [[FK Fort Lauderdejl strajkers|Fort Lauderdejl strajkersa]]. U njihovom dresu je 38 puta bio strelac i sa njima je jednom stigao do finala plej ofa ali su u njemu bili poraženi.

Po završetku igračke karijere odao se piću. Uz pomoć svojih bivših saigrača iz Bajerna uspešno se lečio od [[alkoholizam|alkoholizma]]. Nakon završene rehabilitacije počeo je da radi kao trener rezervnog tima Bajerna. Na toj funkciji se nalazi i danas.

== Reprezentacija ==
* Za [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|seniorsku reprezentaciju Zapadne Nemačke]] je odigrao 62 utakmica i postigao 68 golova, (1966-1974).

Za [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|reprezentaciju Zapadne Nemačke]] je debitovao [[12. 10.|12. oktobra]] [[1966]]. godine, na utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Turske|Turske]] u [[Ankara|Ankari]]. Svoj sjajni golgeterski učinak u reprezentaciji je počeo [[8. 4.|8. aprila]] [[1967]]. godine, na utakmici kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1968. protiv [[Fudbalska reprezentacija Albanije|reprezentacije Albanije]] u [[Dortmund]]u. Nemačka je tada slavila sa 6-0, a Miler je bio četvorostruki strelac. Na svetskim prvenstvima je postigao ukupno 14 golova. Deset puta se upisao u strelce na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1970.|Svetskom prvenstvu 1970.]] a još četiri gola je postigao na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1974.|Svetskom prvenstvu 1974.]] Ukupno najbolji strelac svetskih prvenstava je bio sve do [[27. 6.|27. juna]] [[2006]]. kada je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|Svetskom prvenstvu u Namačkoj]] [[brazil]]ski [[napadač (fudbal)|napadač]] [[Ronaldo]], u utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Gane|Gane]] postigao svoj ukupno 15 gol, ali na četiri Svetska prvenstva. Miler je bio član reprezentacije koja je osvojila [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1972.|Evropsko prvenstvo 1972.]] godine, i bio je najbolji strelac tog prvenstva sa četiri pogotka, od kojih je dva postigao u finalu protiv [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]]. Posledenju utakmicu u dresu sa državnim grbom odigrao je [[7. 7.|7. jula]] [[1974]]. godine u [[Minhen]]u, u finalu [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1974.|Svetskog prvenstva 1974.]] Nemačka je tada savladala [[Fudbalska reprezentacija Holandije|Holandiju]] sa 2-1, a Miler je bio strelac pobedonosnog gola.

=== Golovi za reprezentaciju ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot; align=center 
! # !! Datum !! Mesto !! Protivnik !! Gol !! Rezultat !! Takmičenje
|-
| 1. || [[8. 4.|8. april]] [[1967]]. || [[Dortmund]], [[Nemačka]] || {{flag|Albanija}} || 1-0 || 6-0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 1968.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1968.]]
|-
| 2. || 8. april 1967. || Dortmund, Nemačka || {{flag|Albanija}} || 2-0 || 6-0 || Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1968.
|-
| 3. || 8. april 1967. || Dortmund, Nemačka || {{flag|Albanija}} || 3-0 || 6-0 || Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1968.
|-
| 4. || 8. april 1967. || Dortmund, Nemačka || {{flag|Albanija}} || 6-0 || 6-0 || Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1968.
|-
| 5. || [[27. 9.|27. septembar]] [[1967]]. || [[Berlin]], [[Nemačka]] || {{flag|Francuska}} || 4-0 || 5-1 || [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]]
|-
| 6. || [[7. 10.|7. oktobar]] [[1967]]. || [[Hamburg]], [[Nemačka]] || {{flag|Jugoslavija}} || 2-1 || 3-1 || Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1968.
|-
| 7. || [[13. 10.|13. oktobar]] [[1968]]. || [[Beč]], [[Austrija]] || {{flag|Austrija}} || 1-0 || 2-0 || [[Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo u fudbalu 1970.|Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 1970.]]
|-
| 8. || [[23. 11.|23. novembar]] [[1968]]. || [[Nikozija]], [[Cipar]] || {{flag|Cipar}} || 1-0 || 1-0 || Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 9. || [[26. 3.|26. mart]] [[1969]]. || [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], [[Nemačka]] || {{flag|Vels}} || 1-1 || 1-1 || Prijateljska
|-
| 10. || [[16. 4.|16. april]] [[1969]]. || [[Glasgow|Glazgov]], [[Škotska]] || {{flag|Škotska}} || 1-0 || 1-1 || Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 11. || [[10. 5.|10. maj]] [[1969]]. || [[Nürnberg|Nirnberg]], [[Nemačka]] || {{flag|Austrija}} || 1-0 || 1-0 || Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 12. || [[21. 5.|21. maj]] [[1969]]. || [[Esen]], [[Nemačka]] || {{flag|Cipar}} || 1-0 || 12-0 || Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 13. || 21. maj 1969. || Esen, Nemačka || {{flag|Cipar}} || 7-0 || 12-0 || Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 14. || 21. maj 1969. || Esen, Nemačka || {{flag|Cipar}} || 9-0 || 12-0 || Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 15. || 21. maj 1969. || Esen, Nemačka || {{flag|Cipar}} || 12-0 || 12-0 || Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 16. || [[21. 9.|21. septembar]] [[1969]]. || [[Beč]], [[Austrija]] || {{flag|Austrija}} || 1-1 || 1-1 || Prijateljska
|-
| 17. || [[22. 10.|22. oktobar]] [[1969]]. || [[Hamburg]], [[Nemačka]] || {{flag|Škotska}} || 2-1 || 3-2 || Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 18. || [[3. 6.|3. jun]] [[1970]]. || [[Leon]], [[Meksiko]] || {{flag|Maroko}} || 2-1 || 2-1 || [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1970.|Svetsko prvenstvo 1970.]]
|-
| 19. || [[7. 6.|7. jun]] [[1970]]. || [[Leon]], [[Meksiko]] || {{flag|Bugarska}} || 2-1 || 5-2 || Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 20. || 7. jun 1970. || Leon, Meksiko || {{flag|Bugarska}} || 3-1 || 5-2 || Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 21. || 7. jun 1970. || Leon, Meksiko || {{flag|Bugarska}} || 5-1 || 5-2 || Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 22. || [[10. 6.|10. jun]] [[1970]]. || [[Leon]], [[Meksiko]] || {{flag|Peru}} || 1-0 || 3-1 || Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 23. || 10. jun 1970. || Leon, Meksiko || {{flag|Peru}} || 2-0 || 3-1 || Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 24. || 10. jun 1970. || Leon, Meksiko || {{flag|Peru}} || 3-0 || 3-1 || Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 25. || [[14. 6.|14. jun]] [[1970]]. || [[Leon]], [[Meksiko]] || {{flag|Engleska}} || 3-2 || 3-2 (pp) || Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 26. || [[17. 6.|17. jun]] [[1970]]. || [[Ciudad de Mexico|Meksiko siti]], [[Meksiko]] || {{flag|Italija}} || 2-1 || 3-4 (pp) || Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 27. || 17. jun 1970. || Meksiko siti, Meksiko || {{flag|Italija}} || 3-3 || 3-4 (pp) || Svetsko prvenstvo 1970.
|-
| 28. || [[9. 9.|9. septembar]] [[1970]]. || [[Nürnberg|Nirnberg]], [[Nemačka]] || {{flag|Mađarska}} || 2-0 || 3-1 || Prijateljska
|-
| 29. || 9. septembar 1970. || Nirnberg, Nemačka || {{flag|Mađarska}} || 3-1 || 3-1 || Prijateljska
|-
| 30. || [[17. 10.|17. oktobar]] [[1970]]. || [[Köln|Keln]], [[Nemačka]] || {{flag|Turska}} || 1-1 || 1-1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u fudbalu 1972.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1972.]]
|-
| 31. || [[17. 2.|17. februar]] [[1971]]. || [[Tirana]], [[Albanija]] || {{flag|Albanija}} || 1-0 || 1-0 || Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1972.
|-
| 32. || [[25. 4.|25. april]] [[1971]]. || [[Istanbul]], [[Turska]] || {{flag|Turska}} || 1-0 || 3-0 || Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1972.
|-
| 33. || 25. april 1971. || Istanbul, Turska || {{flag|Turska}} || 2-0 || 3-0 || Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1972.
|-
| 34. || [[22. 6.|22. jun]] [[1971]]. || [[Oslo]], [[Norveška]] || {{flag|Norveška}} || 2-0 || 7-1 || Prijateljska
|-
| 35. || 22. jun 1971. || Oslo, Norveška || {{flag|Norveška}} || 4-0 || 7-1 || Prijateljska
|-
| 36. || 22. jun 1971. || Oslo, Norveška || {{flag|Norveška}} || 5-0 || 7-1 || Prijateljska
|-
| 37. || [[30. 6.|30. jun]] [[1971]]. || [[Kopenhagen]], [[Danska]] || {{flag|Danska}} || 1-1 || 3-1 || Prijateljska
|-
| 38. || [[8. 9.|8. septembar]] [[1971]]. || [[Hannover|Hanover]], [[Nemačka]] || {{flag|Meksiko}} || 2-0 || 5-0 || Prijateljska
|-
| 39. || 8. septembar 1971. || Hanover, Nemačka || {{flag|Meksiko}} || 3-0 || 5-0 || Prijateljska
|-
| 40. || 8. septembar 1971. || Hanover, Nemačka || {{flag|Meksiko}} || 5-0 || 5-0 || Prijateljska 
|-
| 41. || [[10. 10.|10. oktobar]] [[1971]]. || [[Varšava]], [[Poljska]] || {{flag|Poljska}} || 1-1 || 3-1 || Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1972.
|-
| 42. || 10. oktobar 1971. || Varšava, Poljska || {{flag|Poljska}} || 2-1 || 3-1 || Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1972.
|-
| 43. || [[29. 4.|29. april]] [[1972]]. || [[London]], [[Engleska]] || {{flag|Engleska}} || 3-1 || 3-1 || Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1972.
|-
| 44. || [[26. 5.|26. maj]] [[1972]]. || [[Minhen]], [[Nemačka]] || {{flag|Sovjetski Savez}} || 1-0 || 4-1 || Prijateljska
|-
| 45. || 26. maj 1972. || Minhen, Nemačka || {{flag|Sovjetski Savez}} || 2-0 || 4-1 || Prijateljska
|-
| 46. || 26. maj 1972. || Minhen, Nemačka || {{flag|Sovjetski Savez}} || 3-0 || 4-1 || Prijateljska
|-
| 47. || 26. maj 1972. || Minhen, Nemačka || {{flag|Sovjetski Savez}} || 4-0 || 4-1 || Prijateljska
|-
| 48. || [[14. 6.|14. jun]] [[1972]]. || [[Antwerpen|Antverpen]], [[Belgija]] || {{flag|Belgija}} || 1-0 || 2-1 || [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1972.|Evropsko prvenstvo 1972.]]
|-
| 49. || 14. jun 1972. || Antverpen, Belgija || {{flag|Belgija}} || 2-0 || 2-1 || Evropsko prvenstvo 1972.
|-
| 50. || [[18. 6.|18. jun]] [[1972]]. || [[Bruxelles|Brisel]], [[Belgija]] || {{flag|Sovjetski Savez}} || 1-0 || 3-0 || Evropsko prvenstvo 1972.
|-
| 51. || 18. jun 1972. || Brisel, Belgija || {{flag|Sovjetski Savez}} || 3-0 || 3-0 || Evropsko prvenstvo 1972.
|-
| 52. || [[15. 11.|15. novembar]] [[1972]]. || [[Düsseldorf|Diseldorf]], [[Nemačka]] || {{flag|Švajcarska}} || 1-0 || 5-1 || Prijateljska
|-
| 53. || 15. novembar 1972. || Diseldorf, Nemačka || {{flag|Švajcarska}} || 2-0 || 5-1 || Prijateljska
|-
| 54. || 15. novembar 1972. || Diseldorf, Nemačka || {{flag|Švajcarska}} || 3-0 || 5-1 || Prijateljska
|-
| 55. || 15. novembar 1972. || Diseldorf, Nemačka || {{flag|Švajcarska}} || 5-0 || 5-1 || Prijateljska
|-
| 56. || [[28. 3.|28. mart]] [[1973]]. || [[Düsseldorf|Diseldorf]], [[Nemačka]] || {{flag|Čehoslovačka}} || 1-0 || 3-0 || Prijateljska
|-
| 57. || 28. mart 1973. || Diseldorf, Nemačka || {{flag|Čehoslovačka}} || 2-0 || 3-0 || Prijateljska
|-
| 58. || [[5. 9.|5. septembar]] [[1973]]. || [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]] || {{flag|Sovjetski Savez}} || 1-0 || 1-0 || Prijateljska
|-
| 59. || [[10. 10.|10. oktobar]] [[1973]]. || [[Hannover|Hanover]], [[Nemačka]] || {{flag|Austrija}} || 1-0 || 4-0 || Prijateljska
|-
| 60. || 10. oktobar 1973. || Hanover, Nemačka || {{flag|Austrija}} || 3-0 || 4-0 || Prijateljska
|-
| 61. || [[13. 10.|13. oktobar]] [[1973]]. || [[Gelzenkirhen]], [[Nemačka]] || {{flag|Francuska}} || 1-0 || 2-1 || Prijateljska
|-
| 62. || 13. oktobar 1973. || Gelzenkirhen, Nemačka || {{flag|Francuska}} || 2-0 || 2-1 || Prijateljska
|-
| 63. || [[17. 4.|17. april]] [[1974]]. || [[Dortmund]], [[Nemačka]] || {{flag|Mađarska}} || 4-0 || 5-0 || Prijateljska
|-
| 64. || 17. april 1974. || Dortmund, Nemačka || {{flag|Mađarska}} || 5-0 || 5-0 || Prijateljska
|-
| 65. || [[18. 6.|18. jun]] [[1974]]. || [[Hamburg]], [[Nemačka]] || {{flag|Australija}} || 3-0 || 3-0 || [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1974.|Svetsko prvenstvo 1974.]]
|-
| 66. || [[26. 6.|26. jun]] [[1974]]. || [[Düsseldorf|Diseldorf]], [[Nemačka]] || {{flag|Jugoslavija}} || 2-0 || 2-0 || Svetsko prvenstvo 1974.
|-
| 67. || [[3. 7.|3. jul]] [[1974]]. || [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]], [[Nemačka]] || {{flag|Poljska}} || 1-0 || 1-0 || Svetsko prvenstvo 1974.
|-
| 68. || [[7. 7.|7. jul]] [[1974]]. || [[Minhen]], [[Nemačka]] || {{flag|Holandija}} || 2-1 || 2-1 || Svetsko prvenstvo 1974.
|}

== Trofeji ==
==== Bajern Minhen ====
* '''[[Bundesliga]] 4'''
** 1969, 1972, 1972, 1974
* '''[[Kup Nemačke u fudbalu|Kup]] 4'''
** 1966, 1967, 1969, 1971
* '''[[UEFA Liga prvaka|Kup šampiona]] 3'''
** 1974, 1975, 1976
* '''[[Interkontinentalni kup (fudbal)|Interkontinentalni kup]] 1'''
** 1976
* '''[[Kup pobednika kupova u fudbalu|Kup pobednika kupova]] 1'''
** 1967

==== Reprezentacija ====
* '''[[UEFA Euro|Evropsko prvenstvo]] 1'''
** [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1972.|1972]]
* '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svetsko prvenstvo]] 1'''
** [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1974.|1974]]

==== Pojedinačni ====
* '''Najbolji strelac Bundeslige: 7'''
** 1967, 1969, 1970, 1972, 1973, 1974, 1978
* '''Najbolji strelac Evrope: 2'''
** 1970, 1972 
* '''Najbolji strelac Svetskog prvenstva: 1'''
** 1970
* '''Najbolji strelac Evropskog prvenstva 1'''
** 1972
* '''Najbolji strelac Kupa šampiona 4'''
** 1973, 1974, 1975, 1977
* '''Nemački fudbaler godine 2'''
** 1967, 1969
* '''Evropski fudbaler godine 1'''
** 1970

{{niz
|pre=[[Đani Rivera]]
|spisak=[[Zlatna lopta France Footballa]]&lt;br /&gt;[[Zlatna lopta 1970.|1970.]] 
|posle=[[Johan Cruijff|Johan Krojf]]
}}

{{Sastav Zapadna Njemačka 1970 SP}}
{{Sastav Zapadna Njemačka 1974 SP}}
{{FIFA 100}}
{{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa‎}}
{{Europska Zlatna kopačka}}
{{Najbolji strijelci Svjetskih nogometnih prvenstava}}
{{Najbolji strijelci Europskih nogometnih prvenstava}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Authority control}}
{{Commonscat|Gerd Müller}}
{{Lifetime|1945|2021|Muller, Gerd}}


[[Kategorija:Njemački fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte]]</text>
      <sha1>3upomcomyf8grnzcw6t6hwna7wrq96k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Karlov univerzitet u Pragu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>127701</id>
    <revision>
      <id>42656066</id>
      <parentid>42452903</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T10:57:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42656066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23029" sha1="3uwrdib5sxvtkwqt3bybka4gjmu5qa6" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
| naziv           = Karlov univerzitet u Pragu
| izvorni_naziv   = Univerzita Karlova v Praze
| drugi_naziv     = 
| latinski        = Universitas Carolina Pragensis
| logo            = Karlov univerzitet u Pragu.jpg
| logo_širina     = 
| logo_opis       = 
| slika           = Rektorat Univerzity Karlovy a areal historickeho Karolina v Praze (UK0007).jpg
| slika_širina    = 
| slika_opis      = Karolinum
| moto            = 
| moto_sh         = 
| osnivač         = 
| osnivanje       = [[1347]]. ili [[1348]].
| zatvaranje      = 
| bivši_naziv     = 
| reg_baštine     = 
| vrsta           = javni univerzitet
| krovna_instit   = 
| religija        = 
| akad_pripadnost = 
| fakulteti       = 
| visoke_škole    = 
| jezik           = 
| slobodna_oznaka = 
| slobodan_opis   = 
| izdatak         = 
| budžet          = 
| rukovodilac     = 
| Upravnik        = 
| predsedatelj    = 
| kancelar        = 
| vicekancelar    = 
| predsednik      = 
| potpredsednik   = 
| rektor          = Milena Králíčková
| prorektor       = Tomáš Skopal
| dekan           = 
| prodekan        = 
| direktor        = 
| vođa_titula     = 
| vođa            = 
| akad_osoblje    = 4,057&lt;ref name=&quot;uken109&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.cuni.cz/UKEN-109.html|title=Facts and figures（sourced from ''Annual Report 2016'' and ''Annual Financial Report 2016'')|access-date=2018-04-07|publisher=Charles University}}&lt;/ref&gt;
| admin_osoblje   = 4,026&lt;ref name=&quot;uken109&quot;/&gt;
| studenti        = 51,438&lt;ref name=&quot;uken109&quot;/&gt;
| dodiplomci      = 32,520&lt;ref name=&quot;uken109&quot;/&gt;
| diplomci        = 9,288&lt;ref name=&quot;uken109&quot;/&gt;
| doktoranti      = 7,428&lt;ref name=&quot;uken109&quot;/&gt;
| ostali          = 
| boje            = 
| sportovi        = 
| nadimak         = 
| maskota         = 
| udruženja       = [[ERASMUS]], [[Asocijacija univerziteta Evrope|AUE]]
| sedište            = 
| sedište_grad       = [[Prag]]
| sedište_pokrajina  =
| sedište_sav_država =
| sedište_država     = {{zastava|Češka}}
| kampus          = urbani
| lok_karta       = 
| alt_karta       = 
| širina-st       = 
| širina-min      = 
| širina-sek      = 
| širina-oznaka   = 
| dužina-st       = 
| dužina-min      = 
| dužina-sek      = 
| dužina-oznaka   = 
| lok_karta_opis  = 
| mrežno_mesto    = [http://cuni.cz/UK-1.html Službena stranica]
| fusnote         = 
}}

'''Karlov univerzitet''' ({{jez-češ|Univerzita Karlova}}; {{jez-lat|Universitas Carolina}}&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Search |url=https://archive.org/search?query=%22Universitas+Carolina%22&amp;sin=TXT |website=[[Internet Archive]]}}&lt;/ref&gt;; {{jez-sk|Karlova univerzita}}; {{jez-nem|Karls-Universität}}) u [[Prag|Pragu]] je jedan od najstarijih [[Evropa|evropskih]] [[univerzitet]]a, najstariji u [[Centralna Evropa|Centralnoj Evropi]], i prvi u [[Sloveni|slovenskim]] zemljama. Istorijski, to je i prvi [[Nemci|nemački]] univerzitet. U međunarodnim rangiranjima najčešće ga se ocenjuje kao najbolji univerzitet u zemlji i jednim od najboljih u širem regionu. Osnovao ga je 1348. godine češki kralj [[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva|Karlo IV]] po kome do danas nosi ime. Praški univerzitet istorijski je značajan centar visokog obrazovanja i za brojne studente iz [[Južni Sloveni|južnoslovenskih]] predela [[Balkan|Balkana]].&lt;ref name=&quot;AUP&quot;&gt;{{Cite book|chapter=Croatian Students at the University of Prague in the Fifteenth Century |title=Secular Power and Sacral Authority in Medieval East-Central Europe |publisher=Amsterdam University Press |author=Silvie Vančurová |date=2018 |pages=129–136 |DOI=10.1017/9789048531325.011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Yugoslav volunteers&quot;&gt;{{cite web|url=https://vscw.ca/index.php/en/node/506 |title=Yugoslav students from Prague in the International Brigades |access-date=3 April 2025 |publisher=Virtual Spanish Civil War}}&lt;/ref&gt;

Karlov univerzitet jedan je od najstarijih u Evropi – najstariji severno od [[Italija|Italije]] i istočno od [[Pariz|Pariza]]. Isprva je bio pod upravom čeških vladara, a kasnije je prešao pod nadležnost države. Tokom 20. veka doživeo je značajan razvoj, ali su ga teško pogodili nacistička okupacija kao i ograničenja akademskih sloboda u komunističkom periodu. Studenti ovog univerziteta odigrali su ključnu ulogu u [[Baršunasta revolucija|Baršunastoj revoluciji]]. Karlov univerzitet čini 17 fakulteta, 4 istraživačka instituta, 4 posebne ustanove i 5 drugih stručnih centara. Za razliku od nekih drugih univerziteta, nema jedinstven kampus – većina njegovih sastavnica nalazi se u različitim delovima Praga, dok su tri fakulteta smeštena u drugim gradovima.

Od osnivanja do danas, Karlov univerzitet dao je veliki doprinos češkom društvenom i kulturnom životu. Njegovi diplomci postali su ugledni predstavnici kulture, nauke, politike i biznisa, a mnogi su ostvarili zapažene međunarodne karijere. Među njegovim najpoznatijim bivšim studentima su dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], poput biohemičara [[Carl Ferdinand Cori|Karla Ferdinanda Korija]] i [[Gerty Cori|Gerti Korijove]], kao i hemičara [[Jaroslav Heyrovský|Jaroslava Hejrovskog]]. Na njemu su studirali i poznati pisci [[Karel Čapek|Karel Čapek]] i [[Franc Kafka]], kao i političari poput predsednika [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[Edvard Beneš|Edvarda Beneša]], prvog premijera Karla Kramarža i osnivača Čehoslovačke republike i njenog prvog predsednika [[Tomáš Garrigue Masaryk|Tomáša Garriguea Masaryka]].

== Historija ==
=== Srednjovekovna istorija ===
[[Datoteka:Medieval Class Bohemia.JPG|mini|Profesor sa studentima prikazan u srednjovekovnom rukopisu.]]
[[Datoteka:Praha Karolinum výklenek 1.jpg|mini|lijevo|Zgrada Karolinuma osnovanog 1383. godine.]]
Praški univerzitet osnovan je kroz najmanje tri akta: osnivačkom bulom pape [[Klement VI.|Klementa VI]], potvrđenom u [[Avignon|Avinjonu]] 26. januara 1347, zatim osnivačkom poveljom Karla IV. od 7. aprila 1348, i na kraju tzv. Ajzenahskim diplomom od 14. januara 1349. Još od sredine 19. veka, kao zvaničan datum osnivanja slavi se 7. april 1348. Njegova organizacija bila je zasnovana na modelu univerziteta u [[Univerzitet u Parizu|Parizu]], [[Univerzitet u Bolonji|Bolonji]] i [[Univerzitet u Napulju|Napulju]]. Studenti su svoje obrazovanje započinjali na Fakultetu slobodnih umetnosti (tzv. artističkom), a zatim su mogli nastaviti studije na Teološkom, Pravnom ili Medicinskom fakultetu. Upravljanje univerzitetom tada se temeljilo na podeli nastavnika i studenata u četiri &quot;nacije&quot;: [[Češka (historijska)|češku]], [[Vojvodstvo Bavarska|bavarsku]], [[Kraljevina Poljska (1025–1385)|poljsku]] i [[Elektorat Saksonija|saksonsku]]. Češka nacija obuhvatala je stanovnike Češke i [[Moravska|Moravske]], kako češkog, tako i [[Nemački jezik|nemačkog govornog područja]], kao i [[Južni Sloveni|južne Slovene]] i stanovnike [[Ugarska|Ugarske]]. Bavarska nacija uključivala je Austrijance, Švabe, Frankonce i Rajnce; poljska je obuhvatala Šlezijce, [[Poljaci|Poljake]] i [[Rusi|Ruse]], dok su Saksonci dolazili iz Mejsena, Tiringije, Gornje i Donje Saksonije, Danske i Švedske.&lt;ref name = &quot;CE&quot;&gt;{{CathEncy|wstitle=University of Prague}}&lt;/ref&gt; Studenti češke nacionalnosti činili su između 16 i 20% ukupnog broja studenata.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.cs-magazin.com/2005-03/view.php?article=articles/cs050334.htm | title = Sedmdesátileté výročí insigniády z jiného pohledu | work = CS Magazin | first = Václav | last = Chyský | date = March 2005 | language = cs | access-date = 21 June 2009 | archive-date = 28 February 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190228235612/http://www.cs-magazin.com/2005-03/view.php?article=articles%2Fcs050334.htm | url-status = dead}}&lt;/ref&gt; 

Iako su predavanja počela već 1347. godine, razvoj univerziteta tekao je sporo. Ključni koraci u njegovom jačanju bili su osnivanje Karlovog kolegijuma 1366. godine i izgradnja Karoliniuma 1383. godine. 1409. godine kralj [[Vaclav IV. Luksemburški|Vaclav IV]] izdao je Kutnohorski dekret kojim su prava odlučivanja prebačena u korist čeških protestantskih reformista, što je dovelo do odlaska većine profesora i studenata. Deo njih osnovao je [[Univerzitet u Lajpcigu]], a odlazak velikog broja akademskog osoblja značajno je oslabio Praški univerzitet, koji je potom postao regionalna, sve slabija ustanova. Tokom [[Husitski ratovi|husitskih ratova]], pretvoren je u utrakvistički univerzitet, što ga je dodatno izolovalo na međunarodnom planu.

Od sredine 15. veka univerzitet je imao samo Fakultet slobodnih umetnosti i pretežno se bavio obrazovanjem učitelja, iako su na njemu radili i neki istaknuti naučnici. U 16. veku, osnivanjem [[Jezuiti|jezuitskog]] Kolegijuma u Pragu, koji je 1611. godine [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|car Matija]] uzdigao na nivo univerziteta, došlo je do jake konkurencije između ove škole i univerziteta. Nakon poraza čeških staleža 1620. godine, Praški univerzitet je 1622. predat jezuitima. 1654. godine [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|car Ferdinand III]] postigao je dogovor o spajanju univerziteta u jedan Karlo-Ferdinandov univerzitet sa četiri fakulteta. Pri tom su Filozofski i Teološki fakultet ostali pod upravom jezuita, dok je praški nadbiskup zadržao titulu kancelara, iako je u praksi ovu funkciju najčešće obavljao rektor.

=== Prosvećeni apsolutizam ===
[[Datoteka:Clementinum baroque library 7.jpg|mini|Biblioteka iz perioda baroka, danas deo Narodne biblioteke.]]
U sporovima između nadbiskupa i cara, univerzitet je na kraju potčinjen državi, a od sredine 18. veka preoblikovan je u učilište namenjeno obrazovanju učitelja, sveštenika, lekara i činovnika apsolutističke države. Jezuiti su proterani sa univerziteta, a [[latinski jezik]] je zamenjen nemačkim kao glavnim jezikom nastave. 1848. godine studenti univerziteta značajno su učestvovali u [[Revolucija 1848–1849.|revoluciji]], a već 1849. godine ministar grof Leopold Lev fon Tun-Hohenštajn doneo je zakon kojim su svi austrijski univerziteti reformisani po nemačkom humboldtovskom modelu, čime su stekli određeni stepen autonomije i postali slobodna učilišta. U drugoj polovini 19. veka rasla je napetost između Čeha i Nemaca, što je 1882. dovelo do podele univerziteta na češki i nemački deo. Broj studenata brzo je rastao, a češki studenti ubrzo su stekli brojčanu nadmoć. Obe univerzitetske zajednice dobile su nove zgrade i nastavile da se razvijaju kao značajni centri nauke i obrazovanja. Na nemačkom univerzitetu predavali su istaknuti naučnici poput [[Ernst Mach|Ernsta Maha]], [[Christian Doppler|Kristijana Doplera]] i [[Albert Einstein|Alberta Ajnštajna]], kao i kasniji austrijski političar [[Anton Rintelen|Anton Rintelen]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.johannes-urzidil.cz/zivot.html | title = Johannes Urzidil – život – chronologie | publisher = Společnost Johannese Urzidila | language = cs | access-date = 21 June 2009}}&lt;/ref&gt; Na češkom univerzitetu predavao je i budući predsednik Čehoslovačke Masaryk.

=== Period prve Čehoslovačke Republike ===
[[Datoteka:FFUK Praha.JPG|mini|Zgrada Filozofskog fakulteta u Pragu.]]
[[Datoteka:Právnická fakulta UK celek 4.jpg|mini|Zgrada Pravnog fakulteta u Pragu.]]
1918–1919. akademske godine za rektora je izabran pravnik Karel Hermann-Otavský, a već na prvom zasedanju 29. oktobra univerzitet je poništio svoju odluku iz 1915. godine o isključenju profesora Masaryka i istovremeno zatražio osnivanje novog češkog univerziteta u [[Brno|Brnu]]. Češka univerzitetska zajednica prisvojila je istorijski arhiv i započela pregovore o isključenju katoličkog teološkog fakulteta iz sastava univerziteta, dok je Husov češkoslovački evangelički fakultet tražio da bude uključen.

Zakon iz 1920. godine, poznat kao &quot;lex Mareš&quot;, odredio je da češki univerzitet nosi naziv „Karlov univerzitet“, da mu pripadnu svi istorijski dokumenti i insignije, dok se imovina univerziteta raspodeljuje u skladu s brojem studenata. O nazivu nemačkog univerziteta trebalo je naknadno da se odluči, a već tada se sa češke strane pojavio predlog da ga se preseli u [[Liberec]], što su nemački univerzitetski krugovi odbili. Iako se položaj nemačkog univerziteta nakon 1918. pogoršao, ostao je jedini univerzitet nacionalne manjine u centralnoj i istočnoj Evropi koji je nastavio da funkcioniše. 1920. godine filozofski fakulteti oba univerziteta izdvojili su prirodno-matematičke fakultete, a povećane su i mogućnosti studiranja za žene. Tokom 1920-ih univerzitet je prošao kroz niz reformi – 1922. vraćeni su akademski talari, a 1925. prva žena, istoričarka Milada Paulová, stekla je habilitaciju i 1933. postala profesorka.

U međuratnom periodu broj studenata se brzo povećavao, dostižući između 8.000 i 12.000. Udeo žena kretao se od 10% na pravnom fakultetu, preko 20% na medicinskom i prirodno-matematičkom, do gotovo 50% na filozofskom fakultetu. Na univerzitetu je studiralo i oko 10% stranih studenata, uglavnom sa [[Istočna Evropa|istoka Evrope]] i [[Balkan|Balkana]]. Oko 80% studenata radilo je tokom studija, dok je 70% primalo neku vrstu finansijske podrške od svojih porodica. Studentski savez, na čijem je čelu bio Václav M. Havel, zalagao se za poboljšanje uslova stanovanja za studente, otvarajući studentske domove u Loretánskoj ulici, na Letni i u Akademskoj kući u Strakovoj akademiji. Krajem 1920-ih uticajne studentske organizacije bile su pod dominacijom nacionalističkih demokrata, a pojavili su se i prvi protesti protiv stranih studenata, naročito [[Jugosloveni|Jugoslovena]], Rusa i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], dok su se među studentima medicine čule i antisemitske primedbe.

=== Nacistička okupacija ===
Nakon [[Okupacija Čehoslovačke (1938–1945)|razbijanja i okupacije Čehoslovačke]] i osnivanja [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorata Češka i Moravska]], nemački univerzitet je 2. avgusta 1939. godine prešao pod upravu Rajha i preimenovan je u ''Nemački Karlov Univerzitet u Pragu''. Nakon studentskih ustanka, češki Karlov Univerzitet je novembra 1939. godine zatvoren na tri godine. U okviru tzv. Specijalne akcije Prag, devet navodnih „vođa pobune“ je streljano bez suđenja, nekoliko stotina studenata, kao i 55 profesora i predavača, deportovano je u koncentracione logore. Neki od čeških studenata su završili studije na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oksfordu]].&lt;ref&gt;Havránek – Pousta (vyd.), Dějiny univerzity Karlovy IV. (1918–1990). Praha 1995.&lt;/ref&gt; Na kraju Drugog svetskog rata, nacisti su ukrali insignije Karlovog univerziteta. Ukradeni su i nakon toga nikada više pronađeni i rektorski lanac, univerzitetski pečat, osnivački dokumenti, žezla fakulteta, kao i knjige i dokumenti.

=== Istorija od 1945. godine ===
[[Datoteka:Prostory a zazemi Farmaceuticke fakulty UK (FaF UK) v Hradci Kralove (ilustracni fotografie) (UK0633).jpg|mini|lijevo|Farmaceutski fakultet.]]
[[Datoteka:Faculty of Mathematics and Physics, Charles University, Prague.jpg|mini|Fakultet matematike i fizike]]
Dekret br. 122 češkoslovačkog predsednika Edvarda Beneša od 18. oktobra 1945. godine naredilo je ukidanje Nemačkog univerziteta u Pragu. Imovinu nemačkog preuzeo je ponovo otvoreni češki Karlov univerzitet. Tom prilikom izgubljen je i deo istorijskih dokumenata, uključujući i osnivačku povelju. U posleratnim godinama broj studenata je brzo rastao, ali nakon komunističkog preuzimanja vlasti u februaru 1948. skoro četvrtina studenata bila je isključena, dok su mnogi profesori otpušteni. Radikalne reforme ministra Zdenjeka Nejedlého iz 1950. godine bile su inspirisane sovjetskim modelom – uvedeni su obavezni studijski programi, povećan broj ispita i univerzitet je u potpunosti potčinjen državi. Nauka i istraživanje u velikoj meri su premešteni u Akademiju nauka, dok su prednost imale prirodne nauke. Tako su osnovani Matematičko-fizički fakultet (1952), Fakultet za fizičko vaspitanje i sport (1953) i Fakultet tehničke i nuklearne fizike (1955).

Nakon pokušaja liberalizacije 1960-ih, univerzitet je doživeo talas represije tokom tzv. „normalizacije“ – sprovedene su obimne čistke među studentima i profesorima. Uprkos tome, pojedine oblasti uspele su da očuvaju svoj akademski nivo i ugled. Posle „plišane revolucije“ 1989. godine, u kojoj su i praški studenti imali ključnu ulogu, univerzitetu su vraćene akademske slobode, senati i izbori funkcionera. 1998. godine državne visokoškolske ustanove pretvorene su u javne univerzitete sa sopstvenom imovinom i autonomijom odlučivanja. Međutim, nagli porast broja studenata nije bio praćen povećanjem finansiranja i investicija, zbog čega su mnogi fakulteti počeli da se suočavaju s prostornim problemima.

Postepeno su ponovo uspostavljeni međunarodni kontakti, uključujući studentske razmene, dok je sve veći značaj pridavan naučnim istraživanjima. Prema vladinoj metodologiji, Karlov univerzitet je 2009. godine proizveo skoro trećinu celokupnog osnovnog istraživanja u Češkoj, dok je nešto više od trećine pripalo Češkoj akademiji nauka, a ostatak svim ostalim visokoškolskim ustanovama u zemlji. Prema zakonu iz 1990. godine, univerzitet je nosio naziv „Karlov univerzitet u Pragu“, što je potvrđeno i zakonom iz 1998. godine. Ipak, 2009. godine pojavile su se inicijative za vraćanje starog naziva bez dodatka „u Pragu“, kako je bilo određeno još zakonom iz 1920. godine. Tek 2016. godine zakon o visokom obrazovanju je izmenjen, te je od septembra iste godine univerzitet ponovo zvanično nazvan samo „Karlov univerzitet“.

=== Istorija u 21. veku ===
[[Václav Havel]], pisac, dramaturg i filozof, regrutovan je iz nezavisne akademske zajednice i postavljen za predsednika republike u decembru 1989. godine. Od 26. januara 2022. godine, Prof. Milena Králíčková postala je prva žena rektor Karlovog univerziteta.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=President appoints Milena Králíčková first-ever woman rector of CU |url=http://cuni.cz/UKEN-379.html?news=14567&amp;lang=en |access-date=2022-03-18 |website=Charles University}}&lt;/ref&gt; 21. decembra 2023. godine, na univerzitetu se dogodila masovna pucnjava. U napadu je ubijeno 14 ljudi, dok je 25 ranjeno.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=21 December 2023 |title=Prague shooting: Several dead and dozens injured in university shooting|publisher=[[BBC News]] |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-67793962 |url-status=live |access-date=21 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231221144820/https://www.bbc.com/news/world-europe-67793962 |archive-date=21 December 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |author=Laca, Peter |date=21 December 2023 |title=Several Dead, Wounded in Prague University Shooting, Police Say|work=[[Bloomberg News]] |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2023-12-21/several-dead-wounded-in-prague-university-shooting-police-say |url-status=live |access-date=21 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231221184150/https://www.bloomberg.com/news/articles/2023-12-21/several-dead-wounded-in-prague-university-shooting-police-say |archive-date=21 December 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sz&quot;&gt;{{cite news |last1=Nohl |first1=Radek |last2=Svihel |first2=Petr |title=Po střelbě na Filozofické fakultě je deset mrtvých, další jsou vážně zranění |url=https://www.seznamzpravy.cz/clanek/domaci-zivot-v-cesku-ve-skole-v-centru-prahy-se-strili-242277 |website=Seznamzpravy |access-date=21 December 2023 |language=cs |archive-date=21 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231221152945/https://www.seznamzpravy.cz/clanek/domaci-zivot-v-cesku-ve-skole-v-centru-prahy-se-strili-242277 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite news |date=21 December 2023 |title=Gunman dead after killing 14 at Prague's Charles University |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-67793962 |access-date=23 December 2023 |archive-date=21 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231221144820/https://www.bbc.com/news/world-europe-67793962 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Napadač, 24-godišnji mladić, potom je izvršio samoubistvo.&lt;ref name=&quot;NYTimes&quot;&gt;{{cite web |last1=Higgins |first1=Andrew |last2=Gross |first2=Jenny |last3=Toler |first3=Aric |title=At Least 15 Dead in Czech Republic After Shooting at Prague University |url=https://www.nytimes.com/2023/12/21/world/europe/prague-shooting.html |website=The New York Times |date=21 December 2023 |access-date=21 December 2023 |archive-date=21 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231221174300/https://www.nytimes.com/2023/12/21/world/europe/prague-shooting.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Bayer |first=Lili |date=22 December 2023 |title=Prague shooter killed himself after attack on university, police say – as it happened |work=the Guardian |url=https://www.theguardian.com/world/live/2023/dec/22/prague-shooting-czech-republic-charles-university-updates |access-date=23 December 2023 |issn=0261-3077 |archive-date=23 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231223012242/https://www.theguardian.com/world/live/2023/dec/22/prague-shooting-czech-republic-charles-university-updates |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Pre nego što je napao univerzitet, ubio je svog oca u njihovom domu u mestu Hostouň.&lt;ref name=&quot;bbctrail&quot;&gt;{{cite news |last1=Kirby |first1=Paul |title=How killer left a trail of victims across Prague |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-67802094 |access-date=23 December 2023 |agency=BBC |publisher=BBC |date=23 December 2023 |archive-date=23 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231223020936/http://www.bbc.com/news/world-europe-67802094 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kasnije je identifikovan i kao osoba odgovorna za ubistva muškarca i njegove dvomesečne ćerke u šumi Klánovice šest dana ranije, 15. decembra.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Nohl |first=Radek |title=Střelec z filozofické fakulty se přiznal k vraždě v Klánovickém lese |language=cs |website=[[Seznam Zprávy]] |url=https://www.seznamzpravy.cz/clanek/domaci-kauzy-strelec-z-filozoficke-fakulty-se-priznal-k-vrazde-v-klanovickem-lese-242641 |date=27 December 2023 |access-date=27 December 2023 |archive-date=27 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231227143158/https://www.seznamzpravy.cz/clanek/domaci-kauzy-strelec-z-filozoficke-fakulty-se-priznal-k-vrazde-v-klanovickem-lese-242641 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Lista univerziteta u Češkoj]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Charles University}}
* {{cz icon}} [http://cuni.cz/UK-1.html Službena stranica]

== Reference ==
{{reflist}}

{{Institucionalna mreža univerziteta u evropskim glavnim gradovima}}
{{Međunarodni forum javnih univerziteta}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1340-ih]]
[[Kategorija:Univerziteti u Češkoj]]
[[Kategorija:Obrazovanje u Pragu]]
[[Kategorija:Građevine u Pragu]]</text>
      <sha1>3uwrdib5sxvtkwqt3bybka4gjmu5qa6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gotička arhitektura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>130069</id>
    <revision>
      <id>42656009</id>
      <parentid>42461006</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T23:04:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42656009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9447" sha1="sr91kteah22piil73gnjsxas5p8jrz7" xml:space="preserve">[[Datoteka:StDenis Chorumgang.JPG|thumb|200px|Unutrašnjost prve gotičke katedrale ''St. Denis'' opata Sugera iz [[1231.]], [[Pariz]].]]
'''[[Gotika]]''' je najreprezentativnija u [[Arhitektura|arhitekturi]] gdje se karakteristike ovog stila najviše poznaju. Gotička arhitektura je stil u arhitekturi koji se odlikuje visokim i izduženim oblicima i čije su karakteristične građevine katedrale.

== Nove konstrukcije ==
Gradski obrtnici unose u arhitekturu više svjetlosti, uglavnom jer su ovladali boljom tehnikom smjele uporabe pogodnih konstrukcijskih elemenata među kojima su najvažniji: šiljasti (prelomljeni) [[Luk (arhitektura)|luk]], rebrasti [[svod]] (nastao od križastog + rebra) koji se završava na snopastim [[stup]]ovima, [[kontrafor]] (potporni vanjski luk), [[transept]] je pomaknut na sredinu građevine i ne strši izvan građevine, [[rozeta (arhitektura)|rozeta]] se pojavljuje više jer je osvjetljenje važno za gotiku.

[[Datoteka:Gotic3d2.jpg|thumb|lijevo|200px|Presjek konstrukcije klasične gotičke katedrale.]]
Prelomljeni [[luk]] je nastao iz polukružnog luka kada je zamijećeno da se uporabom ovog luka može postići veća vertikala luka. Umjesto bačvastog svoda sačinjenog od polukružnih lukova počinju se križati prelomljeni lukovi koji su, za razliku od polukružnih, mogli imati zajednički završetak u tjemenu (ključ). U križnom svodu svi pritisci se koncentriraju u unaprijed određenoj točci, stoga [[svod]]nu konstrukciju ne nose plohe zida nego [[stup]]ovi i lukovi. To je pridonijelo izjednačavanju dijelova, pa sva tri broda crkve postaju jednako široki i visoki, te crkveni prostor za vjernike nalikuje bilo kojoj gotičkoj dvorani – u vijećnici ili dvorcu … Stoga ih se i naziva '''dvoranskim crkvama'''.

[[Datoteka:Plan.cathedrale.Amiens.png|thumb|Tlocrt [[katedrala Notre-Dame u Amiensu|katedrale u Amiensu]] pokazuje ''načelo jedinstva'' svih dijelova građevine.]]
Nasuprot romaničkom rastavljanju i ograđivanju pojedinačnoga, relativno samostalnog, u gotici je izrazita težnja k povezivanju, spajanju i stapanju koje nazivamo '''načelom jedinstva'''. To se najbolje vidi u presjeku građevine gdje vidimo uklanjanje vodoravnih pojaseva koji su bili svojstveni romanici pa arkade i prozori skoro bez prekida vode od tla do vrha svodova, kao jedinstvene okamenjene silnice energije. Tako vanjske zidove čine nizovi povezanih stupova među kojima su otvoreni veliki prozori. Da bi se svi pritisci neutralizirali počinju se koristiti potporni &quot;lebdeći&quot; lukovi koji prenose sve potiske u zemlju - kontrafori. Na kraju, kad se pogleda gotička katedrala, ona je toliko ujedinila svoje arhitektonske i dekorativne elemente da se ne mogu sagledati pojedinačno nego samo kao cjelina.

Kombinacija rebrastog svoda, prelomljenog luka i potpornog luka s kontraforima razbila je sklop dotadašnje teške romaničke arhitekture i označila prelazak u lakšu i skeletnu konstrukciju gotike. Sve te elemente prvi put u povijesti primijenio je prvi poznati ''magister operarius'' (graditelj katedrala) ''[[suger od Saint-Denisa|opat Suger]]'' na crkvi ''St. Denis'' u ''Ile de France''. Gotika je rođena onim časom kad je [[Romanika]] dosegla svoj perfekcionizam!

Građenje gotičke katedrale zahtijevalo je suradnju više majstora koji dobro poznaju zanat. A kako je jedan krivo klesani kamen mogao uzrokovati rušenje cijelog kompleksa, majstori su se udruživali u udruženja u kojima su čuvali matematička i graditeljska znanja i imali su tajne znakove prepoznavanja. Budući da su bili veoma cijenjeni i neovisni o feudalnim moćnicima, te slobodno putovali od grada do grada nazvali su ih &quot;slobodni zidari&quot; (tzv. [[masonstvo|masoni]]).

== Podjela ==
[[Datoteka:Notre Dame de Paris by night time.jpg|thumb|lijevo|''[[Notre-Dame u Parizu]]'' s vidljivim [[kontrafor]]ima u prvom planu, [[1160]].-[[1250]].]]
Arhitektura u razdoblju gotike mijenjala se tijekom triju faza: 
* rane gotike (svršetak [[12. vijek|12.]] i početak [[13. vijek]]a u Francuskoj ([[Notre-Dame u Parizu]] i [[Katedrala u Chartresu]]), 
* klasične gotike (vrhunac oko [[1220]]. ([[Katedrala u Reimsu]] i [[Katedrala Notre-Dame u Amiensu|Katedrala u Amiensu]]) i traje gotovo cijelo stoljeće) i 
* kasne gotike (14. i prve dekade [[15. vijek]]a. širom Europe).

'''Ranu gotiku''' obilježuje jednostavnost i čistoća oblika, što se oslanja na romaničku tradiciju. Klasične katedrale su trobrodne građevine naglašenih vertikala i strmih svodova, krov transepta ima istu visinu kao i glavni brod, na zapadnoj strani imaju jednu ili dvije kule, fasade su podijeljene u nekoliko horizontalnih zona, a kontrafori dijele cijelu crkvu vertikalno.

[[Datoteka:Cathedral of Amiens front.jpg|thumb|Fasada [[Amiens katedrala|katedrale u Amiens-u]], 1220.-1236.]]
U '''klasičnoj gotici''' upravo ta vertikalna podjela prevladava. Portali imaju [[Luk (arhitektura)|prelomljeni luk]] (arhivolt) u [[Zabat|timpanonu]](oblina [[portal]]a + [[luneta]]). Prozori imaju prelomljeni luk, a vremenom lukovi postaju višebrojni. [[Rozeta (arhitektura)|Rozeta]] na zapadu, iznad ulaza, te na fasadi transepta, ponekad je ubačena u portal ili stavljena iznad prozora. Cijeli bočni potisak svodova zadržavaju masovni potporni luci, pa je glavna težina usredotočena na njih i vidljiva samo izvana. Stoga je unutarnjost takvih prostora skeletna i prozračna.

U '''kasnoj gotici''' se osjeća gubitak ravnoteže u odnosu konstrukcije i dekoracije, tj. u pretrpanosti ukrasom. Kasna gotika je raširena diljem Europe i [[Italijani|Talijani]] je nazivaju '''cvjetna gotika''' (''gotico fiorito'') zbog brojnih cvjetnih ukrasa, dok je [[Francuzi]] nazivaju '''plamenom''' (''flamboyant'') jer izražava nemir oblika i treperenje svojstveno plamenu i vatri. Njemačka gotika je dosljedna francuskoj dekorativnoj gotici (Npr. najimitativnija je ''katedrala u [[Ulm]]u''), ali je ponekad i reinterpretira u originalnu arhitekturu (npr. ''[[Sv. Ana]] u [[Annaberg]]u'').

[[Datoteka:Brogi, Giacomo (1822-1881) - 4588 - Milano - La cattedrale.jpg|thumb|lijevo|''[[Milanska katedrala]]'', [[fotografija]] iz [[1870]].]]Kao i u Romanici javljaju se regionalizmi u gradnji. Tako Talijani ne prihvaćaju tako lako strani stil i grade jednu jedinu gotičku katedralu dosljednu svim načelima dekorativnog stila, a to je katedrala u [[Milano|Milanu]]. Gradi se gotovo 500 godina i biva dovršena tek polovinom [[19. vijek]]a Gotika u [[Venecija|Veneciji]] je pravi primjer cvjetne gotike. Razlozi forsiranom perforiranju [[fasada]] su u muljevitom tlu koje je moglo podnijeti samo skeletnu građu sa željeznim sponama. (''[[Duždeva palača]]'', ''[[Ca' d'Oro]]'' – Zlatna kuća itd.). [[Mletačka Republika|Mlečani]] koriste dekoracije [[Bizantsko Carstvo|bizantsko]]-[[saraceni|saracenskih]] elemenata, [[mauri|maursko]] šiljastih i djetelinastih lukova itd.

[[Datoteka:Salisbury Cathedral.jpg|thumb|''[[Katedrala u Salisburyju]]'', započeta 1220.]]
[[Datoteka:King's college chapel roof and organ.jpg|thumb|Lepezasti [[svod]] ''Kraljevskog sveučilišta u [[Cambridge]]-u'', 1508.-1515.]]
U [[Engleska|Engleskoj]] u [[12. vijek]]u razvija se '''oštra gotika''' (''lancet style'') – strogog tlocrta oštrih kutova (''[[Katedrala u Salisburyju]]'', ''[[Westminsterska opatija]]''). U [[14. vijek]]u razvija se '''dekorativni stil''' (''Decorated Style'') koji je sličan plamtećoj gotici u Francuskoj ([[Lincoln]], [[Exeter]]). U [[15. vijek]]u dolazi do izrazito engleskog stila – '''okomiti stil''' (''Perpendicular Style'') gdje rebra snopastih supova neprekinuto rastu u mrežu križnog svoda (tzv. ''lepezasti kapiteli'') ([[Cambridge]], [[Gloucester]] i dr.). Kad se doda potkovasti luk nastaje '''[[Tudor]] Style'''.

== Izvori ==
* ''Enciklopedija likovnih umjetnosti'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1975. god.
* Dr. Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2. '', Školska Knjiga – Zagreb, 1997. god.
* Radovan Ivančević, ''Umjetnost razdoblja život II.'', Profil, Zagreb, 2001. god.
* Gina Pischel, ''Opća povijest umjetnosti 2.'', Mladost, Zagreb, 1975. god.
* Gilles Plazy &amp; Jean Lacouture, ''Povijest umjetnosti u slikama'', Leo-Commerce, d.o.o. Rijeka, 2000. god.
* H. W. Janson, ''Art History'', Thames &amp; Hudson, London, 1997.
* Several Authors, ''History Of Western Art'', McGraw Hill, New York, 2001.

== Povezano ==
* [[likovna umjetnost u Hrvatskoj#Gotika|gotika u Hrvatskoj]]
* [[srednji vijek]]
* [[gotika]]
* [[gotička crkva]]
* [[kiparstvo gotike|gotička skulptura]]
* [[gotičko slikarstvo]]
* [[notre Dame de Paris|katedrala Notre-Dame u Parizu]]
* [[katedrala u Chartresu|katedrala Notre-Dame u Chartresu]]
* [[katedrala u Reimsu]]
* [[katedrala Saint Etienne u Bourgesu|katedrala u Bourgesu]]
* [[katedrala Notre-Dame u Amiensu|katedrala u Amiensu]]
* [[romanika]]
* [[renesansa]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gothic architecture}}
* [http://www.gothicmed.com GothicMed. Virtualni muzej mediteranske gotičke arhitekture.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080428111920/http://www.gothicmed.com/ |date=2008-04-28 }}
* [http://www.gotik-romanik.de Fotografije 1700 gotičkih i romaničkih crkava.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090213212108/http://gotik-romanik.de/ |date=2009-02-13 }}

[[Kategorija:Gotička arhitektura| ]]
[[Kategorija:Gotika|Arhitektura]]
[[Kategorija:Srednjovjekovna arhitektura]]
[[Kategorija:Arhitektura po razdobljima]]</text>
      <sha1>sr91kteah22piil73gnjsxas5p8jrz7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gazi Husrev-begov bezistan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>132201</id>
    <revision>
      <id>42655937</id>
      <parentid>42223791</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:47:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2342" sha1="1n6nkgfdcx4b19pc6yg15q2sfqj55u1" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sarajevo Gazi-Husrev-Beg-Basar01.jpg|thumb|desno|300px|Unutrašnjost bezistana]]
'''Gazi Husrev-begov bezistan''' je jedan od očuvanih [[bezistan]]a u [[Sarajevo|Sarajevu]], koji i danas služi svojoj namjeni-trgovini. Bezistan je dio zadužbine [[Gazi Husrev-beg]]a. Izgrađen je 1555. godine u neposrednoj blizini [[Gazi Husrev-begova medresa|Kuršumli medrese]], [[Begova džamija|Begove džamije]] i [[Sarajevska sahat-kula|Sahat-kule]], sa kojima je povezan istočnim ulazom. Pravougaonog je oblika sa ulazima, koji omeđuju 109 m dugu ulicu u kojoj su smještene male trgovine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sonar.ba/discover.php?lang=ba&amp;action=full&amp;id=12 |title=Otkrij Sarajevo - Atrakcije - Gazi Husrev-begov bezistan {{!}} Sonar.ba - Istraži Sarajevo&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=2011-11-03 |archive-date=2010-11-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101129134102/http://sonar.ba/discover.php?lang=ba&amp;action=full&amp;id=12 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Duž bezistana paralelno se pruža Gazi Husrev-begova (Zlatarska) ulica. U gradnji su učestvovali [[Dubrovnik|dubrovački]] majstori.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-tourism.com/bos/sarajevothroughhistory.htm traveling by business.htm&lt;!-- Bot generated title --&gt;]{{Dead link|date=October 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Zbog nešto niže temperature koja je postignuta gradnjom ispod nivoa okolnih ulica, prvobitna namjena bezistana je bila trgovina namirnicama. To i danas čini kupovinu u toplim, ljetnim danima, ugodnom. Svojim izgledom Gazi Husrev-begov bezistan podsjeća na [[Kapali čaršija|Kapali čaršiju]] i bezistane u [[Istanbul|Istambulu]] ili [[souk]] u gradovima na istoku.

Pored bezistana je postojao i [[tašlihan]] koji je građen u isto vrijeme kad i bezistan, također kao vakuf [[Gazi Husrev-beg]]a. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine tašli hana nestale su 1912 godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.vakuf-gazi.ba/objektighv.html |access-date=2011-11-03 |archivedate=2010-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100504133506/http://www.vakuf-gazi.ba/objektighv.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
== Референце ==
&lt;references /&gt;

{{reference}}

[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>1n6nkgfdcx4b19pc6yg15q2sfqj55u1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gerry and the Pacemakers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>155574</id>
    <revision>
      <id>42655959</id>
      <parentid>42263384</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:13:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3873" sha1="7o4d4zt4yp63ocbqnsebtxavhxgddd1" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Gerry and The Pacemakers
| Img                  = 
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = 
| Mjesto               = [[Liverpool]], [[Engleska]]
| Prebivalište         = [[Liverpool]], [[Engleska]]
| Žanr                 = [[Beat]],  [[Rock and Roll|Rock]], [[Pop]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1959]]. - 1966.
| Producentska_kuća    = ''EMI'' u Britaniji; ''Laurie Records'' u Americi
| Angažman             = 
| URL                  = 
| Sadašnji članovi     = 
| Bivši članovi        = Gerry Marsden&lt;br /&gt;Freddie Marsden&lt;br /&gt;Arthur Mack&lt;br /&gt;Les Chadwick&lt;br /&gt;Les Maguire
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Gerry and The Pacemakers''' bio je [[engleski jezik|engleski]] [[rock and Roll|rock]] sastav tijekom ranih šesdesetih godina prošlog stoljeća. Uz [[The Beatles]], jedan je od najznačajnih sastava [[Liverpool|liverpulskih]] [[beat|merseybeata]] čijom je glazbenom karijerom upravljao manadžer [[Brian Epstein]].

== Povijest grupe ==

Gerry Marsden i njegov brat Fred s prijateljima Lesom Chadwickom i Arthurom McMahonom osnivaju grupu [[1959]]. godine. Sastav je bio takmac ''Beatlesa'' u tim ranim danima razvoja [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] rocka, jer su se ''Pacemakersi'' borili za mjesto pod suncem na istom teritoriju i za nastupe po istim klubovima u [[Hamburg]]u i [[Liverpool]]u.

[[1961]]. godine došlo je do promjena u sastavu; McMahona je na glasoviru zamijenio Les Maguire.

Već [[1963]]. izdali su prvu singl ploču ''How Do You Do It?'' koja je ubrzo postala #1 u Britaniji, sve dok je s prve pozicije nije skinula skladba Beatlesa ''From Me to You''.

I njihove sljedeće dvije ploče, ''I Like It'' i ''You'll Never Walk Alone'' postale su britanski #1. Ova skladba postala je himna nogometnog kluba [[Liverpool F.C.|Liverpool]].

Nakon ovih vrlo ranih uspjeha, ''Pacemakersi'' više nisu ponovili hit #1. No skladbe njihovog člana Gerryja Marsdena imale su solidan prijam kod publike poput ''It's Gonna Be All Right'', ''I'm the One'', ''Ferry Cross the Mersey'', isto i kao njihov najveći [[sjedinjene Američke Države|američki]] uspjeh ''Don't Let the Sun Catch You Crying''.

Na vrhuncu svoje popularnosti, početkom [[1965]]., snimili su i [[film]] nazvan ''Ferry Cross the Mersey''. Poneki ovaj film zovu ''Pacemakersovom'' inačicom beatlesovskog filma ''A Hard Day's Night&quot;. Veći dio glazbe za ovaj film skladao je Gerry Marsden.

Pri kraju 1965. njihova popularnost počela je rapidno padati, tako da se sastav raspao u listopadu 1966. godine.

* [[bubnjevi|Bubnjar]] Freddie Marsden umro je 9. prosinca [[2006]]. u dobi od 66 godina

== Diskografija ==
=== Britanske singl ploče ===
* 1963 &quot;How Do You Do It?&quot; / &quot;Away From You&quot; #1
* 1963 &quot;I Like It&quot; / &quot;It's Happened To Me&quot; #1
* 1963 &quot;You'll Never Walk Alone&quot; / &quot;It's Alright&quot; #1
* 1964 &quot;I'm the One&quot; druga strana &quot;You've Got What I Like&quot; #2
* 1964 &quot;Don't Let the Sun Catch You Crying&quot; / &quot;Show Me That You Care&quot; #6
* 1964 &quot;It's Gonna Be Alright&quot;/&quot; It's Just Because&quot; #24
* 1964 &quot;Ferry Cross the Mersey&quot; / &quot;You, You, You&quot; #8
* 1965 &quot;I'll Be There&quot;/ &quot;Baby You're So Good To Me&quot; #15
* 1965 &quot;Walk Hand in Hand&quot; / &quot;Dreams&quot; #29
* 1966 &quot;La La La&quot; / Without You ''Did Not Chart''
* 1966 &quot;Girl on a Swing&quot; /&quot;A Fool to Myself&quot; ''Did Not Chart''
* 1974 &quot;Remember (The Days Of Rock And Roll)&quot;/&quot;There's Still Time&quot;

== Vanjske veze ==
* [http://www.gerrymarsden.co.uk Službene stranice Gerry Marsdena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060117014524/http://www.gerrymarsden.co.uk/ |date=2006-01-17 }}
* [http://www.classicbands.com/pacemakers.html Povijest klasičnih sastava ]

[[Kategorija:Britanske rock grupe]]
[[Kategorija:Pop-grupe]]
[[Kategorija:Britanska invazija]]</text>
      <sha1>7o4d4zt4yp63ocbqnsebtxavhxgddd1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Državni udar u Čileu 1973.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>182579</id>
    <revision>
      <id>42655926</id>
      <parentid>42376917</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:08:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>178920</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Operacije CIA-e|Operacije CIA-e]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42655926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5336" sha1="9ww52aal7nul18x2ri2apjmkal97ibh" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob = Čileanski državni udar 1973
| slika = Golpe de Estado 1973.jpg
| slika_opis = Bombardiranje palače [[La Moneda (palača)|La Moneda]]
| dio = [[Hladni rat|hladnog rata]]
| datum = 11. septembar 1973.
| mjesto = [[Čile]]
| rezultat = svrgnuta vlada fronta [[Unidad Popular]] pod [[Salvador Allende|Allendeom]]; [[Augusto Pinochet|Pinochet]] preuzeo vlast.
| strana1 = {{flag icon|Čile}} [[Vlada Salvadora Allendea|Čileanska vlada]]:
*{{flagicon image|UXP Unidad Popular.png}} [[Unidad Popular|UP]]
*[[Oružane snage Čilea|GAP]]
{{flagicon image|Flag of the MIR - Chile.svg}} [[Revolucionarni lijevi pokret (Čile)|MIR]]
| strana2 = {{flag icon|Čile|}} [[Čileanske oružane snage]]:
*[[Čileanska vojska]]
*[[Čileansko ratno zrakoplovstvo]]
*[[Čileanska ratna mornarica]]
*[[Carabineros de Chile|Čileanski karabinjeri]]
| komandant1 = {{flag icon|Čile}} [[Salvador Allende]]&lt;br /&gt;{{flag icon|Čile}} [[Orlando Letelier]]&lt;br /&gt;{{flag icon|Čile}} Ariel Fontana&lt;br /&gt;{{flagicon image|Flag of the MIR - Chile.svg}} [[Miguel Enríquez]]
| komandant2 = {{flag icon|Čile}} [[Augusto Pinochet]]&lt;br /&gt;{{flag icon|Čile}} [[Gustavo Leigh]]&lt;br /&gt;{{flag icon|Čile}} [[José Toribio Merino]]&lt;br /&gt;{{flag icon|Čile}} [[César Mendoza]]
}}

'''[[Čile]]anski [[puč|državni udar]] [[1973]]. godine''' predstavljao je kulminaciju višegodišnje političke krize u Čileu, izazvane eskalacijom sukoba između [[levica|ljevičarskog]] predsjednika [[Salvador Allende|Salvadora Allendea]] na jednoj, i [[desnica|desničarskog]] [[Nacionalni kongres Čilea|Nacionalnog kongresa]] (parlamenta) na drugoj strani, koji je svoje korijene imao u Allendeovoj namjeri da u Čile uvede [[socijalizam]]. Sukob, koji je zahvaljujući [[hladni rat|hladnom ratu]] osim ideološke i ekonomske imao i međunarodnu dimenziju, te u kome su Allendea podržavali [[Sovjetski Savez|SSSR]] i [[Kuba]], a čileanske desničare [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], riješen je kada su [[oružane snage Čilea|čileanske oružane snage]] uz finacijsku i propagandnu podršku [[CIA]]-e, izvele državni udar 11. septembra 1973. Pučisti su za nekoliko sati uspjeli preuzeti nadzor nad zemljom, a Allende je izvršio samoubistvo nakon što je s najvjernijim pristašama nekoliko sati pružao otpor opkoljen u [[La Moneda (palača)|predsjedničkoj palači]]. Pučisti, organizirani u [[vojna hunta|huntu]] čiji je vođa kasnije postao [[Augusto Pinochet]], su potom tokom sljedećih nekoliko dana započeli [[strahovlada|strahovladu]] tokom koje su uhapšene i [[tortura|mučene]] na desetine hiljada ljevičara i Allendeovih pristaša; pri tome je [[fizička likvidacija|likvidirano]] između 1500 i 3000 ljudi, među kojima je bio i niz uglednih ličnosti kao muzičar [[Víctor Jara|Victor Jara]]. Pinochetov režim je zahvaljujući tome u korijenu sasjekao pokušaje ljevičara da organiziraju kontra-puč, odnosno neutralizirao kasnije pokušaje pokretanja [[gerila|gerile]]; zahvaljujući tome je ostao na vlasti sve do 1990. godine i proveo radikalne [[neoliberalizam|neoliberalne]] ekonomske reforme koje će kasnije postati uzor mnogim razvijenim državama. Puč je, bez obzira na to, predstavljao jedan od najvažnijih, ali i najtraumatičnijih događaja u [[historija Čile|historiji Čilea]], ali i šire; svjetskoj javnosti su razmjeri krvoprolića bili neshvatljivim s obzirom na raniju reputaciju Čilea kao oaze stabilnosti i &quot;uredne&quot; [[liberalna demokracija|liberalne demokracije]] u Latinskoj Americi.

== Vanjske veze ==
* [http://archives.cnn.com/2000/WORLD/americas/09/20/cia.chile/index.html CIA acknowledges involvement in Allende's overthrow Pinochet's rise, CNN.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090802083941/http://archives.cnn.com/2000/WORLD/americas/09/20/cia.chile/index.html |date=2009-08-02 }}
* [http://www.salvador-allende.cl/Cronologia/cronologia.htm Cronología] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041207045359/http://www.salvador-allende.cl/Cronologia/cronologia.htm |date=2004-12-07 }}, Salvador-Allende.cl, originally published in ''Archivo Salvador Allende'', number 14. An extensive Spanish-language site providing a day-by-day chronology of the Allende era. This is clearly a partisan, pro-Allende source, but the research and detail are enormous. {{es icon}}
* [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/latin_america/chile.htm National Security Archive's Chile Documentation Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150219162702/http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/latin_america/chile.htm |date=2015-02-19 }} which provides documents obtained from FOIA requests regarding U.S. involvement in Chile, beginning with attempts to promote a coup in 1970 and continuing through U.S. support for Pinochet
* [http://foia.state.gov/Reports/ChurchReport.asp US Dept. of State FOIA Church Report (Covert Action in Chile)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090911173014/http://foia.state.gov/Reports/ChurchReport.asp |date=2009-09-11 }}
* [http://www.democracynow.org/2010/9/15/another_9_11_anniversary_september_11 11 September 1973, When US-Backed Pinochet Forces Took Power in Chile] – video report by ''[[Democracy Now!]]''

{{DEFAULTSORT:Čileanski puč}}
[[Kategorija:1973.]]
[[Kategorija:Pučevi]]
[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Operacije CIA-e]]</text>
      <sha1>9ww52aal7nul18x2ri2apjmkal97ibh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vientiane</title>
    <ns>0</ns>
    <id>187176</id>
    <revision>
      <id>42655994</id>
      <parentid>42413400</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T19:57:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42655994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6149" sha1="hmd4o6fotrozb0njuup09728iyyu98b" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Vientiane
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Vientiane Patouxai Laos.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike     =Panorama grada

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =
| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =
| slika_lokacijska_karta_država =Laos
| slika_lokacijska_karta_opis   =&lt;center&gt;Vientiane na karti Laosa
| nadimak = 
| geslo   =

| širina-stupnjevi =17
| širina-minute    =58
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =102
| dužina-minute    =36
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Laos}}
| lokacija1_ime  =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =

| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =174
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2003]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo=194.200&lt;ref name=brit/&gt;
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=702 000
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =[[UTC+7]]
| utc_pomak          =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =

| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Vientiane''' (čitaj: Vjèn-tjàn /vjɛnˈtjan/; zvan još i '''Vjangčan''') je [[glavni grad|glavni]] i najveći [[grad]] [[Laos]]a od 194.200 stanovnika (u široj okolici živi 702.000).&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/628255/Vientiane
   |title      = ''Vientiane''
   |publisher  = Encyclopædia Britannica
   |language   = engleski
   |accessdate = 2. 11. 2012}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
Grad leži na sjeveroistočnim obalama [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Mekong]] pored granice sa [[Tajland]]om gotovo u sredini zemlje.&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija ==
Vientiane je osnovan krajem [[13. vijek]]a, sredinom [[16. vijek]]a postao je prijestolnica [[laos]]kog kraljevstva (poznatog kao Lan Xang) umjesto dotadašnje prijestolnice Luang Prabang (današnji Louangphrabang).&lt;ref name=brit/&gt; Vientiane je [[1778]]. potpao pod vlast susjednog [[Tajland|Sijama]].&lt;ref name=brit/&gt; Grad je razoren i opljačkan [[1828]]. nakon [[Tajland|sijamske]] odmazde protiv pobune [[Laos|laoških]] kraljeva. Od [[1899]]. do [[1953]]., s iznimkom [[japan]]ske okupacije [[1945]]. godine, Vientiane je bio sjedište [[Francusko kolonijalno carstvo|francuskog kolonijalnog]] [[guverner]]a&lt;ref name=brit/&gt; i njegove administracije.

== Znamenitosti, kultura i školstvo ==
Najveća znamenitost grada je hram To Luang, koji datira iz [[1566]]., obnovljen za [[Francuska Indokina|francuske kolonijalne uprave]] od strane princa Phetsaratha.&lt;ref name=brit/&gt;

Vientiane još uvijek ima brojne stare drvene građevine, koje još uvijek stoje pored vladinih građevina, stranim ambasada i škola novije gradnje. Značajne kulturne institucije su Nacionalni muzej Ho Phakeo, Biblioteka Dongsaphangmeuk i Nacionalna biblioteka.&lt;ref name=brit/&gt;

Vientiane ima [[Univerzitet Sisavangvong]] (osnovan [[1958]]) s agronomskim, pedagoškim, šumarskim, medicinskim i umjetničkim fakultetom.&lt;ref name=brit/&gt;

== Privreda ==
Vientiane je naprometnija [[laos]]ko luka na [[Mekong]]u, unatoč tome što je udaljen [[more|mora]] i do njega mogu doploviti samo manji brodovi.&lt;ref name=brit/&gt;

Vientiane je glavni industrijski centar zemlje sa tvornica piva, građevinskog materijala, tekstila, cigareta, šibica, deterdženata, plastike, drva, metala i obuće.
Grad je središte bogatog poljoprivredno - stočarskog kraja u kom se najviše uzgaja [[riža]] i [[kukuruz]] i čuva [[domaće govedo|goveda]]. Sve do [[1975]] grad je bio poznat po brojnim klaonicama i kao centar trgovine stokom.

Do [[1994]]. kad je izgrađen most preko [[Mekong]]a, promet sa susjednim [[tajland]]skim [[grad]]om Nong Khai, obavljao se isključivo [[trajekt]]ima. Vientiane je povezan cestama sa [[laošani|laoskim]] gradovima Louangphrabang i Savannakhet, te preko njih i sa [[vijetnam]]skim glavnim gradom [[Ho Chi Minh (grad)|Ho Chi Minh]]. Tri kilometara od centra grada, nalazi se međunarodni [[Aerodrom]] Wattay ([[IATA]] kod: VTE , [[ICAO]] kod: VLVT) sa vezama prema svim većim gradovima u zemlji i [[Azija|Aziji]].&lt;ref name=brit/&gt;

Sjeverno od grada nalazi se velika [[hidroelektrana]] ''Nam Ngum'' koja daje dovoljno energije za loklne potrebe, a dio se čak izvozi u [[Tajland]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Vientiane}}
* [http://www.laos-travel-guide.com/vientiane.html Vodič po gradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100420110525/http://www.laos-travel-guide.com/vientiane.html |date=2010-04-20 }} {{en icon}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/628255/Vientiane ''Vientiane'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}

{{Glavni gradovi u Aziji}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Laosu]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]]</text>
      <sha1>hmd4o6fotrozb0njuup09728iyyu98b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Projekt MKULTRA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>227180</id>
    <revision>
      <id>42655927</id>
      <parentid>42603546</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:09:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>178920</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Operacije CIA-e|Operacije CIA-e]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42655927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7631" sha1="0200xnw35x6bd6xwabzikvz3uukjewt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mkultra-lsd-doc.jpg|desno|mini|250px|Dr. [[Sidney Gottlieb]] odobrava MKULTRA podprojekt u kojem se koristi [[LSD]], dokument datiran 9. lipnja 1953.]]
'''Projekt MKULTRA''', ili samo '''MK-ULTRA''', je bila tajna šifra za nezakonitu, [[prikrivena operacija|prikrivenu operaciju]] u režiji [[CIA]]-e kojom su se vodili pokusi nad ljudima. Pokuse je izvodio ured za znanstveno istraživanje. Program je započeo početkom [[1950-ih]], a trajao je barem do kasnih [[1960-ih]], te je koristio američke i [[kanada|kanadske]] državljane kao &quot;pokusne kuniće&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB54/ | title = Science, Technology and the CIA: A National Security Archive Electronic Briefing Book  | last = Richelson | first = JT (ed.) | accessdate = 2009-06-12 | date = 2001-09-10 | publisher = George Washington University}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/packages/pdf/national/13inmate_ProjectMKULTRA.pdf|title=Project MKULTRA, the CIA's Program of Research into Behavioral Modification. Joint Hearing before the Select Committee on Intelligence and the Subcommittee on Health and Scientific Research of the Committee on Human Resources, United State Senate, Ninety-Fifth Congress, First Session|publisher=U.S. Government Printing Office (copy hosted at the New York Times website)|date=August 8, 1977|accessdate=2010-04-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.hss.energy.gov/healthsafety/ohre/roadmap/achre/chap3_4.html | title = Chapter 3, part 4: Supreme Court Dissents Invoke the Nuremberg Code: CIA and DOD Human Subjects Research Scandals | work = Advisory Committee on Human Radiation Experiments Final Report | accessdate = 2005-08-24 | archive-date = 2007-04-30 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070430101158/http://hss.energy.gov/healthsafety/ohre/roadmap/achre/chap3_4.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | publisher = United States Congress | title = The Select Committee to Study Governmental Operations with Respect to Intelligence Activities, Foreign and Military Intelligence | work = [[Church Committee]] report, no. 94-755, 94th Cong., 2d Sess. | location = [[Washington, D.C.]]. | year = 1976 | url =  http://www.aarclibrary.org/publib/church/reports/book1/html/ChurchB1_0200b.htm | page = 392}}&lt;/ref&gt;

Dosad objavljeni dokumenti upućuju na to da su se ti pokusi sastojali od pokušaja upravljanja mentalnim stanjima ljudi i mijenjanja funkcija [[mozak|mozga]] putem [[droga]] i ostalih [[kemikalija]], hipnoze,&lt;ref&gt;{{cite book| author=Dick Russell| title=On the trail of the JFK assassins| publisher=Skyhorse Publishing| url=http://books.google.com/books?id=zMOG0qERuksC&amp;pg=PA273&amp;lpg=PA273&amp;dq=MKULTRA+hypnosis&amp;source=bl&amp;ots=dlLGgJWt_i&amp;sig=yJRTDpj-kMZKFHxMCKdrdyMEHFE&amp;hl=en&amp;ei=OF7BTavuJYPEvgPdjeWkBA&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CBoQ6AEwADg8#v=onepage&amp;q=MKULTRA%20hypnosis&amp;f=false| year=2008| page=273}}&lt;/ref&gt; deprivacije osjetila, izolacije, verbalnog i seksualnog zlostavljanja te različitih oblika [[mučenje|mučenja]].

Projekt MKULTRA je prvi put zadobio pažnju svjetske javnosti 1975. putem [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa SAD-a]] nakon istraživanja povjerenstva Church i Rockefeller o nezakonitim radnjama CIA-e i [[FBI]]-a. Istraživanje je otežano nakon što je 1973. ravnatelj CIA-e, [[Richard Helms]], naredio da se svi dokumenti o MKULTRI unište; povjerenstvo Church i Rockefeller stoga se moralo osloniti na izjave svjedoka koji su sujedlovali u MKULTRI i dokumentima koji su preživjeli uništavanje podataka.&lt;ref name='Cia'&gt;{{cite news | first =  | last =  | coauthors =  | title = An Interview with Richard Helms | date = 2007-05-08 | url = https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/kent-csi/docs/v44i4a07p_0021.htm | publisher = [[CIA]] | pages =  | accessdate = 2008-03-16 | language =  | archive-date = 2008-03-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080312191515/https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/kent-csi/docs/v44i4a07p_0021.htm | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

1977., [[zakon o slobodi informacija]] je omogućio otkrivanje 17.000 dokumenata povezanih sa projektom MKULTRA,&lt;ref&gt;{{cite book| url=http://books.google.hr/books?id=xU6GZ28gGy4C&amp;pg=PA64&amp;dq=freedom+information+act+1977+mkultra&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ei=4qS0UdjvBOKn4gTouYEY&amp;ved=0CC0Q6AEwAA#v=onepage&amp;q=freedom%20information%20act%201977%20mkultra&amp;f=false| page=64| title=Ritual Abuse and Mind Control: The Manipulation of Attachment Needs| author=Orit Badouk Epstein, Joseph Schwartz, Rachel Wingfield Schwartz| year=2011| publisher=Karnac Books| isbn= 9781855758391}}&lt;/ref&gt; koji je vodio do saslušanja u Senatu te godine.&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;/&gt; Do danas, većina informacija o ovom programu je deklasificirana.

Iako CIA navodi da su pokusi po uzoru na MKLUTRA napušteni, veteran CIA-e [[Victor Marchetti]] je izjavio u raznim intervjuima da ta organizacija rutinski provodi [[dezinformacija|dezinformaciju]] za javnost te da se istraživanje [[kontrola uma|kontrole uma]] nastavlja. U intervjuu 1977., Marchetti je izjavio da je službeni stav CIA-e o napuštanju MKLUTRE &quot;lažna priča&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.skepticfiles.org/socialis/marcheti.htm| accessdate = 2009-08-22| title = Interview with Victor Marchetti| archivedate = 2009-08-11| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090811085125/http://www.skepticfiles.org/socialis/marcheti.htm| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | first = M | last = Cannon | title = Mind Control and the American Government | journal = Lobster Magazine | volume = 23 | year = 1992 }}&lt;/ref&gt;

Tijekom svojeg govora u Senatu 1977, zastupnik [[Ted Kennedy]] je rekao sljedeće:
{{izdvojeni citat|Zamjenik ravnatelja CIA-e je otkrio da je preko 30 sveučilišta i institucija sudjelovalo u &quot;iscrpnim pokusima i testiranju&quot; u sklopu programa koji je uključio tajno testiranje droge nad neupućenim građanima &quot;svih društvenih slojeva, visokih i niskih, američkih državljana i stranaca.&quot; Nekoliko ovih pokusa uključivalo je i davanje [[LSD]]-a &quot;neupućenim građanima u društvenim situacijama.&quot; Barem jedna smrt, ona Dr. [[Frank Olson|Franka Olsona]], je izravno nastala zbog tih pokusa. I sama CIA je izjavila da su ovi pokusi imali malo znanstvenog smisla. Agenti koji su vršili nadzor nisi bili kvaificirani znanstveni promatrači.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.druglibrary.org/schaffer/history/e1950/mkultra/Hearing01.htm | title = Opening Remarks by Senator Ted Kennedy | date = 1977-08-03 | work = U.S. Senate Select Committee On Intelligence, and Subcommittee On Health And Scientific Research of the Committee On Human Resources | access-date = 2013-06-09 | archive-date = 2006-01-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060109162136/http://www.druglibrary.org/schaffer/history/e1950/mkultra/Hearing01.htm | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;}}
== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.add-productions.net/lsd Kratki dokumentarac o MKULTRI i smrti Franka Olsona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100421033220/http://www.add-productions.net/lsd |date=2010-04-21 }}
* [http://www.michael-robinett.com/declass/c000.htm Izabrani skenirani MKULTRA dokumenti]
* [http://www.abuse-of-power.org/foia-mkultra-document-archive/ PDF arhiv deklasificiranih dokumenata MKULTRA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111126180506/http://www.abuse-of-power.org/foia-mkultra-document-archive/ |date=2011-11-26 }}

[[Kategorija:Tajni vladini programi]]
[[Kategorija:Historija Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Operacije CIA-e]]</text>
      <sha1>0200xnw35x6bd6xwabzikvz3uukjewt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu4</title>
    <ns>2</ns>
    <id>232970</id>
    <revision>
      <id>42656064</id>
      <parentid>42655876</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T10:38:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uzroci smanjenja broja palinivora */</comment>
      <origin>42656064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28984" sha1="ejpqa8z3se0uhnbxuuuosxjuvd5yd4c" xml:space="preserve">[[Image:Bee Collecting Pollen 2004-08-14.jpg|thumb|right|250px|[[Medonosna pčela]] sakuplja polen sa cvijeta]]
[[File:Jugurtia dispar.jpg|thumb|''[[Jugurtia dispar]]'', vrsta ose koja isključivo hrani svoje [[larva|larve]] polenom. Ovo je primjer ose koja jede polen samo dio svog životnog vijeka, jer ga odrasle jedinke ne konzumiraju]]

U [[zoologija|zoologiji]], '''palinivor''', što znači &quot;onaj koji jede polen&quot; (od [[grčki jezik|grčkog]] παλύνω ''palunō'', &quot;posipati, škropiti&quot;, i [[latinski jezik|latinskog]] ''vorare'', što znači &quot;proždirati&quot;) je [[biljojed|herbivorna]] životinja koja selektivno jede [[polen]] bogat hranjivim tvarima koji proizvode [[skrivenosjemenjače|skriveno-]] i [[golosjemenjače]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Cembrowski|first1=A. R.|last2=Reurink|first2=G.|last3=Arcila Hernandez|first3=L. M.|last4=Sanders|first4=J. G.|last5=Youngerman|first5=E.|last6=Frederickson|first6=M. E.|date=August 2015|title=Sporadic pollen consumption among tropical ants|url=http://link.springer.com/10.1007/s00040-015-0402-x|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=62|issue=3|pages=379–382|doi=10.1007/s00040-015-0402-x|hdl=1807/110084 |s2cid=46421274|issn=0020-1812|hdl-access=free|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Većina pravih palinivora su [[insekti]] ili [[grinje]]. Ta kategorija u svojoj najstrožoj primjeni obuhvata većinu [[pčela]] i nekoliko vrsta [[osa]],&lt;ref name=&quot;Hunt&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hunt |first1=James H. |last2=Brown |first2=Peggy A. |last3=Sago |first3=Karen M. |last4=Kerker |first4=Jennifer A. |date=1991 |title=Vespid Wasps Eat Pollen (Hymenoptera: Vespidae) |journal=Journal of the Kansas Entomological Society |volume=64 |issue=2 |pages=127–130 |jstor=25085261 |issn=0022-8567}}&lt;/ref&gt; budući da je polen često jedina čvrsta hrana koju ti insekti konzumiraju u svim životnim stadijima. Međutim, može se proširiti i na druge raznolikije vrste. Na primjer, palinivorne [[grinje]] i [[resokrilci]] se obično hrane tekućim sadržajem polenovih zrna, a da zapravo ne konzumiraju [[polen|egzinu]] ili čvrsti dio zrna. Osim toga, popis se znatno proširuje ako se uzmu u obzir vrste kod kojih se ili larvalni ili odrasli stadij hrani polenom, ali ne oboje. Postoje i druge ose koje spadaju u ovu kategoriju, kao i mnoge [[tvrdokrilci|bube]],&lt;ref name=&quot;Samuelson&quot;&gt;{{Citation |last=Samuelson |first=G. Allan |chapter=Pollen consumption and digestion by leaf beetles |date=1994 |chapter-url=http://link.springer.com/10.1007/978-94-011-1781-4_10 |title=Novel aspects of the biology of Chrysomelidae |pages=179–183 |editor-last=Jolivet |editor-first=P. H. |place=Dordrecht |publisher=Springer Netherlands |language=en |doi=10.1007/978-94-011-1781-4_10 |isbn=978-94-010-4783-8 |access-date=2022-10-19 |editor2-last=Cox |editor2-first=M. L. |editor3-last=Petitpierre |editor3-first=E.|chapter-url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; [[Dvokrilci|muhe]], [[leptiri]] i [[moljci]]. Jedan takav primjer vrste pčele koja konzumira polen samo u svojom larvalnom stadiju je ''[[Apis mellifera carnica]]''.&lt;ref name=&quot;Szolderits&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Szolderits |first1=Maria Julia |last2=Crailsheim |first2=Karl |date=1993-10-01 |title=A comparison of pollen consumption and digestion in honeybee (Apis mellifera carnica) drones and workers |journal=Journal of Insect Physiology |language=en |volume=39 |issue=10 |pages=877–881 |doi=10.1016/0022-1910(93)90120-G |bibcode=1993JInsP..39..877S |issn=0022-1910}}&lt;/ref&gt; Postoji širok spektar insekata koji se oportunistički hrane polenom, kao i razne [[ptice]], pauci koji pletu kugle&lt;ref name=&quot;Eggs&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Eggs |first1=Benjamin |last2=Sanders |first2=Dirk |date=2013-11-29 |title=Herbivory in Spiders: The Importance of Pollen for Orb-Weavers |journal=PLOS ONE |language=en |volume=8 |issue=11 |article-number=e82637 |doi=10.1371/journal.pone.0082637 |issn=1932-6203 |pmc=3843719 |pmid=24312430|doi-access=free |bibcode=2013PLoSO...882637E }}&lt;/ref&gt; i drugi [[nektarivori]].

[[File:Hibiscus syriacus Bombus ruderatus 2 Luc Viatour.jpg|thumb|Konzumacija polena biljke ''[[Hibiscus syriacus]]'' od strane ''[[Bombus ruderatus]]'' (velikog vrtnog bumbara)]]

[[Polen]], suštinska komponenta ishrane palinivora, je muški [[gametofit]]&lt;ref name=&quot;McCormick&quot;&gt;{{Cite journal |last=McCormick |first=Sheila |date=2013-11-18 |title=Pollen |journal=Current Biology |language=English |volume=23 |issue=22 |pages=R988–R990 |doi=10.1016/j.cub.2013.08.016 |issn=0960-9822 |pmid=24262831|doi-access=free |bibcode=2013CBio...23.R988M }}&lt;/ref&gt; koji se formira u [[antera|anteri]], odnosno muškom dijelu cvijeta. Polen je neophodan za oplodnju ženskog dijela cvijeta, odnosno [[ginecij]]a, i ima dugu historiju konzumiranja kod različitih vrsta. Postoje dokazi koji ukazuju na to da palinivor datiraju barem iz perioda [[perm (geologija)|perm]]a.&lt;ref name=&quot;Krassilov&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Krassilov |first1=V. |last2=Rasnitsyn |first2=A. P. |last3=Afonin |first3=S. A. |date=April 2007 |title=Pollen eaters and pollen morphology: co-evolution through the Permian and Mesozoic |url=https://paleobotany.ru/pdf/Krassilov,%20Rasnitsyn%20et%20al.%202007%20-%20Pollen%20eaters%20and%20pollen%20morphology.pdf |journal=[[African Invertebrates]] |volume=48 |issue=1 |pages=3–11}}&lt;/ref&gt; Vjerojatno je da je došlo do koevolucije između biljaka i palinivora u obliku [[mutualizam|mutualizma]], odnosno procesa kojim dvije vrste pojedinačno imaju koristi od aktivnosti druge. Na primjer, palinivori imaju koristi od primanja hranjivih tvari iz polena, te se stoga struktura oka palinivora razvila na takav način da bi bolje interpretirala vizualne znakove koje daje polen. Polen ima koristi od interakcije životinje i biljke tako što se širi dok ga životinja nosi s cvijeta na cvijet, što poboljšava reproduktivni uspjeh njegovog cvijeta. Dakle, polen se razvio da bude vizualno privlačniji palinivorima i promijenio je svoju površinsku teksturu kako bi ga taktilni [[senzorni neuron|senzorni receptori]] palinivora lakše prepoznali.&lt;ref name=&quot;Krassilov&quot; /&gt;

[[File:Misc pollen colorized.jpg|thumb|Kolorizirani elektronski mikrograf različitih vrsta polena]]

== Evolucija ==
Najraniji dokazi o palinivoriji mogu se pratiti do perioda [[silur]]a (od prije 444 do prije 419 miliona godina) i ranog [[Devon (geologija)|devon]]a (od prije 419 do prije 393 miliona godina).&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |last=Labandeira |first=Conrad C. |date=2000 |title=The Paleobiology of Pollination and its Precursors |url=https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/5961/Paleont_Soc_Papers_2000.pdf |journal=The Paleontological Society Papers |language=en |volume=6 |pages=233–270 |doi=10.1017/S1089332600000784 |issn=1089-3326}}&lt;/ref&gt; Fosilni dokazi iz ovih perioda ukazuju na to da su se rani [[člankonošci]], sa nespecijaliziranim mandibularnim ustima, hranili [[spora]]ma.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Za razliku od polena, spore su aseksualne reproduktivne čestice koje stvaraju primitivni organizmi poput [[paprati]], [[gljiva]] i [[bakterija]]. Palinivorija, za koju se smatra da se razvila od ranih organizama koji su se hranili sporama, pojavila se mnogo kasnije tokom [[Pennsylvanij|pensilvanijske]] ere (prije 323 do prije 299 miliona godina).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Veliki dio dokaza koji se odnose na evoluciju palinivorije povezan je s promjenom strukture mandibularnih usta, što omogućava lakše sakupljanje polena.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Takvi dokazi mogu se naći kod [[Coleoptera]] (buba), najraznolikije grupe palinivora, gdje su određene vrste razvile usnu šupljinu za sakupljanje polena, pored evolucije ranih mandibularnih nastavaka u specijalizirane strukture koje pomažu u konzumiranju polena.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Nadalje, adaptacije usnog dijela današnjih palinivora mogu se povezati i sa evolucijom usnog dijela kod drevnih palinivora koji su konzumirali [[nektar]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Počeci struktura uključenih u unos nektara mogu se naći u ranim, nepovezanim [[kladus|kladama]] [[insekti|insekata]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Evolucija ovih struktura odvijala se u tri različita smjera: spužvasti [[labellum|labellum]] kod [[dvokrilci|muha]] i [[Trichoptera|vodenih mušica]], strukturu za sisanje kod [[leptir]]a i [[moljci|moljaca]], te ''glossa'' kod [[osa]] i [[pčela]].&lt;ref&gt;Smith, J.J.B (1985). &quot;Feeding mechanisms&quot;. In G.A. Kerkut and L.E. Gilbert (eds.), ''Comprehensive Insect Physiology, Biochemistry, and Pharmacology'', Volume 4. Oxford University Press, Oxford, U.K. pp. 33-85.&lt;/ref&gt; Unutar svakog smjera došlo je do daljnje specijalizacije ovih struktura. Na primjer, kod osa i pčela identificirano je osam varijacija struktura usnog dijela koje uključuju glosse.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Jervis |first=M |date=2000 |title=Mouthpart evolution in adults of the basal, «symphytan», hymenopteran lineages |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0024406699903966 |journal=Biological Journal of the Linnean Society |language=en |volume=70 |issue=1 |pages=121–146 |doi=10.1006/bijl.1999.0396|bibcode=2000BJLS...70..121J |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Smatra se da je evolucija različitih strukturnih i morfoloških adaptacija današnjih palinivora također evoluirala zajedno s polenovim zrnima.&lt;ref name=&quot;Krassilov&quot; /&gt;

Obilje i raznolikost fosila biljaka koje stvaraju sjeme, identificiranih iz kasnog pensilvanijskog perioda, ukazuju na veću evoluciju palinivora i prilagodbe evoluirajućoj biljnoj fauni. Nadalje, ovo naglašava koevoluciju ovog ponašanja s biljnim vrstama tog vremena.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na osnovu morfoloških osobina fosilnih ostataka tog doba, pretpostavlja se da su rani palinivori pripadali taksonomskim skupinama [[Diaphanopterodea]], [[Protorthoptera]] i [[Hemiptera]].&lt;ref&gt;Richardson, E.S., JR. (1980). &quot;Life at Mazon Creek&quot;. In R.L. Langenheim, Jr. and C.J. Mann, (eds.), ''Middle and Late Pennsylvanian Strata of [the] Margin of [the] Illinois Basin''. University of Illinois Press, Urbana, IL. pp. 217-224.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Scott |first1=Andrew C. |last2=Taylor |first2=Thomas N. |date=1983 |title=Plant/animal interactions during the Upper Carboniferous |url=http://link.springer.com/10.1007/BF02861089 |journal=The Botanical Review |language=en |volume=49 |issue=3 |pages=259–307 |doi=10.1007/BF02861089 |bibcode=1983BotRv..49..259S |s2cid=34091045 |issn=0006-8101|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Kukalová-Peck |first=Jarmila |date=1987-10-01 |title=New Carboniferous Diplura, Monura, and Thysanura, the hexapod ground plan, and the role of thoracic side lobes in the origin of wings (Insecta) |url=http://www.nrcresearchpress.com/doi/10.1139/z87-352 |journal=Canadian Journal of Zoology |language=en |volume=65 |issue=10 |pages=2327–2345 |doi=10.1139/z87-352 |issn=0008-4301|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Nakon ovog perioda, evolucija i specijaliziranije adaptacije u ustima palinivora i polenu ili predpolenu pronađenom u crijevima fosiliziranih insekata pokazale su konvergenciju u tri glavne loze: [[Orthoptera]] (skakavci i cvrčci), Coleoptera, Diptera (muhe) i Hymenoptera (ose, ose, pčele i mravi).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Trenutno, gotovo svi palinvori spadaju u pet redova insekata za koje se smatra da su nastali tokom ranog [[mezozoik]]a (prije 248 do prije 65 miliona godina): Coleoptera, Diptera, [[Thysanoptera]], Hymenoptera i [[Lepidoptera]] (leptiri i moljci).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Adaptacije palinivora ==
Brojne vrste insekata ([[pčele]], [[ose]], [[mravi]], [[bube]], [[diptera|muhe]], [[leptiri]], [[moljci]]), [[grinja]], [[pauk]]a i [[ptica]] konzumiraju polen kao izvor hrane. Kako bi efikasnije sakupljali polen, palinivori su razvili različite adaptacije dijelova tijela i ponašanja. Te adaptacije uključuju specijalizirane dijelove usta, dlaku, probavni sistem i obrasce razmnožavanja i traženja hrane. Iako svi palinivori jedu polen, oni to čine u različitoj mjeri i na različite načine, pa se posljedično i njihove adaptacije razlikuju. Pčele i mravi, na primjer, su insekti koji u svojoj ishrani pridaju različitu pažnju polenu.

=== Pčele ===
[[Bee]]s, part of the superfamily [[Apoidea]], engage in palynivory extensively, especially in providing pollen for their offspring.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Szolderits |first1=Maria Julia |last2=Crailsheim |first2=Karl |date=1993 |title=A comparison of pollen consumption and digestion in honeybee (Apis mellifera carnica) drones and workers |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/002219109390120G |journal=Journal of Insect Physiology |language=en |volume=39 |issue=10 |pages=877–881 |doi=10.1016/0022-1910(93)90120-G|bibcode=1993JInsP..39..877S |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite journal |last=Thorp |first=Robbin W. |date=1979 |title=Structural, Behavioral, and Physiological Adaptations of Bees (Apoidea) for Collecting Pollen |journal=Annals of the Missouri Botanical Garden |volume=66 |issue=4 |pages=788–812 |doi=10.2307/2398919|jstor=2398919 }}&lt;/ref&gt; To effectively collect, transport, and consume pollen, bees have evolved specialized morphological and behavioral traits. To forage for pollen, bees must first find sources of pollen, which they do so through chemical, visual, and tactile signals given by flowers&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; that have co-evolved adaptations for this purpose, since most flowering plants benefit from the pollination that occurs while bees collect and transport pollen.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Vaudo |first1=Anthony D. |last2=Patch |first2=Harland M. |last3=Mortensen |first3=David A. |last4=Tooker |first4=John F. |last5=Grozinger |first5=Christina M. |date=2016-07-12 |title=Macronutrient ratios in pollen shape bumble bee ( Bombus impatiens ) foraging strategies and floral preferences |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=113 |issue=28 |pages=E4035-42 |doi=10.1073/pnas.1606101113 |issn=0027-8424 |pmc=4948365 |pmid=27357683|doi-access=free |bibcode=2016PNAS..113E4035V }}&lt;/ref&gt; Visual signals especially help guide bees to flowers. With sight adaptations such as the ability to see ultraviolet light, bees home in on the color pattern &quot;targets&quot; of flower petals that guide bees to nectar and pollen.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.beeculture.com/bees-see-matters/|title=How Bees See And Why It Matters|last=Riddle|first=Sharla|date=May 20, 2016 |work=Bee Culture|access-date=2018-11-28}}&lt;/ref&gt; They gather and store pollen together with nectar on specialized [[Seta|hairs]] and evolved [[Scopa (biology)|scopal]] or [[Pollen basket|corbicular]] constructions on their bodies.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Bees have also evolved behavioral adaptations that involve some degree of learning.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Most bees are also either [[Oligolecty|oligolectic]] or [[wiktionary:polylectic|polylectic]], where they target specific or more general groups of flowering plants respectively, and their foraging patterns overlap significantly closely during the day and/or seasonally to the bloom periods of these targeted flowers.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; In the nest, bees will also communicate the locations of good foraging patches to other worker bees in a process called a [[waggle dance]].&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Wario |first1=Fernando |last2=Wild |first2=Benjamin |last3=Rojas |first3=Raúl |last4=Landgraf |first4=Tim |date=2017-12-13 |editor-last=Ito |editor-first=Etsuro |title=Automatic detection and decoding of honey bee waggle dances |journal=PLOS ONE |language=en |volume=12 |issue=12 |article-number=e0188626 |doi=10.1371/journal.pone.0188626 |issn=1932-6203 |pmc=5728493 |pmid=29236712|doi-access=free |arxiv=1708.06590 |bibcode=2017PLoSO..1288626W }}&lt;/ref&gt; Bees often favor certain foraging patches,&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; and while evidence shows that bumblebees for instance are flexible in their foraging patterns, deciding on different types of flowers based on the pollen's protein:lipid ratios,&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; these patterns directly influence the genetics of the flowering plant populations around them.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

=== Mravi ===
[[Ant]]s, as part of the order [[Hymenoptera]], are related to bees and similarly forage outside of their nests to transport protein back for their offspring.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; While pollen is not the sole or primary food source, evidence from studies done on ants species in genera such as ''[[Zacryptocerus]]'', ''[[Cephalotes]]'' (turtle ants), ''[[Camponotus]]'' (carpenter ants), ''[[Crematogaster]]'' (acrobat ants), and ''[[Odontomachus]]'' (trap-jaw ants) show that pollen is both targeted for consumption and eaten opportunistically.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Cembrowski |first1=A. R. |last2=Reurink |first2=G. |last3=Arcila Hernandez |first3=L. M. |last4=Sanders |first4=J. G. |last5=Youngerman |first5=E. |last6=Frederickson |first6=M. E. |date=2015 |title=Sporadic pollen consumption among tropical ants |url=http://link.springer.com/10.1007/s00040-015-0402-x |journal=Insectes Sociaux |language=en |volume=62 |issue=3 |pages=379–382 |doi=10.1007/s00040-015-0402-x |hdl=1807/110084 |s2cid=46421274 |issn=0020-1812|hdl-access=free |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Urbani |first1=C. Baroni |last2=de Andrade |first2=M. L. |date=1997-06-30 |title=Pollen Eating, Storing, and Spitting by Ants |url=http://link.springer.com/10.1007/s001140050392 |journal=Naturwissenschaften |volume=84 |issue=6 |pages=256–258 |doi=10.1007/s001140050392 |bibcode=1997NW.....84..256U |s2cid=38529513 |issn=0028-1042|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; In foraging, ants cannot fly to flowers to take pollen directly.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Instead, they collect it from places where pollen has fallen or the wind has carried pollen to.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Ants commonly store liquid food in their foregut and later regurgitate it to feed their offspring in the home nest.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Several species of [[neotropical]] ants, [[turtle ant]]s, for example, collect pollen from leaves and store it in their bodies to later regurgitate.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; During this process, they produce compressed masses of pollen called pellets, &quot;infrabuccal pellets&quot; in turtle ants, that allow for greater efficiency in transporting pollen.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; After ant offspring or worker ants consume the nutrient-rich parts of the pollen from these pellets, the membranes of pollen, unable to be digested, are then discarded.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;

== Budućnost palinivora ==
=== Palinivori i cvjetnice ===
Palinivori su neophodni za širenje gena cvjetnica putem polena, vektora genetske raznolikosti kod tih biljaka. Iako vjetar i drugi prirodni resursi mogu pomoći u procesu širenja polena, oni nisu specifični i ne pružaju direktnu uslugu u istoj mjeri kao i palinivori koji, iako jedu polen, također rade na njegovom premještanju s jedne biljke na drugu, čime učestvuju u uslugama oprašivanja. Tokom protekle decenije, došlo je do [[Smanjenje broja oprašivača|smanjenja broja vrsta palinivora]] širom svijeta, što je imalo drastične posljedice za cvjetnice.&lt;ref name=&quot;Thomann&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Thomann |first1=Michel |last2=Imbert |first2=Eric |last3=Devaux |first3=Céline |last4=Cheptou |first4=Pierre-Olivier |date=2013 |title=Flowering plants under global pollinator decline |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1360138513000629 |journal=Trends in Plant Science |language=en |volume=18 |issue=7 |pages=353–359 |doi=10.1016/j.tplants.2013.04.002|pmid=23688727 |bibcode=2013TPS....18..353T |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Kako se populacija palinivora smanjuje, tako se smanjuju i usluge oprašivanja koje oni pružaju. To zauzvrat smanjuje reproduktivni uspjeh cvjetnica i uzrokuje ukupni pad njihove populacije i broja vrsta.

=== Specifični palinivori naspram palinivora-generalista ===
Palinivori se generalno mogu podijeliti u dvije kategorije: specifične i generaliste.&lt;ref name=&quot;Thomann&quot; /&gt; Specifični palinivori iskazuju [[oligoleksija|oligoleksiju]], simpatički odnos sa specifičnim rodom ili vrstom cvjetnica, dok palinivori-generalisti mogu oprašivati ​​širok spektar biljaka. Zbog specifičnosti određenih vrsta palinivora, poput medonosnih pčela, njihovi životni ciklusi su se prilagodili da budu usko povezani s periodima cvjetanja određenih vrsta biljaka. Međutim, kada se periodi oprašivanja i cvjetanja ovih biljaka promijene zbog sezonskih varijacija uzrokovanih [[klimatske promjene|klimatskim promjenama]], životni ciklusi palinivora više nisu sinhronizovani sa životnim ciklusima biljke, što uzrokuje pad obje populacije.&lt;ref name=&quot;Thomann&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Potts&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Potts |first1=Simon G. |last2=Biesmeijer |first2=Jacobus C. |last3=Kremen |first3=Claire |last4=Neumann |first4=Peter |last5=Schweiger |first5=Oliver |last6=Kunin |first6=William E. |date=2010 |title=Global pollinator declines: trends, impacts and drivers |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0169534710000364 |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |language=en |volume=25 |issue=6 |pages=345–353 |doi=10.1016/j.tree.2010.01.007|pmid=20188434 |bibcode=2010TEcoE..25..345P |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; S druge strane, opći palinivori su prilagođeni konzumiranju polena i oprašivanju širokog spektra različitih cvjetnica s različitim periodima cvjetanja. Pad broja specifičnih palinivora može posljedično dovesti do povećanja populacija palinivora-generalista usljed smanjenja konkurencije i povećanja dostupnosti resursa.&lt;ref name=&quot;Potts&quot; /&gt;

==== Populacije bumbara ====
Interakcija između generalističkih i specifičnih vrsta najbolje se može opaziti kod članova roda ''[[Bombus]]'' (bumbara). Bumbari su pokazali znakove pada populacije i u Belgiji i u Velikoj Britaniji, pri čemu šest od šesnaest neparazitskih bumbara pokazuje značajan pad brojnosti, a četiri pokazuju moguće znakove istog.&lt;ref name=&quot;Potts&quot; /&gt; Ova opservacijska istraživanja su pokazala da se ovaj pad slično odražava i na populacije odgovarajućih divljih biljaka.&lt;ref name=&quot;Potts&quot; /&gt; Međutim, to nije bio slučaj kod svih populacija bumbara. Naime, dok je brojnost kod mnogih opala, postojale su i one kod kojih je ona ostala konstantna ili čak porasla. U istom istraživanju šesnaest neparazitskih bumbara bilo je šest populacija kod kojih je to bio slučaj.&lt;ref name=&quot;Potts&quot; /&gt;

=== Uzroci smanjenja broja palinivora ===
Istraživanja su pokazala da će niz različitih promjena u okolišu i klimatskih promjena, poput [[fragmentacija staništa|fragmentacije staništa]], uvođenja različitih [[agrohemikalija]] i [[globalno zagrijavanje|globalnog zagrijavanja]], dovesti do smanjenja populacija palinivora i posljedično do smanjenja usluga oprašivanja.&lt;ref name=&quot;Potts&quot; /&gt;

==== Fragmentacija staništa ====
Za mnoge palinivore, a naročito kolonijalne insekte poput pčela i mrava, odgovarajuća staništa su veoma važna i moraju ispunjavati specifične uslove. Fragmentacija staništa može učiniti ova staništa neadekvatnim za obezbjeđivanje odgovarajućih i održivih cvjetnih resursa i odgovarajućih mjesta za gniježđenje unutar razumne udaljenosti leta od jedne lokacije do druge.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite journal |last=Cane|first=James|date=June 2001|title=Habitat Fragmentation and Native Bees a Premature Verdict|url=http://dlc.dlib.indiana.edu/dlc/bitstream/handle/10535/3549/habitat_fragmentation.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y|journal=Conservation Ecology|volume=5|doi=10.5751/es-00265-050103|hdl=10535/3549|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; U zavisnosti od toga da li je oprašivač specifičan ili opšti, potrebe populacije mogu biti različite.

===== Specifični palinivori =====
Za specifične palinivore koji pokazuju [[oligoleksija|oligoleksiju]], sezonsko pojavljivanje odraslih mora se poklapati sa sezonskim cvjetanjem biljke-domaćina.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; S obzirom na ova specifična ograničenja, može se zaključiti da se specifični palinivori mogu pronaći na mjestima koja uveliko zavise od sezonskih varijacija njihovih biljaka-domaćina i da gubitak čak i malog dijela njihovog staništa može imati drastične posljedice za veličinu populacije.

===== Palinivori-generalisti =====
Za opće palinivore, periodi ishrane obično traju duže od sezonskog cvjetanja jednog domaćina.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Opći palinivori moraju se nalaziti na udaljenosti leta od više različitih cvjetnih područja, od kojih svako ima svoj period cvjetanja. Njihov opstanak zavisi od njihove sposobnosti da pristupe svakom od ovih cvjetnih područja u različito vrijeme tokom sezone, a nemogućnost pristupa određenim područjima zbog njihovog začepljenja ili uništavanja može rezultirati smanjenjem veličine populacije palinivora.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

==== Agrohemikalije ====
[[File:Dinotefuran.svg|thumb|Dinotefuran, vrsta neonikotinoida koji je vrlo neurotoksičan za insekte i imitira njihov neurotransmiter acetilholin.]]
[[Agrohemikalija]] je skraćenica za poljoprivrednu hemikaliju i uglavnom se koristi na farmama i u vrtovima za odvraćanje i ubijanje insekata-štetočina. Jedna uobičajena agrohemikalija su [[neonikotinoid]]i koji su visoko [[neurotoksičnost|neurotoksični]] za insekte i imitiraju njihove [[acetilholin|acetilholinske neurotransmitere]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last=Sluijs|first=Jeroen P|date=September 2013|title=Neonicotinoids, bee disorders and the sustainability of pollinator services|journal=Current Opinion in Environmental Sustainability|volume=5|issue=3–4|pages=293–305|doi=10.1016/j.cosust.2013.05.007|doi-access=free|bibcode=2013COES....5..293V }}&lt;/ref&gt; Kada se primjenjuju, neonikotinoidi se obično pršću po širokom području i zadržavaju se na tlu, u vodi, a apsorbiraju ih i biljke. Toksični su i ulaze u tijela insekata, što rezultira smanjenjem uspjeha u traženju hrane, razvoju legla i larvi, te pamćenja i učenja; također ima štetne učinke na nervni sistem, imunološki sistem i higijenu insekata.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Svi ovi faktori negativno utiču na performanse kolonije i imaju potencijal da dovedu do njenog kolapsa, kako kod pčela tako i kod mrava.

==== Globalno zagrijavanje ====
Klimatske promjene ili [[globalno zagrijavanje]] rezultirali su višim prosječnim temperaturama širom svijeta, što je imalo značajne posljedice na uspjeh palinivora u potrazi za hranom. Biljke su iskusile ranije cvjetanje i zrelost, a dokazano je da je oboje povezano s toplijim proljetnim temperaturama.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Craufurd|first=P.Q.|date=July 2009|title=Climate change and the flowering time of annual crops|journal=Journal of Experimental Botany|volume=60|issue=9|pages=2529–39|doi=10.1093/jxb/erp196|pmid=19505929|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Budući da su reproduktivni ciklusi mnogih palinivora usko povezani s ciklusima cvjetanja njihovih biljaka-domaćina, mnoge vrste palinivora nisu bile u stanju pratiti tu promjenu ciklusa. To je rezultiralo drastičnim smanjenjem populacija mnogih specifičnih palinivora i njihovih biljaka-domaćina.&lt;ref name=&quot;Thomann&quot; /&gt; Međutim, zabilježen je i porast populacija općih palinivora. Taj porast može se pripisati smanjenju konkurencije za te specifične biljke-domaćine, kao i sposobnosti općih palinivora da se prilagode promjenjivom izvoru hrane.

== Buduće akcije ==
There has been a general decline in plant and palynivore species diversity which is predicted to continue with the current trends in the release of [[greenhouse gasses]] and climate change.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Given the extent of current research and evidence depicting the correlation between palynivore decline and a decline in pollinating plants' reproductive success, below are proposed steps that could potentially mitigate the loss of palynivore species.
# Restoring and protecting palynivore habitat in the form of the floral reserves of threatened migratory palynivores&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal|last=Allen Wardell|first=Gordon|date=February 1998|title=The Potential Consequences of Pollinator Declines on the Conservation of Biodiversity and Stability of Food Crop Yields|journal=Conservation Biology|volume=12|issue=1|pages=8–17|jstor=2387457|doi=10.1046/j.1523-1739.1998.97154.x|bibcode=1998ConBi..12....8. |s2cid=13797296}}&lt;/ref&gt;
#Planting more native plants to attract native palynivores[[File:Native plants benefit pollinators and other wildlife. Photo by Steve Henry USFWS. (16875006115).jpg|thumb|Students at the Simi Valley Adventist School planting native plants in their schoolyard habitat project. This will help benefit native pollinators and native wildlife.]]
#Increasing the available habitat for palynivores in and around croplands and gardens&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;[[File:NASA Kennedy Wildlife - Bees swarm around hives.jpg|thumb|Bees swarming around a man made beehive compliments of NASA Kennedy Wildlife]]
# Mitigating the use of pesticides, agrochemicals, and herbicides &lt;ref name=&quot;Potts&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}
{{Wiktionary}}

{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>ejpqa8z3se0uhnbxuuuosxjuvd5yd4c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>G protein spregnuti receptori</title>
    <ns>0</ns>
    <id>240096</id>
    <revision>
      <id>42655906</id>
      <parentid>42646091</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:10:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76851" sha1="0zun44qx7qk7vdjk6ofjzioun0ll7nz" xml:space="preserve">{{Infobox Proteinska Familija
| Symbol = 7tm_1
| Name = GPCR
| image = 4DJH_anim.2.gif
| width = 320
| caption = Dimerna struktura ljudskog [[Kapa opioidni receptor|k opioidnog G protein spregnutog receptora]] u kompleksu sa [[JDTic]]&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Structure of the human k-opioid receptor in complex with JDTic |author=Huixian Wu, Daniel Wacker, Mauro Mileni, Vsevolod Katritch, GyeWon Han, Eyal Vardy, Wei Liu, Aaron A. Thompson, Xi-Ping Huang, F. Ivy Carroll, S. Wayne Mascarella, Richard B. Westkaemper, Philip D. Mosier, Bryan L. Roth, Vadim Cherezov &amp; Raymond C. Stevens | doi=10.1038/nature10939 |year=2012 |journal=Nature |url=http://www.nature.com/nature/journal/vaop/ncurrent/full/nature10939.html}}&lt;/ref&gt;
| Pfam = PF00001 
| Pfam_clan = 
| InterPro = IPR000276
| SMART = 
| PROSITE = PDOC00210 
| MEROPS =
| SCOP = 
| TCDB = 
| OPM family = 
| OPM protein = 
| CAZy = 
| CDD =
}}
[[Datoteka:PDB 1hzx 7TM Sketch Membrane.png|mini|320px|7TM α-heliksna struktura G protein spregnutog receptora]]

'''G protein spregnuti receptori''' ('''GPCR'''), takođe poznati kao ''sedam-transmembranski domen receptori'', ''7TM receptori'', ''heptaheliksni receptori'', ''serpentinski receptori'', i ''G protein-vezani receptori'' (''GPLR''), sačinjavaju veliku [[Proteinska familija|proteinsku familiju]] [[transmembranski receptor|transmembranskih receptora]] koji reaguju na [[molekul]]e izvan [[ćelija (biologija)|ćelije]] i aktiviraju unutrašnje puteve [[Prenos signala (biologija)|prenosa signala]]. Krajnji rezultat je ćelijski odgovor. G protein spregnuti receptori su prisutni samo kod [[eukariot]]a, što obuhvata kvasac, [[hoanoflagelate]]&lt;ref name=&quot;pmid12869759&quot;&gt;{{cite journal | author = King N, Hittinger CT, Carroll SB | title = Evolution of key cell signaling and adhesion protein families predates animal origins | url = https://archive.org/details/sim_science_2003-07-18_301_5631/page/n101 | journal = Science | volume = 301 | issue = 5631 | pages = 361–3 | year = 2003 | pmid = 12869759 | doi = 10.1126/science.1083853 | issn = }}&lt;/ref&gt;, i životinje. [[Ligand (biohemija)|Ligandi]] koji se vezuju i aktiviraju ove receptore su: na svetlost senzitivna jedinjenja, [[miris]]i, [[feromon]]i, [[hormon]]i, i [[neurotransmiter]]i. Oni variraju po veličini od malih molekula do [[peptid]]a, i do velikih [[protein]]a. G protein spregnuti receptori imaju učešća u mnogim [[bolest]]ima, i stoga su [[Biološki cilj|biološka meta]] za preko 30% svih modernih [[lek]]ova.&lt;ref&gt;{{cite journal | first=David | last=Filmore | pages=24–28 | title=It's a GPCR world | journal=Modern Drug Discovery | volume=2004 | year=2004 | issue=November | publisher=American Chemical Society | url=http://pubs.acs.org/subscribe/journals/mdd/v07/i11/html/1104feature_filmore.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17139284&quot;&gt;{{cite journal | author = Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL | title = How many drug targets are there? | journal = Nat Rev Drug Discov | volume = 5 | issue = 12 | pages = 993–6 | year = 2006 | month = December | pmid = 17139284 | doi = 10.1038/nrd2199 | url = | issn = }}&lt;/ref&gt; [[Nobelova nagrada za hemiju]] je [[2012]]. dodeljenja [[Brajan Kobilka|Brajanu Kobilki]] i [[Robert Lefkovic‎|Robertu Lefkovicu]] za njihov rad koji je bio „presudan za razumevanje načina na koji G protein spregnuti receptori funkcionišu“.&lt;ref name=&quot;Nobel committee,2012&quot;&gt;{{cite news|last=Royal Swedish Academy of Sciences|title=The Nobel Prize in Chemistry 2012 Robert J. Lefkowitz, Brian K. Kobilka|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2012/press.html|accessdate = 10. 10. 2012.|date = 10. 10. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Postoje dva osnovna načina prenosa signala posredstvom G protein spregnutih receptora: [[Ciklični adenozin monofosfat|cAMP]] signalni put i [[fosfatidilinozitol]]ni signalni put.&lt;ref name=&quot;Gilman A.G. 1987 615–649&quot;&gt;{{cite journal | author = Gilman A.G. | title = G Proteins: Transducers of Receptor-Generated Signals | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1987_56_annual/page/615 | journal = Annual Review of Biochemistry | year=1987 | volume=56 | pages=615–649 | doi = 10.1146/annurev.bi.56.070187.003151 | pmid = 3113327}}&lt;/ref&gt; Kad se ligand veže za GPCR, on izaziva konformacionu promenu receptora, što omogućava receptoru da deluje kao [[faktor razmene guanin nukleotida]] (GEF). Nakon vezivanja liganda, GPCR može da aktivira vezani [[G-protein]] putem zamene za njega vezanog [[guanozin difosfat|GDP-a]] sa [[guanozin trifosfat|GTP-om]]. G proteinska α podjedinica, zajedno sa vezanim GTP-om, se tada može disocirati od β i γ podjedinica i formirati interakcije sa intraćelijskim signalnim proteinima, ili direktno sa ciljnim funkcionalnim proteinima, zavisno od tipa α podjedinice ([[Gs alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;αs&lt;/sub&gt;]], [[Gi alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt;]], [[Gq alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;αq/11&lt;/sub&gt;]], [[G12/G13 alfa podjedinice|G&lt;sub&gt;α12/13&lt;/sub&gt;]]).&lt;ref name=&quot;Wettschureck_2005&quot;&gt;{{cite journal | author = Wettschureck N, Offermanns S | title = Mammalian G proteins and their cell type specific functions | journal = Physiol. Rev. | volume = 85 | issue = 4 | pages = 1159–204 | year = 2005 | month = October | pmid = 16183910 | doi = 10.1152/physrev.00003.2005 | url =https://archive.org/details/sim_physiological-reviews_2005-10_85_4/page/1159| issn = }}&lt;/ref&gt;{{rp|1160}}

== Klasifikacija ==

Precizna veličina GPCR [[Taksonomski rang|superfamilije]] je nepoznata. Oko 800 različitih [[čovek|ljudskih]] [[gen]]a (ili ≈4% celokupnog [[Sinteza proteina|protein-kodirajućeg]] [[genom]]a) je bilo predviđeno iz genomske [[analiza sekvence|analize sekvence]]. Mada su brojne klasifikacione šeme bile predložene, ova superfamilija se klasično deli u tri glavne klase (A, B i C). Između ovih klasa nema značajne aminokiselinske [[Homologija (biologija)|homologije]]. Daleko najveća među njima je klasa A, koja sačinjava skoro 85% GPCR gena. Od receptora klase A, preko polovine je predviđeno da kodira [[olfaktorni receptori|olfaktorne receptore]], dok su [[ligand (biohemija)|ligandi]] preostalih receptora poznata [[endogen]]a [[hemijsko jedinjenje|jedinjenja]], ili su klasifikovani kao [[orfan receptor]]i. Uprkos odsustva aminokiselinske homologije između klasa, svi GPCR receptori imaju zajedničku [[tercijarna struktura proteina|strukturu]] i mehanizam [[Prenos signala (biologija)|prenosa signala]].

GPCR receptori se mogu grupisati u šest klasa na osnovu aminokiselinske homologije i funkcionalne sličnosti:&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Attwood TK, Findlay JB | title=Fingerprinting G-protein-coupled receptors | journal=Protein Eng | year=1994 | volume=7 | issue=2 | pages=195–203 | pmid=8170923 | url=http://peds.oxfordjournals.org/cgi/reprint/7/2/195 | doi=10.1093/protein/7.2.195}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Kolakowski LF Jr | title=GCRDb: a G-protein-coupled receptor database | journal=Receptors Channels | year=1994 | volume=2 | issue=1 | pages=1–7 | pmid=8081729}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Foord SM, Bonner TI, Neubig RR, Rosser EM, Pin JP, Davenport AP, Spedding M, Harmar AJ | title=International Union of Pharmacology. XLVI. G protein-coupled receptor list | journal=Pharmacol Rev | year= 2005 | volume=57 | issue=2 | pages=279–88 | pmid= 15914470 | doi=10.1124/pr.57.2.5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ebi.ac.uk/interpro/ISearch?query=gpcr InterPro]&lt;/ref&gt;

* Klasa A (ili 1) ([[Rodopsinu-slični receptori|Rodopsinu-slični]]) 
* Klasa B (ili 2) ([[Sekretinska receptorska familija]]) 
* [[Klasa C GPCR|Klasa C]] (ili 3) ([[Metabotropni glutamatni receptor|Metabotropni glutamat]]/feromon)
* Klasa D (ili 4) ([[Gljivični feromonski receptori]])
* Klasa E (ili 5) ([[Ciklični AMP receptori]])
* Klasa F (ili 6) ([[Uvojiti receptori|Uvojiti]]/[[Zaglađeni receptori|Zaglađeni]])

Velika [[Rodopsinu-slični receptori|rodopsin A grupa]] je podeljena u 19 podgrupa ([[Rodopsinu-slični receptori#Klase|A1-A19]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Joost P, Methner A | title=Phylogenetic analysis of 277 human G-protein-coupled receptors as a tool for the prediction of orphan receptor ligands | journal=Genome Biol | year= 2002 | volume=3 | issue=11 | pages=research0063.1–0063.16 | pmid= 12429062 | doi=10.1186/gb-2002-3-11-research0063 | pmc=133447}}&lt;/ref&gt; Naknadno je jedan alternativni klasifikacioni sistem pod imenom GRAFS ([[Metabotropni glutamatni receptor|Glutamat]], [[Rodopsin]], Adhezija, [[Uvojiti receptori|Uvojiti]]/[[Receptor ukusa|Ukus]], [[Sekretinski receptor|Sekretin]]) bio predložen.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Bjarnadottir TK, Gloriam DE, Hellstrand SH, Kristiansson H, Fredriksson R, Schioth HB | title=Comprehensive repertoire and phylogenetic analysis of the G protein-coupled receptors in human and mouse | journal= Genomics | year= 2006 | volume=88 | issue=3 | pages=263–73 | pmid=16753280 | doi=10.1016/j.ygeno.2006.04.001}}&lt;/ref&gt;

Ljudski genom kodira skoro hiljadu G protein-spregnutih receptora,&lt;ref&gt;{{cite journal| title=The G protein-coupled receptor repertoires of human and mouse| author=Vassilatis DK, Hohmann JG, Zeng H, Li F, Ranchalis JE et al| journal=Proc Natl Acad Sci USA| year=2003| volume=100| pages=4903–4908| url=http://www.pnas.org/content/100/8/4903.full| doi=10.1073/pnas.0230374100| pmid=12679517| issue=8| pmc=153653| access-date=2013-08-27| archive-date=2020-08-28| archive-url=https://web.archive.org/web/20200828213027/https://www.pnas.org/content/100/8/4903.full| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; oko 350 od kojih detektuje [[hormon]]e, [[faktor rasta|faktore rasta]], i druge [[endogen]]e ligande. Aproksimativno 150 GPCR receptora ljudskog genoma nema poznatu funkciju.

Postoji više [[bioinformatika|bioinformatičkih]] metoda za predviđanje&lt;ref name=&quot;pmid19364489&quot;&gt;{{cite journal | author = Qiu JD, Huang JH, Liang RP, Lu XQ | title = Prediction of G-protein-coupled receptor classes based on the concept of Chou's pseudo amino acid composition: an approach from discrete wavelet transform | journal = Anal. Biochem. | volume = 390 | issue = 1 | pages = 68–73 | year = 2009 | month = July | pmid = 19364489 | doi = 10.1016/j.ab.2009.04.009 | url = | issn = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19594431&quot;&gt;{{cite journal | author = Gu Q, Ding YS, Zhang TL| title = Prediction of G-Protein-Coupled Receptor Classes in Low Homology Using Chou's pseudo amino acid composition with Approximate Entropy and Hydrophobicity Patterns | journal = Protein Pept. Lett. | volume = 17 | issue = 5 | pages = 559–67 | year = 2010 | month = May | pmid = 19594431 | doi = 10.2174/092986610791112693| url = | issn = }}&lt;/ref&gt; GPCR funkcije, kao i za njihovu klasifikaciju na osnovu aminokiselinske sekvence. Neki od njih koriste pristup [[pseudo aminokiselinska kompozicija|pseudo aminokiselinske kompozicije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Xuan Xiao, Pu Wang, Kuo-Chen Chou |year=2009 |url=http://icpr.jci.jx.cn/bioinfo/GPCR-CA |title=GPCR-CA: A cellular automaton image approach for predicting G-protein-spregnuti receptor functional classes |journal=Journal of Computational Chemistry |volume=30 |pages=1414-1423 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Fiziološke uloge ==
GPCR receptori učestvuju u širokom varijetetu fizioloških procesa. Primeri tih fizioloških uloga su:
* čulo vida: [[opsin]]i koriste reakciju fotoizomerizacije za translaciju elektromagnetske radijacije u ćelijske signale. [[Rodopsin]], na primer, koristi konverziju ''11-cis''-retinala u ''sve-trans''-retinal za tu svrhu
* čulo mirisa: receptori [[mirisni epitel|mirisnog epitela]] (mirisni receptori) vezuju odorante i [[feromon]]e (vomeronazalni receptori)
* regulacija ponašanja i raspoloženja: receptori u [[mozak|mozgu]] [[sisar]]a vezuju više različitih [[neurotransmiter]]a, kao što su [[serotonin]], [[dopamin]], [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] i [[glutamat]]
* regulacija aktivnosti [[imunski sistem|imunskog sistema]] i [[zapaljenje|inflamacije]]: [[hemokin]]ski receptori vezuju ligande koji posreduju intercelularnu komunikaciju između ćelija imunskog sistema; receptori poput [[histamin]]skog receptora vezuju [[Imunski sistem|inflamatorne posrednike]] i dejstvuju na ciljne ćelijske tipove [[zapaljenje|inflamatornog odgovora]]
* prenos signala autonomnog nervnog sistema: [[simpatički nervni sistem|simpatički]] i [[parasimpatički nervni sistem|parasimpatički]] nervni sistemi su regulisani GPCR putevima, odgovornim za kontrolu mnogih automatskih funkcija tela kao što su krvni pritisak, srčani puls i procesi varenja
* indikacija ćelijske gustine: nova GPCR uloga u regulaciji ćelijske gustine.

== Struktura receptora ==

GPCR receptori su [[integralni membranski protein]]i koji poseduju sedam trans-membranskih domena, ili [[Transmembranski domen|transmembranskih heliksa]]. Ekstracelularni delovi receptora mogu biti [[Glikozilacija|glikozilirani]]. Te ekstracelularne petlje takođe sadrže dva visokokonzervirana [[cistein]]ska ostatka koji formiraju [[disulfidna veza|disulfidni most]] kojom se stabilizuje receptorska struktura. Neki od sedam-transmembranskih heliksnih proteina ([[kanalni rodopsin]]), koji podsećaju na GPCR receptore, mogu da sadrže jonske kanale, unutar svojih proteina.

Rani strukturni modeli GPCR receptora su bili bazirani na njihovoj slaboj analogiji sa [[bakteriorodopsin]]om, čija struktura je bila utvrđena putem elektronske difrakcije ({{PDB2|2BRD}}, {{PDB2|1AT9}})&lt;ref name=&quot;pmid8676377&quot;&gt;{{cite journal | author = Grigorieff N, Ceska TA, Downing KH, Baldwin JM, Henderson R | title = Electron-crystallographic refinement of the structure of bacteriorhodopsin | url = https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1996-06-14_259_3/page/393 | journal = J. Mol. Biol. | volume = 259 | issue = 3 | pages = 393–421 | year = 1996 | pmid = 8676377 | doi = 10.1006/jmbi.1996.0328 | issn = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9296502&quot;&gt;{{cite journal | author = Kimura Y, Vassylyev DG, Miyazawa A, Kidera A, Matsushima M, Mitsuoka K, Murata K, Hirai T, Fujiyoshi Y | title = Surface of bacteriorhodopsin revealed by high-resolution electron crystallography | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1997-09-11_389_6647/page/206 | journal = Nature | volume = 389 | issue = 6647 | pages = 206–11 | year = 1997 | pmid = 9296502 | doi = 10.1038/38323 | issn = }}&lt;/ref&gt; i [[Rendgenska strukturna analiza|Rendgenske strukturne analize]] ({{PDB2|1AP9}}).&lt;ref name=&quot;pmid9287223&quot;&gt;{{cite journal | author = Pebay-Peyroula E, Rummel G, Rosenbusch JP, Landau EM | title = X-ray structure of bacteriorhodopsin at 2.5 angstroms from microcrystals grown in lipidic cubic phases | url = https://archive.org/details/sim_science_1997-09-12_277_5332/page/1676 | journal = Science | volume = 277 | issue = 5332 | pages = 1676–81 | year = 1997 | pmid = 9287223 | doi = 10.1126/science.277.5332.1676 | issn = }}&lt;/ref&gt; [[2000]]. godine, prva kristalna struktura GPCR receptora sisara, goveđeg [[rodopsin]]a ({{PDB2|1F88}}), je bila rešena.&lt;ref name=&quot;pmid10926528&quot;&gt;{{cite journal | author = Palczewski K, Kumasaka T, Hori T, Behnke CA, Motoshima H, Fox BA, Trong IL, Teller DC, Okada T, Stenkamp RE, Yamamoto M, Miyano M | title = Crystal structure of rhodopsin: A G protein-coupled receptor. | url = https://archive.org/details/sim_science_2000-08-04_289_5480/page/738 | journal = Science | volume = 289 | issue = 5480 | pages = 739–45 | year = 2000 | pmid = 10926528 | doi = 10.1126/science.289.5480.739 | issn = }}&lt;/ref&gt; Dok su glavne osobine, sedam transmembranskih heliksa, očuvane, relativna orijentacija heliksa je znatno različita od bakteriorodopsina. [[2007]]. godine je prva struktura ljudskog GPCR receptora bila rešena: ({{PDB2|2R4R}}, {{PDB2|2R4S}}).&lt;ref name=&quot;Rasmussen_2007&quot;&gt;{{cite journal | author = Rasmussen SG, Choi HJ, Rosenbaum DM, Kobilka TS, Thian FS, Edwards PC, Burghammer M, Ratnala VR, Sanishvili R, Fischetti RF, Schertler GF, Weis WI, Kobilka BK | title = Crystal structure of the human β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenergic G-protein-coupled receptor | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2007-11-15_450_7168/page/382 | journal = Nature | volume = 450 | issue = 7168 | pages = 383–7 | year = 2007 | pmid = 17952055 | doi = 10.1038/nature06325 | issn = }}&lt;/ref&gt; Tome je ubrzo sledila struktura visoke rezolucije istog receptora ({{PDB2|2RH1}}).&lt;ref name=&quot;Cherezov_2007&quot;&gt;{{cite journal | author = Cherezov V, Rosenbaum DM, Hanson MA, Rasmussen SG, Thian FS, Kobilka TS, Choi HJ, Kuhn P, Weis WI, Kobilka BK, Stevens RC | title = High-resolution crystal structure of an engineered human β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenergic G protein-coupled receptor | url = https://archive.org/details/sim_science_2007-11-23_318_5854/page/1258 | journal = Science | volume = 318 | issue = 5854 | pages = 1258–65 | year = 2007 | pmid = 17962520 | doi = 10.1126/science.1150577 | issn = | pmc = 2583103 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rosenbaum_2007&quot;&gt;{{cite journal | author = Rosenbaum DM, Cherezov V, Hanson MA, Rasmussen SG, Thian FS, Kobilka TS, Choi HJ, Yao XJ, Weis WI, Stevens RC, Kobilka BK | title = GPCR engineering yields high-resolution structural insights into β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenergic receptor function | url = https://archive.org/details/sim_science_2007-11-23_318_5854/page/1266 | journal = Science | volume = 318 | issue = 5854 | pages = 1266–73 | year = 2007 | pmid = 17962519 | doi = 10.1126/science.1150609 | issn =  }}&lt;/ref&gt; Za ljudsku GPCR strukturu [[beta-2 adrenergički receptor|β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenergičkog receptora]], se ispostavilo da je veoma slična goveđem rodopsinu u pogledu relativne orijentacije sedam-transmembranskih heliksa. Međutim konformacija druge ekstracelularne petlje je potpuno različita kod ove dve strukture. Pošto ta petlja sačinjava „poklopac“ koji pokriva vrh ligand vezujućeg mesta, ova konformaciona razlika je dobra ilustracija poteškoća u konstruisanju [[homologno modelovanje|homolognih modela]] drugih GPCR receptora na osnovu strukture rodopsina.

== Strukturno-funkcioni odnosi ==

Struktura GPCR receptora sadrži karakteristični ekstracelularni [[N-terminus]], čemu sledi sedam [[Transmembranski domen|transmembranskih]] (7-TM) [[alfa heliks|α-heliksa]] (TM-1 do TM-7) povezanih sa tri intracelularne (IL-1 do IL-3) i tri ekstracelularne petlje (EL-1 to EL-3), i konačno intracelularni [[C-terminus]]. GPCR formira [[Tercijarna struktura proteina|tercijarnu strukturu]] koja podseća na bure. Sedam transmembranskih heliksa formira šupljinu unutar ćelijske membrane koja služi kao [[ligand (biohemija)|ligand]]-vezujući domen, koji je često prekriven sa EL-2. Ligandi takođe mogu da se vežu na drugim mestima, kao što je slučaj sa glomaznijim ligandima (npr., [[protein]]ima, ili velikim [[peptid]]ima) koji interaguju sa ekstracelularnim petljama, ili, kao što je to ilustrovano kod klase C [[Metabotropni glutamatni receptor|metabotropnih glutamatnih receptora]] (mGluR), sa N-terminalnim domenom. GPCR receptori klase C se imaju pozamašan N-terminalni rep sa dobro definisanom tercijarnom strukturom. On sadrži ligand-vezujući domen. Nakon vezivanja glutamata za mGluR receptor, N-terminalni rep podleže konformacionoj promeni koja dovodi do njegove interakcije sa ostacima ekstracelularnih petlji i TM domenom. Krajnji efekat svih tipova [[Agonist (farmakologija)|agonist]]-indukovane aktivacije je promena relativne orijentacije TM heliksa (praćena uvijajućim kretanjem) To dovodi do povećanja intracelularne površine i otvaranja pristupa dodatnim aminokiselinskim ostacima TM domena koji su kritični za funkciju prenosa signala (npr. za interakciju sa G-proteom). [[Inverzni agonist]]i i [[Antagonist (farmakologija)|antagonisti]] se mogu vezati na istom i nekoliko drugih mesta. Njihov efekat je sprečavanje stabilizacije TM heliksne orijentacije koja je podesna za prenos signala.

Struktura N- i C-kraja GPCR receptora može imati druge važne funkcije, pored vezivanja liganda. Specifično, C-terminus često sadrži [[serin]] (Ser) ili [[treonin]] (Thr) ostatke koji nakon [[fosforilacija|fosforilacije]], povećavaju [[afinitet (farmakologija)|afinitet]] intracelularne površine za vezivanje skeletalnih proteina, poznatih pod imenom β-[[arestin]]i (β-arr). Jednom vezani, β-arestini [[Sterni efekt|sterno]] sprečavaju formiranje G-protein sprege, i mogu da regrutuju druge proteine što dovodi do stvaranja signalnih kompleksa koji učestvuju u aktivaciji [[ekstracelularnim signalom regulisana kinaza|ERK]] signalnog puta, ili receptorske [[Endocitoza i egzocitoza|endocitoze]] (internalizacije). Pošto se fosforilacija tih Ser i Thr ostataka često javlja usled GPCR aktivacije, β-arr-posredovano G-protein-razdvajanje i internalizacija GPCR receptora su važni mehanizmi [[desenzitizacija (medicina)|desenzitizacije]].&lt;ref name=&quot;pmid11861753&quot;&gt;{{cite journal | author = Luttrell LM, Lefkowitz RJ | title = The role of beta-arrestins in the termination and transduction of G-protein-coupled receptor signals | journal = J. Cell. Sci. | volume = 115 | issue = Pt 3 | pages = 455–65 | year = 2002 | month = February | pmid = 11861753 | doi = | url = | issn = }}&lt;/ref&gt;

Još jedan zajednički strukturni motiv GPCR receptora je [[palmitoilacija]] jednog ili više mesta C-terminala ili intracelularnih petlji. Palmitoilacija je kovalentna modifikacija [[cistein]]skih (Cys) ostataka putem adicije hidrofobnih [[acil|acil grupa]]. Ona ima efekat usmeravanja receptora ka [[holesterol]]om i [[sfingolipid]]om bogatim mikrodomenima membrane plazme koji se nazivaju [[lipidni splav]]ovi. Kako su mnogi nizvodni transduktorski i efektorski molekuli GPCR receptora (u šta se uvrštavaju i oni koji učestvuju u [[Negativna povratna sprega|negativnim povratnim]] signalnim putevima) takođe usmereni ka lipidnim splavovima, neto efekat palmitoilacije je veoma brza receptorska signalizacija.

GPCR receptori odgovaraju na ekstracelularne signale koji su posredovani velikim brojem različitih agonista, od proteina do [[biogeni amin|biogenih amina]] do [[proton]]a. Svi oni prenose signal mehanizmom G-proteinske sprege. To je omogućeno prisustvom faktora razmene [[guanin]]-nukleotida ([[Faktor razmene guanin nukleotida|GEF]]), koji je domen formiran kombinacijom intracelularnih petlji IL-2, IL-3 i obližnjih aminokiselinskih ostataka TM heliksa.

== Mehanizam ==
[[Datoteka:GPCR activation.sr.png|right|thumb|400px|Ilustracija osnovnog koncepta GPCR konformacione aktivacije. Vezivanje liganda narušava jonsku sponu između E/DRY motiva na TM-3 i kiselih ostataka na TM-6. Kao posledica toga GPCR se reorganizuje čime se omogućava aktivacija G-alfa proteina. Poprečna perspektiva je pogled od gore, sa strane GPCR receptora kao što stoji u lipidnoj membrani (membrane je izostavljena). Intracelularna perspektiva pokazuje pogled na više iz ćelije.&lt;ref name=&quot;pmid20019124&quot;&gt;{{cite journal | author = Millar RP, Newton CL | title = The year in G protein-coupled receptor research | journal = Mol. Endocrinol. | volume = 24 | issue = 1 | pages = 261–74 | year = 2010 | month = January | pmid = 20019124 | doi = 10.1210/me.2009-0473 | url = | issn = }}&lt;/ref&gt;]]
G protein-spregnuti receptor se aktivira spoljašnjim signalom u obliku liganda ili nekog drugog signalnog medijatora. To uzrokuje konformacionu promenu receptora, te dolazi do aktivacije [[G protein]]a. Dalji efekat zavisi od tipa G proteina.

=== Vezivanje liganda ===
GPCR receptori obuhvataju receptore za senzorne signalne posrednike (npr., svetlo i [[miris]]ni stimulatorni molekuli); [[adenozin]], [[bombezin]], [[bradikinin]], [[endotelin]], γ-aminobuterna kiselina ([[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]]), faktor rasta hepatocita ([[faktor rasta hepatocita|HGF]]), [[melanokortin]]i, [[neuropeptid Y]], [[opioid]] peptidi, [[opsin]]i, [[somatostatin]], [[tahikinin]]i, članovi familije [[vazoaktivni intestinalni peptid|vazoaktivnih intestinalnih peptida]], i [[vazopresin]]; [[biogeni amin]]i (npr., [[dopamin]], [[epinefrin]], [[norepinefrin]], [[histamin]], [[glutamat]] ([[Metabotropni receptor|metabotropni]] efekat), [[glukagon]], [[acetilholin]] ([[muskarin]]ski efekat), i [[serotonin]]); [[hemokin]]i; [[lipid]]ni medijatori [[zapaljenje|inflamacije]] (npr., [[prostaglandin]]i, [[prostanoid]]i, [[trombocit-aktivirajući faktor]], i [[leukotrien]]i); i peptidni hormoni (npr., [[kalcitonin]], C5a [[anafilatoksin]], folikul-stimulišući hormone ([[Folikulostimulisajući hormon|FSH]]), gonadotropin-oslobađajući hormone ([[gonadotropin-oslobađajući hormon|GnRH]]), [[neurokinin]], tireotropin-oslobađajući hormone ([[Tireotropin oslobađajući hormon|TRH]]), i [[oksitocin]]). GPCR receptori reaguju na stimulanse koji još nisu bili identifikovani su poznati kao [[orfan receptor]]i.

Dok se kod drugih receptorskih tipova ligandi uglavnom vezuju sa spoljašnje strane membrane, GPCR [[ligand (biohemija)|ligandi]] se većinom vezuju unutar transmembranskog domena. Specijalan slučaj su [[proteazom-aktivirani receptor]]i, koje aktivira odsecanje dela njihovog ekstracelularnog domena.&lt;ref name=&quot;pmid12970120&quot;&gt;{{cite journal | author = Brass LF | title = Thrombin and platelet activation | journal = Chest | volume = 124 | issue = 3 Suppl | pages = 18S–25S | year = 2003 | month = September | pmid = 12970120 | pmc =  | doi =  10.1378/chest.124.3_suppl.18S| url =  }}&lt;/ref&gt;

=== Konformaciona promena ===
[[Prenos signala (biologija)|Transdukcija signala]] receptorom kroz membranu nije potpuno razjašnjena. Poznato je da je neaktivni [[G protein]] vezan za receptor u njegovom neaktivnom stanju. Nakon vezivanja liganda, receptor promeni [[Proteinska struktura|konformaciju]] i tako mehanički aktivira G protein, koji se odvaja od receptora. Receptor može zatim bilo da aktivira još jedan G protein, ili da se vrati u svoje neaktivno stanje. Mada je ovo objašnjenje suviše pojednostavljeno, ono je dovoljno da odslika sveukupni set akcija.

Smatra se da je molekul receptora u [[Konformacioni izomerizam|konformacionom ekvilibrijumu]] između aktivnih i neaktivnih [[biofizika|biofizičkih]] stanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Rubenstein, Lester A. and Lanzara, Richard G. | title=Activation of G protein-coupled receptors entails cysteine modulation of agonist binding | journal=Journal of Molecular Structure (Theochem) | year=1998 | volume=430 | pages=57–71 | url=http://cogprints.org/4095/ | doi=10.1016/S0166-1280(98)90217-2}}&lt;/ref&gt; Vezivanje liganda za receptor može da pomeri ekvilibrijum ka aktivnom stanju receptora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bio-balance.com/Graphics.htm |title=The biophysical basis for the graphical representations}}&lt;/ref&gt; Postoje tri tipa liganda: [[Agonist (farmakologija)|Agonisti]] su ligandi koji pomeraju ekvilibrijum u korist aktivnih stanja; [[inverzni agonist]]i su ligandi koji pomeraju ekvilibrijum u korist neaktivnih stanja; i neutralni [[Antagonist (farmakologija)|antagonisti]] su ligandi koji ne utiču na ekvilibrijum. Još uvek nije poznato kako se egzaktno aktivna i neaktivna stanja međusobno razlikuju.

=== G-proteinski ciklus aktivacije/deaktivacije ===
{{Main-lat|G protein}}
Kad je receptor neaktivan, [[Faktor razmene guanin nukleotida|GEF]] [[Proteinski domen|domen]] može biti vezan za jednu isto tako neaktivnu α-podjedinicu [[Heterotrimerni G protein|heterotrimernog G-proteina]]. [[G-protein]]i su [[Proteinski trimer|trimeri]] α, β i γ podjedinica (poznatih kao Gα, Gβ i Gγ, respektivno) koje su neaktivne kad su reverzibilno vezane za [[Guanozin-difosfat]] (GDP) (ili alternativno, bez guanin nukleotida). One su aktivne kada su vezane za [[Guanozin-trifosfat]] (GTP). Nakon aktivacije receptora, GEF domen [[alosterna regulacija|alosterno]] aktivira G-protein putem razmene molekula GDP za GTP na G-protein α-podjedinici. Ćelije održavaju 10:1 odnos [[citosol]]nog GTP:GDP tako da je razmena za GTP osigurana. Subsekventno se podjedinice G-proteina disociraju od receptora kao i međusobno da bi proizvele Gα-GTP [[monomer]] i čvrsto interagujući [[Beta-gama kompleks|Gβγ dimer]], koji su sad slobodni da moduliraju aktivnost drugih intracelularnih proteina. Do kog stupnja može da dođe do njihove [[difuzija|difuzije]], međutim, je ograničeno Gα [[palmitoilacija|palmitoilacijom]] i prisustvom [[glikozil-fosfatidilinozitol]] (GPI) molekula [[Kovalentna veza|kovalentno]] dodatih na Gγ C-terminus. [[Fosfatidilinozitol]]ni deo GPI molekula sadrži dve [[Hidrofobnost|hidrofobne]] [[acil|acil grupe]] koje učvršćuju GPI-vezane proteine (npr. Gβγ) za [[ćelijska membrana|membranu plazme]], i isto tako u određenoj meri, za lokalni [[lipidni splav]]. (Uporedite ovo sa efektom palmitoilacije na GPCR lokalizaciju diskutovanu iznad)

Zato što Gα takođe ima sposobnost spore [[GTP-aza|GTP→GDP hidrolize]], neaktivna forma α-podjedinice (Gα-GDP) se vremenom regeneriše, čime se omogućava reasocijacija sa Gβγ dimerom i formiranje “odmarajućeg” G-proteina, koji može ponovo da se veže za GPCR i čeka na aktivaciju. Brzina GTP hidrolize je često povišena akcijama jedne druge familije alosterno modulisanih proteina zvanih [[Regulator G protein signalizacije|regulatori G-protein signalizacije]], ili RGS proteini. Oni su tip [[aktivirajući protein GTPaze|aktivirajućeg proteina GTPaze]], ili GAP. Poznato je da mnogi od primarnih [[Efektor (biologija)|efektorskih]] proteina (npr. [[Adenilat ciklaza|adenilat ciklaze]]), koji postaju aktivirani/deaktivirani nakon interakcije sa Gα-GTP, takođe imaju GAP aktivnost. Na taj način, čak i u ovom ranom stupnju procesa, GPCR-inicirana signalizacija ima sposobnost samo-okončanja.

== GPCR signalizacija ==
Ako receptor u aktivnom stanju dođe u kontakt sa [[G protein]]om, on može da ga aktivira. Postoji evidencija da su receptori i G proteini zapravo pre-spregnuti. Na primer, vezivanje G proteina za receptore ima uticaja na afinitet receptora za ligande. Aktivirani G proteini su vezani za [[Guanozin-trifosfat|GTP]].

Dalji prenos signala je zavistan od tipa G proteina. Enzim [[adenilat ciklaza]] je primer celularnog proteina koji može biti regulisan G proteinom, u ovom slučaju G proteinom [[Gs alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;]]. Adenilat ciklaza je aktivirana kad se veže za podjedinicu aktiviranog G proteina. Aktivacija adenilat ciklaze se okončava kad se G protein vrati u [[Guanozin-difosfat|GDP]]-vezano stanje.

Adenilat ciklaze, od kojih je kod ljudi poznato 9 formi vezanih za membranu i jedna [[citosol]]na forma, mogu takođe biti aktivirane ili inhibirane na druge načine, na primer putem vezivanja Ca2+/[[kalmodulin]]a. Ovo može promeniti aktivnost tih enzima na aditivan ili sinergistički način uporedo sa G proteinima.

GPCR aktivirani signalni putevi su ograničeni [[Primarna struktura proteina|primarnom sekvencom]] i [[Tercijarna struktura proteina|tercijarnom strukturom]] GPCR receptora. One su ultimatno određene specifičnom [[Proteinska struktura|konformacijom]] stabilizovanom datim [[ligand (biohemija)|ligandom]], kao i dostupnošću [[transduktor]]skih molekula. Smatra se da GPCR receptori koriste dva primarna tipa transduktora: [[G-protein]]e i [[arestin|β-arestine]]. Pošto β-arestini imaju visok [[afinitet (farmakologija)|afinitet]] za [[Fosforilacija|fosforilisanu]] formu većine GPCR receptora, najveći deo prenosa signala je ultimatno zavistan od G-proteinske aktivacije. Međutim, ne dolazi do G-protein nezavisnog prenosa signala, jer uvek postoji mogućnost ostvarivanja oba tipa interakcija.

=== G protein zavisna signalizacija ===

Postoje tri glavna [[G protein]]om posredovana signalna puta. Oni su zavisni od četiri potklase G-proteina koje se međusobno razlikuju po [[Homologija (biologija)|homologiji sekvence]] ([[Gs alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;αs&lt;/sub&gt;]], [[Gi alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt;]], [[Gq alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;αq/11&lt;/sub&gt;]], i [[G12/G13 alfa podjedinice|G&lt;sub&gt;α12/13&lt;/sub&gt;]]). Svaka potklasa G-proteina se sastoji od više proteina, svaki od kojih je produkt više [[gen]]a i/ili [[alternativno splajsovanje|splajsnih varijacija]] što može da proizvede razlike koje se kreću od suptilnih do očiglednih u pogledu signalnih osobina, mada su generalno dosta dobro grupisane u okviru četiri klase. Zato što su osobine prenosa signala raznih mogućih [[Beta-gama kompleks|βγ kombinacija]] međusobno slične, te klase su definisane na osnovu izoforme njihove α-podjedinice.&lt;ref name=&quot;Wettschureck_2005&quot;/&gt;{{rp|1163}}

Dok većina GPCR receptora može da aktivira više od jednog Gα-podtipa, oni imaju preferenciju za jedan od podtipova. Kad je aktivirani podtip zavistan od liganda vezanog za GPCR, to se naziva [[funkcionalna selektivnost]] (koja je takođe poznata kao agonist-usmereno razmena, ili konformaciono specifični agonizam). Međutim, vezivanje bilo kog pojedinačnog [[Agonist (farmakologija)|agonista]] može takođe da inicira aktivaciju više različitih G-proteina, ukoliko on ima sposobnost stabilizovanja više konformacija GPCR [[faktor razmene guanin nukleotida|GEF]] domena, čak i u toku jedne interakcije. Dodatno, konformacija koja preferencijalno aktivira jednu Gα [[Proteinska izoforma|izoformu]] može da aktivira neku drugu izoformu, ako je preferirani protein manje dostupan. Pored toga, putevi [[povratna sprega|povratne sprege]] mogu da rezultiraju u [[posttranslaciona modifikacija|posttranslacionim modifikacijama]] receptora (npr. [[fosforilacija]]ma), koje menjaju G-protein preferencije. Pored svih tih nijansi, uobičajeni GPCR parter je obično definisan na osnovu G-proteina koji je najočevidnije aktiviran [[endogen]]im ligandom pod [[Fiziologija|fiziološkim]] i/ili [[eksperiment]]alnim uslovima.

==== G&lt;sub&gt;α&lt;/sub&gt; signalizacija ====

# Efektor G&lt;sub&gt;αs&lt;/sub&gt; i G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt; puteva je [[ciklični adenozin monofosfat]] (cAMP) generišući enzim [[adenilat ciklaza]], ili AC. Postoji deset različitih AC genskih produkata kod sisara, svaki od kojih je suptilno specifičan u pogledu [[Tkivo (biologija)|tkivne]] distribucije i/ili funkcije. Svi oni [[katalizator|katalizuju]] konverziju [[citosol]]nog [[adenozin trifosfat]]a (ATP) u cAMP, i svi su direktno stimulisani G-proteinima G&lt;sub&gt;αs&lt;/sub&gt; klase. U kontrastu s tim, interakcija sa Gα podjedinicama G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt; tipa inhibira AC cAMP generisanje. Na taj način, GPCR receptori spregnuti sa G&lt;sub&gt;αs&lt;/sub&gt; neutrališu akcije receptora spregnutih sa G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt;, i ''vice versa''. Nivo citozolnog cAMP može da uslovi aktivnost raznih [[Cikličnim nukleotidima-kontrolisani jonski kanal|jonskih kanala]], kao i članova familije [[Serin/treonin-specifične proteinske kinaze|Ser/Thr- specifičnih]] [[proteinska kinaza A]] (PKA). Is tih razloga cAMP se smatra [[Sistem sekundarnih glasnika|sekundarnim glasnikom]], i PKA sekundarnim [[Efektor (biologija)|efektorom]].
# Efektor G&lt;sub&gt;αq/11&lt;/sub&gt; puta [[Fosfolipaza C|fosfolipaza C-β]] (PLCβ), koja katalizuje rascep za membranu vezanog [[fosfatidilinozitol 4,5-bisfosfat|fosfatidilinozitol 4,5-bifosfata]] (PIP2) u sekundarne glasnike [[Inozitol trisfosfat|inozitol (1,4,5) trifosfat]] (IP3) i [[Diglicerid|diacilglicerol]] (DAG). IP3 deluje na [[Inozitol trifosfatni receptor|IP3 receptore]] koji su locirani na membrani [[Endoplazmatični retikulum|endoplazmatičnog retikuluma]] (ER) i pobuđuje oslobađanje [[Kalcijum u biologiji|Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]] iz ER, dok DAG difuzuje duž [[Ćelijska membrana|membrane plazme]] gde može da aktivira bilo koju formu sekundarne Ser/Thr kinaze lokalizovane na membrani, takozvane [[Proteinska Kinaza C|proteinske kinaze C]] (PKC). Pošto su mnoge PKC izoforme takođe aktivirane povišenim nivoima intracelularnog Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;, ova dva puta mogu međusobno da konvergiraju i prenesu signal istim sekundarnim efektorom. Povišeni intracelularni Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; se isto tako vezuje i [[Alosterna regulacija|alosterno]] aktivira [[kalmodulin]] proteine, koji nakon toga vezuju i alosterno aktiviraju enzime kao što su [[Ca2+/kalmodulin-zavisne proteinske kinaze‎‎|Ca2+/kalmodulin-zavisne kinaze]] (CAMK).
# Efektori G&lt;sub&gt;α12/13&lt;/sub&gt; puta su tri [[RoGEF domen|RoGEF proteina]] ([[p115-RoGEF]], [[PDZ-RoGEF]], i [[LARG]]), koji kad su vezani za G&lt;sub&gt;α12/13&lt;/sub&gt; alosterno aktiviraju [[citosol]]nu [[mala GTPaza|malu GTPazu]], [[Ro familija GTPaza|Ro]]. Jednom vezana za [[GTP]], Ro može da aktivira razne proteine odgovorne za regulaciju [[citoskelet]]ona, kao što je [[Ro-vezana proteinska kinaza|Ro-kinaze]] (ROCK). Većina GPCR receptora koji se sprežu sa G&lt;sub&gt;α12/13&lt;/sub&gt; takođe mogu da formiraju sprege sa drugim potklasama, često sa G&lt;sub&gt;αq/11&lt;/sub&gt;.

==== Gβγ signalizacija ====

Gore dati opis ne uzima u obzir efekte [[Beta-gama kompleks|Gβγ]]–signalizacije, koji su takođe značajni, posebno u slučaju aktiviranog G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt;-spregnutog GPCR receptora. Primarni Gβγ efektori su razni jonski kanali, kao što su [[G-protein-spregnuti unutrašnje-ispravljajući kalijumski kanali|G-protein-spregnuti unutrašnje-ispravljajući K+ kanali]] (GIRK), [[P-tip kalcijumski kanal|P]]/[[Q-tip kalcijumski kanal|Q]]-, i [[N-tip kalcijumski kanal|N-tip]] [[Naponom-kontrolisani kalcijumski kanal|od napona zavisni Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; kanali]], kao i neke AC i PLC izoforme, zajedno sa pojedinim izoformama [[PI3K|fosfoinozitid-3-kinaze]] (PI3K).

=== G protein nezavisna signalizacija ===
Mada se za G receptore misli da oni mogu samo da deluju zajedno sa G proteinima, GPCR receptori mogu da prenose signal mehanizmima nezavisnim od G-proteina. [[Heterotrimerni G protein]]i isto tako imaju funkcionalne uloge koje su nezavisne od GPCR receptora. GPCR receptori mogu da samostalno prenose signal posredstvom više tipova proteina, kao što su [[Arestin|β-arestin]], [[G protein spregnuti receptor kinaza|GRK]], i [[Src (gen)|Src]]. Osim toga, dodatni skeletalni proteini koji učestvuju u GPCR [[subcelularna lokalizacija|subcelularnoj lokalizaciji]] (npr. [[PDZ domen|PDZ-domen]] sadržavajući proteini) mogu takođe da deluju kao prenosnici signala. Efektori su najčešće članovi [[Mitogenom-aktivirane proteinske kinaze|MAPK]] familije.

==== Primeri ====
Kasnih [[1990]]-tih godina, dokazi su počeli da se akumuliraju da neki GPCR receptori imaju sposobnost prenosa signala bez G proteina. Za [[MAPK1|ERK2]] mitogenom aktivirane proteinske kinaze, koje su ključni medijatori prenosa signala nizvodno od receptorske aktivacije u mnogim putevima, je bilo pokazano da se aktiviraju u odgovoru na [[Ciklični adenozin monofosfat|cAMP]] posredovanu aktivaciju receptora kod [[buđ iz mulja|buđi iz mulja]] ([[Dictyostelium discoideum|''D. discoideum'']]), uprkos odsustva spregnutih G proteinskih α- i β-podjedinica.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Kim JY, Haastert PV, Devreotes PN |title=Social senses: G-protein-coupled receptor signaling pathways in Dictyostelium discoideum |journal=Chem. Biol. |volume=3 |issue=4 |pages=239–43 |year=1996 |month=April |pmid=8807851 |doi= |url= http://www.cell.com/chemistry-biology/retrieve/pii/S1074552196901039}}&lt;/ref&gt;

U ćelijama sisara, za ekstenzivno proučavani [[Beta-2 adrenergički receptor|β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adreno receptor]] je demonstrirano da aktivira [[MAPK1|ERK2]] put nakon arestinom posredovanog raskida sprege G-proteinom posredovane signalizacije. Iz ovog sledi da su neki od mehanizama za koje se ranije verovalo da su isključivo vezani za desenzitizaciju receptora, zapravo primeri promene receptorskih puteva, a ne jednostavno njihovog isključivanja.

U ćelijama [[bubreg]]a, za [[bradikininski receptor B2|bradikinin receptor B2]] je pokazano da interaguje direktno sa proteinskom [[proteinska tirozinska fosfataza|tirozinskom fosfatazom]]. Prisustvo tirozin-fosforilisane [[imunoreceptorski tirozin-bazirani inhibitorni motiv|ITIM]] (imunoreceptor tirozin-baziranog inhibitornog motiva) sekvence u B2 receptoru je neophodno za njegovo posredovanje te interakcije i naknadno antiproliferativno dejstvo [[bradikinin]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Duchene J, Schanstra JP, Pecher C, Pizard A, Susini C, Esteve JP, Bascands JL, Girolami JP | title=A novel protein-protein interaction between a G protein-coupled receptor and the phosphatase SHP-2 is involved in bradykinin-induced inhibition of cell proliferation | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-10-25_277_43/page/40374 | journal=J Biol Chem | year=2002 | volume=277 | issue=43 | pages=40375–83 | pmid=12177051 | doi=10.1074/jbc.M202744200}}&lt;/ref&gt;

==== GPCR-nezavisna signalizacija putem heterotrimernih G-proteina ====
Mada je to relativno nerazvijena oblast, postoje indikacije da heterotrimerni G-proteini mogu da učestvuju u GPCR-nezavisnom prenosu signala. Postoji evidencija o njihovoj ulozi prenosioca signala kod skoro svih drugih tipova receptorski posredovane signalizacije, poput [[integrin]]a, [[receptor tirozinska kinaza|receptorskih tirozinskih kinaza]] (RTK), [[citokinski receptor|citokinskih receptora]] ([[JAK-STAT signalni put|JAK/STAT]]), kao i za modulaciju raznih drugih „pomoćnih“ proteina kao što su [[faktor razmene guanin nukleotida|GEF]], [[inhibitori disocijacije guanozin nukleotida]] (GDI) i [[fosfataza|proteinske fosfataze]]. Moguće je da postoje specifični proteini iz ove klase čija primarna funkcija je u okviru GPCR-nezavisnih puteva.

== cAMP i PIP2 putevi ==
[[Datoteka:Proteinkinase 1.svg|thumb|250px|Aktivacioni efekti cAMP-a na [[Proteinska kinaza A|proteinsku kinazu A]]]]
[[Datoteka:The effect of Rs and Gs in cAMP signal pathway.sr.png|thumb|250px|Uloga Rs-a i Gs-a u cAMP signalnom putu]]
[[Datoteka:The effect of Ri and Gi in cAMP signal pathway.sr.png‎|thumb|250px|Uloga Ri-a i Gi-a u cAMP signalnom putu]]
Postoje dva glavna načina prenosa signala u kojima učestvuju G protein spregnuti receptori: [[Ciklični adenozin monofosfat|cAMP]] signalni put i [[fosfatidilinozitol]]ni signalni put.&lt;ref name=&quot;Gilman A.G. 1987 615–649&quot;/&gt;

=== cAMP signalni put ===
cAMP signalni prenos se sastoji od pet glavnih komponenti: 
* stimulativni [[hormon]]ski receptor (Rs), ili inhibitorni [[hormonski receptor]] (Ri)
* stimulativni regulišući G protein (Gs), ili inhibitorni regulatorni G protein (Gi)
* [[Adenilil ciklaza]]
* [[Proteinska kinaza A]] (PKA)
* cAMP [[fosfodiesteraza]].

Stimulativni hormonski receptor (Rs) vezuje stimulativne signalne molekule, dok inhibitorni hormonski receptor (Ri) vezuje inhibitorne signalne molekule.

Stimulativni regulišući [[G protein]] formira interakcije sa stimulativnim hormonskim receptorom, i njegove podjedinice nakon aktivacije mogu da stimulišu aktivnost enzima, ili drugi intraćelijski metabolizam. Nasuprot tome, inhibitorni regulatorni G protein se spreže sa inhibitornim hormonskim receptorom i njegova α podjedinica nakon aktivacije može da inhibira aktivnost enzima ili drugi intraćelijski metabolizam.

[[Adenilil ciklaza]] je glukoprotein sa 12 [[Transmembranski domen|transmembranskih]] heliksa. Ona katalizuje prelaz ATP-a u cAMP uz pomoć [[kofaktor (biohemija)|kofaktora]] [[Magnezijum|Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]] ili [[Mangan|Mn&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]]. Nastali cAMP je [[sekundarni glasnik]] u ćelijskom metabolizmu i [[Alosterna regulacija|alosterni]] aktivator proteinske kinaze A.

[[Proteinska kinaza A]] je važan enzim u ćelijskom metabolizmu. Ona ima sposobnost da reguliše ćelijski metabolizam putem [[Fosforilacija|fosforilacije]] specifičnih namenskih enzima u metaboličkom putu. Ona takođe može da reguliše izražavanje specifičnih gena, ćelijsku sekreciju, i membransku permeabilnost. Ovaj enzim sadrži dve katalitičke podjedinice i dve regulatorne podjedinice. Ovaj kompleks je neaktivan u odsustvu cAMP-a. Kad se cAMP veže za regulatorne podjedinice, menja se njihova [[Konformacioni izomerizam|konformacija]] i dolazi do disocijacije regulatornih podjedinica, čime se aktivira proteinska kinaza A i omogućavaju dalji biološki efekti.

[[Fosfodiesteraza|cAMP fosfodiesteraza]] je enzim koji može da razgradi cAMP do [[Adenozin-monofosfat|5'-AMP-a]], čime se okončava signal.

=== Fosfatidilinozitolni signalni put ===
U signalnom putu [[fosfatidilinozitol]]a, ekstracelularni signalni molekul se vezuje za G protein spregnuti receptor ([[Gq alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;q&lt;/sub&gt;]]) na ćelijskoj površini i aktivira [[fosfolipaza C|fosfolipazu C]], koja je locirana na [[ćelijska membrana|ćelijskoj membrani]]. [[Lipaza]] hidrolizuje [[Fosfatidilinozitol 4,5-bisfosfat|fosfatidilinozitol 4,5-bisfosfat (PIP2)]] u dva sekundarna glasnika: [[Inozitol trisfosfat|inozitol 1,4,5-trisfosfat (IP3)]] i [[Diacilglicerol|diacilglicerol (DAG)]]. IP3 se vezuje za receptor u membrani glatkog [[Endoplazmatični retikulum|endoplazmatičnog retikuluma]] i [[mitohondrija]], čime pomaže otvaranje Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; kanala. DAG pomaže aktivaciju [[Proteinska kinaza C|proteinske kinaze C (PKC)]], koja fosforilizuje mnoge druge proteine, menjajući time njihove katalitičke aktivnosti, što dovodi do ćelijskog odgovora. Dejstvo Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; jona je isto tako važno. Oni zajedno sa DAG-om aktiviraju PKC i mogu da dovedu do aktivacije [[Ca2+/kalmodulin-zavisne proteinske kinaze|CaM kinaznog]] puta, u kome kalcijum modulisani protein [[kalmodulin]] (CaM) vezuje Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;, podleže promeni konformacije, i aktivira CaM kinazu II. Ona ima jedinstvenu sposobnost povećanja svog afiniteta vezivanja za CaM putem autofosforilacije, što čini CaM nedostupnim za aktivaciju drugih enzima. Kinaza zatim fosforilizuje ciljne enzime, čime reguliše njihove aktivnosti. Ova dva signalna puta povezuje Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;-CaM, koji je takođe regulatorna podjedinica [[adenilil ciklaza|adenilil ciklaze]] i [[fosfodiesteraza|fosfodiesteraze]] u cAMP signalnom putu.

== Regulacija receptora ==
G protein spregnuti receptori su podložni desenzitaciji kad su izloženi njihovom ligandu tokom dužeg vremenskog perioda. Poznate su dve forme desenzitizacije: 
* [[homologna desenzitizacija]], pri kojoj je aktivirani GPCR proizvodi umanjeni odgovor, i
* [[heterologna desenzitizacija]], gde aktivirani GPCR uzrokuje umanjenje odgovora drugih receptora. 
Ključna reakcija ovog procesa je [[fosforilacija]] intracelularnog (ili [[citoplazma|citosolnog]]) receptorskog domena [[proteinska kinaza|proteinskim kinazama]].

=== Fosforilacija cAMP zavisnom proteinskom kinazom ===
[[Proteinska kinaza A|Proteinske kinaze A]] (od cikličnog AMP-a zavisne proteinske kinaze) se aktiviraju signalnim lancom koji počinje od aktiviranog G proteina posredstvom [[adenilat ciklaza|adenilat ciklaze]] i [[Ciklični adenozin monofosfat|cikličnog AMP-a]] (cAMP-a). U mehanizmu ''povratne sprege'', ove kinaze nakon aktivacije fosforilišu receptor. Što duže receptor ostaje aktivan, to se više aktiviraju kinaze, i utoliko više dolazi do fosforilacije receptora. Kod [[Beta-2 adrenergički receptor|β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenoceptora]], ta fosforilacija rezultira u promeni sprege od G&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt; klase G-proteina do [[Gi alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;]] klase.&lt;ref name=&quot;pmid11053129&quot;&gt;{{cite journal | author = Chen-Izu Y, Xiao RP, Izu LT, Cheng H, Kuschel M, Spurgeon H, Lakatta EG | title = G(i)-dependent localization of beta(2)-adrenergic receptor signaling to L-type Ca(2+) channels | journal = Biophys. J. | volume = 79 | issue = 5 | pages = 2547–56 | year = 2000 | month = November | pmid = 11053129 | pmc = 1301137 | doi = 10.1016/S0006-3495(00)76495-2 | url =https://archive.org/details/sim_biophysical-journal_2000-11_79_5/page/2547}}&lt;/ref&gt; PKA posredovana fosforilacija može da uzrokuje heterolognu desenzitizaciju receptora.&lt;ref name=&quot;pmid14744258&quot;&gt;{{cite journal | author = Tan CM, Brady AE, Nickols HH, Wang Q, Limbird LE | title = Membrane trafficking of G protein-coupled receptors | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-pharmacology-and-toxicology_2004_44/page/559 | journal = Annu. Rev. Pharmacol. Toxicol. | volume = 44 | issue = | pages = 559–609 | year = 2004 | pmid = 14744258 | doi = 10.1146/annurev.pharmtox.44.101802.121558 }}&lt;/ref&gt;

=== Fosforilacija posredstvom GRK kinaza ===
[[G protein spregnuti receptor kinaza|Kinaze]] G protein spregnutih receptora (GRK) su proteinske kinaze koje fosforilišu GPCR receptore.

Fosforilacija receptora može da ima dve posledice:
# ''Translokacija'': Receptor se, zajedno sa delom membrane u kojoj je smešten, unosi u unutrašnjost ćelije, gde se defosforilizuje u kiselom okruženju vezikula&lt;ref name=&quot;pmid8995214&quot;&gt;{{cite journal | author = Krueger KM, Daaka Y, Pitcher JA, Lefkowitz RJ | title = The role of sequestration in G protein-coupled receptor resensitization. Regulation of β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenergic receptor dephosphorylation by vesicular acidification | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-01-03_272_1/page/n11 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 272 | issue = 1 | pages = 5–8 | year = 1997 | pmid = 8995214 | doi = 10.1074/jbc.272.1.5 }}&lt;/ref&gt; i zatim se vraća u membranu. Ovaj mehanizam se koristi za regulaciju dugotrajnog izlaganja, na primer [[hormon]]ima. Alternativno, receptor može da podlegne [[lizozom]]alnoj degradaciji, ili da ostane internalizovan, u kom slučaju se smatra da učestvuje u inicijaciji signalizacije, priroda koje je zavisna od lokalizacije internalizovane vezikule.&lt;ref name=&quot;pmid14744258&quot;/&gt;
# Vezivanje ''[[arestin]]a'': Fosforilisani receptor se može vezati za molekule arestina čime se sprečava vezanje za G proteine, te se efektivno isključuje tokom nekog vremenskog perioda. Tom mehanizmu se podvrgava na primer [[rodopsin]] u ćelijama [[retina|retine]] tokom kompenzacije za izlaganje jakom svetlu. U mnogim slučajevima, vezivanje arestina za receptor je preduslov za translokalizaciju. Na primer, beta-arestin vezan za β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenoreceptore deluje kao adapter vezivanja [[klatrin]]a, i sa beta-podjedinicom [[AP2 adapter|AP2]] (klatrin adapterskog molekula); tako da arestin ovde deluje kao osnova za montažu komponenti potrebnih za klatrinom posredovanu [[endocitoza|endocitozu]] β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenoreceptora.&lt;ref name=&quot;pmid10770944&quot;&gt;{{cite journal | author = Laporte SA, Oakley RH, Holt JA, Barak LS, Caron MG | title = The interaction of β-arrestin with the AP-2 adaptor is required for the clustering of β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenergic receptor into clathrin-coated pits | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-07-28_275_30/page/23120 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 275 | issue = 30 | pages = 23120–6 | year = 2000 | pmid = 10770944 | doi = 10.1074/jbc.M002581200 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10097102&quot;&gt;{{cite journal | author = Laporte SA, Oakley RH, Zhang J, Holt JA, Ferguson SS, Caron MG, Barak LS | title = The beta2-adrenergic receptor/betaarrestin complex recruits the clathrin adaptor AP-2 during endocytosis | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1999-03-30_96_7/page/3712 | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 96 | issue = 7 | pages = 3712–7 | year = 1999 | pmid = 10097102 | doi = 10.1073/pnas.96.7.3712| pmc = 22359 }}&lt;/ref&gt;

=== Mehanizmi terminacije GPCR signala ===
Kao što je gore napomenuto, G-proteini mogu da prekinu sopstvenu aktivaciju posredstvom njihovog unutrašnjeg [[GTPaza|GTP→GDP hidroliznog]] dejstva. Međutim, ta reakcija teče malom [[Konstanta brzine hemijske reakcije|brzinom]] (≈0,02 puta/sekundi), tako da ako se izuzmu drugi faktori potrebno je oko 50 sekundi da se jedan G-protein deaktivira. Postoji oko 30 [[Proteinska izoforma|izoformi]] [[Regulator G protein signalizacije|RGS proteina]], koji kad su vezani za Gα kroz njihov [[Aktivirajući protein GTPaze|GAP domen]], ubrzavaju hidrolizu na oko ≈30 puta/sekundi. Ovo povećanje brzine od oko 1500 puta omogućava ćeliji da brzo odgovori na spoljašnje signale, i proizvodi prostornu [[Ugaona rezolucija|rezoluciju]] usled ograničene količine [[sekundarni glasnik|sekundarnog glasnika]] koja se može generisati, kao i ograničenog rastojanja na koje se G-protein može pomeriti difuzijom tokom 0,03 sekunde. RGS proteini su uglavnom nespecifični u njihovoj sposobnosti da aktiviraju G proteine. Izbor RGS proteina koji učestvuje u datom signalnom putu je prvenstveno zavistan od tipa tkiva i GPCR receptora. RGS proteini imaju dodatnu funkciju povećanja brzine GTP-GDP razmene na GPCR receptorima, drugim rečima oni deluju poput GEF-a, čime dodatno doprinose povećanju rezolucije GPCR signalizacije.

GPCR receptori isto tako mogu da proizvedu [[homologna desenzitizacija|homolognu desenzitizaciju]]. Do toga može doći na sledeće načine:

# direktan rezultat [[teorija receptora|dejstva liganda]], pri čemu promena [[Proteinska struktura|konformacije]] omogućava regrutovanje [[G protein spregnuti receptor kinaza|GRK kinaza]] koje [[fosforilacija|fosforilišu]] razne [[serin]]ske/[[treonin]]ske ostatke na IL-3 i [[C-terminus]]nom repu. Nakon GRK fosforilacije, afinitet GPCR receptora za [[arestin|β-arestin]] (β-arestin-1/2 u većini tkiva) se povećava. Vezivanje β-arestina može da [[Sterni efekt|sterno]] onemogući spregu G-proteina. Oni isto takom mogu da iniciraju proces [[Receptorom posredovana endocitoza|internalizacije receptora]] putem [[receptorom posredovana endocitoza|klatrinom posredovane endocitoze]]. Do desenzitizacije receptora na ovaj način može da dođe samo u prisustvu liganda, te se ona naziva [[homologna desenzitizacija|homolognom desenzitizacijom]]&lt;ref name=&quot;pmid11861753&quot;/&gt;
# afinitet za β-arestin se može povećati nezavisno od izlaganja ligandu i GRK posredovanja. Do toga dolazi putem fosforilacije različitih Ser/Thr mesta (takođe na IL-3 i C-terminusnom repu) dejstvom PKC i PKA. Te fosforilacije su često dovoljne da ometu formiranje sprege sa G-proteinima.
# PKC/PKA mogu da fosforiluju GRK kinaze, što može da uzrokuje dalju fosforilaciju GPCR receptora i vezivanje β arestina. Taj proces je nezavistan od koncentracije liganda. Ova dva zadnja mehanizma omogućavaju desenzitizaciju GPCR receptora dejstvom drugih receptora ([[heterologna desenzitizacija]]). GRK kinize isto tako mogu da sadrže GAP domene i da tim putem doprinesu inaktivaciji, mehanizmom koji je nezavistan od kinaza. Javljaju se i kombinacija ovih mehanizama.

Nakon vezivanja β-arestina za GPCR, on podleže konformacionoj promeni koja mu omogućava da služi kao osnovni protein za adapterski kompleks pod nazivom [[AP2 adapter|AP-2]], koji može da regrutuje protein [[klatrin]]. Ako dovoljan broj receptora u datoj lokalnoj oblasti regrutuje klatrin na ovaj način, oni formiraju agregate i [[ćelijska membrana|membrana]] se deformiše ka unutrašnjosti ćelije kao rezultat interakcija između molekula klatrina u procesu [[opsonin|opsonizacije]]. Kad je udubljenje jednom formirano, [[ćelijska membrana]] dejstvom dva druga proteina zvana [[amfifizin]] i [[dinamin]], formira [[endocitoza|endocitoznu]] [[vezikula|vezikulu]]. Nakon toga se adapterski molekuli i klatrin [[Elektrolitička disocijacija|disociraju]], i receptor se bilo vraća u proteinsku membranu, ili se razlaže [[lizozom]]ima.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Clathrin-Dependent Mechanisms of G Protein-coupled Receptor Endocytosis |author= Breann L. Wolfe, JoAnn Trejo |year = 2007 |doi=10.1111/j.1600-0854.2007.00551.x |volume = 8 |issue = 5 |pages = 462–470 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1600-0854.2007.00551.x/full}}&lt;/ref&gt;

U bilo kojoj tački ovog procesa, β-arestini mogu da regrutuju druge proteine kao što su [[nereceptorska tirozinska kinaza]] (nRTK) i [[Src (gen)|c-SRC]], koji mogu da iniciraju aktivaciju [[Ekstracelularnim signalom regulisana kinaza|ERK1/2]], ili drugih [[Mitogenom-aktivirane proteinske kinaze|mitogenom aktiviranih proteinskih kinaza]] (MAPK). One prenose signal putem, na primer, fosforilacije [[Mala GTPaza|malih GTP-aza]], [[Ras potfamilija|Ras]], ili direktnog regrutovanja proteina [[MAPK/ERK put|ERK kaskade]] (i.e., [[Raf-1]], [[Mitogenom-aktivirana proteinska kinaza kinaza|MEK]], ERK-1/2) u kom slučaju se signalizacija inicira usled njihove prostorne kolokacije. Još jedna meta c-SRC kinaze su dinamin molekuli koji učestvuju u endocitozi. Dinamini se [[polimerizacija|polimerizuju]] oko vrata ulazećih vezikula, i njihova fosforilacija c-SRC kinazom daje energiju koja je neophodna za konformacionu promenu kojom se ostvaruje finalno odvajanje od membrane.

=== GPCR ćelijska regulacija ===
Desenzitizacija receptora je posredovana kombinacijom fosforilacije, vezivanja β-arestina, i endocitoze. Do umanjenog responsa dolazi kad se [[endozom]] koji sadrži receptor spoji sa [[lizozom]]om. Lizozomne membrane su bogate u protonskim pumpama te njihova unutrašnjost ima nizak pH (≈4.8 vs. pH≈7.2 [[citoplazma|citozola]]), što uzrokuje [[Denaturacija|denaturaciju]] GPCR receptora. Dodatno, lizozomi sadrže mnoge [[degradativni enzim|degradativne enzime]], uključujući [[proteaza|proteaze]], koje deluju samo na takvim niskim pH vrednostima, tako da može da dođe do razlaganja peptidnih veza GPCR receptora. Niz faktora uslovljava da li će receptor biti razložen ili vraćen u membranu. Neki od njih su tip receptora i magnituda signala.

GPCR regulacija je dodatno posredovana faktorima transkripcije gena. Ti faktori mogu da povećaju ili umanje izražavanje gena i tako uslove formiranje novih receptora (tzv. povećana ili umanjena regulacija).

== Oligomeracija receptora ==
G protein spregnuti receptori mogu da formiraju [[heteromer]]e poput [[Proteinski dimer|homo]]- i [[Proteinski dimer|heterodimera]] kao i kompleksnije [[oligomer]]ne strukture. Direktne receptor-receptor interakcije mogu da formiraju funkcionalne receptore od neaktivnih monomera. Pokazano je da je heterodimerizacija esencijalna za funkcionisanje receptora kao što su metabotropni GABA(B) receptori. Uloga [[oligomer]]izacija nije dovoljno razjašnjena. Smatra se da taj fenomen na izvestan način doprinosi farmakološkoj [[Homogenost i heterogenost|heterogenosti]] GPCR receptora. Ova tema se aktivno istražuje.

[[Eksperiment]]alno je pokazano da GPCR himere ili skraćeni fragmenti, koji su individualno neaktivni, poprimaju sposobnost vezivanja i signalizacije ako su izraženi u istoj membrani.&lt;ref name=&quot;Maggio_1993&quot;&gt;{{cite journal |title=Coexpression studies with mutant muscarinic/adrenergic receptors provide evidence for intermolecular &quot;cross-talk&quot; between G-protein-linked receptors |author=Maggio, R.; Vogel, Z.; Wess, J. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |year=1993 |volume=90 |pages=3103 |url=http://www.pnas.org/content/90/7/3103.full.pdf |access-date=2013-08-27 |archive-date=2015-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924170025/http://www.pnas.org/content/90/7/3103.full.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Maggio_1996&quot;&gt;{{cite journal |title=Functional role of the third cytoplasmic loop in muscarinic receptor dimerization |author=Maggio, R.; Barbier, P.; Fornai, F.; Corsini, G. U. |journal=J. Biol. Chem. |year=1996 |volume=271 |pages=31055 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8940100}}&lt;/ref&gt; Ovo zapažanje samo po sebi ne identifikuje ulogu oligomerizacije u GPCR funkciji, međutim ono demonstrira da [[Protein-protein interakcija|receptor-receptor interakcije]] mogu da utiču na vezivanje agonista i interakcije sa G proteinima. Isto tako se može zaključiti da su međumolekulske interakcije jednako važne kao i intramolekulske interakcije koje direktno proizvode aktivaciju receptora.

[[Datoteka:Protein GABBR1 PDB 1srz.png|thumb|right|200px|Struktura drugog komplementa kontrolnog proteinskog modula [[GABBR2|GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R2]] receptora]]
Nakon objavljivanja ovih nalaza, znatan broj studija o GPCR dimerizaciji je sproveden.&lt;ref name=&quot;Bouvier_2001&quot;&gt;{{cite journal |title=Oligomerization of G-protein-coupled transmitter receptors. |author=Bouvier, M. |journal=Nat. Rev. Neurosci. |year=2001 |volume=2 |pages=274 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11283750}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Milligan_2001&quot;&gt;Milligan, G. J. Cell Sci. 2001, 114, 1265.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rios_2001&quot;&gt;Rios, C. D.; Jordan, B. A.; Gomes, I.; Devi, L. A. Pharmacol. Ther. 2001, 92, 71.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;George_2001&quot;&gt;George, S. R.; O’Dowd, B. F.; Lee, S. P. Nat. Rev. Drug Discovery 2002, 1, 808.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Agnati_2003&quot;&gt;Agnati, L. F.; Ferre, S.; Lluis, C.; Franco, R.; Fuxe, K. Pharmacol. Rev. 2003, 55, 509.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Franco_2003&quot;&gt;{{cite journal |title=Marked changes in signal transduction upon heteromerization of dopamine D1 and histamine H3 receptors |author=Franco, R.; Canals, M.; Marcellino, D.; Ferre, S.; Agnati, L.; Mallol, J.; Casado, V.; Ciruela, F.; Fuxe, K.; Lluis, C.; Canela, E. I. |journal=Trends Biochem. Sci. |year=2003 |volume=28 |pages=238 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2697789/ |doi=10.1111/j.1476-5381.2009.00152.x}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kroeger_2003&quot;&gt;Kroeger, K. M.; Pfleger, K. D.; Eidne, K. A. Front Neuroendocrinol. 2003, 24, 254&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Terrillon_2004&quot;&gt;Terrillon, S.; Bouvier, M. EMBO Rep. 2004, 5, 30.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Park_2004&quot;&gt;Park, P. S.; Filipek, S.; Wells, J. W.; Palczewski, K. Biochemistry 2004, 43, 15643.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Maggio_2005&quot;&gt;Maggio, R.; Novi, F.; Scarselli, M.; Corsini, G. U. FEBS J. 2005, 272, 2939.&lt;/ref&gt; Uprkos tome razumevanje funkcionog značaja oligomerizacije je i dalje nepotpuno, a u nekim slučajevima i kontroverzno.&lt;ref name=&quot;Bulenger_2005&quot;&gt;Bulenger, S.; Marullo, S.; Bouvier, M. Trends Pharmacol. Sci. 2005, 26, 131.&lt;/ref&gt; Do ovog zaključka takođe su došli Terilon i Bouvier u nedavnom pregledu GPCR dimerizacije.&lt;ref name=&quot;Terrillon_2004&quot;/&gt;

Najbolje ispitani primeri oligomeracije receptora su metabotropni [[GABAB receptor|GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; receptori]]. Ti receptori se formiraju heterodimerizacijom [[GABBR1|GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R1]] i [[GABBR2|GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R2]] podjedinica. Izražavanje GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R1 bez GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R2 u heterolognim sistemima dovodi do zadržavanja te podjedinice u [[endoplazmatični retikulum|endoplazmatičnom retikulumu]]. Izražavanje samo GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R2 podjedinice, međutim, dovodi do njenog izlaska na površini ćelije, međutim ona nije funkcionalna (''i.e.'', receptor ne vezuje agonist, te ne inicira odgovor nakon izlaganja agonistu). Kad su obe podjedinice zajedno izražene funkcionalni receptori dospevaju na ćelijsku površinu. Pokazano je da GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R2 vezivanje za GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R1 uzrokuje maskiranje retencionog signala&lt;ref name=&quot;pmid10939334&quot;&gt;{{cite journal | author = Margeta-Mitrovic M, Jan YN, Jan LY | title = A trafficking checkpoint controls GABA(B) receptor heterodimerization | journal = Neuron | volume = 27 | issue = 1 | pages = 97–106 | year = 2000 | pmid = 10939334 | doi = 10.1016/S0896-6273(00)00012-X }}&lt;/ref&gt; funkcionalnih receptora.&lt;ref name=&quot;pmid9872316&quot;&gt;{{cite journal | author = White JH, Wise A, Main MJ, Green A, Fraser NJ, Disney GH, Barnes AA, Emson P, Foord SM, Marshall FH | title = Heterodimerization is required for the formation of a functional GABA(B) receptor | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-12-17_396_6712/page/678 | journal = Nature | volume = 396 | issue = 6712 | pages = 679–82 | year = 1998 | pmid = 9872316 | doi = 10.1038/25354 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kaupmann_1998&quot;&gt;Kaupmann, K.; Malitschek, B.; Schuler, V.; Heid, J.; Froestl, W.; Beck, P.; Mosbacher, J.; Bischoff, S.; Kulik, A.; Shigemoto, R.; Karschin, A.; Bettler, B. Nature 1998, 396, 683.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marshall_1999&quot;&gt;Marshall, F. H.; Jones, K. A.; Kaupmann, K.; Bettler, B. Trends Pharmacol. Sci. 1999, 20, 396.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mohler_1999&quot;&gt;Mohler, H.; Fritschy, J. M. Trends Pharmacol. Sci. 1999, 20, 87.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:1EWK anim.gif|thumb|right|320px|Dimer [[N-terminus]]a [[Metabotropni glutamatni receptor 1|metabotropnog glutamatnog receptora 1]]]]
U ovom slučaju je utvrđeno da se strukturni zahtev nalazi u [[C-terminus]]u, gde postoji sekvenca sklona formiranju interakcija ''namotanog kalema''.&lt;ref name=&quot;pmid10939334&quot;/&gt; Ovo je u kontrastu s jednim drugim članom familije GPCR receptora, [[Metabotropni glutamatni receptor 1|glutamatnim receptorom tipa 1]], gde do dimerizacije dolazi na [[N-terminus]]u.&lt;ref name=&quot;Kunishima_2000&quot;&gt;{{cite journal |title=Structural basis of glutamate recognition by a dimeric metabotropic glutamate receptor |author=Kunishima, N.; Shimada, Y.; Tsuji, Y.; Sato, T.; Yamamoto, M.; Kumasaka, T.; Nakanishi, S.; Jingami, H.; Morikawa, K. |journal=Nature |year=2000 |volume=407 |pages=971 |url= http://www.nature.com/nature/journal/v407/n6807/abs/407971a0.html |doi=10.1038/35039564}}&lt;/ref&gt; Njegov veliki domen „''muvolovke''“ je strukturno sličan sa vezujućim domenom [[Glutamatni receptor|glutamatnih receptorskih kanala]], gde oni formiraju stabilne oligomerne forme.&lt;ref name=&quot;Bockaert_1999&quot;&gt;{{cite journal |title=Molecular tinkering of G protein-coupled receptors: an evolutionary success |author=Bockaert, J.; Pin, J. P. |journal=EMBO J. |year=1999 |volume=18 |pages=1723 |url=http://www.nature.com/emboj/journal/v18/n7/full/7591600a.html |doi=10.1093/emboj/18.7.1723 |access-date=2013-08-27 |archive-date=2013-11-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131112222246/http://www.nature.com/emboj/journal/v18/n7/full/7591600a.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Mada su ovi primeri specijalni slučajevi, postoje dokazi da se GPCR receptori dimerizuju da bi delovali kao molekulski pratioci, najčešće da bi katalizovali svoje sopstveno savijanje i transport do ćelijske površine. Dokazi su najdostupniji za familiju A GPCR receptora, npr. [[Arginin vazopresinski receptor 2|V2 vazopresinske receptore]]&lt;ref name=&quot;Zhu_1998&quot;&gt;{{cite journal |title=Truncated V2 vasopressin receptors as negative regulators of wild-type V2 receptor function |author=Zhu, X.; Wess |journal=J. Biochemistry |year=1998 |volume=37 |pages=15773 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9843382}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morello_2000&quot;&gt;{{cite journal |title = Pharmacological chaperones rescue cell-surface expression and function of misfolded V2 vasopressin receptor mutants |author=Morello, J. P.; Salahpour, A.; Laperriere, A.; Bernier, V.; Arthus, M. F.; Lonergan, M.; Petaja-Repo, U.; Angers, S.; Morin, D.; Bichet, D. G.; Bouvier, M. |journal = J. Clin. Invest. |year=2000 |volume=105 |pages = 887. |url=http://www.jci.org/articles/view/8688 |doi=10.1172/JCI8688}}&lt;/ref&gt; i [[CCR5|hemokinski receptor CCR5]].&lt;ref name=&quot;Maggio_2005&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Benkirane_1997&quot;&gt;{{cite journal |title=Mechanism of transdominant inhibition of CCR5-mediated HIV-1 infection by ccr5delta32 |author=Benkirane, M.; Jin, D. Y.; Chun, R. F.; Koup, R. A.; Jeang, K. T. |journal=J. Biol. Chem. |year=1997 |volume=272 |pages=30603 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9388191}}&lt;/ref&gt;

Uloga dimerizacije u GPCR [[Ontogenetsko razviće|ontogenezi]] ne isključuje mogućnost da kad jednom receptor dosegne ćelijsku površinu, njegovo oligomerno stanje ne može da bude dinamički regulisano ligandom. Eksperimenti bazirani na [[Fluorescentno rezonantni energetski transfer|FRET-u]] i bioluminescentnom energetskom transferu ([[Fluorescentno rezonantni energetski transfer|BRET]]) su pokazali da mnogi GPCR receptori postoje kao [[oligomer]]i, ili da su bar u blisko pakovanim klasterima, u membranama živih ćelija.&lt;ref name=&quot;Bouvier_2001&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Milligan_2001&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rios_2001&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;George_2001&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Agnati_2003&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Franco_2003&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kroeger_2003&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Terrillon_2004&quot;/&gt; Međutim, oni su marginalno doprineli poboljšanju razumevanja funkcionalne relevantnosti. Zapravo, pošto većina tih studija pokazuje da vezivanje agonista ne proizvodi znatnu promenu optičkog signala, može se zaključiti da su GPCR receptori konstitutivni [[Proteinski dimer|dimeri]] i da se takva supramolekularna organizacija ne osujećuje stanjem aktivacije proteina. Iz brojnih FRET i BRET merenja proizilazi da ne dolazi ni do povećanja udela, niti do razgradnje dimerinog stanja, te da dimeri nisu neohodni za receptorom posredovanu aktivaciju G proteina. Alternativna interpretacija je da nema evidencije kojom bi se dokazalo da dimerni GPCR receptori nisu mandatorne strukture za ostvarivanje produktivne interakcije sa [[Heterotrimerni G protein|G proteinskim heterotrimerom]]. Strukturni i biohemijski dokazi sugerišu da vezivna površina G proteinskog trimera može da formira interakciju sa dimernim GPCR receptorom,&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Dimerization of G-protein-coupled receptors |author = Dean, M. K.; Higgs, C.; Smith, R. E.; Bywater, R. P.; Snell, C. R.; Scott, P. D.; Upton, G. J.; Howe, T. J.; Reynolds, C. A. |journal = J. Med. Chem. |year = 2001 |volume = 44 |pages = 4595 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11741478}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = A concept for G protein activation by G protein-coupled receptor dimers: the transducin/rhodopsin interface. |author = Filipek, S.; Krzysko, K. A.; Fotiadis, D.; Liang, Y.; Saperstein, D. A.; Engel, A.; Palczewski, K. |journal = Photochem. Photobiol. Sci. |year = 2004 |volume = 3 |pages = 628 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15170495}}&lt;/ref&gt; mada se neka zapažanja mogu interpretirati kao indikacija da citosolni region monomernog GPCR receptora podleže znatnim konformacionim promenama nakon interakcije sa G proteinom.&lt;ref&gt;{{cite journal |title = How activated receptors couple to G proteins |author = Hamm, H. E. |journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |year = 2001 | volume = 98 |pages = 4819 |url = http://www.pnas.org/content/98/9/4819.full.pdf | doi = 10.1073ypnas.011099798}}&lt;/ref&gt; Nedavno su elegantni eksperimenti, koji su se sastojali od kombinacije [[Masena spektrometrija|masene spektrometrije]] nakon hemijskog povezivanja i [[neutron]]skog rasipanja u rastvoru, nedvosmileno pokazali da je kompleks formiran između prečišćenog, aktiviranog [[Leukotrienski B4 receptor|leukotrienskog B4 receptora]] BLT&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i [[Gi alfa podjedinica|Gi&lt;sub&gt;&amp;alpha;2&amp;beta;1&amp;gamma;2&lt;/sub&gt;]] pentamerni sklop jednog dimernog receptora i heterotrimernog G proteina.&lt;ref&gt;{{cite journal |title = G Protein Activation by the Leukotriene B4 Receptor Dimer |author = Baneres, J. L.; Parello, J. J. |journal = Mol. Biol. |year = 2003 |volume = 329 |pages = 815 |url = http://www.jbc.org/content/283/30/21084.full |doi= 10.1074/jbc.M710419200}}&lt;/ref&gt;

== Poreklo i diversifikacija superfamilije ==
Prenos signala posredovan GPCR superfamilijom datira iz doba pojave prvih oblika multicelularnosti. Nedavna istraživanja su pokazala da su GPCR receptori slični receptorima [[sisar]]a prisutni u [[carstvo (biologija)|carstvu]] [[Gljive|gljiva]] i da se mogu klasifikovati na osnovu GRAFS sistema koji je baziran na GPCR osobinama.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Krishnan A, Alme´n MS, Fredriksson R, Schiöth HB | title=The Origin of GPCRs: Identification of Mammalian like Rhodopsin, Adhesion, Glutamate and Frizzled GPCRs in Fungi | journal=PLoS ONE | year=2012 | pages=e29817 | pmid= 22238661 | doi=10.1371/journal.pone.0029817}}&lt;/ref&gt; Identifikacija članova superfamilije širom [[eukariote|eukariotskog]] domena i upoređivanje specifičnih motiva je dovelo do zaključka da GPCR superfamilija ima zajedničko poreklo.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Nordström KJ, Sällman Almén M, Edstam MM, Fredriksson R, Schiöth HB | title=Independent HHsearch, Needleman–Wunsch-Based, and Motif Analyses Reveal the Overall Hierarchy for Most of the G Protein-Coupled Receptor Families | journal=Mol Biol Evol | year=2011 | pages=2471–80| pmid= 21402729 | doi=10.1093/molbev/msr061}}&lt;/ref&gt; Iz analize karakterističnih motiva sledi da su tri od pet GRAFS familija, ''rodopsinska'', ''adheziona'' i ''uvojita'', evoluirale iz ''Dictyostelium discoideum'' cAMP receptora pre razdvajanja ''Opisthokont'' taksona. Kasnije je sekretinska familija nastala iz adhezione receptorske familije, pre nego što su se odvojili [[Valjkasti crvi|nematodi]].

== ''Dictyostelium discoideum'' ==
Novi GPCR koji sadrži lipidno kinazni domen je nedavno bio identifikovan kod organizma ''[[Dictyostelium discoideum]]''. On reguliše indikaciju ćelijske gustine.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Bakthavatsalam D, Brazill D, Gomer RH, Eichinger L, Rivero F, Noegel AA | title=A G protein-coupled receptor with a lipid kinase domain is involved in cell-density sensing | journal=Curr Biol | year=2007 | volume=17 | issue=10 | pages=892–7 | pmid= 17481898 | doi=10.1016/j.cub.2007.04.029}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist |colwidth=30em}}

== Literatura ==
{{refbegin |colwidth=30em}}
* {{cite web | url = http://www.pubmedcentral.nih.gov/picrender.fcgi?artid=153653&amp;blobname=pnas_0230374100v2_1.pdf | title = A phylogenetic tree of all human GPCRs | author =  | authorlink =  | coauthors =  | date =  | format =  | work = {{cite journal | author=Vassilatis DK, Hohmann JG, Zeng H, Li F, Ranchalis JE, Mortrud MT, Brown A, Rodriguez SS, Weller JR, Wright AC, Bergmann JE, Gaitanaris GA | title=The G protein-coupled receptor repertoires of human and mouse | journal=Proc Natl Acad Sci USA | year=2003 | volume=100 | issue=8 | pages=4903–8 | pmid= 12679517 | doi= 10.1073/pnas.0230374100 | pmc=153653}} | publisher =  | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20190915141638/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC153653/bin/pnas_0230374100v2_1.pdf/ | archivedate = 2019-09-15 | quote =  | accessdate = 11. 8. 2008. }}
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorFamiliesForward | title = GPCR Database | author =  | authorlink =  | coauthors =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080915143055/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorFamiliesForward | archivedate = 2008-09-15 | quote =  | accessdate = 11. 8. 2008. | dead-url = yes }}
* {{cite web | url = http://www.gpcr.org/7tm/ | title = GPCRDB: Information system for G protein-coupled receptors (GPCRs) | author = Vriend G, Horn F | authorlink =  | coauthors =  | date = 29. 6. 2006. | format =  | work =  | publisher = Molecular Class-Specific Information System (MCSIS) project | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20190425213105/http://www.gpcr.org/7tm/ | archivedate = 2019-04-25 | quote =  | accessdate = 11. 8. 2008. | deadurl = yes }}
* {{UMichOPM|families|superfamily|6}} 
* {{cite web | url = http://www.bio-balance.com/Ref.htm | title = GPCR Reference Library | author =  | authorlink =  | coauthors =  | date =  | format =  | work =  | publisher =  | pages =  | language =  | archiveurl =  | archivedate =  | quote = Reference for molecular and mathematical models for the initial receptor response | accessdate = 11. 8. 2008. }}
* Ji T.H., Grossmann M. &amp; Ji I. (1998). G protein-coupled receptors. I. Diversity of receptor-ligand interactions. ''J. Biol. Chem.'', '''273''', 17299–17302.
* Gether U. &amp; Kobilka B.K. (1998). G protein-coupled receptors. II. Mechanism of agonist activation. ''J. Biol. Chem.'', '''273''', 17979–17982.
* Lefkowitz, R.J. (1998). G protein-coupled receptors. III. New roles for receptor kinases and beta-arrestins in receptor signaling and desensitization. ''J. Biol. Chem.'', '''273''', 18677–18680.
* Pierce K.L., Premont R.T., Lefkowitz R.J. (2002). Seven-transmembrane receptors. ''Nat. Rev. Mol. Cell. Biol.'' '''9''', 639-50
* Lefkowitz, R.J. &amp; Whalen, E.J. (2004). Beta-arrestins: traffic cops of cell signaling. ''Curr. Opin. Cell Biol.'', '''16''', 162–168.
* Lefkowitz, R.J. &amp; Shenoy, S.K. (2005). Transduction of receptor signals by beta-arrestins. ''Science'' '''308''', 512–517.
* Fredriksson R. &amp; Schiöth H.B. (2005). The Repertoire of G-Protein–Coupled Receptors in Fully Sequenced Genomes. ''Mol. Pharmacol.'', '''67''', 1414–1425.
* Hill S.J. (2006). G-protein-coupled receptors: past, present and future. ''Br. J. Pharmacol.'', '''147''', S27-S37.
* Lodish, Berk, Zipursky, Matsudaira: „Molekulare Zellbiologie“ 4. Auflage S. 922ff.
* {{AlbertsMolecularBiology4th}}
* {{VoetBiochemistry3rd}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Orfan receptor]]

== Vanjske veze ==
* {{MeshName|G-protein-coupled+receptors}}
* [http://www.cellsignal.com/reference/pathway/MAPK_G_Protein.html G protein spregnuti receptori - MAPK/Erk signalizacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140120112711/http://www.cellsignal.com/reference/pathway/MAPK_G_Protein.html |date=2014-01-20 }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}
{{Citokinski receptori-lat}}
{{Transmembranski receptori-lat}}
{{Prenos signala-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]
[[Kategorija:Membranska biologija]]
[[Kategorija:Proteinske familije]]
[[Kategorija:Transdukcija signala]]
[[Kategorija:Integralni membranski proteini]]</text>
      <sha1>0zun44qx7qk7vdjk6ofjzioun0ll7nz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42655938</id>
      <parentid>42655309</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:50:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42655938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5084" sha1="3urkwbyiliu0ac5ap7rdnwy7ipfu3oj" xml:space="preserve">[[File:Les différents types de locomotions chez les amniotes.png|thumb|Usporedba strukture donjih ekstremiteta. S lijeva na desno: plantigradni, digitigradni i unguligradni. Crvenom bojom su označeni bazipodi, ljubičastom metapodije, žutom bojom falange, a smeđom bojom keratinski nokti.]]
Kod kopnenih [[životinja]], '''plantigradno kretanje''' znači [[hodanje]] s prstima i [[kosti stopala|metatarzalnim]] kostima ravno na tlu. To je jedan od tri oblika kretanja koje koriste kopneni [[sisari]]. Druge dvije mogućnosti su su [[digitigradno kretanje|digitigradno]] (hodanje na [[prst]]ima sa stalno podignutom [[peta|petom]] i [[ručni zglob|zglobom]]) i [[kopitari|unguligradno kretanje]] (hodanje na jednom ili više [[nokat|noktiju]] prsta, tj. [[kopito|kopitu]], sa stalno uzdignutom petom/zglobom i prstima). Noga plantigradnog sisara uključuje kosti natkoljenice ([[bedrena kost|femur]]/[[ramena kost|humerus]]) i potkoljenice ([[goljenica|tibia]] i [[lisna kost|fibula]]/[[palčana kost|radius]] i [[lakatna kost|ulna]]). Noga digitigradnog sisara također uključuje metatarzalne/[[Kosti zapešća|metakarpalne]] kosti, kosti koje kod čovjeka čine luk stopala i dlan. Noga unguligradnog sisara također uključuje [[članak prsta|falange]], kosti prstiju na rukama i nogama.
  
[[Image:Plantigrade.png|right|151px|thumb|Dio ljudskog skeleta, koji pokazuje plantigradni tip oslanjanja na stopalo.]]
Među izumrlim životinjama, većina ranih sisara (poput [[pantodonta]]) bila je plantigradna. Plantigradno stopalo je primitivna osobina kod sisara; [[digitigradno kretanje|digitigradno]] i [[kopitari|unguligradno]] kretanje evoluiralo je kasnije. Među [[archosauria|arhosaurima]], [[pterosauri]] su bili djelimično plantigradni i hodali su na cijelom zadnjem stopalu i prstima šake.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://pterosaur.net/terrestrial_locomotion.php |title = Pterosaur.net :: Terrestrial Locomotion}}&lt;/ref&gt; Od plantigradnih životinja, samo nekoliko, poput ljudi, [[kenguri|kengura]] i određenih [[glodari|glodara]], su obligatni [[dvonožnost|dvonošci]], dok se većina ostalih može povremeno kretati na dvije noge.

== Spisak plantigradnih životinja ==
Vrste plantigradnih [[životinja]] uključuju (ali nisu ograničene na):
* [[sisari|Sisare]]
** Nekoliko [[primat]]a (uključujući [[Homo|ljude]] i [[lemur]]e)
** [[Carnivora]]:
*** [[Ursidae]]: medvjedi
*** [[Amphicyonidae|Amficionidi]]
*** [[Musteloidea]]: [[tvor]]evi, [[rakun]]i, [[lasice]], [[jazavci]], [[vidre]] i [[crveni panda|crveni pande]]
*** [[Nimravidae|Nimravidi]]: lažne sabljozube mačke
** [[Oxyaenidae|Oksienidi]]
** [[Glodari]]: [[miš]]ev, [[pacov]]i, [[dikobraz]]i
** [[Jež]]evi
** [[Procaviidae]]
** [[Tobolčari]]:  [[kengur]]i, [[oposum]]i
** Gotovo svi bazalni sisari i nesisarski [[Synapsida|sinapsidi]] bili su plantigradni
* [[Ptice]]
** [[Morski gnjurci|Morski]] i [[gnjurci|obični gnjurci]]
* [[Gmaz]]ovi
** Gotovo svi gmizavci su plantigradni (uključujući [[pterosaur]]e, ali isključujući [[dinosaur]]e (uz većinu [[ptica]]) koji su digitigradni ili poludigitigradni).
* [[Vodozemci]]
** Svi vodozemci su plantigradni

== Evolucija ==
The primary advantages of a plantigrade foot are stability and weight-bearing ability; plantigrade feet have the largest surface area. The primary disadvantage of a plantigrade foot is speed. With more bones and joints in the foot, the leg is both shorter and heavier at the far end, which makes it difficult to move rapidly.

In humans and other great apes, another possible advantage of a plantigrade foot is that it may enhance fighting performance by providing a more powerful stance for striking and grappling.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Carrier|first1=David R|last2=Cunningham|first2=Christopher|title=The effect of foot posture on capacity to apply free moments to the ground: implications for fighting performance in great apes|journal=Biology Open|date=15 February 2017|volume=6|issue=2|pages=269–277|doi=10.1242/bio.022640|pmc=5312108|pmid=28202470}}&lt;/ref&gt;

Plantigrade foot occurs normally in humans in static postures of [[standing]] and [[sitting]]. It should also occur normally in [[gait]] (walking). [[Hypertonia|Hypertonicity]], [[spasticity]], [[clonus]], limited range of motion, abnormal flexion neural pattern, and a plantar flexor (calf) muscle contracture, as well as some forms of [[footwear]] such as [[high heeled shoes]] may contribute to an individual only standing and/or walking on their toes. It would be evident by the observable heel rise.

== Povezano ==
* [[Čebiševljeva lambda veza]], u svom debiju poznata kao plantigradna mašina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mech.spbstu.ru/Dzenushko_Dainis:_Walking_mechanisms_survey#The_Chebyshev_Walking_Mechanism|title = Dzenushko Dainis: Walking mechanisms survey – Department of Theoretical and Applied Mechanics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190322094942/http://mech.spbstu.ru/Dzenushko_Dainis:_Walking_mechanisms_survey#The_Chebyshev_Walking_Mechanism|archive-date=22 March 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>3urkwbyiliu0ac5ap7rdnwy7ipfu3oj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42655950</id>
      <parentid>42655938</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T14:56:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Evolucija */</comment>
      <origin>42655950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5010" sha1="mr3imedxn2rjovijamzr8ezpaa0rrin" xml:space="preserve">[[File:Les différents types de locomotions chez les amniotes.png|thumb|Usporedba strukture donjih ekstremiteta. S lijeva na desno: plantigradni, digitigradni i unguligradni. Crvenom bojom su označeni bazipodi, ljubičastom metapodije, žutom bojom falange, a smeđom bojom keratinski nokti.]]
Kod kopnenih [[životinja]], '''plantigradno kretanje''' znači [[hodanje]] s prstima i [[kosti stopala|metatarzalnim]] kostima ravno na tlu. To je jedan od tri oblika kretanja koje koriste kopneni [[sisari]]. Druge dvije mogućnosti su su [[digitigradno kretanje|digitigradno]] (hodanje na [[prst]]ima sa stalno podignutom [[peta|petom]] i [[ručni zglob|zglobom]]) i [[kopitari|unguligradno kretanje]] (hodanje na jednom ili više [[nokat|noktiju]] prsta, tj. [[kopito|kopitu]], sa stalno uzdignutom petom/zglobom i prstima). Noga plantigradnog sisara uključuje kosti natkoljenice ([[bedrena kost|femur]]/[[ramena kost|humerus]]) i potkoljenice ([[goljenica|tibia]] i [[lisna kost|fibula]]/[[palčana kost|radius]] i [[lakatna kost|ulna]]). Noga digitigradnog sisara također uključuje metatarzalne/[[Kosti zapešća|metakarpalne]] kosti, kosti koje kod čovjeka čine luk stopala i dlan. Noga unguligradnog sisara također uključuje [[članak prsta|falange]], kosti prstiju na rukama i nogama.
  
[[Image:Plantigrade.png|right|151px|thumb|Dio ljudskog skeleta, koji pokazuje plantigradni tip oslanjanja na stopalo.]]
Među izumrlim životinjama, većina ranih sisara (poput [[pantodonta]]) bila je plantigradna. Plantigradno stopalo je primitivna osobina kod sisara; [[digitigradno kretanje|digitigradno]] i [[kopitari|unguligradno]] kretanje evoluiralo je kasnije. Među [[archosauria|arhosaurima]], [[pterosauri]] su bili djelimično plantigradni i hodali su na cijelom zadnjem stopalu i prstima šake.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://pterosaur.net/terrestrial_locomotion.php |title = Pterosaur.net :: Terrestrial Locomotion}}&lt;/ref&gt; Od plantigradnih životinja, samo nekoliko, poput ljudi, [[kenguri|kengura]] i određenih [[glodari|glodara]], su obligatni [[dvonožnost|dvonošci]], dok se većina ostalih može povremeno kretati na dvije noge.

== Spisak plantigradnih životinja ==
Vrste plantigradnih [[životinja]] uključuju (ali nisu ograničene na):
* [[sisari|Sisare]]
** Nekoliko [[primat]]a (uključujući [[Homo|ljude]] i [[lemur]]e)
** [[Carnivora]]:
*** [[Ursidae]]: medvjedi
*** [[Amphicyonidae|Amficionidi]]
*** [[Musteloidea]]: [[tvor]]evi, [[rakun]]i, [[lasice]], [[jazavci]], [[vidre]] i [[crveni panda|crveni pande]]
*** [[Nimravidae|Nimravidi]]: lažne sabljozube mačke
** [[Oxyaenidae|Oksienidi]]
** [[Glodari]]: [[miš]]ev, [[pacov]]i, [[dikobraz]]i
** [[Jež]]evi
** [[Procaviidae]]
** [[Tobolčari]]:  [[kengur]]i, [[oposum]]i
** Gotovo svi bazalni sisari i nesisarski [[Synapsida|sinapsidi]] bili su plantigradni
* [[Ptice]]
** [[Morski gnjurci|Morski]] i [[gnjurci|obični gnjurci]]
* [[Gmaz]]ovi
** Gotovo svi gmizavci su plantigradni (uključujući [[pterosaur]]e, ali isključujući [[dinosaur]]e (uz većinu [[ptica]]) koji su digitigradni ili poludigitigradni).
* [[Vodozemci]]
** Svi vodozemci su plantigradni

== Evolucija ==
Glavne prednosti plantigradnog stopala su stabilnost i sposobnost nošenja težine; plantigradna stopala imaju najveću površinu. Glavni nedostatak, s druge strane, je brzina. S više kostiju i zglobova u stopalu, noga je i kraća i teža na drugom kraju, što otežava brzo kretanje.

Kod ljudi i drugih velikih majmuna, još jedna moguća prednost plantigradnog stopala je ta što može poboljšati borbene performanse pružajući snažniji stav za udaranje i hvatanje.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Carrier|first1=David R|last2=Cunningham|first2=Christopher|title=The effect of foot posture on capacity to apply free moments to the ground: implications for fighting performance in great apes|journal=Biology Open|date=15 February 2017|volume=6|issue=2|pages=269–277|doi=10.1242/bio.022640|pmc=5312108|pmid=28202470}}&lt;/ref&gt;

Plantigradno stopalo se normalno javlja kod ljudi u statičnim položajima [[stajanje|stajanja]] i [[sjedenje|sjedenja]]. Trebalo bi se normalno javljati i pri [[hodanje|hodanju]]. [[Hipertonija|Hipertonus]], [[spasticitet]], [[klonus]], ograničen opseg pokreta, abnormalni fleksioni nervni obrazac i kontraktura plantarnog fleksora, kao i neki tipovi [[obuća|obuće]] poput [[cipela s visokom potpeticom]] mogu doprinijeti tome da osoba stoji i/ili hoda samo na prstima.

== Povezano ==
* [[Čebiševljeva lambda veza]], u svom debiju poznata kao plantigradna mašina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mech.spbstu.ru/Dzenushko_Dainis:_Walking_mechanisms_survey#The_Chebyshev_Walking_Mechanism|title = Dzenushko Dainis: Walking mechanisms survey – Department of Theoretical and Applied Mechanics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190322094942/http://mech.spbstu.ru/Dzenushko_Dainis:_Walking_mechanisms_survey#The_Chebyshev_Walking_Mechanism|archive-date=22 March 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>mr3imedxn2rjovijamzr8ezpaa0rrin</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42655957</id>
      <parentid>42655950</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:05:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42655957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3560" sha1="p4akweeqyrtbfvwl9pn6lgyhl42p8w8" xml:space="preserve">[[File:Andrena Subgenus Gonandrena.jpg|thumb|Pčela roda ''[[Andrena]]'', podrod ''Gonandrena'', ima oligoleksiju sa drijenovima]]

The term '''oligolecty''' is used in [[pollination]] ecology to refer to [[bee]]s that exhibit a narrow, specialized preference for [[pollen]] sources, typically to a single family or [[genus]] of flowering plants. The preference may occasionally extend broadly to multiple genera within a single plant family, or be as narrow as a single plant species. When the choice is very narrow, the term ''monolecty'' is sometimes used, originally meaning a single plant species but recently broadened to include examples where the host plants are related members of a single genus.&lt;ref&gt;Cane, J.H. (2020) ''A brief review of monolecty in bees and benefits of a broadened definition''. Apidologie 2020 DOI: 10.1007/s13592-020-00785-y&lt;/ref&gt; The opposite term is ''[[polylectic]]'' and refers to species that collect pollen from a wide range of species. The most familiar example of a polylectic species is the domestic [[honey bee]].

Oligolectic pollinators are often called '''oligoleges''' or simply '''specialist pollinators''', and this behavior is especially common in the bee families [[Andrenidae]] and [[Halictidae]], though there are thousands of species in hundreds of genera, in essentially all known bee families; in certain areas of the world, such as deserts, oligoleges may represent half or more of all the resident bee species.&lt;ref name=&quot;Michener&quot;&gt;Michener, C.D. (2007) ''The Bees of the World'', 2nd Edition, Johns Hopkins University Press; pp. 19–21.&lt;/ref&gt; Attempts have been made to determine whether a narrow host preference is due to an inability of the bee [[larva]]e to digest and develop on a variety of pollen types, or a limitation of the adult bee's learning and perception (i.e., they simply do not recognize other flowers as potential food sources), and most of the available evidence suggests the latter. However, a few plants whose pollen contains toxic substances (e.g., ''[[Toxicoscordion]]'' and related genera in the [[Melanthieae]]) are visited by oligolectic bees, and these may fall into the former category. The evidence from large-scale phylogenetic analyses of bee evolution suggests that, for most groups of bees, oligolecty is the ancestral condition and polylectic lineages arose from among those ancestral specialists.&lt;ref name=&quot;Michener&quot; /&gt;

There are some cases where oligoleges collect their host plant's pollen as larval food but, for various reasons, rarely or never actually pollinate the flowers. A well-studied example is the relationship between the [[Passiflora lutea|yellow passionflower]] (''Passiflora lutea'') and the [[Anthemurgus|passionflower bee]] (''Anthemurgus passiflorae'') in [[Texas]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Neff|first1=John L.|last2=Rozen|first2=Jerome G.|date=1995|title=Foraging and nesting biology of the bee Anthemurgus passiflorae (Hymenoptera, Apoidea), descriptions of its immature stages, and observations on its floral host (Passifloraceae).|hdl=2246/3659|url=http://digitallibrary.amnh.org/handle/2246/3659|language=en-US|access-date=28 November 2020|archive-date=24 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124071109/http://digitallibrary.amnh.org/handle/2246/3659|url-status=live|journal=American Museum Novitates|issue=3138}}&lt;/ref&gt;

== Daljnje čitanje ==
* Proctor, M., Yeo, P. &amp; Lack, A. (1996). ''The Natural History of Pollination''. Timber Press, Portland, OR. {{ISBN|0-88192-352-4}}

== Reference ==
{{Reflist}}
{{Wiktionary}}</text>
      <sha1>p4akweeqyrtbfvwl9pn6lgyhl42p8w8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42655989</id>
      <parentid>42655957</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T18:24:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42655989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3570" sha1="fp4udl4ymhrkuyk97fttc8b9f8sclh7" xml:space="preserve">[[File:Andrena Subgenus Gonandrena.jpg|thumb|Pčela roda ''[[Andrena]]'', podrod ''Gonandrena'', ispoljava oligoleksiju sa [[drijen]]ovima]]

The term '''oligolecty''' is used in [[pollination]] ecology to refer to [[bee]]s that exhibit a narrow, specialized preference for [[pollen]] sources, typically to a single family or [[genus]] of flowering plants. The preference may occasionally extend broadly to multiple genera within a single plant family, or be as narrow as a single plant species. When the choice is very narrow, the term ''monolecty'' is sometimes used, originally meaning a single plant species but recently broadened to include examples where the host plants are related members of a single genus.&lt;ref&gt;Cane, J.H. (2020) ''A brief review of monolecty in bees and benefits of a broadened definition''. Apidologie 2020 DOI: 10.1007/s13592-020-00785-y&lt;/ref&gt; The opposite term is ''[[polylectic]]'' and refers to species that collect pollen from a wide range of species. The most familiar example of a polylectic species is the domestic [[honey bee]].

Oligolectic pollinators are often called '''oligoleges''' or simply '''specialist pollinators''', and this behavior is especially common in the bee families [[Andrenidae]] and [[Halictidae]], though there are thousands of species in hundreds of genera, in essentially all known bee families; in certain areas of the world, such as deserts, oligoleges may represent half or more of all the resident bee species.&lt;ref name=&quot;Michener&quot;&gt;Michener, C.D. (2007) ''The Bees of the World'', 2nd Edition, Johns Hopkins University Press; pp. 19–21.&lt;/ref&gt; Attempts have been made to determine whether a narrow host preference is due to an inability of the bee [[larva]]e to digest and develop on a variety of pollen types, or a limitation of the adult bee's learning and perception (i.e., they simply do not recognize other flowers as potential food sources), and most of the available evidence suggests the latter. However, a few plants whose pollen contains toxic substances (e.g., ''[[Toxicoscordion]]'' and related genera in the [[Melanthieae]]) are visited by oligolectic bees, and these may fall into the former category. The evidence from large-scale phylogenetic analyses of bee evolution suggests that, for most groups of bees, oligolecty is the ancestral condition and polylectic lineages arose from among those ancestral specialists.&lt;ref name=&quot;Michener&quot; /&gt;

There are some cases where oligoleges collect their host plant's pollen as larval food but, for various reasons, rarely or never actually pollinate the flowers. A well-studied example is the relationship between the [[Passiflora lutea|yellow passionflower]] (''Passiflora lutea'') and the [[Anthemurgus|passionflower bee]] (''Anthemurgus passiflorae'') in [[Texas]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Neff|first1=John L.|last2=Rozen|first2=Jerome G.|date=1995|title=Foraging and nesting biology of the bee Anthemurgus passiflorae (Hymenoptera, Apoidea), descriptions of its immature stages, and observations on its floral host (Passifloraceae).|hdl=2246/3659|url=http://digitallibrary.amnh.org/handle/2246/3659|language=en-US|access-date=28 November 2020|archive-date=24 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124071109/http://digitallibrary.amnh.org/handle/2246/3659|url-status=live|journal=American Museum Novitates|issue=3138}}&lt;/ref&gt;

== Daljnje čitanje ==
* Proctor, M., Yeo, P. &amp; Lack, A. (1996). ''The Natural History of Pollination''. Timber Press, Portland, OR. {{ISBN|0-88192-352-4}}

== Reference ==
{{Reflist}}
{{Wiktionary}}</text>
      <sha1>fp4udl4ymhrkuyk97fttc8b9f8sclh7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656057</id>
      <parentid>42655989</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T09:46:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42656057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3709" sha1="kjq56d7zhg0dz7oaor8rm875t7ky44p" xml:space="preserve">[[File:Andrena Subgenus Gonandrena.jpg|thumb|Pčela roda ''[[Andrena]]'', podrod ''Gonandrena'', ispoljava oligoleksiju sa [[drijen]]ovima]]

Termin '''oligoleksija''' se koristi u ekologiji [[oprašivanje|oprašivanja]] i odnosi se na [[pčele]] koje ispoljavaju usku, specijaliziranu preferencija za izvore [[polen]]a, obično prema jednoj porodici ili [[Rod (taksonomija)|rodu]] cvjetnica. Preferencija se povremeno može proširiti na više rodova unutar jedne biljne porodice ili biti ograničena na samo jednu biljnu vrstu. Kada je broj vrsta sa kojih insekt prikuplja polen vrlo nizak, koristi se termin ''monoleksija'', koji je prvobitno označavao oprašivanje samo jedne biljne vrste, ali je nedavno proširen i uključuje primjere gdje su biljke-domaćini srodni članovi jednog roda.&lt;ref&gt;Cane, J.H. (2020) ''A brief review of monolecty in bees and benefits of a broadened definition''. Apidologie 2020 DOI: 10.1007/s13592-020-00785-y&lt;/ref&gt; Suprotan termin je ''[[polileksija]]'' i odnosi se na vrste koje sakupljaju polen sa cvjetova širokog spektra vrsta. Najpoznatiji primjer polileksične vrste je domaća [[medonosna pčela]].

Oligoleksički oprašivači se često nazivaju ''oligolegima'' ili jednostavno ''specijaliziranim oprašivačima'', a to ponašanje je naročito zastupljeno kod porodica pčela [[Andrenidae]] i [[Halictidae]], iako postoje hiljade takvih vrsta u stotinama rodova, u suštini među svim poznatim porodicama pčela; u određenim dijelovima svijeta, poput pustinja, oligolegi mogu predstavljati polovinu ili više svih rezidentnih vrsta pčela.&lt;ref name=&quot;Michener&quot;&gt;Michener, C.D. (2007) ''The Bees of the World'', 2nd Edition, Johns Hopkins University Press; pp. 19–21.&lt;/ref&gt; Napravljeni su pokušaji da se utvrdi da li je uska preferencija domaćina posljedica nemogućnosti [[larva|larvi]] pčela da probave i da se razvijaju u skladu sa različitim vrstama polena ili ograničenja učenja i percepcije odrasle pčele (tj. da one jednostavno ne prepoznaju drugo cvijeće kao potencijalne izvore hrane), a većina dostupnih dokaza ukazuje na drugo. Međutim, nekoliko biljaka čiji polen sadrži otrovne supstance (npr. ''[[Toxicoscordion]]'' i srodni rodovi u tribusu [[Melanthieae]]) predmet su oprašivanja od strane oligoleksičnih pčela, te bi one stoga mogle spadati u prvu kategoriju. Dokazi dobijeni filogenetskim analizama velikih razmjera u vezi s evolucijom pčela ukazuju na to da je za većinu skupina pčela oligoleksija osnovno stanje, a polileksične loze su postale od predačkih specijalističkih vrsta.&lt;ref name=&quot;Michener&quot; /&gt;

Postoje slučajevi gdje oligolegi sakupljaju polen biljke-domaćina kao hranu za larve, ali, iz različitih razloga, rijetko ili nikada zapravo ne oprašuju cvjetove. Dobro proučen primjer je odnos između žute pasiflore (''[[Passiflora lutea]]'') i pčele koja se hrani njenim polenom (''[[Anthemurgus passiflorae]]'') u [[Teksas]]u.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Neff|first1=John L.|last2=Rozen|first2=Jerome G.|date=1995|title=Foraging and nesting biology of the bee Anthemurgus passiflorae (Hymenoptera, Apoidea), descriptions of its immature stages, and observations on its floral host (Passifloraceae).|hdl=2246/3659|url=http://digitallibrary.amnh.org/handle/2246/3659|language=en-US|access-date=28 November 2020|archive-date=24 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124071109/http://digitallibrary.amnh.org/handle/2246/3659|url-status=live|journal=American Museum Novitates|issue=3138}}&lt;/ref&gt;

== Daljnje čitanje ==
* Proctor, M., Yeo, P. &amp; Lack, A. (1996). ''The Natural History of Pollination''. Timber Press, Portland, OR. {{ISBN|0-88192-352-4}}

== Reference ==
{{Reflist}}
{{Wiktionary}}</text>
      <sha1>kjq56d7zhg0dz7oaor8rm875t7ky44p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656061</id>
      <parentid>42656057</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T09:56:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42656061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4688" sha1="dh8x1n71108gvwtzmyffc3748qco75f" xml:space="preserve">[[File:Bombus terrestris - Trzmiel ziemny - Buff-tailed bumblebee (36586573250).jpg|thumb|right|alt=A Bombus terrestris collects nectar|''[[Bombus terrestris]]'', an opportunistic generalist, collecting pollen]]

The term '''polylecty''' or '''generalist''' is used in [[pollination]] [[ecology]] to refer to [[bees]] that collect pollen from a range of unrelated plants.&lt;ref name=polylecty/&gt;&lt;ref name=polylectic/&gt; [[Apis (genus) | Honey bees]] exemplify this behavior,  collecting nectar from a wide array of flowers. Other predominantly polylectic genera include [[Bombus]],&lt;ref name=BombusPoly/&gt; [[Ceratina]]&lt;ref name=CeratinaPoly/&gt;{{Better source needed|date=November 2024}}, [[Heriades]]&lt;ref name=HeriadesPoly/&gt;{{Better source needed|date=November 2024}} and [[Halictus]]&lt;ref name=HalictusPoly/&gt;{{Better source needed|date=November 2024}}. The opposite term is [[oligolecty]], and refers to bees that exhibit a narrow, specialized preference for pollen sources, typically to a single family or genus of [[flowering plants]]. 

Roughly two-thirds of bee species in [[Europe]] are polylectic, relying on a diverse array of pollen sources.&lt;ref name=PolyEurope/&gt; This broad foraging approach allows these generalist bees to thrive in various environments and quickly adjust to shifting conditions. However, despite their adaptability, they are less efficient pollen gatherers than oligolectic bees, whose [[insect morphology | morphology]] are often specialized for more effective pollen collection from a narrower range of plants.&lt;ref name=efficiency/&gt;{{Better source needed|date=November 2024}}

A species that exhibits polylecty is known as '''polylectic'''. This term should not be confused with ''Polylectic'' as a grammatical term, which has a similar [[etymology]] to the biological definition but instead refers to the adjective of a multi-word term, as opposed to a monolectic which is the adjective for a one-word term.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Polylectic |url=https://www.oed.com/dictionary/polylectic_adj |publisher=Oxford English Dictionary |access-date=11 November 2024}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references&gt;

&lt;ref name=polylecty&gt;
{{cite web 
|title=polylecty 
|url=https://en.wiktionary.org/wiki/polylecty 
|website=Wiktionary.org 
|access-date=2024-11-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polylectic&gt;
{{cite web 
|title=polylectic |url=https://en.wiktionary.org/wiki/polylectic#English |website=Wiktionary.org 
|access-date=2024-11-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=BombusPoly&gt;
{{cite journal
|last1=Wood|first1=T.J.
|last2=Ghisbain|first2=G.
|last3=Rasmont|first3=P.
|last4=Kleijn|first4=D.
|last5=Raemakers|first5=I.
|last6=Praz|first6=C.
|last7=Killewald|first7=M.
|last8=Gibbs|first8=J.
|last9=Bobiwash|first9=K.
|last10=Boustani|first10=M.
|last11=Martinet|first11=B.
|last12=Michez|first12=D.
|title=Global patterns in bumble bee pollen collection show phylogenetic conservation of diet
|journal=Journal of Animal Ecology
|year=2021
|doi=10.1111/1365-2656.13553
|url=https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/1365-2656.13553|url-access=subscription
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=CeratinaPoly&gt;
{{cite journal
|last1=Udayakumar|first1=A.
|last2=Shivalingaswamy|first2=T.M.
|title=Nest  architecture  and  life  cycle  of  Small  Carpenter  bee, Ceratina binghami Cockerell (Xylocopinae: Apidae: Hymenoptera)
|journal=Sociobiology
|year=2019
|volume=66
|issue=1
|doi=10.13102/sociobiology.v66i1.3558
|url=https://periodicos.uefs.br/index.php/sociobiology/article/view/3558/3624|doi-access=free
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=HeriadesPoly&gt;
{{cite web 
|title=Heriades Bees |url=https://keys.lucidcentral.org/keys/v3/eafrinet/bee_genera/key/african_bee_genera/Media/Html_eafrica/Heriades_bees.htm 
|access-date=2024-11-06 
|website=Lucidcentral.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=HalictusPoly&gt;
{{cite web 
|title=Halictidae Bees |url=https://cashew.icar.gov.in/beneficialinsect/halictidae-bees/ |access-date=2024-11-06
|website=cashew.icar.gov.in}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=PolyEurope&gt;
{{cite web 
|title=Pollen specialists are more endangered than non-specialised bees even though they collect pollen on flowers of non-endangered plants
|url=https://www.researchgate.net/publication/344805858_Pollen_specialists_are_more_endangered_than_non-specialised_bees_even_though_they_collect_pollen_on_flowers_of_non-endangered_plants 
|access-date=2024-11-06 
|website=ResearchGate.net}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=efficiency&gt;
{{cite web 
|title=Thieves or friends? Are specialist bees more efficient at removing pollen than generalists? |url=https://www.researchgate.net/publication/267291882_Thieves_or_friends_Are_specialist_bees_more_efficient_at_removing_pollen_than_generalists 
|access-date=2024-11-06 
|website=ResearchGate}}&lt;/ref&gt;

&lt;/references&gt;</text>
      <sha1>dh8x1n71108gvwtzmyffc3748qco75f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poglavnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>265011</id>
    <revision>
      <id>42655934</id>
      <parentid>42399206</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:14:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>178920</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Fašizam|Fašizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42655934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2125" sha1="fyze8lse9bprapmr1lwxl5xiygmiar0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Faust_Vrančić._5-jezični_rječnik-stranica82.jpg|thumb|150px|rečnik [[Faust Vrančić|Fausta Vrančića]]]]Reč '''poglavnik''' je varijanta reči '''poglavar''' ili '''poglavica'''.
U istoriji se, do uspostave [[Ustaše|ustaškog pokreta]] i [[NDH]] retko upotrebljavala.
Tada je dobila značenje koje se ne nadovezuje ni na kakvu hrvatsku pravnu ili političku tradiciju.

Hrvatski enciklopedijski rječnik navodi:
# ''rijetko, zauzeto značenje'': poglavica, glavar. 
# ''povijesno'': naslov vođe ustaškog pokreta u NDH.

Prvi spomen te reči nalazi se u rečniku [[Faust Vrančić|Fausta Vrančića]] &lt;ref name=&quot;hrcak&quot;&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://hrcak.srce.hr/file/95656 |access-date=2014-12-25 |archive-date=2016-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023080933/http://hrcak.srce.hr/file/95656 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; gde se navodi kao istoznačnica [[Latinski jezik|latinske]] reči &quot;princeps&quot;.&lt;ref name=&quot;hrcak&quot;/&gt;
U istoriji se, do uspostave [[Ustaše|ustaškog pokreta]] i [[NDH]] retko upotrebljavala.
Tada je dobila značenje koje se ne nadovezuje ni na kakvu hrvatsku pravnu ili političku tradiciju.

[[Ante Pavelić]] nazvan je poglavnikom kada je osnovao [[Ustaše|ustašku organizaciju]] u emigraciji u [[Italija|Italiji]]. To je bila paramilitarna organizacija koja je morala negovati vojničku disciplinu i poslušnost vođi. Prilikom osnivanja NDH, već u proglasu [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] [[10. april]]a [[1941]], isti se naslov na njega primjenjivao u značenju „vođa“, tj. harizmatični lider totalitarne države, po ugledu na [[Adolf Hitler|Hitlerovu]] titulu [[firer]] ({{Jez-nem|Führer}}) i [[Benito Musolini|Musolinijevu]] titulu [[duče]] ({{jez-ita|Duce}}).

Nikada nije [[ustav]]om ili nekim [[zakon]]om definisana njegova uloga. Samostalno je potpisivao zakonske uredbe, imenovao vladu i držao u rukama sve konce vlasti (odnosno onoliko, koliko su mu [[Italijani]] i [[Nemci]] dozvoljavali) do samog kraja [[NDH]].
== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]
[[Kategorija:Titule]]
[[Kategorija:Fašizam]]</text>
      <sha1>fyze8lse9bprapmr1lwxl5xiygmiar0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gemcitabin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>889363</id>
    <revision>
      <id>42655945</id>
      <parentid>41487902</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T14:06:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5110" sha1="s93qv58pt8qphe9utqdkc1mw5c73vhd" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gemcitabine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Gemcitabine-hydrochloride-from-xtal-3D-balls.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gemcitabin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = DDFC, DFDC, Gemcin, Gemtro
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gemcitabine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Intravenozno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 42 - 94 minuta
| excretion         = Renalno (92%)

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 95058-81-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L01
| ATC_suffix        = BC05
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 60750
| PubChemSubstance  = 46506425
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00441
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 54753
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C07650
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 175901
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 888
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=9 |H=11 |F=2 |N=3 |O=4
| molecular_weight  = 263,198
| smiles            = NC1=NC(=O)N(C=C1)[C@@H]1O[C@H](CO)[C@@H](O)C1(F)F
| StdInChI          = 1S/C9H11F2N3O4/c10-9(11)6(16)4(3-15)18-7(9)14-2-1-5(12)13-8(14)17/h1-2,4,6-7,15-16H,3H2,(H2,12,13,17)/t4-,6-,7-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SDUQYLNIPVEERB-QPPQHZFASA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 168.64
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gemcitabin''' je [[nukleozid]]ni analog koji se koristi kao sredstvo za [[hemoterapija|hemoterapiju]]. U prodaji je pod imenom '''Gemzar'''. Gemcitabin je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 9 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 263,198 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;

== Farmakologija ==
Gemcitabin je [[nukleozid]]ni analog u kome su atomi [[vodonik]]a na 2' ugljeniku [[deoksicitidin]]a zamenjeni atomima [[fluor]]a.

Poput [[fluorouracil]]a i drugih analoga pirimidina, trifosfatni analog gemcitabina zamenjuje jedan od gradivnih blokova nukleinskih kiselina, u ovom slučaju [[citidin]], tokom [[Replikacija DNK|replikacije DNK]]. Proces se bazira na rastu tumora, pošto se samo jedan dodatni nukleozid može vezati za &quot;neispravni&quot; nukleozid, što dovodi do [[apoptoza|apoptoze]].

Dodatna meta gemcitabina je enzim [[ribonukleotidna reduktaza]] (RNR). Difosfatni analog se vezuje za RNR aktivno mesto i ireverzibilno deaktivira enzim. Nakon inhibicije RNR, ćelija ne može da proizvede deoksiribonukleotidee koji su neophodni za replikaciju i popravku DNK, i time se indukuje apoptoza.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = N. M. F. S. A. Cerqueira, P. A. Fernandes, M. J. Ramos | title = Understanding ribonucleotide reductase inactivation by gemcitabine | journal = Chemistry: A European Journal | year = 2007 | volume = 13 | issue = 30 | pages = 8507–15 | doi = 10.1002/chem.200700260 | pmid = 17636467}}&lt;/ref&gt;

== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -1,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 108,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gemcitabine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00441 Gemcitabine]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Hemoterapijski agensi]]
[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Antimetaboliti]]
[[Kategorija:Inhibitori enzima]]
[[Kategorija:Imunosupresanti]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>s93qv58pt8qphe9utqdkc1mw5c73vhd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fuzidinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235235</id>
    <revision>
      <id>42655892</id>
      <parentid>42277062</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:00:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655892</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4064" sha1="1jwzrftpmhtjbla05obhenvw4xg9psu" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Fusidic acid structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fuzidinska kiselina
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Fucidin, Fucidin acid, Fucidin Cream 2%, Fucidine
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Fusidic acid}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 5 - 6 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 6990-06-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D09
| ATC_suffix        = AA02
| ATC_supplemental  = , {{ATC|J01|XC01}}
| PubChem           = 3000226
| PubChemSubstance  = 46505364
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB02703
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2271900
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06694
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 29013
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 374975
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=31 |H=48 |O=6
| molecular_weight  = 516,709
| smiles            = O[C@@H]1CC[C@@]2(C)[C@@]([H])(CC[C@@]3(C)[C@@]2([H])[C@H](O)C[C@@]2([H])\C([C@@H](OC(=O)C)C[C@]32C)=C(/CCC=C(C)C)C(O)=O)[C@@H]1C
| StdInChI          = 1S/C31H48O6/c1-17(2)9-8-10-20(28(35)36)26-22-15-24(34)27-29(5)13-12-23(33)18(3)21(29)11-14-30(27,6)31(22,7)16-25(26)37-19(4)32/h9,18,21-25,27,33-34H,8,10-16H2,1-7H3,(H,35,36)/b26-20-/t18-,21-,22-,23+,24+,25-,27-,29-,30-,31-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = IECPWNUMDGFDKC-MZJAQBGESA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 192.5
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fuzidinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 31 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 516,709 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 104,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fusidic acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB02703 Fusidic acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218213749/http://www.drugbank.ca/drugs/DB02703 |date=2014-02-18 }}

{{Antibiotici inhibitori proteinske sinteze}}

[[Kategorija:Antibiotici inhibitori proteinske sinteze]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]</text>
      <sha1>1jwzrftpmhtjbla05obhenvw4xg9psu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gemfibrozil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235236</id>
    <revision>
      <id>42655946</id>
      <parentid>42297860</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T14:06:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3685" sha1="aisja3n6smxsn7lua1dylsi3qxtk13t" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gemfibrozil.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gemfibrozil
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Bolutol, Cholespid, Decrelip, Fibratol
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gemfibrozil}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 1,5 h
| excretion         = Renalno

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 25812-30-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C10
| ATC_suffix        = AB04
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3463
| PubChemSubstance  = 46508264
| IUPHAR_ligand     = 3439
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB01241
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3345
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 5296
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 457
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=22 |O=3
| molecular_weight  = 250,333
| smiles            = CC1=CC(OCCCC(C)(C)C(O)=O)=C(C)C=C1
| StdInChI          = 1S/C15H22O3/c1-11-6-7-12(2)13(10-11)18-9-5-8-15(3,4)14(16)17/h6-7,10H,5,8-9H2,1-4H3,(H,16,17)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HEMJJKBWTPKOJG-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 62
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 158.5
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gemfibrozil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 250,333 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 46,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gemfibrozil}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01241 Gemfibrozil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131226200738/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01241 |date=2013-12-26 }}

[[Kategorija:Hipolipidemijski agensi]]
[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]</text>
      <sha1>aisja3n6smxsn7lua1dylsi3qxtk13t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>G-130</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235239</id>
    <revision>
      <id>42655893</id>
      <parentid>42307938</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:03:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3382" sha1="ae8bzdnvq5um2079arz0mc72pbhftmg" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = G-130_structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = G-130
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|G-130}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 42013-48-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 97711
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 88190
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=17 |N=1 |O=1 
| molecular_weight  = 191,269
| smiles            = CC1(C)COC(CN1)c2ccccc2
| StdInChI          = 1S/C12H17NO/c1-12(2)9-14-11(8-13-12)10-6-4-3-5-7-10/h3-7,11,13H,8-9H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = KJUOROGOOZJYAI-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''G-130''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 191,269 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 21,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|G-130}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ G-130] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Morfolini]]</text>
      <sha1>ae8bzdnvq5um2079arz0mc72pbhftmg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gabazin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235240</id>
    <revision>
      <id>42655907</id>
      <parentid>42282158</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:10:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3536" sha1="si5aah31nllw6f23ksxvxou3zqaqcov" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gabazine new.svg
| width             = 200px
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gabazin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gabazine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 104104-50-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 107895
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4925141
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 303580
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=18 |Br=1 |N=3 |O=3 
| molecular_weight  = 368,226
| smiles            = Br.COc1ccc(cc1)C2=NN(CCCC(=O)O)C(=N)C=C2
| StdInChI          = 1S/C15H17N3O3.BrH/c1-21-12-6-4-11(5-7-12)13-8-9-14(16)18(17-13)10-2-3-15(19)20;/h4-9,16H,2-3,10H2,1H3,(H,19,20);1H
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GFZHNFOGCMEYTA-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gabazin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 368,226 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -1,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 86,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gabazine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gabazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Piridazini]]</text>
      <sha1>si5aah31nllw6f23ksxvxou3zqaqcov</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gabeksat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235241</id>
    <revision>
      <id>42655908</id>
      <parentid>42297810</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:12:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3559" sha1="priz846meyt22h873bgu9z3af2yw9fz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gabexate.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gabeksat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gabexate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 39492-01-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3447
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3329
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 4V7M9137X9
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D08004
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 87563
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=23 |N=3 |O=4 
| molecular_weight  = 321,372
| smiles            = CCOC(=O)c1ccc(OC(=O)CCCCCNC(=N)N)cc1
| StdInChI          = 1S/C16H23N3O4/c1-2-22-15(21)12-7-9-13(10-8-12)23-14(20)6-4-3-5-11-19-16(17)18/h7-10H,2-6,11H2,1H3,(H4,17,18,19)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = YKGYIDJEEQRWQH-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gabeksat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 321,372 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 114,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gabexate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gabexate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Gvanidini]]</text>
      <sha1>priz846meyt22h873bgu9z3af2yw9fz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gaboksadol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235242</id>
    <revision>
      <id>42655909</id>
      <parentid>42271938</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:16:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3392" sha1="bz7f4pt6ly0rwuwncwgwvjt7suujd1x" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gaboxadol.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gaboksadol
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gaboxadol}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 64603-91-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3448
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3330
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = K1M5RVL18S
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D04282
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 312443
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=6 |H=8 |N=2 |O=2 
| molecular_weight  = 140,140
| smiles            = Oc1noc2CNCCc12
| StdInChI          = 1S/C6H8N2O2/c9-6-4-1-2-7-3-5(4)10-8-6/h7H,1-3H2,(H,8,9)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZXRVKCBLGJOCEE-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gaboksadol''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 140,140 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 58,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gaboxadol}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gaboxadol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

{{Hipnotici i sedativi-lat}}

[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>bz7f4pt6ly0rwuwncwgwvjt7suujd1x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gaciklidin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235243</id>
    <revision>
      <id>42655914</id>
      <parentid>42271940</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:26:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3502" sha1="7glaltsuhwm64dbaf27ay89lufdyeyw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gacyclidine.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gaciklidin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gacyclidine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 68134-81-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 176265
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 153540
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 9290ND070R
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=25 |N=1 |S=1 
| molecular_weight  = 263,441
| smiles            = C[C@H]1CCCC[C@@]1(N2CCCCC2)c3cccs3
| StdInChI          = 1S/C16H25NS/c1-14-8-3-4-10-16(14,15-9-7-13-18-15)17-11-5-2-6-12-17/h7,9,13-14H,2-6,8,10-12H2,1H3/t14-,16-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DKFAAPPUYWQKKF-HOCLYGCPSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gaciklidin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 263,441 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 31,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gacyclidine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gacyclidine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}
{{Glutamatergični ligandi-lat}}

[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Tiofeni]]</text>
      <sha1>7glaltsuhwm64dbaf27ay89lufdyeyw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gadoterinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235245</id>
    <revision>
      <id>42655915</id>
      <parentid>42303046</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:28:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3620" sha1="n5q90xpphimsz9em9xi2e047wv42pu3" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gadoteric acid.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gadoterinska kiselina
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gadoteric acid}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 72573-82-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = V08
| ATC_suffix        = CA02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3085828
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = QVF9Y6955W
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D08007
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=16 |H=28 |Gd=1 |N=4 |O=8 
| molecular_weight  = 561,666
| smiles            = [Gd+3].OC(=O)CN1CCN(CC(=O)O)CCN(CC(=O)O)CCN(CC(=O)O)CC1
| StdInChI          = 1S/C16H28N4O8.Gd/c21-13(22)9-17-1-2-18(10-14(23)24)5-6-20(12-16(27)28)8-7-19(4-3-17)11-15(25)26;/h1-12H2,(H,21,22)(H,23,24)(H,25,26)(H,27,28);/q;+3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GFSTXYOTEVLASN-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gadoterinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 16 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 561,666 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 12
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -13,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 2,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 212,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gadoteric acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gadoteric acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Jedinjenja gadolinijuma]]</text>
      <sha1>n5q90xpphimsz9em9xi2e047wv42pu3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Galeteron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235246</id>
    <revision>
      <id>42655917</id>
      <parentid>42303054</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:49:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3598" sha1="noijab6r1sdcryp0omrlc0psgc1rd6c" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Galeterone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Galeteron
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Galeterone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 851983-85-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 11440648
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 42268103
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D10125
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=26 |H=32 |N=2 |O=1 
| molecular_weight  = 388,545
| smiles            = C[C@]12CC[C@H]3[C@@H](CC=C4C[C@@H](O)CC[C@]34C)[C@@H]1CC=C2n5cnc6ccccc56
| StdInChI          = 1S/C26H32N2O/c1-25-13-11-18(29)15-17(25)7-8-19-20-9-10-24(26(20,2)14-12-21(19)25)28-16-27-22-5-3-4-6-23(22)28/h3-7,10,16,18-21,29H,8-9,11-15H2,1-2H3/t18-,19-,20-,21-,25-,26-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = PAFKTGFSEFKSQG-PAASFTFBSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Galeteron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 26 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 388,545 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 38,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Galeterone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Galeterone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Benzimidazoli]]</text>
      <sha1>noijab6r1sdcryp0omrlc0psgc1rd6c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gamfeksin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235247</id>
    <revision>
      <id>42655921</id>
      <parentid>42303056</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:01:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3410" sha1="mkiwsdmva2jl1lnv6p0me9jcx9z5h2d" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gamfexine.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gamfeksin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gamfexine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 7273-99-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 31041
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 28799
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 3U2V80KPAL
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D04298
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=27 |N=1 
| molecular_weight  = 245,403
| smiles            = CN(C)CCC(C1CCCCC1)c2ccccc2
| StdInChI          = 1S/C17H27N/c1-18(2)14-13-17(15-9-5-3-6-10-15)16-11-7-4-8-12-16/h3,5-6,9-10,16-17H,4,7-8,11-14H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = AJDSHXKJJDQZCJ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gamfeksin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 245,403 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 3,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gamfexine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gamfexine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>mkiwsdmva2jl1lnv6p0me9jcx9z5h2d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gama-Amino-beta-hidroksibutirna kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235248</id>
    <revision>
      <id>42655918</id>
      <parentid>42271949</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:57:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3580" sha1="jm79nbkvian2x8g93wuf1zbqxod7s4g" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = GABOB.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = GABOB3d.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gama-Amino-beta-hidroksibutirna kiselina
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gamma-Amino-beta-hydroxybutyric acid}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 352-21-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 2149
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 2064
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=4 |H=9 |N=1 |O=3 
| molecular_weight  = 119,119
| smiles            = NCC(O)CC(=O)O
| StdInChI          = 1S/C4H9NO3/c5-2-3(6)1-4(7)8/h3,6H,1-2,5H2,(H,7,8)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = YQGDEPYYFWUPGO-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gama-Amino-beta-hidroksibutirna kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 4 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 119,119 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -3,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 83,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gamma-Amino-beta-hydroxybutyric acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gamma-Amino-beta-hydroxybutyric acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

{{Hipnotici i sedativi-lat}}

[[Kategorija:Sekundarni alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>jm79nbkvian2x8g93wuf1zbqxod7s4g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gama-Hidroksivalerinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235249</id>
    <revision>
      <id>42655919</id>
      <parentid>42307957</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:57:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3554" sha1="b21iohhkdnrodheebr3p1860gkvszqd" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = 4-Hydroxyvaleric acid.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gama-Hidroksivalerinska kiselina
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gamma-Hydroxyvaleric acid}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 13532-37-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 114539
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 102591
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          = γ-Hydroxyvaleric acid&lt;br /&gt;GVB

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=5 |H=10 |O=3 
| molecular_weight  = 118,131
| smiles            = CC(O)CCC(=O)O
| StdInChI          = 1S/C5H10O3/c1-4(6)2-3-5(7)8/h4,6H,2-3H2,1H3,(H,7,8)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = FMHKPLXYWVCLME-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gama-Hidroksivalerinska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 5 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 118,131 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 57,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gamma-Hydroxyvaleric acid}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gamma-Hydroxyvaleric acid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Sekundarni alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Dizajnirane droge]]</text>
      <sha1>b21iohhkdnrodheebr3p1860gkvszqd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ganaksolon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235250</id>
    <revision>
      <id>42655922</id>
      <parentid>42271954</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:04:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3604" sha1="sih7e5w0x0gjf1re3299o3elhviqih2" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ganaxolone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ganaksolon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ganaxolone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 38398-32-2
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6918305
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 5293511
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 98WI44OHIQ
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D04300
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 161915
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=36 |O=2 
| molecular_weight  = 332,520
| smiles            = CC(=O)[C@H]1CC[C@H]2[C@@H]3CC[C@H]4C[C@@](C)(O)CC[C@@]4(C)[C@H]3CC[C@@]12C
| StdInChI          = 1S/C22H36O2/c1-14(23)17-7-8-18-16-6-5-15-13-20(2,24)11-12-21(15,3)19(16)9-10-22(17,18)4/h15-19,24H,5-13H2,1-4H3/t15-,16-,17+,18-,19-,20-,21+,22-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = PGTVWKLGGCQMBR-GGNMNRJSSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ganaksolon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 332,520 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ganaxolone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ganaxolone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

{{Hipnotici i sedativi-lat}}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>sih7e5w0x0gjf1re3299o3elhviqih2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ganireliks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235251</id>
    <revision>
      <id>42655923</id>
      <parentid>42297855</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:06:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4383" sha1="smx0mz0dgspdzl9vw0z5dndz28sz9fp" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Ganirelix.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Ganireliks
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Ganirelix}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 129311-55-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = H01
| ATC_suffix        = CC01
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 16186319
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 16736620
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = IX503L9WN0
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D08010
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1251
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=80 |H=113 |Cl=1 |N=18 |O=13 
| molecular_weight  = 1570,319
| smiles            = CCN\C(=N/CC)\NCCCC[C@@H](\N=C(/O)\[C@H](Cc1ccc(O)cc1)\N=C(/O)\[C@H](CO)\N=C(/O)\[C@@H](Cc2cccnc2)\N=C(/O)\[C@@H](Cc3ccc(Cl)cc3)\N=C(/O)\[C@@H](Cc4cccc5ccccc45)\N=C(/C)\O)\C(=N\[C@@H](CC(C)C)\C(=N\[C@@H](CCCCN\C(=N\CC)\NCC)C(=O)N6CCC[C@H]6\C(=N\[C@H](C)C(=N)O)\O)\O)\O
| StdInChI          = 1S/C80H113ClN18O13/c1-9-84-79(85-10-2)88-39-17-15-27-60(70(104)94-62(42-49(5)6)71(105)93-61(28-16-18-40-89-80(86-11-3)87-12-4)78(112)99-41-21-29-68(99)77(111)90-50(7)69(82)103)92-72(106)63(44-53-32-36-58(102)37-33-53)97-76(110)67(48-100)98-74(108)65(45-54-22-20-38-83-47-54)96-73(107)64(43-52-30-34-57(81)35-31-52)95-75(109)66(91-51(8)101)46-56-25-19-24-55-23-13-14-26-59(55)56/h13-14,19-20,22-26,30-38,47,49-50,60-68,100,102H,9-12,15-18,21,27-29,39-46,48H2,1-8H3,(H2,82,103)(H,90,111)(H,91,101)(H,92,106)(H,93,105)(H,94,104)(H,95,109)(H,96,107)(H,97,110)(H,98,108)(H2,84,85,88)(H2,86,87,89)/t50-,60-,61+,62+,63+,64-,65-,66-,67+,68+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BJQRBVMMHKUPPY-YYXZGPOZSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Ganireliks''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 80 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1570,319 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 30
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 17
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 48
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 10,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -20,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 483,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Ganirelix}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Ganirelix] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Pirolidini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Naftalini]]
[[Kategorija:Gvanidini]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>smx0mz0dgspdzl9vw0z5dndz28sz9fp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gantakurijum hlorid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235253</id>
    <revision>
      <id>42655924</id>
      <parentid>42307962</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:06:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4056" sha1="a59as0bpdkm3sgjxjr88noksy0bvejz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gantacurium chloride.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gantakurijum hlorid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gantacurium chloride}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 213998-46-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 10772467
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = LEY8QK99UR
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=53 |H=69 |Cl=3 |N=2 |O=14 
| molecular_weight  = 1064,479
| smiles            = [Cl-].[Cl-].COc1cc2CC[N@@+](C)(CCCOC(=O)\C(=C\C(=O)OCCC[N@@+]3(C)CCc4cc(OC)c(OC)cc4[C@@H]3c5cc(OC)c(OC)c(OC)c5)\Cl)[C@H](Cc6cc(OC)c(OC)c(OC)c6)c2cc1OC
| StdInChI          = 1S/C53H69ClN2O14.2ClH/c1-55(19-15-34-26-41(59-3)43(61-5)30-37(34)40(55)23-33-24-45(63-7)51(67-11)46(25-33)64-8)17-13-22-70-53(58)39(54)32-49(57)69-21-14-18-56(2)20-16-35-27-42(60-4)44(62-6)31-38(35)50(56)36-28-47(65-9)52(68-12)48(29-36)66-10;;/h24-32,40,50H,13-23H2,1-12H3;2*1H/q+2;;/p-2/b39-32-;;/t40-,50+,55-,56+;;/m1../s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SDIFKXLSGXCGEN-WJUBNSBASA-L
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gantakurijum hlorid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 53 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1064,479 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 14
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 25
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -0,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -15,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 221,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gantacurium chloride}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gantacurium chloride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Hloridi]]
[[Kategorija:Tetrahidroizohinolini]]</text>
      <sha1>a59as0bpdkm3sgjxjr88noksy0bvejz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gapikomin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235254</id>
    <revision>
      <id>42655925</id>
      <parentid>42303058</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:08:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3396" sha1="tn24dcwcicykmpn78bp39dsdk6smsdo" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gapicomine.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gapikomin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gapicomine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 1539-39-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 68955
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 62178
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = WWW0P95393
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=12 |H=13 |N=3 
| molecular_weight  = 199,252
| smiles            = C(NCc1ccncc1)c2ccncc2
| StdInChI          = 1S/C12H13N3/c1-5-13-6-2-11(1)9-15-10-12-3-7-14-8-4-12/h1-8,15H,9-10H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = AUQQZPGNRKTPSQ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gapikomin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 12 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 199,252 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,8 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gapicomine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gapicomine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>tn24dcwcicykmpn78bp39dsdk6smsdo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Garenoksacin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235256</id>
    <revision>
      <id>42655935</id>
      <parentid>42287202</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:21:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3715" sha1="tmrll29epsds2g4lsxoqexi6b91j73z" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Garenoxacin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Garenoksacin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Garenoxacin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 194804-75-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J01
| ATC_suffix        = MA19
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 124093
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 110579
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = V72H9867WB
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D04031
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=23 |H=20 |F=2 |N=2 |O=4 
| molecular_weight  = 426,413
| smiles            = C[C@H]1NCc2cc(ccc12)c3ccc4C(=O)C(=CN(C5CC5)c4c3OC(F)F)C(=O)O
| StdInChI          = 1S/C23H20F2N2O4/c1-11-15-5-2-12(8-13(15)9-26-11)16-6-7-17-19(21(16)31-23(24)25)27(14-3-4-14)10-18(20(17)28)22(29)30/h2,5-8,10-11,14,23,26H,3-4,9H2,1H3,(H,29,30)/t11-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NJDRXTDGYFKORP-LLVKDONJSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Garenoksacin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 426,413 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 78,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Garenoxacin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Garenoxacin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

{{Antibiotici inhibitori nukleinskih kiselina}}

[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>tmrll29epsds2g4lsxoqexi6b91j73z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gavestinel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235257</id>
    <revision>
      <id>42655936</id>
      <parentid>42271959</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:43:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3619" sha1="na6kq7bvh5r39aasqvlk57gl5cfwfmu" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gavestinel.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gavestinel
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gavestinel}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 153436-22-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6450546
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 4953148
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 318X4QY113
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 419045
| synonyms          = GV-150,526A

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=12 |Cl=2 |N=2 |O=3 
| molecular_weight  = 375,205
| smiles            = O\C(=N/c1ccccc1)\C=C\c2c([nH]c3cc(Cl)cc(Cl)c23)C(=O)O
| StdInChI          = 1S/C18H12Cl2N2O3/c19-10-8-13(20)16-12(17(18(24)25)22-14(16)9-10)6-7-15(23)21-11-4-2-1-3-5-11/h1-9,22H,(H,21,23)(H,24,25)/b7-6+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WZBNEZWCNKUOSM-VOTSOKGWSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gavestinel''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 375,205 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 85,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gavestinel}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gavestinel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}
{{Glutamatergični ligandi-lat}}

[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Alkeni]]
[[Kategorija:Indoli]]</text>
      <sha1>na6kq7bvh5r39aasqvlk57gl5cfwfmu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GBLD-345</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235258</id>
    <revision>
      <id>42655894</id>
      <parentid>42307940</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:03:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3492" sha1="r36kjnachpz03bhhwmxitblhww6o4dx" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = GBLD-345_structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = GBLD-345
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|GBLD-345}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 4602899
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=21 |N=5 |O=2 
| molecular_weight  = 375,424
| smiles            = COc1cccc(CNc2ccc3nc(c4ccc(N)cc4)c(OC)n3n2)c1
| StdInChI          = 1S/C21H21N5O2/c1-27-17-5-3-4-14(12-17)13-23-18-10-11-19-24-20(21(28-2)26(19)25-18)15-6-8-16(22)9-7-15/h3-12H,13,22H2,1-2H3,(H,23,25)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HQRHGSRWOHGIRI-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''GBLD-345''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 375,424 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 86,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|GBLD-345}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ GBLD-345] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Anilini]]</text>
      <sha1>r36kjnachpz03bhhwmxitblhww6o4dx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GBR-12935</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235259</id>
    <revision>
      <id>42655895</id>
      <parentid>42271920</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:03:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655895</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3492" sha1="o20f31329utqfp1prn1gr8jcygllor0" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = GBR-12935_structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = GBR-12935
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|GBR-12935}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 76778-22-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3456
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=28 |H=34 |N=2 |O=1 
| molecular_weight  = 414,582
| smiles            = C(CN1CCN(CCOC(c2ccccc2)c3ccccc3)CC1)Cc4ccccc4
| StdInChI          = 1S/C28H34N2O/c1-4-11-25(12-5-1)13-10-18-29-19-21-30(22-20-29)23-24-31-28(26-14-6-2-7-15-26)27-16-8-3-9-17-27/h1-9,11-12,14-17,28H,10,13,18-24H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RAQPOZGWANIDQT-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''GBR-12935''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 28 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 414,582 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 15,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|GBR-12935}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ GBR-12935] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Piperazini]]</text>
      <sha1>o20f31329utqfp1prn1gr8jcygllor0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gedokarnil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235260</id>
    <revision>
      <id>42655941</id>
      <parentid>42297857</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:57:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3727" sha1="72tfn8cy35a99wir3eex94walqz2pkz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gedocarnil.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gedokarnil
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gedocarnil}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 109623-97-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N05
| ATC_suffix        = BX02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 219095
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 189915
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = BWP53NPW3F
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D07319
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          = &lt;small&gt;propan-2-yl 5-(4-chlorophenoxy)-4-(methoxymethyl)-9''H''-pyrido[5,4-''b'']indole-3-carboxylate&lt;/small&gt;

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=23 |H=21 |Cl=1 |N=2 |O=4 
| molecular_weight  = 424,877
| smiles            = COCc1c(ncc2[nH]c3cccc(Oc4ccc(Cl)cc4)c3c12)C(=O)OC(C)C
| StdInChI          = 1S/C23H21ClN2O4/c1-13(2)29-23(27)22-16(12-28-3)20-18(11-25-22)26-17-5-4-6-19(21(17)20)30-15-9-7-14(24)8-10-15/h4-11,13,26H,12H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SLYDYLLJUXFULK-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gedokarnil''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 424,877 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 73,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gedocarnil}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gedocarnil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Beta-Karbolini]]</text>
      <sha1>72tfn8cy35a99wir3eex94walqz2pkz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gefarnat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235261</id>
    <revision>
      <id>42655942</id>
      <parentid>42307968</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:57:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3576" sha1="at80jp1puupooxjfb98lumjgi2dflyi" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gefarnate.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Gefarnate-3D-spacefill.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gefarnat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gefarnate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 51-77-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A02
| ATC_suffix        = BX07
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 5282182
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 1ISE2Y6ULA
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D01529
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=27 |H=44 |O=2 
| molecular_weight  = 400,637
| smiles            = CC(=CCC\C(=C\CC\C(=C\CCC(=O)OC\C=C(/C)\CCC=C(C)C)\C)\C)C
| StdInChI          = 1S/C27H44O2/c1-22(2)12-8-14-24(5)16-10-17-25(6)18-11-19-27(28)29-21-20-26(7)15-9-13-23(3)4/h12-13,16,18,20H,8-11,14-15,17,19,21H2,1-7H3/b24-16+,25-18+,26-20+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZPACYDRSPFRDHO-ROBAGEODSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gefarnat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 400,637 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 15
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 9,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 26,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gefarnate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gefarnate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Alkeni]]</text>
      <sha1>at80jp1puupooxjfb98lumjgi2dflyi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gelsemin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235262</id>
    <revision>
      <id>42655943</id>
      <parentid>42307973</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T14:06:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3548" sha1="q4gwtmgq50iavo1arhv8ykl7xn6v3zl" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gelsemine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gelsemin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gelsemine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 509-15-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 279057
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=22 |N=2 |O=2 
| molecular_weight  = 322,401
| smiles            = CN1C[C@@]2(C=C)[C@@H]3C[C@H]4OCC3C1[C@@H]2[C@@]45C(=O)Nc6ccccc56
| StdInChI          = 1S/C20H22N2O2/c1-3-19-10-22(2)16-11-9-24-15(8-13(11)19)20(17(16)19)12-6-4-5-7-14(12)21-18(20)23/h3-7,11,13,15-17H,1,8-10H2,2H3,(H,21,23)/t11?,13-,15-,16?,17+,19+,20+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = NFYYATWFXNPTRM-WKRGLROPSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gelsemin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 322,401 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 41,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gelsemine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gelsemine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Alkeni]]</text>
      <sha1>q4gwtmgq50iavo1arhv8ykl7xn6v3zl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gemazocin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235263</id>
    <revision>
      <id>42655944</id>
      <parentid>42303064</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T14:06:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3471" sha1="lutbbgyjmwis29sk0aim7cbcotoxmzd" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gemazocine structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gemazocin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gemazocine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 54063-47-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 219096
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 189916
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=29 |N=1 |O=1 
| molecular_weight  = 299,450
| smiles            = CCC12CCN(CC3CC3)C(Cc4ccc(O)cc14)C2(C)C
| StdInChI          = 1S/C20H29NO/c1-4-20-9-10-21(13-14-5-6-14)18(19(20,2)3)11-15-7-8-16(22)12-17(15)20/h7-8,12,14,18,22H,4-6,9-11,13H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = AFZOCGNTFCGOEE-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gemazocin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 299,450 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 23,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gemazocine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gemazocine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>lutbbgyjmwis29sk0aim7cbcotoxmzd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gemigliptin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235264</id>
    <revision>
      <id>42655947</id>
      <parentid>42307974</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T14:06:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3605" sha1="4o0cg272edx8388s92mxjzfq9l46gwu" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Structure of gemigliptin (LC15-0444).svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gemigliptin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gemigliptin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 911637-19-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = A10
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 11953153
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 10127461
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 5DHU18M5D6
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          = LC15-0444

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=19 |F=8 |N=5 |O=2 
| molecular_weight  = 489,363
| smiles            = N[C@H](CN1CC(F)(F)CCC1=O)CC(=O)N2CCc3c(C2)nc(nc3C(F)(F)F)C(F)(F)F
| StdInChI          = 1S/C18H19F8N5O2/c19-16(20)3-1-12(32)31(8-16)6-9(27)5-13(33)30-4-2-10-11(7-30)28-15(18(24,25)26)29-14(10)17(21,22)23/h9H,1-8,27H2/t9-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ZWPRRQZNBDYKLH-VIFPVBQESA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gemigliptin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 489,363 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 92,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gemigliptin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gemigliptin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>4o0cg272edx8388s92mxjzfq9l46gwu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Griseofulvin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235285</id>
    <revision>
      <id>42656065</id>
      <parentid>42298005</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T10:43:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42656065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3830" sha1="b5mgvfb2pm06gs6pjjj9770qx8hx2dn" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Griseofulvin.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Griseofulvin 3D.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Griseofulvin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = Amudane, Biogrisin-fp, Curling factor, Delmofulvina
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Griseofulvin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 9-21 h
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 126-07-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = D01
| ATC_suffix        = AA08
| ATC_supplemental  = , {{ATC|D01|BA01}}
| PubChem           = 441140
| PubChemSubstance  = 46508437
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB00400
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 389934
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C06686
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 27779
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 562
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=17 |Cl=1 |O=6
| molecular_weight  = 352,766
| smiles            = COC1=CC(OC)=C(Cl)C2=C1C(=O)[C@]1(O2)[C@H](C)CC(=O)C=C1OC
| StdInChI          = 1S/C17H17ClO6/c1-8-5-9(19)6-12(23-4)17(8)16(20)13-10(21-2)7-11(22-3)14(18)15(13)24-17/h6-8H,5H2,1-4H3/t8-,17+/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DDUHZTYCFQRHIY-RBHXEPJQSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 220
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Griseofulvin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 352,766 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 71,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Griseofulvin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB00400 Griseofulvin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140119070813/http://www.drugbank.ca/drugs/DB00400 |date=2014-01-19 }}

[[Kategorija:Antimikotici]]
[[Kategorija:Antibiotici]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Spiro jedinjenja]]</text>
      <sha1>b5mgvfb2pm06gs6pjjj9770qx8hx2dn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gestaklon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235289</id>
    <revision>
      <id>42655960</id>
      <parentid>42303083</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:17:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3609" sha1="6zq2c32sv1uaozt5vdhwvy1btcbsw95" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gestaclone_structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gestaklon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gestaclone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 19291-69-1
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 11726670
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 9901386
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=23 |H=27 |Cl=1 |O=2 
| molecular_weight  = 370,912
| smiles            = CC(=O)[C@]12C[C@@H]1C[C@H]3[C@@H]4C=C(Cl)C5=CC(=O)[C@@H]6C[C@@H]6[C@@]5(C)[C@H]4CC[C@@]23C
| StdInChI          = 1S/C23H27ClO2/c1-11(25)23-10-12(23)6-16-13-8-19(24)18-9-20(26)14-7-17(14)22(18,3)15(13)4-5-21(16,23)2/h8-9,12-17H,4-7,10H2,1-3H3/t12-,13+,14+,15-,16-,17-,21+,22+,23+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VUWYSFAIXUWQRQ-NIIITDOQSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gestaklon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 23 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 370,912 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 34,1 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gestaclone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gestaclone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>6zq2c32sv1uaozt5vdhwvy1btcbsw95</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gestonoron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235290</id>
    <revision>
      <id>42655961</id>
      <parentid>42303084</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:18:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3540" sha1="ndmj37s13z8ieu0cm1h7as0j3822f9r" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gestonorone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gestonoron
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gestonorone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 2137-18-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G03
| ATC_suffix        = DA01
| ATC_supplemental  = {{ATC|L02|AB03}}
| PubChem           = 102210
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 92341
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = H4G605B7VP
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=28 |O=3 
| molecular_weight  = 316,435
| smiles            = CC(=O)[C@]1(O)CC[C@H]2[C@@H]3CCC4=CC(=O)CC[C@@H]4[C@H]3CC[C@@]12C
| StdInChI          = 1S/C20H28O3/c1-12(21)20(23)10-8-18-17-5-3-13-11-14(22)4-6-15(13)16(17)7-9-19(18,20)2/h11,15-18,23H,3-10H2,1-2H3/t15-,16+,17+,18-,19+,20+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GTFUITFQDGVJSK-IEJRGFGGSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gestonoron''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 316,435 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 54,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gestonorone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gestonorone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Ketoni]]</text>
      <sha1>ndmj37s13z8ieu0cm1h7as0j3822f9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gestrinon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235291</id>
    <revision>
      <id>42655962</id>
      <parentid>42303085</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:18:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3540" sha1="qmkghyj15pk01xehi5xdaww2ml85bia" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gestrinone.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gestrinon
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gestrinone}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 16320-04-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = G03
| ATC_suffix        = XA02
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 27812
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 25877
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 1421533RCM
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D04317
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=24 |O=2 
| molecular_weight  = 308,414
| smiles            = CC[C@@]12C=CC3=C4CCC(=O)C=C4CC[C@H]3[C@@H]1CC[C@]2(O)C#C
| StdInChI          = 1S/C21H24O2/c1-3-20-11-9-17-16-8-6-15(22)13-14(16)5-7-18(17)19(20)10-12-21(20,23)4-2/h2,9,11,13,18-19,23H,3,5-8,10,12H2,1H3/t18-,19+,20-,21-/m1/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = BJJXHLWLUDYTGC-PLACYPQZSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gestrinon''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 308,414 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 37,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gestrinone}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gestrinone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Alkini]]</text>
      <sha1>qmkghyj15pk01xehi5xdaww2ml85bia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gevotrolin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235292</id>
    <revision>
      <id>42655963</id>
      <parentid>42271964</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:22:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3540" sha1="r83cg9l1lyngd3wepnkpafoh4pffuwm" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gevotroline_structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gevotrolin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gevotroline}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 107266-06-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 60547
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 54579
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 7SZ6A2091Q
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=20 |F=1 |N=3 
| molecular_weight  = 309,381
| smiles            = Fc1ccc2[nH]c3CCN(CCCc4cccnc4)Cc3c2c1
| StdInChI          = 1S/C19H20FN3/c20-15-5-6-18-16(11-15)17-13-23(10-7-19(17)22-18)9-2-4-14-3-1-8-21-12-14/h1,3,5-6,8,11-12,22H,2,4,7,9-10,13H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = RZXHTPCHKSYGIB-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gevotrolin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 309,381 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 31,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gevotroline}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gevotroline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

{{Antipsihotici-lat}}

[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Piridini]]</text>
      <sha1>r83cg9l1lyngd3wepnkpafoh4pffuwm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GFT505</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235293</id>
    <revision>
      <id>42655896</id>
      <parentid>42307941</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:03:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655896</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3585" sha1="9jv2g93zet41x39xfvrpfr3a2699nrj" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Elafibranor.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = GFT505
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|GFT505}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9864881
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 8040573
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          = SureCN815512

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=22 |H=24 |O=4 |S=1 
| molecular_weight  = 384,489
| smiles            = CSc1ccc(cc1)C(=O)\C=C\c2cc(C)c(OC(C)(C)C(=O)O)c(C)c2
| StdInChI          = 1S/C22H24O4S/c1-14-12-16(13-15(2)20(14)26-22(3,4)21(24)25)6-11-19(23)17-7-9-18(27-5)10-8-17/h6-13H,1-5H3,(H,24,25)/b11-6+
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = AFLFKFHDSCQHOL-IZZDOVSWSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''GFT505''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 22 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 384,489 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 88,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|GFT505}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ GFT505] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Aromatični ketoni]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Alkeni]]</text>
      <sha1>9jv2g93zet41x39xfvrpfr3a2699nrj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gidazepam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235294</id>
    <revision>
      <id>42655965</id>
      <parentid>42303087</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:41:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3555" sha1="klw70wuxgmapstrg3rvh8m68y3wtsk5" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gidazepam.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Gidazepam3d.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gidazepam
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gidazepam}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 129186-29-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = ?
| ATC_suffix        = ?
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 121919
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = ?
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 108764
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = XMJ87I93Y9
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=15 |Br=1 |N=4 |O=2 
| molecular_weight  = 387,231
| smiles            = N\N=C(/O)\CN1C(=O)CN=C(c2ccccc2)c3cc(Br)ccc13
| StdInChI          = 1S/C17H15BrN4O2/c18-12-6-7-14-13(8-12)17(11-4-2-1-3-5-11)20-9-16(24)22(14)10-15(23)21-19/h1-8H,9-10,19H2,(H,21,23)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = XLGCMZLSEXRBSG-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gidazepam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 387,231 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 91,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gidazepam}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/? Gidazepam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Organobromidi]]
[[Kategorija:Hidrazini]]
[[Kategorija:Benzodiazepini]]</text>
      <sha1>klw70wuxgmapstrg3rvh8m68y3wtsk5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gilutensin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235295</id>
    <revision>
      <id>42655969</id>
      <parentid>42271965</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T15:54:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3417" sha1="aylz1qf0k1zwv0rl8dfffa4tebhts15" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gilutensin-2d-skeletal.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gilutensin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gilutensin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 341-00-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 68840
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 62073
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=19 |N=1 
| molecular_weight  = 237,339
| smiles            = CCC(=C(c1ccccc1)c2ccccc2)CN
| StdInChI          = 1S/C17H19N/c1-2-14(13-18)17(15-9-5-3-6-10-15)16-11-7-4-8-12-16/h3-12H,2,13,18H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = WNKCJOWTKXGERE-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gilutensin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 237,339 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 26,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gilutensin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gilutensin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Alkeni]]</text>
      <sha1>aylz1qf0k1zwv0rl8dfffa4tebhts15</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Girizopam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235296</id>
    <revision>
      <id>42655970</id>
      <parentid>42303093</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:03:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3469" sha1="4w5lmfmbhzx30nfoan81hkgwgaucgh6" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Girisopam.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Girizopam
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Girisopam}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 82230-53-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 71257
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 64387
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 2LP301A921
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 1915065
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=17 |Cl=1 |N=2 |O=2 
| molecular_weight  = 328,793
| smiles            = COc1cc2CC(=NN=C(c3cccc(Cl)c3)c2cc1OC)C
| StdInChI          = 1S/C18H17ClN2O2/c1-11-7-13-9-16(22-2)17(23-3)10-15(13)18(21-20-11)12-5-4-6-14(19)8-12/h4-6,8-10H,7H2,1-3H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = VQYLGVVODFDFNK-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Girizopam''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 328,793 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 43,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Girisopam}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Girisopam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>4w5lmfmbhzx30nfoan81hkgwgaucgh6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gitoformat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235297</id>
    <revision>
      <id>42655972</id>
      <parentid>42303095</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:06:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3909" sha1="hz2qu68yd13y6qnvjjw52e3o44fd5qb" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gitoformate skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gitoformat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gitoformate}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 10176-39-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = C01
| ATC_suffix        = AA09
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 65598
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = B69U29O7J9
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D07147
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          = &lt;nowiki&gt;Gitoxin 3',3'',3''',4''',16-pentaformate&lt;/nowiki&gt;

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=46 |H=64 |O=19 
| molecular_weight  = 920,989
| smiles            = CC1OC(CC(OC=O)C1OC=O)OC2C(C)OC(CC2OC=O)OC3C(C)OC(CC3OC=O)OC4CCC5(C)C(CCC6C5CCC7(C)C(C(CC67O)OC=O)C8=CC(=O)OC8)C4
| StdInChI          = 1S/C46H64O19/c1-24-41(59-23-51)32(55-19-47)14-38(60-24)64-43-26(3)62-39(16-34(43)57-21-49)65-42-25(2)61-37(15-33(42)56-20-48)63-29-8-10-44(4)28(13-29)6-7-31-30(44)9-11-45(5)40(27-12-36(52)54-18-27)35(58-22-50)17-46(31,45)53/h12,19-26,28-35,37-43,53H,6-11,13-18H2,1-5H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DOMHWKQEPDYUQX-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gitoformat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 46 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 920,989 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 19
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 17
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,3
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 233,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gitoformate}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gitoformate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Steroidi]]
[[Kategorija:Ketali]]
[[Kategorija:Tetrahidropiridini]]
[[Kategorija:Kardenolidi]]</text>
      <sha1>hz2qu68yd13y6qnvjjw52e3o44fd5qb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Givinostat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235298</id>
    <revision>
      <id>42655974</id>
      <parentid>42307997</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:10:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3667" sha1="ga28z8xhvjb9lxaf5sezyz9kv5qp7od" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Givinostat structure.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Givinostat
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Givinostat}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 497833-27-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9804992
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 7980752
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 5P60F84FBH
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=24 |H=27 |N=3 |O=4 
| molecular_weight  = 421,489
| smiles            = CCN(CC)Cc1ccc2cc(COC(=O)Nc3ccc(cc3)C(=O)NO)ccc2c1
| StdInChI          = 1S/C24H27N3O4/c1-3-27(4-2)15-17-5-7-21-14-18(6-8-20(21)13-17)16-31-24(29)25-22-11-9-19(10-12-22)23(28)26-30/h5-14,30H,3-4,15-16H2,1-2H3,(H,25,29)(H,26,28)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = YALNUENQHAQXEA-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Givinostat''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 421,489 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 9
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 90,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Givinostat}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Givinostat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Benzamidi]]
[[Kategorija:Karbamati]]
[[Kategorija:Naftalini]]
[[Kategorija:Hidroksaminske kiseline]]</text>
      <sha1>ga28z8xhvjb9lxaf5sezyz9kv5qp7od</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glafenin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235299</id>
    <revision>
      <id>42655976</id>
      <parentid>42303097</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:13:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3571" sha1="9azrgma6f2i1iv6sjkn1lcdsin9cqym" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Glafenine.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Glafenin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Glafenine}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 3820-67-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = N02
| ATC_suffix        = BG03
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3474
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3355
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 31653
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=17 |Cl=1 |N=2 |O=4 
| molecular_weight  = 372,802
| smiles            = OCC(O)COC(=O)c1ccccc1Nc2ccnc3cc(Cl)ccc23
| StdInChI          = 1S/C19H17ClN2O4/c20-12-5-6-14-17(7-8-21-18(14)9-12)22-16-4-2-1-3-15(16)19(25)26-11-13(24)10-23/h1-9,13,23-24H,10-11H2,(H,21,22)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GWOFUCIGLDBNKM-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Glafenin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 372,802 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 7
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,0
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 91,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Glafenine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Glafenine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Benzojeve kiseline]]
[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>9azrgma6f2i1iv6sjkn1lcdsin9cqym</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glemanserin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235300</id>
    <revision>
      <id>42655980</id>
      <parentid>42307998</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:38:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3460" sha1="or7lydvsf92d7ccunlfcb5zz4ue9foc" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Glemanserin_structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Glemanserin
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Glemanserin}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 132553-86-7
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 71781
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 64815
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=20 |H=25 |N=1 |O=1 
| molecular_weight  = 295,419
| smiles            = OC(C1CCN(CCc2ccccc2)CC1)c3ccccc3
| StdInChI          = 1S/C20H25NO/c22-20(18-9-5-2-6-10-18)19-12-15-21(16-13-19)14-11-17-7-3-1-4-8-17/h1-10,19-20,22H,11-16H2
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = AXNGJCOYCMDPQG-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Glemanserin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 20 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 295,419 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 5
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 3,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 23,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Glemanserin}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Glemanserin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Piperidini]]</text>
      <sha1>or7lydvsf92d7ccunlfcb5zz4ue9foc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glicaramid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235301</id>
    <revision>
      <id>42655981</id>
      <parentid>42303099</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:48:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3671" sha1="ia12fzm3mt8581zlikp0pm6zgrmjo2c" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Glicaramide.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Glicaramid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Glicaramide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 36980-34-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 65799
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 59215
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = UK5SR22C8Q
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=30 |H=42 |N=6 |O=5 |S=1 
| molecular_weight  = 598,757
| smiles            = CCn1nc(C)c2c(OCCC(C)C)c(cnc12)C(=O)NCCc3ccc(cc3)S(=O)(=O)NC(=O)NC4CCCCC4
| StdInChI          = 1S/C30H42N6O5S/c1-5-36-28-26(21(4)34-36)27(41-18-16-20(2)3)25(19-32-28)29(37)31-17-15-22-11-13-24(14-12-22)42(39,40)35-30(38)33-23-9-7-6-8-10-23/h11-14,19-20,23H,5-10,15-18H2,1-4H3,(H,31,37)(H2,33,35,38)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = DIBGLVNSPMMGHO-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Glicaramid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 30 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 598,757 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 152,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Glicaramide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Glicaramide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Ureje]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]</text>
      <sha1>ia12fzm3mt8581zlikp0pm6zgrmjo2c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gliklopiramid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235302</id>
    <revision>
      <id>42655982</id>
      <parentid>42303112</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:50:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3575" sha1="1kn8lhn581siy6d2tx193dovu3mcmnh" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Glyclopyramide.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gliklopiramid
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Glyclopyramide}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 71793
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = KE474IKG1W
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = D01799
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=11 |H=14 |Cl=1 |N=3 |O=3 |S=1 
| molecular_weight  = 303,765
| smiles            = Clc1ccc(cc1)S(=O)(=O)NC(=O)NN2CCCC2
| StdInChI          = 1S/C11H14ClN3O3S/c12-9-3-5-10(6-4-9)19(17,18)14-11(16)13-15-7-1-2-8-15/h3-6H,1-2,7-8H2,(H2,13,14,16)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HNSCCNJWTJUGNQ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gliklopiramid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 11 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 303,765 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 86,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Glyclopyramide}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Glyclopyramide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Amidi]]
[[Kategorija:Pirolidini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Ureje]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]</text>
      <sha1>1kn8lhn581siy6d2tx193dovu3mcmnh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GR-113,808</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235303</id>
    <revision>
      <id>42655897</id>
      <parentid>42282153</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:08:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3596" sha1="2j9ohww7jtixh9lh60ay1pt4mvrfwzq" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = GR-113808_structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = GR-113,808
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|GR-113,808}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 144625-51-4
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 119376
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=27 |N=3 |O=4 |S=1 
| molecular_weight  = 393,500
| smiles            = Cn1cc(C(=O)OCC2CCN(CCNS(=O)(=O)C)CC2)c3ccccc13
| StdInChI          = 1S/C19H27N3O4S/c1-21-13-17(16-5-3-4-6-18(16)21)19(23)26-14-15-7-10-22(11-8-15)12-9-20-27(2,24)25/h3-6,13,15,20H,7-12,14H2,1-2H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = MOZPSIXKYJUTKI-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''GR-113,808''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 393,500 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,9
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,3
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 89,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|GR-113,808}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ GR-113,808] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Karboksilatni estri]]
[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Sulfoni]]
[[Kategorija:Sulfonamidi]]
[[Kategorija:Indoli]]</text>
      <sha1>2j9ohww7jtixh9lh60ay1pt4mvrfwzq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GR-127,935</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235304</id>
    <revision>
      <id>42655898</id>
      <parentid>42271932</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:08:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3687" sha1="hkr6zzqpiod2e3pco5tlqsu7c2vmvsx" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = GR-127,935_structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = GR-127,935
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|GR-127,935}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 148672-13-3
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 107780
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 14
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 15928
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=29 |H=31 |N=5 |O=3 
| molecular_weight  = 497,588
| smiles            = COc1ccc(NC(=O)c2ccc(cc2)c3ccc(cc3C)c4noc(C)n4)cc1N5CCN(C)CC5
| StdInChI          = 1S/C29H31N5O3/c1-19-17-23(28-30-20(2)37-32-28)9-11-25(19)21-5-7-22(8-6-21)29(35)31-24-10-12-27(36-4)26(18-24)34-15-13-33(3)14-16-34/h5-12,17-18H,13-16H2,1-4H3,(H,31,35)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = YDBCEBYHYKAFRX-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''GR-127,935''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 29 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 497,588 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,4
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 83,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|GR-127,935}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ GR-127,935] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Piperazini]]
[[Kategorija:Benzamidi]]
[[Kategorija:Oksadiazoli]]</text>
      <sha1>hkr6zzqpiod2e3pco5tlqsu7c2vmvsx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gramicidin B</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235305</id>
    <revision>
      <id>42656029</id>
      <parentid>42308036</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:31:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42656029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4753" sha1="dc59u8occenlu080h8imav3lhxpdasd" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = gramicidin B.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gramicidin B
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gramicidin B}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 26333279
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          = formyl-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-Val-Gly-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-Ala-&lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-Leu-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-Ala-&lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-Val-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-Val-&lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-Val-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-Trp-&lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-Leu-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-Phe-&lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-Leu-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-Trp-&lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-Leu-&lt;small&gt;L&lt;/small&gt;-Trp-ethanolamine

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=97 |H=139 |N=19 |O=17 
| molecular_weight  = 1843,259
| smiles            = CC(C)C[C@@H](\N=C(/O)\[C@H](C)\N=C(/O)\C\N=C(/O)\[C@@H](\N=C\O)C(C)C)\C(=N\[C@@H](C)\C(=N\[C@H](C(C)C)\C(=N\[C@@H](C(C)C)\C(=N\[C@H](C(C)C)\C(=N\[C@@H](Cc1c[nH]c2ccccc12)\C(=N\[C@H](CC(C)C)\C(=N\[C@@H](Cc3ccccc3)\C(=N\[C@H](CC(C)C)\C(=N\[C@@H](Cc4c[nH]c5ccccc45)\C(=N\[C@H](CC(C)C)\C(=N\[C@@H](Cc6c[nH]c7ccccc67)\C(=N\CCO)\O)\O)\O)\O)\O)\O)\O)\O)\O)\O)\O)\O
| StdInChI          = 1S/C97H139N19O17/c1-51(2)38-71(106-84(120)59(17)104-79(119)49-102-94(130)80(55(9)10)103-50-118)87(123)105-60(18)85(121)114-82(57(13)14)96(132)116-83(58(15)16)97(133)115-81(56(11)12)95(131)113-78(45-64-48-101-70-35-27-24-32-67(64)70)93(129)109-72(39-52(3)4)88(124)110-75(42-61-28-20-19-21-29-61)91(127)107-74(41-54(7)8)90(126)112-77(44-63-47-100-69-34-26-23-31-66(63)69)92(128)108-73(40-53(5)6)89(125)111-76(86(122)98-36-37-117)43-62-46-99-68-33-25-22-30-65(62)68/h19-35,46-48,50-60,71-78,80-83,99-101,117H,36-45,49H2,1-18H3,(H,98,122)(H,102,130)(H,103,118)(H,104,119)(H,105,123)(H,106,120)(H,107,127)(H,108,128)(H,109,129)(H,110,124)(H,111,125)(H,112,126)(H,113,131)(H,114,121)(H,115,133)(H,116,132)/t59-,60-,71+,72+,73+,74+,75-,76-,77-,78-,80-,81+,82+,83-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = LQSMEVHEYXACJP-DSHASFMGSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gramicidin B''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 97 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1843,259 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 33
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 20
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 52
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 17,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -27,8
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 589,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gramicidin B}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gramicidin B] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Indoli]]</text>
      <sha1>dc59u8occenlu080h8imav3lhxpdasd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gramicidin S</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235306</id>
    <revision>
      <id>42656031</id>
      <parentid>42292765</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:32:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42656031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4019" sha1="qh4kfecf50ph53brinlo8wqpun2b3qd" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gramicidin S.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Gramicidin S
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Gramicidin S}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 113-73-5
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 73357
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 66085
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 5530
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 373496
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=60 |H=92 |N=12 |O=10 
| molecular_weight  = 1141,447
| smiles            = CC(C)C[C@@H]1\N=C(\O)/[C@H](CCCN)\N=C(\O)/[C@@H](\N=C(\O)/[C@@H]2CCCN2C(=O)[C@@H](Cc3ccccc3)\N=C(\O)/[C@H](CC(C)C)\N=C(\O)/[C@H](CCCN)\N=C(\O)/[C@@H](\N=C(/O)\[C@@H]4CCCN4C(=O)[C@@H](Cc5ccccc5)\N=C/1\O)C(C)C)C(C)C
| StdInChI          = 1S/C60H92N12O10/c1-35(2)31-43-53(75)67-45(33-39-19-11-9-12-20-39)59(81)71-29-17-25-47(71)55(77)70-50(38(7)8)58(80)64-42(24-16-28-62)52(74)66-44(32-36(3)4)54(76)68-46(34-40-21-13-10-14-22-40)60(82)72-30-18-26-48(72)56(78)69-49(37(5)6)57(79)63-41(23-15-27-61)51(73)65-43/h9-14,19-22,35-38,41-50H,15-18,23-34,61-62H2,1-8H3,(H,63,79)(H,64,80)(H,65,73)(H,66,74)(H,67,75)(H,68,76)(H,69,78)(H,70,77)/t41-,42-,43-,44-,45+,46+,47-,48-,49-,50-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = IUAYMJGZBVDSGL-XNNAEKOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Gramicidin S''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 60 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 1141,447 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 20
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 10
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 16
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 7,7
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -13,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 353,4 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Gramicidin S}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ Gramicidin S] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Ciklični peptidi]]</text>
      <sha1>qh4kfecf50ph53brinlo8wqpun2b3qd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GS-39783</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235307</id>
    <revision>
      <id>42655899</id>
      <parentid>42282154</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:08:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3537" sha1="rtdy7gkfn3l8oqxacg28gmti8vyzbsz" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = GS-39783_structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = GS-39783
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|GS-39783}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 39069-52-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 6604928
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=15 |H=23 |N=5 |O=2 |S=1 
| molecular_weight  = 337,440
| smiles            = CSc1nc(NC2CCCC2)c(c(NC3CCCC3)n1)[N+](=O)[O-]
| StdInChI          = 1S/C15H23N5O2S/c1-23-15-18-13(16-10-6-2-3-7-10)12(20(21)22)14(19-15)17-11-8-4-5-9-11/h10-11H,2-9H2,1H3,(H2,16,17,18,19)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = GSGVDKOCBKBMGG-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''GS-39783''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 15 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 337,440 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 7
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -4,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 121,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|GS-39783}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ GS-39783] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Nitro jedinjenja]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Pirimidini]]</text>
      <sha1>rtdy7gkfn3l8oqxacg28gmti8vyzbsz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GSK1360707F</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235308</id>
    <revision>
      <id>42655900</id>
      <parentid>42307946</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:08:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3455" sha1="3uqe43zqvtpt31vj04gyy3vtcfgnhpt" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = GSK1360707F.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = GSK1360707F
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|GSK1360707F}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 24802841
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=14 |H=17 |Cl=2 |N=1 |O=1 
| molecular_weight  = 286,197
| smiles            = COCC12CNCCC1(C2)c3ccc(Cl)c(Cl)c3
| StdInChI          = 1S/C14H17Cl2NO/c1-18-9-13-7-14(13,4-5-17-8-13)10-2-3-11(15)12(16)6-10/h2-3,6,17H,4-5,7-9H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = ICXJGCSEMJXNQF-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''GSK1360707F''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 14 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 286,197 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 2
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -5,4
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 21,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|GSK1360707F}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ GSK1360707F] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Etri]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Organohloridi]]</text>
      <sha1>3uqe43zqvtpt31vj04gyy3vtcfgnhpt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GSK2606414</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235309</id>
    <revision>
      <id>42655901</id>
      <parentid>42307947</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:08:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3613" sha1="72iw0h4ew2f5pajkmtiq6jgd7imr5vp" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = GSK2606414_structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = GSK2606414
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|GSK2606414}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 1337531-36-8
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 53469448
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 28643060
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=24 |H=20 |F=3 |N=5 |O=1 
| molecular_weight  = 451,444
| smiles            = Cn1cc(c2ccc3N(CCc3c2)C(=O)Cc4cccc(c4)C(F)(F)F)c5c(N)ncnc15
| StdInChI          = 1S/C24H20F3N5O/c1-31-12-18(21-22(28)29-13-30-23(21)31)15-5-6-19-16(11-15)7-8-32(19)20(33)10-14-3-2-4-17(9-14)24(25,26)27/h2-6,9,11-13H,7-8,10H2,1H3,(H2,28,29,30)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = SIXVRXARNAVBTC-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''GSK2606414''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 24 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 451,444 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 4
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 4
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,2
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 77,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|GSK2606414}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ GSK2606414] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Aromatični amini]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Indolini]]</text>
      <sha1>72iw0h4ew2f5pajkmtiq6jgd7imr5vp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GW0742</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235334</id>
    <revision>
      <id>42655903</id>
      <parentid>42303041</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3623" sha1="0t636a62v3mh8lsal9rmw7a7wmfgzsw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = GW0742 skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = GW0742
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|GW0742}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 317318-84-6
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9934458
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 8110086
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 156132
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 38508
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=17 |F=4 |N=1 |O=3 |S=2 
| molecular_weight  = 471,488
| smiles            = Cc1cc(SCc2sc(nc2C)c3ccc(c(F)c3)C(F)(F)F)ccc1OCC(=O)O
| StdInChI          = 1S/C21H17F4NO3S2/c1-11-7-14(4-6-17(11)29-9-19(27)28)30-10-18-12(2)26-20(31-18)13-3-5-15(16(22)8-13)21(23,24)25/h3-8H,9-10H2,1-2H3,(H,27,28)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = HWVNEWGKWRGSRK-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''GW0742''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 471,488 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,5
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 113,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|GW0742}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ GW0742] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>0t636a62v3mh8lsal9rmw7a7wmfgzsw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GW501516</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235335</id>
    <revision>
      <id>42655904</id>
      <parentid>42297808</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:08:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3624" sha1="rec7naevy0o9fpifxow7yqsz4768yaw" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Gw501516.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = GW501516
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|GW501516}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 317318-70-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = none
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 9803963
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 2687
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 7979723
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 73726
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 38943
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=21 |H=18 |F=3 |N=1 |O=3 |S=2 
| molecular_weight  = 453,498
| smiles            = Cc1cc(SCc2sc(nc2C)c3ccc(cc3)C(F)(F)F)ccc1OCC(=O)O
| StdInChI          = 1S/C21H18F3NO3S2/c1-12-9-16(7-8-17(12)28-10-19(26)27)29-11-18-13(2)25-20(30-18)14-3-5-15(6-4-14)21(22,23)24/h3-9H,10-11H2,1-2H3,(H,26,27)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = YDBLKRPLXZNVNB-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''GW501516''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 21 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 453,498 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 8
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -8,6
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 113,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|GW501516}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ GW501516] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Fenoli]]
[[Kategorija:Karboksilne kiseline]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Tioetri]]
[[Kategorija:Tiazoli]]</text>
      <sha1>rec7naevy0o9fpifxow7yqsz4768yaw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GW-842,166X</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235336</id>
    <revision>
      <id>42655902</id>
      <parentid>42277069</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3615" sha1="bgy8vsmzfd31nq3c9811hnrb0gtet89" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = GW842166X_structure.png
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = GW-842,166X
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|GW-842,166X}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 666260-75-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 10253143
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 8428629
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 225411
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=18 |H=17 |Cl=2 |F=3 |N=4 |O=2 
| molecular_weight  = 449,254
| smiles            = O\C(=N/CC1CCOCC1)\c2cnc(Nc3ccc(Cl)cc3Cl)nc2C(F)(F)F
| StdInChI          = 1S/C18H17Cl2F3N4O2/c19-11-1-2-14(13(20)7-11)26-17-25-9-12(15(27-17)18(21,22)23)16(28)24-8-10-3-5-29-6-4-10/h1-2,7,9-10H,3-6,8H2,(H,24,28)(H,25,26,27)
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = TWQYWUXBZHPIIV-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''GW-842,166X''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 18 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 449,254 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 6
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 5,1
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -7,0
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 79,6 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|GW-842,166X}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ GW-842,166X] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Organofluoridi]]
[[Kategorija:Organohloridi]]
[[Kategorija:Pirimidini]]
[[Kategorija:Tetrahidropiridini]]</text>
      <sha1>bgy8vsmzfd31nq3c9811hnrb0gtet89</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GYKI-52895</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235337</id>
    <revision>
      <id>42655905</id>
      <parentid>42271937</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:08:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3538" sha1="kpl5t8orj8jyqlb2yiu6ov7dc7f6abi" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = GYKI 52895.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = GYKI-52895
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|GYKI-52895}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration =

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life =  
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 869360-93-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = None
| ATC_suffix        = 
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 3539
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = 
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 3418
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = C15094
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 
| synonyms          = &lt;small&gt;4-(8,9-Dihydro-8-methyl-7''H''-1,3-dioxolo[4,5-''h''][2,3]benzodiazepin-5-yl)benzenamine&lt;/small&gt;

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=17 |H=17 |N=3 |O=2 
| molecular_weight  = 295,336
| smiles            = CC1Cc2cc3OCOc3cc2C(=NN1)c4ccc(N)cc4
| StdInChI          = 1S/C17H17N3O2/c1-10-6-12-7-15-16(22-9-21-15)8-14(12)17(20-19-10)11-2-4-13(18)5-3-11/h2-5,7-8,10,19H,6,9,18H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = AQTITSBNGSVQNZ-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     = 
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''GYKI-52895''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 17 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 295,336 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 2
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 2,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -3,9
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 68,9 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|GYKI-52895}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/ GYKI-52895] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180905220825/https://www.drugbank.ca/drugs |date=2018-09-05 }}

[[Kategorija:Anilini]]</text>
      <sha1>kpl5t8orj8jyqlb2yiu6ov7dc7f6abi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glukonska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1264838</id>
    <revision>
      <id>42655985</id>
      <parentid>42578115</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T17:25:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6986" sha1="bhjbrn4wspx27pysrk4negvbyx8hoxr" xml:space="preserve">{{chembox-lat
| verifiedrevid = 443836485
| Name = &lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-Glukonska kiselina
| ImageFile = D-Gluconsäure Keilstrich.svg
| ImageSize = 200px
| ImageName = Skeletal formula of gluconic acid
| ImageFile1 = D-gluconic-acid-3D-balls.png
| ImageSize1 = 200px
| ImageName1 = Ball-and-stick model of gluconic acid
| IUPACName = &lt;small&gt;D&lt;/small&gt;-Glukonska kiselina
| OtherNames = Dekstronska kiselina
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|   InChI = 1/C6H12O7/c7-1-2(8)3(9)4(10)5(11)6(12)13/h2-5,7-11H,1H2,(H,12,13)/t2-,3-,4+,5-/m1/s1
|   PubChem = 10690
| ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL = 464345
| ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI = 33198
| SMILES = O=C(O)[C@H](O)[C@@H](O)[C@H](O)[C@H](O)CO
| InChIKey = RGHNJXZEOKUKBD-SQOUGZDYBY
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/C6H12O7/c7-1-2(8)3(9)4(10)5(11)6(12)13/h2-5,7-11H,1H2,(H,12,13)/t2-,3-,4+,5-/m1/s1
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
| StdInChIKey = RGHNJXZEOKUKBD-SQOUGZDYSA-N
| CASNo = 526-95-4
|    CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|   CASOther = &lt;br /&gt;133-42-6 (racemat) &lt;!-- also verified at CAS Common Chemistry --&gt;
|   EC-number = 208-401-4
|   ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID = 10240
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
| Formula = [[ugljenik|C]]&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;[[vodonik|H]]&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;[[kiseonik|O]]&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;
| MolarMass = 196.16 g/mol
| Appearance = Bezbojni kristali
| Density = 
| Solubility = Dobra
| MeltingPtC = 131
| pKa = 3.86&lt;ref&gt;Bjerrum, J., et al. ''Stability Constants'', Chemical Society, London, 1958.&lt;/ref&gt;
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|   CrystalStruct = 
|   Dipole =
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards
|   ExternalMSDS =
|   MainHazards = 
|   FlashPt = 
|   RSPhrases = 
  }}
}}

'''Glukonska kiselina''' je [[organsko jedinjenje]] sa [[molekulska formula|molekulskom formulom]] C&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt; i [[strukturna formula|strukturnom]] [[hemijska formula|formulom]] HOCH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(CHOH)&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;COOH. Ona je jedan od 16 [[stereoizomer]]a 2,3,4,5,6-pentahidroksiheksanske kiseline.

U vodenim rastvorima na neutralnom [[pH vrednost|pH]], glukonska kiselina formira ''glukonatni jon''. [[So]]li glukonske kiseline su poznate kao „glukonati“. Glukonska kiselina, glukonatne soli, i glukonatni [[estar|estri]] su široko rasprostranjeni u prirodi zato što proizilaze iz [[oksidacija|oksidacije]] [[glukoza|glukoze]]. Neki lekovi se da unose putem injekcija u obliku glukonata.

== Hemijska struktura ==
[[Hemijska struktura]] glukonske kiseline se sastoji od lanca sa šest ugljenika za koje je vezano pet [[hidroksil]]nih grupa i terminalna karboksilna grupa. U vodenom rastvoru, glukonska kiselina postoji u ravnoteži sa cikiličnim estrom [[glukono delta-lakton]]om.

== Rasprostranjenost i upotreba ==
Glukonska kiselina se prirodno javlja u [[voće|voću]], [[med]]u, [[kombuča]] čaju, i [[vino|vinu]]. Kao [[Prehrambeni aditivi|prehrambeni aditiv]] (E574&lt;ref&gt;[http://www.food.gov.uk/safereating/chemsafe/additivesbranch/enumberlist ''Current EU approved additives and their E Numbers''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120207124535/http://www.food.gov.uk/safereating/chemsafe/additivesbranch/enumberlist |date=2012-02-07 }}. Food Standards Agency&lt;/ref&gt;), ona je [[regulator kiselosti]]. Ona se takođe koristi u [[sredstvo za čišćenje|sredstivima za čišćenje]], gde ona rastvara mineralne depozite posebno u alkalinom rastvoru. Glukonatni anjon formira [[helacija|helate]] sa [[kalcijum|Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]], [[gvožđe|Fe&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]], [[aluminijum|Al&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt;]], i drugim metalima. [[Horas Terhun Herik]] je razvio proces za proizvodnju soli putem [[Fermentacija (biohemija)|fermentacije]] [[1929]].&lt;ref&gt;{{cite news |author= |coauthors= |title=All Chemistry |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,732389-2,00.html#ixzz0tQOcdWve |work=Time magazine |date=13. 5. 1929. |accessdate=12. 07. 2010. |archivedate=2011-06-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110603161240/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,732389-2,00.html#ixzz0tQOcdWve |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Kalcijum glukonat]] u obliku gela se koristi za tretiranje [[opekotina]] uzrokovanih [[Fluorovodonična kiselina|fluorovodoničnom kiselinom]];&lt;ref name=&quot;pmid2741315&quot;&gt;{{cite journal |author=el Saadi MS, Hall AH, Hall PK, Riggs BS, Augenstein WL, Rumack BH |title=Hydrofluoric acid dermal exposure |journal=Vet Hum Toxicol |volume=31 |issue=3 |pages=243–7 |year=1989 |pmid=2741315 |doi=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17091088&quot;&gt;{{cite journal |author=Roblin I, Urban M, Flicoteau D, Martin C, Pradeau D |title=Topical treatment of experimental hydrofluoric acid skin burns by 2.5% calcium gluconate |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-burn-care-research_2006-12_27_6/page/889 |journal=J Burn Care Res |volume=27 |issue=6 |pages=889–94 |year=2006 |pmid=17091088 |doi=10.1097/01.BCR.0000245767.54278.09}}&lt;/ref&gt; kalcijum glukonatne injekcije se mogu koristiti u ozbiljnijim slučajevima da bi se izbegla [[nekroza]] unutrašnjih tkiva.&lt;ref&gt;D. Thomas, U. Jaeger, I. Sagoschen, C. Lamberti and K. Wilhelm (2009), ''Intra-Arterial Calcium Gluconate Treatment After Hydrofluoric Acid Burn of the Hand''. CardioVascular and Interventional Radiology, Volume 32, Number 1, pages 155-158, DOI 10.1007/s00270-008-9361-1&lt;/ref&gt; [[Kinin (lek)|Kinin glukonat]] je so glukonske kiseline i kinina, koja se koristi za [[intramuskularna injekcija|intramaskularne injekcije]] u lečenju [[malarija|malarije]]. [[Cink]] glukonatne injekcije se koriste pri [[Kastracija|kastraciji]] mužjaka pasa.&lt;ref&gt;Julie K. Levy, P. Cynda Crawford, Leslie D. Appel, Emma L. Clifford (2008), ''Comparison of intratesticular injection of zinc gluconate versus surgical castration to sterilize male dogs''. American Journal of Veterinary Research Vol. 69, No. 1, Pages 140-143. doi: 10.2460/ajvr.69.1.140&lt;/ref&gt; Injekcije [[gvožđe]] glukonata su bile predlagane za tretiranje [[anemija|anemije]].&lt;ref&gt;Paul Reznikoff and Walther F. Goebel (1937), ''The preparation of ferrous gluconate and its use in the treatment of hypochromic anelia in rats.'' Journal of Pharmacology and Experimental Thereapy, volume 59 issue 2, page 182.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
* [http://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?Name=Gluconic+acid&amp;Units=SI Glukonska kiselina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190924225934/https://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?Name=Gluconic+acid&amp;Units=SI |date=2019-09-24 }}
* [http://chemsub.online.fr/name/D-Gluconic_acid.html D-Glukonska kiselina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110429132152/http://chemsub.online.fr/name/D-Gluconic_acid.html |date=2011-04-29 }}

[[Kategorija:Prehrambeni aditivi]]
[[Kategorija:Helatni agensi]]
[[Kategorija:Šećerne kiseline]]
[[Kategorija:Glukonati]]</text>
      <sha1>bhjbrn4wspx27pysrk4negvbyx8hoxr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glukozamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1269054</id>
    <revision>
      <id>42655986</id>
      <parentid>42287278</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T17:27:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6364" sha1="9v70cm5moi33ux5trr95qllme20pnue" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = DB01296
|  Name = Glukozamin
|  ImageFile = 
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = Glucosamine Structural Formulae V.1.svg
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = beta-D-glucosamine-3D-balls.png
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 3416-24-8
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 439213
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 388352
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = DB01296
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 5417
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 181132
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = M01
|  ATCCode_suffix = AX05
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = N[C@H]1C(O)O[C@H](CO)[C@@H](O)[C@@H]1O
|  InChI = 1S/C6H13NO5/c7-3-5(10)4(9)2(1-8)12-6(3)11/h2-6,8-11H,1,7H2/t2?,3-,4-,5-,6?/m1/s1
|  StdInChI = 1S/C6H13NO5/c7-3-5(10)4(9)2(1-8)12-6(3)11/h2-6,8-11H,1,7H2/t2-,3-,4-,5-,6?/m1/s1
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = MSWZFWKMSRAUBD-IVMDWMLBSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=6 |H=13 |N=1 |O=5
|  MolarMass = 179,171
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 88
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes = 
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife = 
|  ProteinBound = 
|  Excretion = 
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Glukozamin''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 6 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 179,171 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Towheed TE, Maxwell L, Anastassiades TP, Shea B, Houpt J, Robinson V, Hochberg MC, Wells G: Glucosamine therapy for treating osteoarthritis. Cochrane Database Syst Rev. 2005 Apr 18;(2):CD002946. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15846645 15846645]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Roseman S: Reflections on glycobiology. J Biol Chem. 2001 Nov 9;276(45):41527-42. Epub 2001 Sep 11. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11553646 11553646]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;GHOSH S, BLUMENTHAL HJ, DAVIDSON E, ROSEMAN S: Glucosamine metabolism. V. Enzymatic synthesis of glucosamine 6-phosphate. J Biol Chem. 1960 May;235:1265-73. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/13827775 13827775]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Buse MG: Hexosamines, insulin resistance, and the complications of diabetes: current status. Am J Physiol Endocrinol Metab. 2006 Jan;290(1):E1-E8. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16339923 16339923]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Laverty S, Sandy JD, Celeste C, Vachon P, Marier JF, Plaas AH: Synovial fluid levels and serum pharmacokinetics in a large animal model following treatment with oral glucosamine at clinically relevant doses. Arthritis Rheum. 2005 Jan;52(1):181-91. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15641100 15641100]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 6
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 5
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 1
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -2,8
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,7
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 116,2 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Glucosamine}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB01296 Glucosamine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140218080114/http://www.drugbank.ca/drugs/DB01296 |date=2014-02-18 }}

[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Tetrahidropiridini]]
[[Kategorija:Heksozamini]]</text>
      <sha1>9v70cm5moi33ux5trr95qllme20pnue</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tvrđava Svetog Mihovila</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1346756</id>
    <revision>
      <id>42656049</id>
      <parentid>42506677</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T03:14:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42656049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36601" sha1="a2svmbstvfo94r8mslh5iibmo6k0vs8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Kaštel-s-Baronea.jpg|thumb|right|430px|Pogled na tvrđavu svetog Mihovila s [[Tvrđava Barone|tvrđave Barone]]]]
'''Tvrđava Svetog Mihovila''' ili ''Tvrđava Svete Ane''{{efn|''Tvrđava Svetog Mihovila'' je zvnično ime gradnje od od [[1990-e|1990-ih]], razg. '''Tvrđava Svete Ane''' (od [[17. vijek|17. st]]. do kraja [[20. vijek|20. st]]., rašireno među Šibenčanima&lt;ref name=&quot;Zeka&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;narod&quot;&gt;[http://zasticenapodrucja.com/hr/sibensko-kninska/kulturna-bastina/ Šibensko-kninska Županija - Kulturna baština] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140430011419/http://www.zasticenapodrucja.com/hr/sibensko-kninska/kulturna-bastina |date=2014-04-30 }} {{citat|sv. Mihovil (u narodu poznata kao sv. Ana)|Javna Ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Šibensko – kninske županije}}&lt;/ref&gt;), pov. '''Kaštel Svetog Mihovila''' (kaštel je centralni objekt tvrđave{{sfn|Ćuzela|2005}}, leksički točniji naziv objekta je kaštel&lt;ref name=&quot;leks&quot;&gt;[http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=el1nWxc%3D&amp;keyword=kaštel Kaštel - definicija], {{citat|pov. izdvojeni dio grada koji se odlikuje dobrim zidinama i lako je branjiv, ob. je bio predviđen kao posljednje utočište braniteljima ako bi neprijatelj osvojio ostatak grada|Hrvatski jezični portal}}&lt;/ref&gt;, stručna literatura{{sfn|Žmegač|2009}}, smeđa turistička signalizacija&lt;ref name=&quot;Putokaz&quot;&gt;{{cite web |url= https://www.kroatien-lexikon.de/images/4/4d/Sibenik_-_Kastel_Sv_Mihovil_Bild_1.jpg |title= Slika smeđeg turističkog putokaza s natpisom &quot;Kaštel Sv. Mihovil&quot; |last=  |first=  |date= |website= |publisher=Kroatien-Lexikon.de |accessdate= 08. 02. 2023 |quote=}}&lt;/ref&gt;).}} je drevna utvrda i povijesna građevina u gradu [[Šibenik]]u. Uzdiže se na vrhu stare gradske aglomeracije, na kamenoj uzvisini 70 m [[Nadmorska visina|nad morem]] a kroz svoju burnu historiju često je mijenjala ime. Ova tvrđava svojevrsni je epicentar Šibenika, mjesto na kojem su pronađeni najstariji dokazi postojanja civilizacije na šibenskom prostoru. Današnji [[Šibenik]] započeo je svoj život najprije kao plemenska hrvatska utvrda – ''[[Kastrum|castrum]]'' – nakon sto su se [[Hrvati]] u [[Velika seoba naroda|velikoj seobi]] spustili do [[Jadransko more|jadranskih]] obala i izgradili pri samom ušću rijeke [[Krka (Hrvatska)|Krke]] sred prostrane prirodne luke na strmoj visokoj litici kaštel, podno kojeg se na obroncima prema moru izgrađuje gradsko naselje, danas predjeli Gorica i [[Dolac (Šibenik)|Dolac]]. ''Castrum Sancti Michelis'' se po kronologiji Šibenika Ive Livakovića prvi put spominje [[998.]],{{sfn|Livaković|1997}} a prema Josipu Ćuzeli [[1105.]] godine.{{sfn|Ćuzela|2005}} Izgrađen je radi kontrole i obrane ulaska u šibenski zaljev i kanjon rijeke [[Krka (Jadransko more)|Krke]], kojom se moglo doploviti do tada najvažnijeg grada [[Skradin]]a ([[Latinski jezik|lat]]. ''Scardona'') koji postoji od [[antika|antičkih]] dana. Kroz historiju je dominantna točka šibenskog fortifikacijskog sustava. Kroz vrijeme je tvrđava dograđivana i osuvremenjivana, rušena i ponovno izgrađena, a u srednjem vijeku je dobila svoju konačnu formu. Danas se tvrđava promatra kao kompleks funkcionalno povezanih dijelova: Kaštela sv. Mihovila (''citadele''), predprostora uz južnu i istočnu stranu kaštela, ''barbakana'' (podzida) na zapadnoj i sjevernoj strani te “dvostrukih [[bedem]]a”.{{sfn|Ćuzela|2005}}

== Naziv tvrđave ==
[[Datoteka:Crkvica sv. Ane.jpg|thumb|300px|Crkvica i groblje sv. Ane ispod sjeveroistočne kule kaštela]]
Prema historijskim izvorima iz [[1359.]] saznajemo da se na prostoru kaštela nalazila najstarija crkva u Šibeniku pa se navodi:

{{izdvojeni citat|in castro Sibinicensi in ecclesia sancti Michaelis}}

Nosila je titular [[Sveti Mihovil|sv. Mihovila]], pa se prema njoj i tvrđava u [[14. vijek|14. st]]. naziva ''Castrum Sancti Michelis''. Posljednji [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarski]] zapovjednik [[Petar Mišlin]] ([[1387]]-[[1437]]) poduzeo je značajnije radove na kaštelu a o veličini radova govori i podatak da se tvrđava u tvom razdoblju zvala njegovim imenom. Prilikom sklapanja ugovora o predaji spominje se ''Castrum Petrum de Mislgien'' (Utvrda Petra Mišlina).{{sfn|Ćuzela|2005}} Početkom [[15. vijek|15. stoljeća]] crkvu nazivaju ''ste Marie e sti Michaelis de castro'', a u drugoj polovici [[15. vijek|15. stoljeća]] ''ste Marie fortilicie Sibenicensis'', jer se u crkvi nalazila &quot;čudotvorna&quot; slika [[Marija (majka Isusova)|Gospe]] od zdravlja ili od kaštela koju su štovali. Dolazak mletačke posade [[1416.]] g. je otežao nesmetano štovanje, te je zabilježeno kako se slika od [[1450.]] nalazi u [[Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku|katedrali sv. Jakova]] koja se tad gradila. Kroz [[16. vijek|16. st]]. crkvica se zvala ''Kapela od Slavne Bogorodice od brijega'' i ''Kapela Gospe od Kaštela''. Krajem [[16. vijek|16. st]]. spominje se ponovno kaštel pod imenom sv. Mihovila. Kada je godine [[1663.]] udario [[Grmljavina|grom]] u [[Barutana|barutanu]] na tvrđavi, nastradala je i crkvica u njoj i &quot;čudotvorna&quot; slika Gospe od Kaštela. Prilikom njezina popravka nabavljen je kip [[Sveta Ana|sv. Ane]] pa su se otada i crkva i tvrđava počele nazivati sv. Anom.{{sfn|Kalauz|1997|p=9–10}} Crkvica je sagrađena na predtvrđavinskom prostoru uz istočnu stranu kaštela jer su stalne vojne posade onemogućavale pristup unutar samog kaštela. [[Hrvatska pod Habsburzima|Austrijska uprava]] donosi odluku o rušenju crkve u kaštelu [[1802.]] No i nakon te godine nalazimo je na tlocrtnim prikazima fortifikacija. Smatra se da su ostatke crkvice sv. Mihovila unutar kaštela srušili [[Austrijsko Carstvo|austrijski]] vojnici nakon [[1818.]] Te godine je [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|car Franjo I]] posjetio Šibenik te ga detaljno opisao u svom dnevniku pa tako navodi: «Grad je opasan visokim bedemima koji obuhvaćaju i zamak sv. Ane».{{sfn|Pederin|1983}}

Na prikazima Šibenika iz [[16. vijek|16]]. i [[17. vijek|17. st]]. kraj kaštela stoji samo ''Il Castello''. Kod tlocrta fortifikacija Vincenza Coronellija{{efn|Vincenzo Maria Coronelli (1650–1718), mletački franjevac, teolog, učenjak, geograf i kartograf, enciklopedist.}} rađenih oko [[1667.]] kad su već izgrađenje [[Tvrđava Tanaja|Tanaja]] i [[Tvrđava Barone|Barone]], kaštel se naziva ''Castello Vecchio'' ([[Italijanski jezik|tal]]. Stari kaštel) kao i na tloctu G. Justera{{efn|Giuseppe Juster, kartograf, radio je u službi mletačkoga Senata.}} iz [[1708.]] godine. Na svim &quot;situacijskim&quot; planovima iz vremena [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] stoji naziv ''Castel St. Anna''.{{sfn|Ćuzela|2005}} Naziv Tvrđava sv. Ana stoji i na svim planovima grada kroz [[20. vijek|20. st]].&lt;ref name=&quot;plan&quot; /&gt; Devedesetih godina [[20. vijek|20. st]]. u općoj izmjeni svih [[toponim]]a i naziva ulica tvrđavi se vraća ime sv. Mihovila iz [[16. vijek|16. st]]., iako već stoljećima nema sakralnog objekta tog sveca na njoj, a kako bi se oživjelo štovanje [[Svetac zaštitnik|gradskog patrona]] po kojem se u Šibeniku tad nije zvao niti jedan objekt, sakralni ili povijesni.&lt;ref&gt;[http://www.sibenska-biskupija.hr/zastitnik-biskupije-2/ Zaštitnik biskupije sveti Mihovil, arhanđeo], Šibenska biskupija&lt;/ref&gt;. Nakon što se početkom milenija tvrđava uredila za razgledavanje, [[Turizam|turistička]] zajednica je postavila smeđe pješačke putokaze s natpisom Kaštel sv. Mihovil.&lt;ref name=&quot;Putokaz&quot; /&gt; Josip Ćuzela koji je magistrirao na temi srednjevjekovna fortifikacijska arhitektura Šibenika&lt;ref&gt;Nina Medić, [http://mok.hr/sibenik-danas/item/14669-05-03-predavanje-sibenske-tvrdave-josipa-cuzele-u-gradskoj-knjiznici Predavanje 'Šibenske tvrđave' Josipa Ćuzele u Gradskoj knjižnici]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Šibenik NEWS, 4.3.2014.&lt;/ref&gt;, u svojoj knjizi &quot;Šibenski fortifikacijski sustav&quot; razdvaja pojmove Tvrđave sv. Mihovila i Kaštela sv. Mihovila tako što unutar odlomka &quot;Tvrđava sv. Mihovila&quot; ima pododlomak &quot;Kaštel sv. Mihovil&quot; kao jednom od djelova jedinstvenog sustava Tvrđave.{{sfn|Ćuzela|2005}} Andrej Žmegač koji na preddiplomskom [[Sveučilište u Splitu|studiju povijesti umjetnosti u Splitu]] predaje izborni kolegij «Hrvatska fortifikacijska arhitektura»,&lt;ref&gt;[https://www.ipu.hr/suradnici/znanstvenici/66/Andrej-zmegac dr. sc.Andrej Žmegač, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150804061430/http://www.ipu.hr/suradnici/znanstvenici/66/Andrej-zmegac |date=2015-08-04 }}, Institut za povijest umjetnosti&lt;/ref&gt; u svojoj knjizi ''Bastioni jadranske Hrvaske'' koristi samo naziv Kaštel sv. Mihovila, a ne utvrda kako npr. naziva [[Tvrđava Tanaja|sv. Ivana]] i [[Tvrđava sv. Nikole|sv. Nikolu]].{{sfn|Žmegač|2009}} No odkako je [[2011.]] započela revitalizacija kaštela kao ljetne [[Pozornica|pozornice]] u svim službenim dokumentima tog projekta i službenim web stranicama&lt;ref&gt;[http://svmihovil.sibenik.hr Tvrđava Sv. Mihovil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190528061122/http://svmihovil.sibenik.hr/ |date=2019-05-28 }}, Službene stranice objekta&lt;/ref&gt; se pojavljuje samo naziv Tvrđava svetog Mihovila.&lt;ref name=&quot;komu&quot; /&gt; No mnogi šibenčani zbog crkvice sv. Ane i istoimenog groblja koje se nalazi unutar fortifikacije tradicionalno je zovu tvrđavom svete Ane kako se zvala od [[17. vijek|17. st]].&lt;ref name=&quot;Zeka&quot;&gt;[http://infozona.hr/news/sibenik-grad-tvrdjava/6469 Šibenik - grad tvrđava], infozona.hr {{izdvojeni citat|Mnogi je Šibenčani i danas zovu tvrđava Svete Ane|Hrvoje Zekanović, predsjednik Društva za očuvanje kulturne baštine Juraj Dalmatinac}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;narod&quot; /&gt; Tvrđavu sv. Ane možemo naći i na planu grada na službenim stranicama grada Šibenika&lt;ref name=&quot;plan&quot; &gt;[http://www.sibenik.hr/preuzmi/1176 Plan grada Šibenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120417044917/http://www.sibenik.hr/preuzmi/1176 |date=2012-04-17 }}, Službene stranice grada Šibenika&lt;/ref&gt; i na mrežnom izdanju [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatske enciklopedije]] se također koristi naziv &quot;današnja tvrđava sv. Ane&quot;.{{sfn|HE|2021}}

&lt;gallery mode=packed-hover heights=&quot;180&quot;&gt;
Datoteka:Tlocrt starog šibenskog kaštela.jpeg|''Castello Vecchio di Sebenico'' oko [[1667.]]
Datoteka:Chateau 1646.jpg|Tvrđava sredinom [[17. vijek|17. st]].
Datoteka:Castel_St._Anna.jpg|Tvrđava sv. Ane, isječak plana s početka [[19. vijek|19. st]].
Datoteka:Plan1895Anna.jpg|Tvrđava sv. Ane, isječak iz plana iz [[1805.]]
Datoteka:Fort St. Anna.jpg|Tvrđava sv. Ane 1854.
&lt;/gallery&gt;

== Historija ==
Utvrda je najstariji dio grada, sa začetcima još iz [[Brončano doba|kasnobrončanog doba]]. Na ovom mjestu je prvenstveno nastala ilirska gradina, vrsta utvrđenog naselja koje se nekoć gradilo na uzvisinama.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/sibenik/sto-posjetiti-znamenitosti-u-sibeniku/tvrdava-svetog-mihovila |title=Tvrđava svetog Mihovila |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 14. 4. 2023 |quote=}}&lt;/ref&gt;

=== Kaštel svetog Mihovila ===
U sjeveroistočnom su dijelu pronađeni ostaci materijalne kulture, keramika iz [[Željezno doba|željeznog doba]] [[Prahistorija|pretpovijesti]], pa je sigurno da su [[Hrvati]] tvrđavu podigli na mjestu gdje je nekoć postojao gradinski punkt starih [[Iliri|Ilira]]. Citadela je jednom ili više puta doživjela potpuno ili parcijalno rušenje. Na sačuvanim zidovima kaštela se može iščitati slojevitost u gradnji pojedinih dijelova tvrđave. Utvrđeno kako je uvijek iznova građen unutar istih tlocrtnih gabarita. Najstariji dijelovi ziđa su iz [[13. vijek|13. st]]., a uz njih nalazimo one građene u [[14. vijek|14. st]]., te popriličan dio ziđa [[15. vijek|15]]. i [[16. vijek|16. st]]. Obnove poduzete nakon dvaju rušenja eksplozijama barutane u [[17. vijek|17]]. i [[18. vijek|18. st]]. su također čitljive na ziđu.
[[Datoteka:Pogled.sa.tvrdave.sibenik.JPG|thumb|right|330px|Pogled s sjeveroistočne kule na preprostor i ulaz na istočnom zidu ispod jugoistočne kule]]
Najranije zabilježeno rušenje kaštela je izveo [[mletački dužd]] [[Ordelaffo Falier|Ordelafo Faledro]] [[1116.]] godine. O samom izgledu kaštela u to doba ne znamo ništa. Ponovno je srušen u [[13. vijek|13. st]]., i to od strane samih građana u naumu da ga ne nasele [[templari]] koji su u Šibenik došli između [[1221.]] i [[1227.]] godine pa se u to razdoblje može datirati i rušenje. Vjerojatno su porušili samo zgrade unutar kaštela kako ih templari ne bi nastanili. Šibenik [[1378.]] g. s flotom od 36 [[Galija (brod)|galija]] napada [[Mlečani|mletački]] [[admiral]] [[Vettor Pisani|Vettore Pisani]]{{efn|Vettor Pisani ili Vittore Pisani (1324–1380), mletački admiral.}}, koji je zahvaljujući slabim zidinama na morskoj strani uspio doprijeti do grada, no ne i do kaštela, od kog je dvaput odbijen. Bijesni [[Mletačka Republika|Mletci]] su u nemogućnost da zaposjednu kaštel opljačkali i zapalili grad. U [[13. vijek|13.]] i [[14. vijek|14. st]]. se zasigurno datiraju kvadratne kule i dio kortine na istočnoj strani. Potkraj [[14. vijek|14.]] i početkom [[15. vijek|15. st]]. je nalogom [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarskog]] [[Žigmund Luksemburški|kralja Žigmunda]], a po projektu Petra Mišlina, citadeli dograđen zapadni podzid (barbakan) smješten uz kaštel od dvostrukih [[bedem]]a. Ovom prilikom su otvorena mala vrata na sjeverozapadnom dijelu kortine. Ona su omogućavala izlaz na šetnicu podzida. [[1409.]] kad je Dalmacija prodana Mlečanima Šibenik nije mirno pristao na mletačku vlast. Šibenčani su počeli s pripremama za obranu grada, obnovivši i ojačavši gradske zidine i kule kamenom namijenjenim gradnji [[Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku|katedrale]]. Nakon 38 mjeseci duge opsade Mlečani uspijevaju [[1412.]] ući u grad. Po točki 6. ugovora o predaji Šibenčani su tražil se da se potpuno uništi ''Utvrda Petra Mišlina'' kako se tad zvao kaštel te da Mlečani ne grade nikakve utvrde u gradu i njegovom kotaru kako bi mletačku vlast ograničili na političku ne i vojnu. Mlečani su započeli rušenje kaštela, vjerojatno južnih i istočnih zidova između kula kako ne bi otvorili rupu u fortifikacijskom sustavu grada. No vještom diplomacijom uspijevaju uvjeriti građane da odustanu od točke 6. zbog ugovora zbog njihove sigurnosti, pa su Mlečani započeli obnovu kaštela [[1416.]] godine. Obnova je obavljena u nekoliko mjeseci pa je očito da su u prethodne tri godine odugovlačili s rušenjem kaštela po ugovoru. Na istočnom zidu kaštela je sačuvan grb Biaggia Dolfina{{efn|Biagio Dolfin (fl. 1370-1420), mletački trgovac i diplomata.}},&lt;ref name=&quot;herald&quot;&gt;{{cite web |url= http://herald.com.hr/o-projektu/sibenik-06/#sibenik-A |title= Zbirka kamenih grbova u Šibeniku |last=  |first=  |date=  |website=  |publisher=  |accessdate= 04. 04. 2023 |quote=  |archive-date= 2023-04-04 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230404000552/http://herald.com.hr/o-projektu/sibenik-06/#sibenik-A }}&lt;/ref&gt; šibenskog kneza i kapetana u razdoblju između [[1415.]] i [[1417.]] godine pa se pretpostavlja da je tada obnovljena kortina između istočnih kola i probijena nova vrata kaštela. Direktnu vezu s morem su ostvarili izgradnjom “dvostrukog bedema” zbog nepovjerenja prema građanima i sigurne opskrbe tvrđave. Tad su unutar kaštela izgrađene i dvije [[Cisterna|cisterne]] za [[Voda|vodu]]. Odmah nakon obnove tvrđava ima posadu od šezdeset mletačkih vojnika a [[1419.]] pada na četrdeset vojnika zbog manje opasnosti od hrvatsko-ugarskih postrojbi koje su se nalazile u kotaru. Možemo pratiti stalno nadograđivanje i pojačavanje tvrđave kroz izvještaje iz [[1421.]] i [[1422.]] s obzirom na razvoj oružja. Znamo i da radovi nisu bili gotovi ni [[1440.]] godine kad se u izvještaju šibenskog kneza spominje da su neki zidovi kaštela još [[Drvo (materijal)|drveni]]. A [[1454.]] općina traži od Mlečana da se odobri obnova kule na kaštelu s kopnene strane. Kula je trebala šetnicu i krunište te krov. Osim toga tad su i obnovljene dvije cisterne.

Današnja tvrđava u tlocrtu ima formu nepravilnog četverokuta. Perimetralni zidovi kaštela su fragmentarno sačuvani, dok jugozapadni dio kaštela nedostaje. Na istočnom dijelu su sačuvane dvije kvadratne, a sjevernom dvije poligonalne kule. U [[15. vijek|15. st]]. je imao tlocrt sličan današnjem, s tim što su mu u [[16. vijek|16. st]]. pridodate poligonalne kule na sjevernoj strani. Spomenute kule na istočnoj strani su povezane visokom kortinom. Na vrhu kortina završava recentnim zidom. Izgrađena je poslije sjeveroistočne kvadratne ugaone kule, i logično tome, na nju prislonjena. Ulaz u kaštel se nalazi na kortini uz južnu kulu. Izveden je u gotičkom stilu, u formi prelomljenog luka bez ukrasa. Iznad vrata je postavljen grb s trokutastim štitom na kom su izvedena tri paralelno postavljena dupina venecijanske obitelji Dolfin. Pobliže sredini kortine, na višoj poziciji od Dolfinova, sačuvan je grb&lt;ref name=&quot;herald&quot;/&gt; koji je pripadao Moisiju Grimaniju{{efn|Moise Grimani, knez i kapetan Šibenika od [[1430.]] do [[1432.]]}}, koji je obavljao funkciju šibenskog kneza u razdoblju između [[1430.]] i [[1432.]] godine. Iznad grba se pak nalazi poprilično reljefni prikaz mletačkog lava. Lijevo od mletačkog lava je postavljen grb&lt;ref name=&quot;herald&quot;/&gt; Antonija Michelija{{efn|Antonio Micheli, knez i kapetan Šibenika od [[1561.]] do [[1563.]]}}, šibenskog kneza i kapetana u razdoblju od [[1561.]] do [[1563.]] godine. Desno od lava se nalazi grb&lt;ref name=&quot;herald&quot;/&gt; Alviza Correra{{efn|Alvise Correr, kamarlengo odnosno financijski tajnik i rizničar iz [[16. vijek|16. stoljeća]].}}, kaštelana tvrđave za vladavine Antionija Michelija. Tada su izgrađene dvije poligonalne kule na sjevernom zidu tvrđave. Po jednakoj tehnici gradnje je zaključeno da su izvedene istodobno. Na sjeverozapadnom uglu tvrđave, naknadno su otvorena vrata.

Eksplozijom [[Barutana|barutane]] [[1663.]] godine su stradale uglavnom zgrade u unutrašnjem prostoru kaštela. Ona koja se dogodila [[1752.]] je bila toliko razorna da je kamenje letjelo sve do mora. Razorila je i dio sjeverne kortine, koja je kasnije bila prepravljena drukčijom tehnikom [[Građevinarstvo|građenja]]. Južni zid tvrđave je većim dijelom uništen, sačuvan je tek manji dio uz kvadratnu kulu na jugoistočnom dijelu tvrđave. Prema prikazima iz 2. polovine [[16. vijek|16. stoljeća]] znamo da je južna kortina imala krunište i tri kvadratne kule. Na istočnoj strani kaštela su sačuvane dvije ugaone kule kvadratnog oblika. U unutrašnjosti one sjeverozapadne je sačuvana cisterna. Na jugoistočnoj ugaonoj kuli su vidljivi tragovi rušenja, te ponovnog građenja. Ona je slabije sačuvana. Zid parapeta na šetnici je izgrađen u [[19. vijek|19. st]]. Tvrđava je rekonstruirana u razdoblju od [[1822.]] do [[1832.]] godine. Na jugoistočnoj kuli je [[1911.]] godine bija je izgrađena semaforska stanica koja je regulirala ulaz i izlaz brodova iz šibenske luke.{{sfn|Ćuzela|2005}}

=== Predtvrđavinski prostor ===
[[Datoteka:Sjeveroistočna kula šibenskog kaštela.JPG|thumb|285px|Pogled sa sjevernog barbakana na sjeveroistočnu kulu šibenskog kaštela]]
Predtvrđavski prostor je izgrađen uz kaštel na rubu litice prema istoku i jugu. Širina prostora je mala te je definirana zidom kaštela s jedne strane i rubom litice s druge. I zidno platno također odaje više faza izgradnje. Ulazna vrata u predprostor tvrđave nalaze se na istočnoj strani zida, a okrenuta su na sjever. Zid koji ide prema zapadu završava na jugozapadnom uglu kaštela u polukrugu. Na samom kraju prema sjeveru izgrađena su druga ulazna vrata u predprostor tvrđave. Na kojima stoji uklesana [[1832.]] godina, no sudeći po oblikovanju smatra se da su znatno starija.{{sfn|Ćuzela|2005}}

=== Zapadni i sjeverni barbakan ===
Zapadni podzid zauzima važno mjesto u prostornoj organizaciji obrane kaštela. Ovo snažno fortifikacijsko ojačanje je izgrađeno zapadno i jugozapadno od kaštela, s visokim zidinama i kulama. Najslabije branjena strana kaštela bila je ona koja se pruža prema sjeveru i zapadu. Na sjeverozapadnom uglu kaštel nije imao kulu, a obrana kaštela bila je dodatno otežana brežuljkastim terenom. Logično je da je blago položen teren bio je pristupačan neprijatelju. Upravo radi ojačanja obrane izrađen je sjeverni podzid, definiran visokim zidom koji je od sjeverozapadnog ugla tvrđave imao smjer protezanja prema zapadu, a zatim je gotovo pod pravim kutem išao prema moru do litice četrdesetak metara udaljene od mora. Na mjestu gdje je zid bio najbliži moru sagrađena su vrata koja su vodila u podzid iz pravca luke, znači bila su u funkciji posrednog povezivanja tvrđave s morem. Do njih su iz nivoa podzida vodile stepenice isklesane u živoj stijeni. Nisu u cijelosti sačuvana. Po današnjim ostacima vidi se da su imala prelomljeni luk [[Gotika|gotičkih]] karakteristika. Vrijeme izgradnje zapadnog podzida datira se u kraj [[14. vijek|14.]] i početak [[15. vijek|15. st]]. Na sjevernoj strani pod zidovima kaštela uočava se sjeverni podzid koji se protezao od sjeverozapadne kule prema zapadu do nekadašenjeg ulaza u predprostor ispod poligonalne kule zapadnog podzida.{{sfn|Ćuzela|2005}}

=== Dvostruki bedemi ===
[[Datoteka:Braun hogenberg isjecak.jpg|thumb|right|320px|Prikaz kaštela, podzida i dvostrukih bedema [[1575.]] godine]]
Mlečani su nastojali ostvariti izravnu vezu s morem. U tu svrhu je izgrađen zid koji usporedno s postojećim gradskim zidom formira prostor u obliku prilaznog puta kaštelu koji nazivamo &quot;dvostruki bedem&quot;. U svom tlocrtnom prikazu kaštela sv. Mihovila Coronelli ga naziva „''strada del soccorso''“, što znači „cesta spasa“. Gradnja zidova dvostrukih bedema je predstavljala izuzetno težak graditeljski zahvat zbog strmih stijena koje se naglo obrušavaju. U 40 m dužine dvostruki bedema trebalo je svladati visinsku razliku od 28 m. Zbog velike strmine graditelji su zid gradili stepeničasto, a šetnica zida ima nekoliko nivoa međusobno povezanih kamenim stepenicama. Zanimljivo je da istraživanjima „dvostrukih bedema“ nisu pronađeni ostaci [[Stepenice|stepeništa]]. [[Franz II., car Svetog Rimskog Carstva|Car Franjo I.]], koji je u Šibeniku boravio [[1818.]] godine navodi da se kaštelu na brdu prilazilo stepenicama između dvaju zidova, te se očito radilo o drvenoj konstrukciji stepeništa. Gradnja &quot;dvostrukih bedema&quot; znatno je pobojšala obranu kaštela osobito u slučaju pobune građana jer je omogućavao opskrbu kaštela namirnicama i oružjem s mora, a mogli su poslužiti i kao odstupnica u slučaju da kaštel bude osvojen. {{sfn|Ćuzela|2005}}

== Revitalizacija ==
[[Datoteka:SvAna1960.jpeg|300px|minijatura|desno|Članak iz [[1960.]] o projektu ljetne pozornice na tvrđavi sv. Ane]]
Dugo je ova tvrđava bila pod vojnom upravom te je relativno nedavno otvorena za javnost. Projekt uređenja tvrđave je ideja još iz [[1950-e|1950-ih]] za što su se čak izdvajala sredstava nekadašnjeg samodoprinosa.&lt;ref&gt;[http://www.sibenik.in/sibenik/sibenski-sdp-ponosan-ali-i-tuzan-jer-sutra-na-tvrdavu-ne-mogu-i-gradani/23833.html Šibenski SDP ponosan, ali i tužan jer sutra na tvrđavu ne mogu i građani], Šibenik IN, 06.06.2014. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140630131630/http://www.sibenik.in/sibenik/sibenski-sdp-ponosan-ali-i-tuzan-jer-sutra-na-tvrdavu-ne-mogu-i-gradani/23833.html |date=2014-06-30 }}&lt;/ref&gt; Arhitekt [[Harold Bilinić]] koji zaslužan za posljeratnu obnovu Šibenika u razdoblju od [[1948.]] do [[1954.]] a posebno rive i obnovu [[Gradska vijećnica u Šibeniku|Gradske vijećnice]] napravio je prvu poznatu skicu projekta ljetne pozornice na prostoru podzida u obliku grčkog amfiteatra.&lt;ref&gt;{{cite web| last1 = Pauk| first1 = Goran| url = http://www.sibenik.in/sibenik/ekskluzivno-senzacionalno-otkrice-o-tvrdavi-sv-mihovila-ljetnu-pozornicu-arhitekt-harold-bilinic-nacrtao-je-jos-1954-godine/29864.html| title = Senzacionalno otkriće o tvrđavi sv. Mihovila: Ljetnu pozornicu arhitekt Harold Bilinić nacrtao je još 1954. godine!| date = 24. 10. 2014| website = | publisher = Sibenik IN| accessdate = 24. 10. 2014| quote = | archive-date = 2014-10-28| archive-url = https://web.archive.org/web/20141028064146/http://www.sibenik.in/sibenik/ekskluzivno-senzacionalno-otkrice-o-tvrdavi-sv-mihovila-ljetnu-pozornicu-arhitekt-harold-bilinic-nacrtao-je-jos-1954-godine/29864.html| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; [[1970-e|70-ih]] godina su krenuli radovi na čišćenju tvrđave a [[1980-e|80-ih godina]] [[20. vijek|20. st]]. javile su se ideje da se tvrđava preuredi u ljetnu pozornicu, no ona su zaustavljena zbog arheoloških istraživanja.

Od [[2012.]] do [[2014.]] izvodili su se infrastrukturni radovi na površini tvrđave od 2600 m², koji su obuhvaćali uređenje ljetne pozornice s gledalištem na otvorenom te uređenje podzemnog dijela u kojem se nalazi muzejska zbirka i više pomoćnih prostorija s različitim sadržajima.&lt;ref name=&quot;min&quot; /&gt;

[[28. 4.]] [[2012.]] je počelo obnavljanje sredstvima iz pretpristupnog [[EU]] fonda IPAIIIC – BRI{{efn|BRI – ''[[Banka za međunarodna poravnanja|Banque des règlements internationaux]]''.}} u iznosu 60% i Grada Šibenika. Plan je bio da na ljeto [[2014.]] zaživi kao otvorena ljetna pozornica, [[Amfiteatar|amfiteatralnog]] tipa, odnosno tipa [[Teatar u drevnoj Grčkoj|grčkog teatra]] sa 1077 sjedećih mjesta, prema projektu arhitekta Tomislava Krajine i suradnika&lt;ref name=&quot;komu&quot;&gt;[http://issuu.com/gradsibenik/docs/sibenik.hr_02_sibenik.hr Šibenik.hr, Komunalni vjesnik grada Šibenika, XII. 2011.], str. 4-7 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140726185559/http://issuu.com/gradsibenik/docs/sibenik.hr_02_sibenik.hr |date=2014-07-26 }}&lt;/ref&gt;. Uređen je i podzemni dio u kojem se nalazi muzejska zbirka i više pomoćnih prostorija s različitim sadržajima koje su sve međusobno povezane.&lt;ref name=&quot;min&quot;&gt;{{cite news |last= |first= |authorlink= |date=9. 6. 2014 |title=Otvorena ljetna pozornica na tvrđavi sv. Mihovila |url= https://razvoj.gov.hr/vijesti/otvorena-ljetna-pozornica-na-tvrdjavi-sv-mihovila/893 |work= |location=Republika Hrvatska. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije |access-date= 19. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lešić&quot;&gt;{{cite news |last=Lešić |first=Daria |authorlink= |date= |title=Potpisan ugovor: Kreću radovi na tvrđavi sv. Mihovila |url=https://sibenskiportal.hr/naslovna/potpisan-ugovor-krecu-radovi-na-tvrdavi-sv-mihovila/ |work= |location=sibenskiportal.hr |access-date=23. 05. 2023 |archive-date=2023-05-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230523040245/https://sibenskiportal.hr/naslovna/potpisan-ugovor-krecu-radovi-na-tvrdavi-sv-mihovila/ }}&lt;/ref&gt; U podrumski prostor tvrđave ukomponirane su cisterne za vodu koje su jedine cjelovito sačuvane podzemne dvorane a prolazne su i premoštene s drvenim mostićem sa staklenom ogradom.&lt;ref&gt;[http://www.sibenik.in/sibenik/Infografika-pogledajte-kako-sad-izgleda-tvrdava-svetog-mihovila/23570.html INFOGRAFIKA Pogledajte kako sad izgleda tvrđava svetog Mihovila], Šibenik IN, 30.05.2014 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140710055049/http://www.sibenik.in/sibenik/Infografika-pogledajte-kako-sad-izgleda-tvrdava-svetog-mihovila/23570.html |date=2014-07-10 }}&lt;/ref&gt; Tvrđava je tako postala prepoznatljivi spomenik kulturne baštine dostupan posjetiteljima i mjesto koje pomovira kulturni turizam organizacijom različitih kulturnih, glazbenih i scenskih događanja.

[[Datoteka:I10 459 Šibenik, Tvrđava svetog Mihovila.jpg|thumb|left|300px|Tvrđava svetog Mihovila u daljini]]
Sama revitalizacija nije prošla bez problema i kritika. U početku se radio o političkom prepucavanju između [[HDZ]]a koji je tad bio u opoziciji i [[SDP]]a koji je imao gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika [[Franko Vidović|Franka Vidovića]] koji je zamislio i najviše radio na ovom projektu.&lt;ref&gt;Franko Vidović, [http://sibenik.in/sibenik/ponosan-sam-imamo-tvrdavu-kulture-a-ne-kulturocid/23895.html 'Ponosan sam, imamo tvrđavu kulture, a ne kulturocid'], Šibenik IN, 08.06.2014. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704081658/http://www.sibenik.in/sibenik/ponosan-sam-imamo-tvrdavu-kulture-a-ne-kulturocid/23895.html |date=2014-07-04 }}&lt;/ref&gt; Nakon što su morali biti probijeni bedemi na tri mjesta zbog izlaza za evakuaciju gledatelja, istupio je konzervator Josip Ćuzela koji je optužio investitore, dakle, Grad i izvođače za devastaciju kulturnog dobra koje se stoljećima čuvalo da bi se danas, prilagođavajući se projektu, oskvrnulo.&lt;ref name=&quot;Pavle&quot;&gt;Ante Talijaš, [http://sibenskiportal.hr/2013/03/16/od-ministarstva-nisam-puno-ocekivao-kulturocid-na-tvrdavi-trebali-su-zaustaviti-sibenski-konzervatori/ Od Ministarstva nisam puno očekivao, kulturocid na tvrđavi trebali su zaustaviti šibenski konzervatori]{{Dead link|date=October 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Šibenski portal, 16.03.2013.&lt;/ref&gt; On je smatra da se na tvrđavi dogodio [[kulturocid]] te da se, umjesto da se sadržaj koji se na njoj gradi prilagodi tvrđavi, događa suprotno, da se ta povijesna utvrda iz [[13. vijek|13. stoljeća]] prilagođava novom sadržaju. Konzervator Miro Škugor je odbio sve optužbe o devastaciji jer su &quot;takve intervencije na spomenicima kulture normalne svugdje u svijetu i da je to što se događa „ sloj“ koji će na tvrđavi ostaviti današnje vrijeme&quot;, koja se kroz stoljeća često rušila, gradila, nadograđivala, gubila i dobivala sadržaje.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://mok.hr/vijesti/item/12075-skandal-na-tvrdavi-svetog-mihovila-otvorio-nova-stara-pitanja |title= Skandal na tvrđavi svetog Mihovila otvorio nova-stara pitanja |last=Ferić  |first= Diana |date=07. 03. 2013 |website= |publisher=Šibenik News |accessdate= 08. 02. 2023 |quote=}}&lt;/ref&gt; Poznati kulturni djelatnik Pavle Roca je također projekt nazivao kulturocidom te se suprostavio već započetom predloženom projektu, predlažući montažnu pozornicu koja ne bi toliko izmijenila izgled tvrđave. Također su iznesene sumnje u mogućnosti održavanja kompleksa i kulturnog programa koji će se tu održavati. Kritičan je bio i prema tome što objekt više neće biti javan iako se i prije revitalizacije naplaćivao ulaz u tvrđavu.&lt;ref name=&quot;Pavle&quot; /&gt; I usred kampanje za [[Lokalni izbori u Hrvatskoj 2013|lokalne izbore 2013.]] nastavile su se teške optužbe, pa se tako par dana pred drugi krug za izbor gradonačelnika pojavila vijest o prijavi devastacije arheologinje Tijane Jurković raznim međunarodnim institucijama koje brinu o kulturi.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://sibenskiportal.hr/naslovna/kulturocid-na-tvrdavi-prijavljen-svjetskim-institucijama-hoce-li-europa-povuci-sredstva-za-projekt/ |title= Kulturocid na tvrđavi prijavljen svjetskim institucijama: Hoće li Europa povući sredstva za projekt? |last1= Talijaš |first1= Ante |last2= Devčić |first2= Jelena |date= 31. 05. 2013 |website=  |publisher= Šibenski Portal |accessdate= 08. 02. 2023 |quote=  |archive-date= 2023-04-04 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230404005442/https://sibenskiportal.hr/naslovna/kulturocid-na-tvrdavi-prijavljen-svjetskim-institucijama-hoce-li-europa-povuci-sredstva-za-projekt/ }}&lt;/ref&gt;. Nakon tijesne izborne pobjede HDZ-ova kandidata za gradonačelnika Željka Burića, kritike su prestale, radovi su nastavljeni a projektu su dodani još neki neplanirani sadržaji poput lifta za invalide i opremu.

[[Datoteka:Kaštel s Tanaje.jpg|thumb|right|350px|Pogled na tvrđavu svetog Mihovila s [[Tvrđava Tanaja|tvrđave Tanaja]]]]
Svečano otvorenje se odigralo [[7. 7.]] [[2014.]] glazbeno-scenskim spektaklom u kojem je sudjelovalo više od 70 izvođača među kojima su bili [[Josipa Lisac]] i [[Maksim Mrvica]], pred simboličnih (za [[Šibenik]]) 1066 gledatelja. Tvrđavu je otvorio predsjednik [[Ivo Josipović]] koji je tom prigodom rekao: &quot;Otvaranjem ove pozornice Šibenik je dobio pravo uzletište duše, mjesto koje je nekad služilo za ratovanje, sad pripada umjetnicima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://sibenskiportal.hr/naslovna/foto-svecano-otvaranje-ivo-josipovic-tvrdava-sv-mihovila-postala-uzletiste-duse/ |title= I. Josipović: &quot;Tvrđava sv. Mihovila postala uzletište duše!&quot; |last= Krnić |first= Mario |date= 08. 06. 2014 |website=  |publisher= Šibenski Portal |accessdate= 08. 02. 2023 |quote=  |archive-date= 2023-04-04 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230404005443/https://sibenskiportal.hr/naslovna/foto-svecano-otvaranje-ivo-josipovic-tvrdava-sv-mihovila-postala-uzletiste-duse/ }}&lt;/ref&gt;

Na renomiranoj manifestaciji Dani hrvatskog turizma [[2014.]] u organizaciji [[Ministarstvo turizma Republike Hrvatske|Ministarstva turizma]], [[Hrvatska gospodarska komora|Hrvatske gospodarske komore]] i [[Hrvatska turistička zajednica|Hrvatske turističke zajednice]] tvrđava svetog Mihovila je proglašena za &quot;Turističku atrakciju godine&quot; nakon što je u samo četiri mjeseca od otvorenja, tvrđavu posjetilo više od  100 tisuća posjetitelja.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.infovodice.com/zupanija/2165-na-danima-turizma-u-opatiji-tvrdava-svetog-mihovila-turisticka-atrakcija-godine.html |title= Tvrđava svetog Mihovila turistička atrakcija godine!  |last=  |first=  |date= 18. 10. 2014 |website= |publisher= |accessdate= 08. 02. 2023 |quote=}} &lt;!--Izvorni link : http://www.sibenik.in/sibenik/foto-tvrdava-svetog-mihovila-turisticka-atrakcija-godine/29542.html (mrtav link)--&gt;&lt;/ref&gt;

== Kulturna scena na Tvrđavi==
Tvrđava je tijekom zadnjih godina postala pozornica za istaknute kulturne događaje u gradu, tako da je ugostila brojne kazališne i glazbene predstave: [[Stereo Mc's]], [[Rade Šerbedžija]],[[Daleka obala]], [[Let 3]], [[Neno Belan]], [[Asaf Avidan]], [[Marc Almond]], [[The Stranglers]], [[Anna Oxa]], [[Michael Kiwanuka]], [[Jacob Collier]], [[Darko Rundek]], [[Kruder &amp; Dorfmeister]], [[Mario Biondi]], [[Róisín Murphy]], [[Laura Pergolizzi]], [[Jack Savoretti]], [[Mate Skračić Adaptive Quartet]], [[Bajaga]] i mnogi drugi.

{{wide image|Panorama Šibenika s kaštela.jpg|1800px|Panorama Šibenika s jugoistočne kule tvrđave svetog Mihovila}}

== Vanjske veze ==
* Službena stranica objekta: [http://svmihovil.sibenik.hr svmihovil.sibenik.hr]{{dead link}} &lt;small&gt;{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190528061122/http://svmihovil.sibenik.hr/ |date=2019-05-28 }}&lt;/small&gt;
* [https://tvrdjava-kulture.hr/ Tvrđava kulture] Šibenik

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite encyclopedia | ref = sfn |title=Šibenik |encyclopedia=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje |date=2021 |year= |last= |first= |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |location=[[Zagreb]] |id= |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59500 |access-date=08. 02. 2023|ref = HE}}
* {{Cite book | ref = sfn |last= Ćuzela |first= Josip |authorlink= |date= 2005 |title= Šibenski fortifikacijski sustav |publisher= Gradska knjižnica &quot;Juraj Šižgorić&quot; |location= Šibenik |isbn=9789536163830|pages= |ref = Ćuzela}}
* {{Cite book | ref = sfn |last= Kalauz |first= Ksenija |authorlink= |date= 1997 |title= Katalog izložbe Sveti Mihovil zaštitnik Šibenika |publisher= Županijski muzej Šibenik |location= Šibenik |isbn=|pages= |ref = Kalauz}}
* {{cite book| ref = sfn |last=Livaković|first=Ivo|year=2002|title= Tisućljetni Šibenik|url=|location= Šibenik|publisher= Gradska knjižnica &quot;Juraj Šižgorić&quot;|pages=|ref = Livaković}}
* {{pdf}} {{Cite book | ref = sfn |last= Pederin |first= Ivan |authorlink= |date= 1983 |url=https://hrcak.srce.hr/file/392249|title= Car Franjo I o Šibeniku u svom putnom dnevniku iz 1818. godine |publisher= Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru| volume = 29–30 |location= Zadar |isbn=|pages= |ref =Pederin}}
* {{Cite book | ref = sfn |last= Žmegač |first= Andrej |authorlink= |date= 2009 |title= Bastioni jadranske Hrvatske |publisher= Institut za povijest umjetnosti |location= Zagreb |isbn=9789530612785|pages= |ref = Žmegač}}
{{refend}}

{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Tvrđave u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Šibenik]]</text>
      <sha1>a2svmbstvfo94r8mslh5iibmo6k0vs8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zellertal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1367228</id>
    <revision>
      <id>42655910</id>
      <parentid>42526634</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:18:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>-wuppertaler</username>
        <id>176393</id>
      </contributor>
      <comment>photo added</comment>
      <origin>42655910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2922" sha1="asbxqsdd4mp9h0mud6p8qwrfgmfkn6d" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Celertal
 | izvorni_naziv       = ''Zellertal''
 | slika               = Zellertal herbst donnersbergblick ds 11 2005.jpg
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Zellertal COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Rajna-Palatinat]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 1.228&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 177
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 6,9
 | gšir                = 49.64917
 | gduž                = 8.13944
 | nadmorska_visina    = 205
 | registarska_oznaka  = KIB
 | pozivni_broj        = 06355
 | poštanski_kod       = 67308
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = 
 | gradonačelnik       = ''Raimund Osterroth''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Celertal''' ({{jez-nem|Zellertal}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 81 opštinskog središta okruga [[Okrug Donersberg|Donersberg]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.228 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7333501.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Zellertal_in_KIB.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Donersberg]]
Celertal se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Donersberg. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 205 metara. Površina opštine iznosi 6,9&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.228 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 177 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Zellertal}}

* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Donersberg}}</text>
      <sha1>asbxqsdd4mp9h0mud6p8qwrfgmfkn6d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geschwenda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1368099</id>
    <revision>
      <id>42655920</id>
      <parentid>42530602</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:59:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>187261</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:DEU Geschwenda COA.svg]] → [[File:DEU Geschwenda (Geratal) COA.svg]] → The file was renamed on Commons, but the filename was not changed in the language versions because Delinker did not perform the task. ([[c:c:GR]])</comment>
      <origin>42655920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3798" sha1="k3wfg8j6cc8yrgsbmnb9auwxgbmtypw" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Gešvenda
 | izvorni_naziv       = ''Geschwenda''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Geschwenda (Geratal) COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Tiringija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 2.133&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 363
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 5,9
 | gšir                = 50.73139
 | gduž                = 10.82583
 | nadmorska_visina    = 478
 | registarska_oznaka  = IK
 | pozivni_broj        = 036205
 | poštanski_kod       = 98716
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.geschwenda.de/ www.geschwenda.de]
 | gradonačelnik       = ''Ralf Groteloh''
 | stranka             = [[Freie Wähler|FWG GS]]
 | ije                 = da
 }}

'''Gešvenda''' ({{jez-nem|Geschwenda}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 44 opštinska središta okruga [[Okrug Ilm|Ilm]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 2.133 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16070021.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Geschwenda in IK.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ilm]]
Gešvenda se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Ilm. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 478 metara. Površina opštine iznosi 5,9&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.133 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 363 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Vinkanton]]|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|kontakt|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Pont-sur-Yonne]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1994]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Belžantje]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[2006]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Geschwenda&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Geschwenda}}

* [http://www.geschwenda.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201122429/http://www.geschwenda.de/ |date=2017-02-01 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ilm}}</text>
      <sha1>k3wfg8j6cc8yrgsbmnb9auwxgbmtypw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mario Götze</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1414096</id>
    <revision>
      <id>42656045</id>
      <parentid>42581636</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T03:07:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42656045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9543" sha1="163ep3c3i5ub86qewlrf1oi8ewvbk9v" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Mario Götze
| slika                     = FIFA WC-qualification 2014 - Austria vs. Germany 2012-09-11 - Mario Götze 01.JPG
| opis_slike                = Mario Götze 2014. godine
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datum_rođenja             = [[3. lipnja]] [[1992.]]
| mjesto_rođenja            = {{flagicon|NJE}} [[Memmingen]]
| država_rođenja            = [[Njemačka]]
| datum_smrti               = 
| mjesto_smrti              = 
| država_smrti              = 
| nacionalnost              = [[Nijemci|Nijemac]]
| državljanstvo             = {{flagicon|NJE}} [[Njemačka|njemačko]]
| visina                    = 1.76m
| pozicija                  = ofenzivni vezni
| trenutniklub              = {{flagicon|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]]
| brojnadresu               = 27
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 1995 – 1998&lt;br /&gt;1998 – 2001&lt;br /&gt;2001 – 2009
| omladinskipogoni          = {{flagicon|NJE}} [[SC Ronsberg]]&lt;br /&gt;{{flagicon|NJE}} [[FC Eintracht Hombruch]]&lt;br /&gt;{{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| godine1                    = 2009 – 2010
| klubovi1                   = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund II]]}}
| nastupi(golovi)1           = 1 (0)
| godine2                    = 2009 – 2013
| klubovi2                   = {{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| nastupi(golovi)2           = 83 (22)
| godine3                    = 2013 – 2016
| klubovi3                   = {{flagicon|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
| nastupi(golovi)3           = 73 (22)
| godine4                    = 2016 – 2020
| klubovi4                   = {{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| nastupi(golovi)4           = 75 (13)
| godine5                    = 2020 – 2022
| klubovi5                   = {{flagicon|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
| nastupi(golovi)5           = 47 (9)
| godine6                    = 2022 – 
| klubovi6                   = {{flagicon|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]]
| nastupi(golovi)6           = 107 (9)
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2010 – 
| nacionalneekipe1           = {{flagicon|NJE}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 63 (17)

| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 22.7.2016
}}
'''Mario Götze''' ([[Memmingen]], [[3. lipnja]] [[1992.]]) je [[Njemačka|njemački]] nogometaš i bivši nacionalni reprezentativac. Igra na poziciji polušpice i desnog krila te je trenutno član kluba [[Eintracht Frankfurt]]. Tehnički direktor [[Njemačka nogometna reprezentacija|njemačke nogometne reprezentacije]], [[Matthias Sammer]] nazvao je Götzea &quot;''jednim od najvećih talenata koje je Njemačka ikad imala''&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.goal.com/en/news/15/germany/2010/08/13/2069066/matthias-sammer-praises-borussia-dortmunds-german-wunderkind. Matthias Sammer Praises Borussia Dortmund's German Wunderkind Mario Goetze]&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Klupska karijera ===

==== Borussia Dortmund ====

Igrač je proizvod škole nogometa [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] u koju je došao kao osmogodišnjak. Za klub je kao profesionalac debitirao [[21. studenog]] [[2009.]] u utakmici [[Bundesliga|Bundeslige]] protiv Mainza ušavši u igru pred sam kraj susreta. Ubrzo je postao standardan u klubu te je bio važna karika Borussije koja je u sezoni 2010./11. osvojila [[Bundesliga|Bundesligu]].

Dana [[27. ožujka]] [[2012.]] Götze je s klubom potpisao novi četverogodišnji ugovor. Iste godine igrač je s klubom obranio naslov prvaka Njemačke te je osvojio i nacionalni kup.

==== Bayern München ====

Dana [[3. srpnja]] [[2013.]] Mario je predstavljen kao novo pojačanje [[Bayern München|Bayerna]]. Njemačko čudo od djeteta stiglo je iz [[Borussia Dortmund|Borussije]] nakon što su Bavarci platiti 37 milijuna [[Euro|eura]] koliko je iznosila klauzula za raskid ugovora.

=== Reprezentativna karijera ===

Mario Götze je prije poziva u seniorsku, igrao za njemačke U15, U16, U17 i U21 reprezentacije. Godine [[2009.]] je sa U17 selekcijom osvojio europski naslov.

Za [[Njemačka nogometna reprezentacija|Elf]] je debitirao [[17. studenog]] [[2010.]] u susretu protiv [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]]. U igru je ušao u 78. minuti kao zamjena suigraču iz Borussije, [[Kevin Großkreutz|Kevinu Großkreutzu]].&lt;ref&gt;[http://www.kicker.de/news/fussball/intligen/intwettbewerbe/fussball-nationalteams-freundschaftsspiele/2010/8/1001931/livematch_schweden_deutschland.html Schweden – Deutschland]&lt;/ref&gt; Tim debijem je postao najmlađi reprezentativac u [[Njemačka nogometna reprezentacija|njemačkoj reprezentaciji]].&lt;ref&gt;[http://www.dfb.de/index.php?id=500014&amp;tx_dfbnews_pi1%5BshowUid%5D=27771&amp;tx_dfbnews_pi4%5Bcat%5D=56 Goldene Aussichten: Mit 18 schon Meister und Nationalspieler]&lt;/ref&gt; Također, Götze i [[André Schürrle]] su prva dva njemačka reprezentativca koji su rođeni u ujedinjenoj [[Njemačka|Njemačkoj]].

Götze je drugu utakmicu za Elf odigrao [[9. veljače]] [[2011.]] u prijateljskom susretu protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]]. Prvim pogotkom za reprezentaciju protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] [[10. kolovoza]] [[2011.]] Mario je postao najmlađi reprezentativni strijelac od njemačke poslijeratne ere.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Youngest Debutants |url=http://www.schwarzundweiss.co.uk/andere/stats/youngest-debutants.html |access-date=2014-06-23 |archivedate=2011-08-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110818173934/http://www.schwarzundweiss.co.uk/andere/stats/youngest-debutants.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Tada je imao 19 godina i 68 dana.

Igrač je s reprezentacijom sudjelovao na [[EURO 2012|EURO-u 2012.]]

==== Golovi za reprezentaciju ====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left; margin:auto;&quot;
|-
! Gol !! Datum !! Lokacija !! Protivnik !! Rezulzat !! Ishod !! Natjecanje
|-
| 1. || [[10. kolovoza]] [[2011.]] || [[Mercedes-Benz Arena (Stuttgart)|Mercedes-Benz Arena]], [[Stuttgart]], [[Njemačka]] || {{flagcountry|BRA}} || '''2'''–0 || 3–2 || Prijateljska
|-
| 2. || [[2. rujna]] [[2011.]] || [[Veltins-Arena]], [[Gelsenkirchen]], [[Njemačka]] || {{flagcountry|AUT}} || '''6'''–2 || 6–2 || Kvalifikacije za UEFA Euro 2012
|-
| 3. || [[7. rujna]] [[2012.]] || [[AWD-Arena]], [[Hanover]], [[Njemačka]] || {{flagcountry|FRO}} || '''1'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2014
|-
| 4. || [[22. ožujka]] [[2013.]] || [[Astana Arena]], [[Astana]], [[Kazahstan]] || {{flagcountry|KAZ}} || '''2'''–0 || 3–0 || Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2014
|-
| 5. || [[26. ožujka]] [[2013.]] || [[Stadion Nürnberg|Frankenstadion]], [[Nürnberg]], [[Njemačka]] || {{flagcountry|KAZ}} || '''2'''–0 || 4–1 || Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2014
|-
| 6. || [[15. listopada]] [[2013.]] || [[Friends Arena]], [[Solna Municipality|Solna]], [[Švedska]] || {{flagcountry|SWE}} || '''2'''–2 || 5–3 || Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2014
|-
| 7. || [[5. ožujka]] [[2014.]] || [[Mercedes-Benz Arena (Stuttgart)|Mercedes-Benz Arena]], [[Stuttgart]], [[Njemačka]] || {{flagcountry|CHI}} || '''1'''–0 || 1–0 || Prijateljska
|-
| 8. || rowspan=2|[[6. lipnja]] [[2014.]]|| rowspan=2|[[Coface Arena]], [[Mainz]], [[Njemačka]] || rowspan=2|{{flagcountry|ARM}} || '''5'''–1 || rowspan=2|6–1 || rowspan=2|Prijateljska
|-
| 9. || '''6'''–1
|-
| 10. || [[21. lipnja]] [[2014.]] || [[Castelão (Ceará)|Castelão]], [[Fortaleza]], [[Brazil]] || {{flagcountry|GHA}} || '''1'''–0 || 2–2 || [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014]] 
|}

== Privatni život ==

Marijev otac Jürgen Götze je sveučilišni profesor na dortmundskom tehnološkom sveučilištu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Prof. Dr. Ing. Jürgen Götze |url=http://www.dt.e-technik.uni-dortmund.de/mitarbeiter/goetze/index.shtml |access-date=2014-06-23 |archivedate=2014-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141009184107/http://www.dt.e-technik.uni-dortmund.de/mitarbeiter/goetze/index.shtml |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.stern.de/sport/fussball/mario-goetze-der-kleine-gott-des-deutschen-fussballs-1715582.html Der &quot;kleine Gott&quot; des deutschen Fußballs]&lt;/ref&gt;

== Osvojeni trofeji ==
=== Klupski trofeji ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Klub!!Trofej!!Godina
|-
!colspan=&quot;3&quot;|{{flag|Njemačka}}
|-
|[[Borussia Dortmund]]||[[Bundesliga]]||[[2011.]]
|-
|[[Borussia Dortmund]]||[[Bundesliga]]||[[2012.]]
|-
|[[Borussia Dortmund]]||[[DFB-Pokal]]||[[2012.]]
|-
|[[Bayern München]]||[[Bundesliga]]||[[2014.]]
|-
|}

=== Reprezentativni trofeji ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Turnir!!Trofej!!Godina
|-
!colspan=&quot;3&quot;|{{flag|Njemačka}}
|-
|EURO U17||Zlato||[[2009.]]
|-
|}

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.mario-goetze.com/ Službena web stranica igrača]
* [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=43214 Profil igrača na National Football Teams.com]

{{Sastav Njemačka 2012 EP}}
{{Sastav Njemačka 2014 SP}}
{{Sastav Njemačka 2016 EP}}
{{Sastav Njemačka 2022 SP}}

{{Životni vijek|1992||Goeötze, Mario}}

[[Kategorija:Njemački fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Fudbaleri Bayern Münchena]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Fudbaleri PSV Eindhovena]]
[[Kategorija:Fudbaleri Eintracht Frankfurta]]</text>
      <sha1>163ep3c3i5ub86qewlrf1oi8ewvbk9v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lazisko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1460666</id>
    <revision>
      <id>42656054</id>
      <parentid>42565177</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T04:12:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>slika, pozivni broj,  zastava, commonscat</comment>
      <origin>42656054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1582" sha1="9jaozgn5tsdkzqfp85wq739gfknlhop" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Lazisko
|originalni_naziv   = Lazisko
|slika              = Lazisko, Slovakia - general view, summer 2023.jpg
|opis_slike         = Lazisko
|gradska_zastava    = Lazisko-liptovsky mikulas-flag.svg
|kraj               = [[Žilinski kraj|Žilinski]]
|okrug              = [[Okrug Liptovski Mikulaš|Liptovski Mikulaš]]
|nadm visina        = 676&lt;ref name=&quot;base_inf&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author= Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-07-14}}&lt;/ref&gt;
|poštanski_kod      = 032 11&lt;ref name=&quot;base_inf&quot;/&gt;
|pozivni_broj       = (+421) 44&lt;ref name=&quot;base_inf&quot;/&gt;
|registarska_oznaka = LM
|registarska_oznaka = LM
|gšir               = 49.0250
|gduž               = 19.539444
}}
'''Lazisko''' ({{jez-svk|Lazisko}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Liptovski Mikulaš|okrugu Liptovski Mikulaš]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
{{SK|pop|y}}
Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.&lt;ref name=&quot;SK-P&quot;/&gt;

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Lazisko}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Liptovski Mikulaš}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Liptovski Mikulaš]]
[[Kategorija:Žilinski kraj]]</text>
      <sha1>9jaozgn5tsdkzqfp85wq739gfknlhop</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gazije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1486045</id>
    <revision>
      <id>42655939</id>
      <parentid>42549757</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:52:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5558" sha1="qjkup2xlvtqs6cvhbvj472lh28ny7ke" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Gazije 
|regija = [[Slavonija]]
|županija = [[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija]]
|općina = ‎[[Feričanci]]
|mikroregija = 
|površina = 19,17
|nadvisina = 195
|z. širina = 45.501158
|z. dužina = 18.000000
|brojstan = 93&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup14-1163.html |access-date=2014-08-02 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304203806/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup14-1163.html }}&lt;/ref&gt;
|gustoća = 4,85
|domaćinstva = 36&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/h02_01_02_zup14-1163.html |access-date=2014-08-02 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304211643/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/h02_01_02_zup14-1163.html }}&lt;/ref&gt;
|brojstan2011 = 53
|gustoća2011 = 2,76
|domaćinstva2011 = 24
|pošta = 31512 [[Feričanci]]
|pozbroj = +385 (0)31 
|autooznaka = NA ([[Našice]])
|karta2      = Osječko-baranjska županija
|naziv karte2= Osječko-baranjske županije
}}

'''Gazije''' je naselje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[regija|regiji]] [[Slavonija]] u  [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] i pripada [[općina|općini]] [[Feričanci]].
== Geografija ==
Gazije se nalaze 195 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]] i na sjevernim obroncima [[Krndija|Krndije]]. Susjedna naselja: sjeverno [[Valenovac]] i [[Feričanci]], istočno [[Gornja Motičina]], [[Seona]] te sjeveroistočno [[Donja Motičina]] naselja u susjednoj općini Donja Motičina. Sjeverozapadno se nalaze [[Šumeđe]], [[Crkvari]] i [[Stara Jošava]] naselja koja pripadaju [[grad]]u [[Orahovica|Orahovici]] u susjednoj [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravskoj županiji]]. Pripadajući [[poštanski broj]] je 31512 Feričanci, telefonski pozivni 031 i [[registarska pločica vozila]] NA ([[Našice]]). Površina [[katastar]]ske jedinice naselja Gazije je 19,17&amp;nbsp;km{{e|2}}. 
== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr |url=http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.asp |access-date=2014-08-02 |archive-date=2013-11-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144309/http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.asp }}&lt;/ref&gt;
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 536
 |crta1   = 100
 |crta2   = 50
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |p1      = 249
 |p2      = 243
 |p3      = 221
 |p4      = 345
 |p5      = 407
 |p6      = 536
 |p7      = 366
 |p8      = 440
 |p9      = 316
 |p10     = 282
 |p11     = 249
 |p12     = 166
 |p13     = 116
 |p14     = 80
 |p15     = 93
 |p16     = 53
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}
&lt;br /&gt;
Do [[1900]]. iskazivano pod imenom Gazje. Prema prvim rezultatima Popisa stanovništva [[2011]]. u Gazijama je živjelo 53 stanovnika u 24 [[kućanstvo|kućanstva]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/firstres/htm/H11_Zup25_1163.html |access-date=2014-08-02 |archive-date=2021-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218055610/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/firstres/htm/H11_Zup25_1163.html }}&lt;/ref&gt;.
== Historija ==
Gazije je naselje smješteno na sjevernim padinama [[Krndija|Krndije]] uz [[potok]] Babina Voda, 4,5&amp;nbsp;km južno od središta općine Feričanci. [[Osmansko carstvo|Osmanlije]] su u ovaj kraj doselile [[pravoslavlje|pravoslavne]] [[Vlasi|Vlase]] sredinom 17. stoljeća. Nakon [[1720]]. počinju i pojedinačna doseljavanja vlaških izbjeglica uglavnom iz [[Baranja|Baranje]]. U selu je [[1754]]. izgrađena pravoslavna [[crkva]] Svete Trojice u skromnom [[barok]]nom stilu. Naselje najveći broj stanovnika [[selo]] bilježi početkom 20. stoljeća a posljednjih 30- tak godina bilježi se veliki pad broja stanovnika pa u budućnosti prijeti nestanak samog naselja. Jedini pomak posljednjih godina je veliko zanimanje vikendaša i zaljubljenika u prirodu za ovaj kraj kojeg krasi netaknuta [[priroda]]. U selu se nalazi stablo [[lipa|lipe]] čija se starost procjenjuje na oko 500 godina.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/173770/4/Gazijska-lipa-je-veci-fenomen-i-od-Gupceve-lipe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304110904/http://www.glas-slavonije.hr/173770/4/Gazijska-lipa-je-veci-fenomen-i-od-Gupceve-lipe |date=2016-03-04 }} Glas Slavonije: Gazijska lipa je veći fenomen od Gupčeve lipe&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Izvori}}
* http://www.glas-slavonije.hr/
== Vanjske veze ==
* http://www.opcina-fericanci.hr/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121208034006/http://www.opcina-fericanci.hr/ |date=2012-12-08 }}
* http://www.fericanci.net/{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
{{mrva-naselje_hr}}
{{Naselja u sastavu Općine Feričanci}}

[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>qjkup2xlvtqs6cvhbvj472lh28ny7ke</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kruščić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1775371</id>
    <revision>
      <id>42655979</id>
      <parentid>42513464</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:29:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mzkruscic</username>
        <id>375414</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodate referenca za poglavara sela Radisava Zejaka</comment>
      <origin>42655979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7007" sha1="na1tmqxwamnxbakigoicvq6pglxqmk3" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Kruščić
|slika=Kruščić,_Catholic_Church.jpg
|opis_slike=Katolička crkva [[Sveti Stefan Mađarski|Svetog Stefana]]
|grb= Coat of arms of Kruscic.png
|pokrajina=Vojvodina
|okrug=Zapadnobački
|opština=Kula
|nadm visina=77
|populacija={{decrease}} 1852
|površina=44,6
|gustina=42
|poštanski kod=25225 
|pozivni broj=025
|registarska oznaka=SO
|gšir=45.608833
|gduž=19.358666
}}
'''Kruščić, Poglavar sela [https://sh.wikipedia.org/wiki/Radisav_Zejak Radisav Zejak]'’’ ({{jez-mađ|Veprőd}}, {{jez-nem|Weprowatz}}) je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Kula|opštini Kula]] u [[Zapadnobački okrug|Zapadnobačkom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|2011.]] bilo je 1852 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 2353 stanovnika).

== Historija ==
[[Image:Statue_of_Saint_Florian,_Kruščić,_Vojvodina,_Serbia_-_20061119.jpg|left|thumb|250px|Statua Svetog Florijana]]
Selo se pre Drugog svetskog rata zvalo '''Veprovac'''. Posle rata, [[Kolonizacija Vojvodine 1945.|za vreme kolonizacije]], mesto su naselili kolonisti, većinom iz [[Kolašin]]a i okoline. Ime sela je 1950. godine promenjeno u '''Kruščić''' po [[narodni heroj|narodnom heroju]] [[Vukman Kruščić|Vukmanu Kruščiću]] ([[1909]]-[[1942]]), koga su [[20. januar]]a [[1942]]. godine, [[JVuO|četnici]] [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] na prevaru uhvatila i ubila, zajedno sa još oko 30-ak [[NOVJ|partizana]].

== Demografija ==
U naselju Kruščić živi 1884 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,5 godina (38,4 kod muškaraca i 42,7 kod žena). U naselju ima 773 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,04.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:3937 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:2624 color:gray1
  from:start till:end
  bar:1312 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,140)(77,142) color:blue  width:2 
  points:(77,142)(100,161) color:blue  width:2
  points:(100,161)(128,146) color:blue  width:2
  points:(128,146)(157,134) color:blue  width:2
  points:(157,134)(185,126) color:blue  width:2
  points:(185,126)(217,121) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=2791
|p1953=2846
|p1961=3281
|p1971=2927
|p1981=2658
|p1991=2477
|p1991n=2429
|p2002s=2385
|p2002=2353
}}
|}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|yellow|768|32.63}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|blue|744|31.61}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|red|280|11.89}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|green|149|6.33}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|orange|99|4.20}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|cyan|74|3.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|magenta|45|1.91}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|black|10|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|gray|8|0.33}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|pink|5|0.21}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|navy|4|0.16}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|silver|2|0.08}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|purple|2|0.08}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|yellow|1|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|blue|1|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|red|1|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|green|1|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|orange|22|0.93}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|6|4.54|6.06|8}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|17|12.87|25.75|34}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|29|21.96|37.87|50}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|54|40.90|62.87|83}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|60|45.45|55.30|73}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|69|52.27|59.84|79}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|57|43.18|43.93|58}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|81|61.36|59.09|78}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|105|79.54|61.36|81}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|110|83.33|63.63|84}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|89|67.42|55.30|73}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|68|51.51|48.48|64}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|75|56.81|56.81|75}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|101|76.51|57.57|76}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|85|64.39|50.75|67}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|88|66.66|54.54|72}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|58|43.93|31.81|42}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|58|43.93|34.84|46}}
|prosekm=38.4
|prosekž=42.7
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|657|695|863|831|783|794|773|148|177|158|160|77|31|17|2|2|1|3.04}}

{{BrakNaseljaSrbija|1006|350|568|44|42|2|983|210|561|171|39|2}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|464|215|-|-|81|3|42|21|8|32|249|115|-|-|37|-|-|33|9|2|713|330|-|-|118|3|42|54|17|34|-|7|13|8|3|5|1|-|25|-|2|6|17|17|2|1|-|8|-|9|19|25|20|7|2|-|33}}
{{collapse bottom}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Kruščić}}
* [http://www.urbanizamkula.co.rs/stranice/cirilpocetna.htm Zavod za urbanizam Kula-Odžaci]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Kruscic.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=45.608833,19.358666&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/vojvodina/kruscic/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=45.608833&amp;longitude=19.358666&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Opština Kula}}

[[Kategorija:Opština Kula]]
[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]</text>
      <sha1>na1tmqxwamnxbakigoicvq6pglxqmk3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Galați (okrug)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3557754</id>
    <revision>
      <id>42655916</id>
      <parentid>42391034</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T12:44:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3656" sha1="awt7qx98mbabxmudzh384nnb3ayftpo" xml:space="preserve">{{Regija (HR)
| ime =Galați
| ime_genitiv=Galațija
| slika =Galati_in_Romania.svg
| slika_opis= Pozicija Galațija na karti [[Rumunjska|Rumunjske]]
| nalazi_se_u_sastavu= [[Rumunjska|Rumunjske]]
| upravni_oblik= [[Okruzi Rumunjske|okrug]]
| službeni_jezik= 
| glavni_grad= [[Galaţi]]
| vladar = Eugen Chebac
| titula_vladara= predsjednik
| površina=4466
| stanovnika=536167
| pozivni_broj = 
| web=www.cjgalati.ro
| komentar = 
|}}
'''Galați''' čita se '''Galaci''' ([[rumunjski jezik|rumunjski]]: ''Județul Galați'', [[ruski jezik|ruski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Галац'') je jedan od 
41 [[Okruzi Rumunjske|rumunjskih okruga]] (județa / jedinica lokalne uprave) na [[jugoistok]]u [[Rumunjska|Rumunjske]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Geografija ==
Okrug Galați sa [[istok]]a [[granica|graniči]] sa [[Moldavija|Moldavijom]], sa [[zapad]]a sa [[Vrancea (okrug)|Okrugom Vranceom]], sa [[sjever]]a sa [[Vaslui (okrug)|Okrugom Vaslui]] i sa [[jug]]a sa okruzima [[Brăila (okrug)|Brăila]] i [[Tulcea (okrug)|Tulcea]].

Okrug Galați je uglavnom [[ravnica|ravničarski]] kraj, prošaran [[brdo|brežuljcima]]. Pored [[grad]]a [[Galaţi]]ja leži najveće rumunjsku slatkovodno [[jezero]] Brateş.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Istok|Istočnu]] granicu okruga formira [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Prut]], a [[zapad]]nu [[Siret (rijeka)|Siret]], one obje teku prema [[jugoistok]]u.&lt;ref name=brit/&gt;

Okrug Galați ima površinu od 4,466 [[km²]]&lt;ref name=brit/&gt; a po popisu stanovništva iz [[2011]]. imao je 536,167 stanovnika, od toga 482,932 [[Rumunji|Rumunja]] i 16,990 [[Romi|Roma]], i zanemariv broj ostalih [[nacija]].&lt;ref name=broj&gt;{{cite web
 |url          = http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls
 |title        = Recensamantul Populatiei si Locuintelor 2011: Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune
 |accessdate   = 04. 03. 2015
 |language     = rumunjski
 |publisher    = Asseco
 |archive-date = 2016-01-18
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160118131243/http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls
 |dead-url     = yes
}}&lt;/ref&gt;

==Privreda i atrakcije==
[[glavni grad|Administrativni centar]] je [[Galaţi]], jedna od većih rumunjskih [[dunav]]skih [[luka]], u kom se nalazi najveće rumunjsko [[brodogradilište]] i [[univerzitet]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Industrija]] okruga, koncentrirana je u [[Galaţi]]ju i [[Tecuci]] u kojim se proizvode [[stroj]]evi, predmeti od [[željezo|željeza]], [[tekstil]] i [[konzerva|konzerve]].
U Comeştiju i Ghidigenu se obrađuje [[drvo (materijal)|drvo]].&lt;ref name=brit/&gt;

Okrug Galați je i [[ratarstvo|ratarsko]] - [[stočarstvo|stočarski]] kraj, poznat po uzgoju [[žitarice|žitarica]].&lt;ref name=brit/&gt;

U Tecuci se nalazi poljoprivredna škola i [[muzej]] [[historija|historije]] i [[nauka|nauke]]. Ostatci naselja iz [[6. vijek pne.|6.]] - [[5. vijek pne.|5. vijeka pne.]] i [[Antički Rim|rimske]] [[fortifikacija|utvrde]] leže kod sela Barboşi.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/223796/Galati
 | title =''Galați''
 | accessdate = 05. 03. 2015
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Galați County}}
* [http://www.cjgalati.ro/ Službene stranice okruga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110515004449/http://www.cjgalati.ro/ |date=2011-05-15 }} {{ro icon}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/223796/Galati ''Galați'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}

{{Okruzi Rumunjske}}

[[Kategorija:Okruzi Rumunije]]


{{stub}}</text>
      <sha1>awt7qx98mbabxmudzh384nnb3ayftpo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradina (tip naselja)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4032400</id>
    <revision>
      <id>42656019</id>
      <parentid>42445799</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T00:04:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42656019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8754" sha1="qm0k3888jmmhf5i0xwm72dsonxm2hn3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Gradina Grizane 210907.jpg|mini|Gradina Grižane-Belgrad]]
'''Gradine''' (gradišta) ostaci su utvrđenih stalnih naselja na uzvisinama koje se grade od [[prapovijest]]i pa sve do [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Tijekom opasnosti služile su kao pribježišta (refugium) ili kao stražarska mjesta (manje gradine). Unutar njih u pravilu se nalaze stambene građevine smještene u sredini ili duž zaštitnih zidova. Utvrđivale su se najprije [[palisada]]ma s užim ili širim rovovima između njih, a kasnije se podižu i zidovi različite visine i širine, koji su u početku građeni od nevezana kamenja i zemlje, a poslije pojačavani drvenom građom.

Termin gradina u širem smislu obuhvata:
* Sva praistorijska nalazišta sa dominatnim geografskim položajem i sa fortifikacionim sistemom izgrađenim od tvrdog materijala
* Sva mjesta trajnijeg boravka manjih ili većih praistorijskih zajednica koja su, samim geografskim položajem pružala:
** Određen stepen bezbjednosti od iznenadnog napada
** Mogućnost sagledanja i konrole užeg područja
** Uslove za lako organizovanje odbrane&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Gradine |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Gradine na Balkanu ==
Najstarije gradine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] potječu s kraja [[neolitik]]a. Iz [[Iliri|ilirskog]] su razdoblja najbolje očuvane na krškome zemljištu, a posebnu skupinu čine gradine na području Liburnije, [[Kvarner]]a i [[Istra|Istre]], kasteljeri, koji uglavnom pripadaju [[željezno doba|željeznom dobu]]. Te su gradine načinjene od velikih tesanih blokova, odnosno od lomljena nevezana kamenja. I na svim ostalim područjima [[Balkan]]a, koja su Iliri naseljavali, mnoštvo je gradina. Dvije [[gradine kod Livna]] proglašene su za nacionalne spomenike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Za [[Rimljani|rimske]] su vladavine pojedine gradine bile napuštene, dok su druge upotrebljavali starosjedioci ili su služile kao rimske vojne stanice. Mnoge gradinske utvrde iz ranog srednjeg vijeka još su nedovoljno istražene i valorizirane.

Arheologija je ustanovila njihovu neznatnu pojavu u mlađem neolitu, u [[Vinčanska kultura|Vinčanskoj kulturi]] (Grad u Gornjoj Tuzli). Jedan broj je izgrađen u vrijeme  [[Bakarno doba|srednjeg i kasnog eneolita]]: Vis kod Dervente, vučedolska: Zecovi kod Prijedora, [[Debelo Brdo]] kod Sarajeva). Veći val osnivanja gradina pada u rano  [[bronzano doba]]. Najveći broj gradina podignut je u kasno bronzano doba, u vrijeme invazije panonskih plemena na područje Balkana. Od njihove opasnosti branilo se domaće stanovništvo sve boljom organizacijom i zbijanjem u plemena, koja čuvaju svoju teritoriju. Gradine su podizane na način da su bile dio sistema odbrane šire teritorije, a ne samo manje zajednice. Zatvaranje i stabilizacija većih zajednica na određenim prostorima bio je početak stvaranja plemenskih zajednica koje su u istoriji poznate kao ilirska plemena (Autarijati, Dalmati, Desidijati, Mezeji i mnogi drugi). Izgradnja gradina traje i u [[Željezno doba|željeznom dobu]], a u mnogima se život nastavio i nakon rimskih osvajanja.&lt;ref name=&quot;ČovićIliri&quot;/&gt;

=== Arhitektura gradina ===
Arhiktektura gradina, što se tiče njenih tehničkih osobina, u priličnoj je mjeri skromna, gledajući je iz perspektive njoj teritorijalno i vremenski bliske antičke arhikteture. Iliri nisu poznavali ni opeku ni žbuku. Grubo pritesavanje kamena zapaženo je tek u posebnim slučajevima.&lt;ref name=&quot;Gradine&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|title= Đuro Basler: Gradine i njihova zaštita|work= ANUBiH Naše starine|accessdate= 9. 2. 2016|archive-date= 2017-02-06|archive-url= https://web.archive.org/web/20170206015318/http://fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

Građene su na glavicama usamljenih bregova sa blagim padinama.&lt;ref name=&quot;Govedarica&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= Blagoje Govedarica -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |accessdate= 9. 2. 2017 |archive-date= 2018-02-12 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf }}&lt;/ref&gt; Uvijek se nastojalo da jedna strana bude stjenovita strmina radi lakše odbrane. Činio ju je masivni kameni bedem uz korištenje prirodne osobine zemljišta. Bedemi su građeni jednostavnim tehnikama suhozida. Bili su to jednostruki ili višestruki zidovi od velikih kamenih blokova sa unutrašnjim prostorom ispunjenim okomito usađenim kamenim pločama i šiljcima i obično pojačanim drvenom građom. Visina (6 do 8m) i širina (do 10 m) bedema ovisila je o stepenu prirodne zaštite. Poznat je slučaj gradine na [[Gradine kod Bosanskog Petrovca|Prkosima]] sa 5 odbranbenih bedema. Odbrana gradine bila je pojačana okomito usađenim kamenim pločama i šiljcima.

Na gradinama susreću se zagonetni arhitektonski objekt, koji bi se mogli nazvati ''međašnjim gromilama (limitnim tumulima),'' sa strateško-fortifikacionom i vjersko-obrednom ulogom. Veličina takve gromile varira između 5 i 15 metara promjera osnove i 1 do 6 metara visine.&lt;ref name=&quot;Glasinačka kultura&quot;&gt;{{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie
Univerzitat Berlin |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2019-06-08 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;

Unutar gradina podizane su jednodjelne kuće od kamena, drveta i zemlje, sa ognjištem u sredini i ekonomski objekti (livnice i radionice za preradu metala). Neka utvrđena naselja prerasla su u trgovačka, političko-upravna i vjerska središta.&lt;ref name=&quot;ČovićIliri&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5 |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Poznate gradine ===
Gradine su uglavnom evidentirane, djelimično sondažno istražene i poneke sistematski ispitane. Ne zna se tačan broj gradina, osim za manja područja. Na Glasincu je evidentirano preko 100,&lt;ref name=&quot;Mesih.Autarij&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |title= Salmedin Mesihović: Historija Autarijata |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2016-03-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160321104842/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt; u [[Petrovačko polje|Petrovačkom polju]] 34 &lt;ref&gt;Vejsil Ćurčić, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina 1902 - STARINE IZ OKOLINE BOSANSKOG PETROVCA&lt;/ref&gt; i kod Livna oko 40. Smatra se da je njihov broj u Bosni i Hercegovini preko 1000. Poznate i uglavnom istražene gradine su:
* [[Debelo Brdo (Sarajevo)]]
* [[Gradina Pod kod Bugojna]]
* [[Arheološka nalazišta na Glasincu|Gradine na Glasincu]]. Nalazi sa ovih gradina i nekropola (tumula) iz bliže okoline su korišteni za proučavanje i objašnjenje života populacije u nauci poznatoj po imenu [[Glasinačka kultura]].
* [[Gradine kod Posušja]]
* [[Gradine u Duvanjskom polju]]
* [[Gradine kod Glamoča]]
* [[Gradine kod Livna]]
* [[Gradine kod Bosanskog Petrovca]]
* [[Gradina Varvara (Prozor)]]
* [[Daorson]] kod Stoca

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [[Alojz Benac]], Arheološka problematika zapadne Bosne, Arheološko društvo BiH, Zbornik, knjiga I, Sarajevo 1983. –GRADINA U VIDOŠIMA
* [[Blagoje Govedarica]], Arheološka problematika zapadne Bosne, Arheološko društvo BiH, Zbornik, knjiga I, Sarajevo 1983. -Iz najstarije prošlosti Livanjskog polja
* {{cite book |last = Bojanovski |first = Ivo |title = BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |publisher = ANUBiH, Sarajevo  |year = 1988 |isbn = }}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Hill forts}}
* [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1043 Istarska enciklopedija (LZMK) : gradine (gradinje, gradište, gradac) ili kašteljeri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150405191318/http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1043 |date=2015-04-05 }}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Utvrđenja]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta]]
[[Kategorija:Bakarno doba]]
[[Kategorija:Bronzano doba]]
[[Kategorija:Željezno doba]]
[[Kategorija:Iliri]]</text>
      <sha1>qm0k3888jmmhf5i0xwm72dsonxm2hn3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Sadko</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4478097</id>
    <revision>
      <id>42656005</id>
      <parentid>41478065</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T21:25:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-40185-49</username>
        <id>375496</id>
      </contributor>
      <comment deleted="deleted" />
      <origin>42656005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="844" sha1="e57fdywbdh82svdmi1ob8vz6skzb044" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>42656037</id>
      <parentid>42656005</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T02:26:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-40185-49|~2026-40185-49]] ([[User talk:~2026-40185-49|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Vipz|Vipz]]</comment>
      <origin>41478065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="633" sha1="3fra2xglw59r51wl51vx4y7nnmlg6j2" xml:space="preserve">{{Arhive|automatski=kratko}}

== [[File:Stop x nuvola with clock.svg|20px]] Obavještenje o trajnoj blokadi ==

[[Special:Diff/41478044|Konsenzus je postignut]] za trajnu blokadu korisnika Sadko na '''neograničeno'''. Korisniku se ostavlja pristup vlastitoj stranici za razgovor, s napomenom da će zlouporaba istoga dovesti do oduzimanja pristupa. Zahtjev za deblokadu se može uz objašnjenje zatražiti '''najranije 12 mjeseci od početka blokade:''' [[25. 8.]] [[2024.]] Prijevremeni zahtjevi i ostali komentari bit će uklonjeni. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:29, 25 august 2023 (CEST)</text>
      <sha1>3fra2xglw59r51wl51vx4y7nnmlg6j2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gljive mešinarke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4537623</id>
    <revision>
      <id>42655983</id>
      <parentid>42583776</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:53:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38788" sha1="qndvh9xt0y29hrv6cu1o5qqtum6jvw0" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = lightblue
| naziv =Mješinarke
| slika = Smardz-Morchella-Ejdzej-2006.jpg
| slika_opis = Smrčak, jedna od gljiva iz koljena Ascomycota
| slika_širina = 240px
| regnum = [[Gljive|Fungi]]
| subregnum = [[Dikarya]]
| phylum = [[Ascomycota]]
| phylum_autorstvo = (Berk. 1857) Caval.-Sm. 1998
| classis = vidi tekst
| ordo = 
| familia = 
| genus = 
}}
[[Datoteka:Bulgaria inquinans volwassen.jpg|mini|Bulgaria inquinans]]
[[Datoteka:Xylaria-longipes.jpg|mini|Xylaria longipes]]
[[Datoteka:Hypoxylon fuscum, Gladde kogelzwam (1).jpg|mini|Hypoxylon fuscum]]
[[Datoteka:Cladonia macilenta.jpg|mini|Cladonia macilenta]]
[[Datoteka:Deadmansfingers Jul-3-2009.jpg|mini|Xylaria polymorpha]]
[[Datoteka:Scarlet elf cap cadnant dingle.jpg|mini|Sarcoscypha coccinea]]
[[Datoteka:Xylaria hypoxylon.jpg|mini|Xylaria hypoxylon]]
[[Datoteka:Apple scab SEM.jpg|mini|Venturia inaequalis]]
[[Datoteka:Verrucaria nigrescens.jpg|mini|Verrucaria nigrescens]]
[[Datoteka:Elaphocordyceps ophioglossoides - Lindsey 2.jpg|mini|Geoglossum umbratile]]
[[Datoteka:Conotrema urceolatum-2.jpg|mini|Conotrema urceolatum]]
[[Datoteka:Aleuria_aurantia_1.jpg|mini|Aleuria aurantia]]
[[Datoteka:Sordaria fimicola perithecium (heterozygote) 40X.png|mini|Sordaria fimicola]]

'''Ascomycota''' (mešinarke), najveće koleno u carstvu gljiva ([[fungi]]). Sastoji se od više razreda. Danas se ove gljive uz još četiri glavna koljena vode kao prave gljive ili [[Eumycota]]&lt;ref&gt;[http://www.apsnet.org/edcenter/intropp/PathogenGroups/Pages/Oomycetes.aspx Why are Phytophthora and other Oomycota not true Fungi?]&lt;/ref&gt;.

== Razredi ==
# Razred [[Arthoniomycetes]]
# Razred [[Dothideomycetes]]
# Razred [[Eurotiomycetes]]
# Razred [[Laboulbeniomycetes]]
# Razred [[Lecanoromycetes]]
# Razred [[Leotiomycetes]]
# Razred [[Lichinomycetes]]
# Razred [[Neolectomycetes]]
# Razred [[Orbiliomycetes]]
# Razred [[Pezizomycetes]]
# Razred [[Pneumocystidomycetes]]
# Razred [[Saccharomycetes]]
# Razred [[Schizosaccharomycetes]]
# Razred [[Sordariomycetes]]
# Razred [[Taphrinomycetes]]

== Ostali rodovi ==

&lt;div style=&quot;height:150px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;&quot;&gt;
[[Abgliophragma]], [[Abropelta]], [[Abrothallus]], [[Abyssomyces]], [[Acanthoderma]], [[Acarellina]], [[Acaroconium]], [[Acarocybe]], [[Acarocybellina]], [[Acarocybiopsis]], [[Acaropeltis]], [[Achoropeltis]], [[Acinula]], [[Acontium]], [[Acremoniella]], [[Acremoniula]], [[Acroconidiellina]], [[Acrodictyella]], [[Acrodictyopsis]], [[Acrodictys]], [[Acrodontiella]], [[Acrodontium]], [[Acrophialophora]], [[Acrophragmis]], [[Acrospeira]], [[Acrospira]], [[Acrostaurus]], [[Acrotheciella]], [[Acrothecium]], [[Actinocladium]], [[Actinodochium]], [[Actinotexis]], [[Actinothecium]], [[Acumispora]], [[Aegeritella]], [[Aenigmatospora]], [[Agaricodochium]], [[Agarwalia]], [[Agarwalomyces]], [[Agrabeeja]], [[Agyriella]], [[Agyriellopsis]], [[Ahmadia]], [[Ajrekarella]], [[Alatosessilispora]], [[Albophoma]], [[Alciphila]], [[Aleurodomyces]], [[Algonquinia]], [[Allantophoma]], [[Allonema]], [[Alloneottiosporina]], [[Allothyriella]], [[Allothyrina]], [[Allothyriopsis]], [[Alpakesa]], [[Alpakesiopsis]], [[Alveophoma]], [[Alysidiella]], [[Alysidiopsis]], [[Amallospora]], [[Amblyosporium]], [[Ambrosiaemyces]], [[Ameliella]], [[Amerodiscosiella]], [[Amerodiscosiellina]], [[Ameromassaria]], [[Amerosporiella]], [[Amerosporiopsis]], [[Amerosympodula]], [[Amoenodochium]], [[Amoenomyces]], [[Amphichaetella]], [[Amphisphaerellula]], [[Amphophialis]], [[Amphoropycnium]], [[Ampullifera]], [[Ampulliferina]], [[Amylis]], [[Anaphysmene]], [[Anarhyma]], [[Ancoraspora]], [[Ancorasporella]], [[Angiopomopsis]], [[Angulospora]], [[Annellodentimyces]], [[Annellodochium]], [[Annellolacinia]], [[Annellophora]], [[Annellophorella]], [[Annellophragmia]], [[Annellosympodia]], [[Antennopsis]], [[Anthina]], [[Anthopsis]], [[Anthostomaria]], [[Anthostomellina]], [[Anthracoderma]], [[Antimanoa]], [[Antromyces]], [[Anulohypha]], [[Aoria]], [[Aphanofalx]], [[Apiocarpella]], [[Apiotypa]], [[Apogloeum]], [[Aporellula]], [[Aposporella]], [[Aquapoterium]], [[Arachnophora]], [[Arachnospora]], [[Arborillus]], [[Arborispora]], [[Arbusculina]], [[Arcuadendron]], [[Ardhachandra]], [[Argopericonia]], [[Aristastoma]], [[Arnaudina]], [[Arnoldiella]], [[Arthrobotryomyces]], [[Arthrobotryum]], [[Arthrocladium]], [[Arthrocristula]], [[Arthrosporium]], [[Arthrowallemia]], [[Articularia]], [[Articulophora]], [[Artocarpomyces]], [[Arxiella]], [[Asbolisiomyces]], [[Ascochytopsis]], [[Ascochytulina]], [[Ascocorticiellum]], [[Ascomauritiana]], [[Ascorhiza]], [[Ascosorus]], [[Ashtaangam]], [[Aspilaima]], [[Assoa]], [[Astelechia]], [[Asterinothyriella]], [[Asterinothyrium]], [[Asteroconium]], [[Asteromidium]], [[Asteromyces]], [[Asteronectrioidea]], [[Asteropsis]], [[Asteroscutula]], [[Asterosporium]], [[Asterostomopora]], [[Asterostomopsis]], [[Asterostomula]], [[Asterostomulina]], [[Astomella]], [[Astrodochium]], [[Astronatelia]], [[Ateleothylax]], [[Atractilina]], [[Atractium]], [[Atrosetaphiale]], [[Aulospora]], [[Aurantiosacculus]], [[Avesicladiella]], [[Avettaea]], [[Azbukinia]], [[Bachmanniomyces]], [[Bacillopeltis]], [[Bactridium]], [[Bactrodesmiastrum]], [[Bactrodesmiella]], [[Bactrosphaeria]], [[Baculospora]], [[Badarisama]], [[Bahuchashaka]], [[Bahukalasa]], [[Bahusaganda]], [[Bahusandhika]], [[Bahusutrabeeja]], [[Balaniopsis]], [[Balanium]], [[Barbarosporina]], [[Barnettella]], [[Basauxia]], [[Basididyma]], [[Basramyces]], [[Batistina]], [[Batistospora]], [[Beauveriphora]], [[Beccopycnidium]], [[Beejadwaya]], [[Belemnospora]], [[Bellulicauda]], [[Beltrania]], [[Beltraniopsis]], [[Beniowskia]], [[Benjpalia]], [[Beverwykella]], [[Bharatheeya]], [[Bhargavaella]], [[Biatoridium]], [[Bibanasiella]], [[Biflagellospora]], [[Biflagellosporella]], [[Biflua]], [[Bilboque]], [[Bilgramia]], [[Bimeris]], [[Bioconiosporium]], [[Biophomopsis]], [[Bispora]], [[Bisseomyces]], [[Bitunicostilbe]], [[Bizzozeriella]], [[Blarneya]], [[Blastacervulus]], [[Blastocatena]], [[Blastoconium]], [[Blastocystis]], [[Blastodictys]], [[Blastofusarioides]], [[Blastomyces]], [[Blastophorella]], [[Blastophorum]], [[Blastophragma]], [[Blennoriopsis]], [[Blodgettia]], [[Bombardiastrum]], [[Bomplandiella]], [[Bostrichonema]], [[Botryodeorsum]], [[Botryoderma]], [[Botryodiplodina]], [[Botryomonilia]], [[Botryomyces]], [[Botryosporium]], [[Brachydesmiella]], [[Brachyhelicoon]], [[Brachysporiellina]], [[Brachysporiopsis]], [[Brefeldiopycnis]], [[Brenesiella]], [[Bresadolina]], [[Briosia]], [[Broomeola]], [[Brycekendrickia]], [[Bulbilopycnis]], [[Bulbocatenospora]], [[Bullaserpens]], [[Byssophytum]], [[Byssotheciella]], [[Cacumisporium]], [[Calcarispora]], [[Calcarisporiella]], [[Calceispora]], [[Caleutypa]], [[Callistospora]], [[Calocline]], [[Calosphaeriopsis]], [[Camarographium]], [[Camaropycnis]], [[Camarosporellum]], [[Camarosporiopsis]], [[Camarosporulum]], [[Camposporidium]], [[Camposporium]], [[Camptomeris]], [[Campylospora]], [[Canalisporium]], [[Candelabrum]], [[Candelosynnema]], [[Capitorostrum]], [[Capsicumyces]], [[Carmichaelia]], [[Carnia]], [[Carrismyces]], [[Castanedaea]], [[Catenella]], [[Catenocuneiphora]], [[Catenophora]], [[Catenophoropsis]], [[Catenospegazzinia]], [[Catenosubulispora]], [[Catenosynnema]], [[Catenulaster]], [[Catinopeltis]], [[Ceeveesubramaniomyces]], [[Cephalodochium]], [[Ceracea]], [[Ceratocladium]], [[Ceratophorum]], [[Ceratopycnis]], [[Ceratosporella]], [[Cercosperma]], [[Ceuthosira]], [[Ceuthosporella]], [[Chaetantromycopsis]], [[Chaetasbolisia]], [[Chaetendophragmia]], [[Chaetoamphisphaeria]], [[Chaetoblastophorum]], [[Chaetoconidium]], [[Chaetocytostroma]], [[Chaetodiplis]], [[Chaetodiplodina]], [[Chaetopeltaster]], [[Chaetophiophoma]], [[Chaetophoma]], [[Chaetopsis]], [[Chaetopyrena]], [[Chaetosclerophoma]], [[Chaetoseptoria]], [[Chaetospermopsis]], [[Chaetospermum]], [[Chaetosphaeronema]], [[Chalara]], [[Chalarodendron]], [[Chalarodes]], [[Chantransiopsis]], [[Characonidia]], [[Chardonia]], [[Charomyces]], [[Cheilaria]], [[Cheiromyceopsis]], [[Cheiromyces]], [[Cheiromycina]], [[Cheiropolyschema]], [[Cheirospora]], [[Chiastospora]], [[Chikaneea]], [[Chionomyces]], [[Chithramia]], [[Chlamydomyces]], [[Chlamydopsis]], [[Chlamydorubra]], [[Choanatiara]], [[Choreospora]], [[Chromosporium]], [[Chrysachne]], [[Chrysalidopsis]], [[Chryseidea]], [[Chuppia]], [[Cicadocola]], [[Ciferria]], [[Ciferriella]], [[Ciferrina]], [[Ciferriopeltis]], [[Ciliochora]], [[Ciliochorella]], [[Ciliofusospora]], [[Ciliophora]], [[Ciliophorella]], [[Ciliospora]], [[Ciliosporella]], [[Circinoconis]], [[Circinotrichum]], [[Cirrosporium]], [[Cissococcomyces]], [[Civisubramaniania]], [[Cladochasiella]], [[Cladoconidium]], [[Cladographium]], [[Cladoniicola]], [[Cladosphaera]], [[Cladosporiella]], [[Clasteropycnis]], [[Clathroconium]], [[Clauzadeomyces]], [[Clavariana]], [[Cleistocystis]], [[Cleistophoma]], [[Cleistothelebolus]], [[Clohesyomyces]], [[Clypeoceriospora]], [[Clypeochorella]], [[Clypeolum]], [[Clypeopatella]], [[Clypeophialophora]], [[Clypeopycnis]], [[Clypeoseptoria]], [[Clypeosphaerulina]], [[Clypeostagonospora]], [[Coccogloeum]], [[Codonmyces]], [[Coelographium]], [[Coelosporium]], [[Colemaniella]], [[Coleodictyospora]], [[Coleophoma]], [[Coleoseptoria]], [[Colispora]], [[Collecephalus]], [[Collembolispora]], [[Colletoconis]], [[Colletosporium]], [[Collodochium]], [[Collostroma]], [[Columnodomus]], [[Columnophora]], [[Columnothyrium]], [[Comatospora]], [[Comocephalum]], [[Condylospora]], [[Coniambigua]], [[Conicomyces]], [[Conidiocarpus]], [[Conioscyphopsis]], [[Coniothecium]], [[Coniothyrina]], [[Conjunctospora]], [[Conostoma]], [[Consetiella]], [[Cooksonomyces]], [[Corallinopsis]], [[Corallomyces]], [[Cordana]], [[Coremiella]], [[Corethropsis]], [[Corethrostroma]], [[Cornucopiella]], [[Cornutispora]], [[Cornutostilbe]], [[Coryneliella]], [[Corynesporella]], [[Corynesporina]], [[Corynesporopsis]], [[Cosmariospora]], [[Costanetoa]], [[Craneomyces]], [[Cremasteria]], [[Creodiplodina]], [[Creonecte]], [[Creoseptoria]], [[Creothyriella]], [[Cribropeltis]], [[Crinigera]], [[Crinitospora]], [[Cristula]], [[Crucellisporiopsis]], [[Crucellisporium]], [[Crustodiplodina]], [[Cryptoascus]], [[Cryptoceuthospora]], [[Cryptocoryneopsis]], [[Cryptocoryneum]], [[Cryptomela]], [[Cryptomycina]], [[Cryptophiale]], [[Cryptophialoidea]], [[Cryptosporium]], [[Cryptostroma]], [[Cryptumbellata]], [[Ctenosporium]], [[Cubasina]], [[Cucurbitopsis]], [[Culicidospora]], [[Culicinomyces]], [[Cumulospora]], [[Curculiospora]], [[Curucispora]], [[Curvidigitus]], [[Curvulariopsis]], [[Cuticularia]], [[Cyanopatella]], [[Cyclomarsonina]], [[Cylindrocarpostylus]], [[Cylindrogloeum]], [[Cylindromyces]], [[Cylindrothyrium]], [[Cylindroxyphium]], [[Cymbothyrium]], [[Cystidiella]], [[Cystotrichiopsis]], [[Cytodiscula]], [[Cytogloeum]], [[Cytonaema]], [[Cytoplacosphaeria]], [[Cytopleastrum]], [[Cytosphaera]], [[Cytosporella]], [[Cytosporina]], [[Cytosporium]], [[Cytostagonospora]], [[Cytotriplospora]], [[Dacrymycella]], [[Dactylifera]], [[Darwiniella]], [[Dasysphaeria]], [[Dasysticta]], [[Davisiella]], [[Dearnessia]], [[Deichmannia]], [[Delortia]], [[Delpinoella]], [[Dematium]], [[Dendroclathra]], [[Dendrodomus]], [[Dendrographiella]], [[Dendrographium]], [[Dendroseptoria]], [[Dendrospora]], [[Dendrosporium]], [[Dendryphiosphaera]], [[Dennisographium]], [[Denticularia]], [[Dentocircinomyces]], [[Descalsia]], [[Desertella]], [[Desmidiospora]], [[Dexhowardia]], [[Diaboliumbilicus]], [[Diacrochordon]], [[Diademospora]], [[Dialaceniopsis]], [[Diaphanium]], [[Diarimella]], [[Dicellispora]], [[Dichelostroma]], [[Dicholobodigitus]], [[Dichotomophthora]], [[Dichotomophthoropsis]], [[Dicoccum]], [[Dictyoarthrinium]], [[Dictyoarthrinopsis]], [[Dictyocatenulata]], [[Dictyochorina]], [[Dictyodesmium]], [[Dictyophrynella]], [[Dictyopolyschema]], [[Dictyorostrella]], [[Dictyospiropes]], [[Didymobotryum]], [[Didymochaeta]], [[Didymochaetina]], [[Didymopsis]], [[Didymosporium]], [[Didymothozetia]], [[Didymotrichella]], [[Diedickea]], [[Digitodochium]], [[Digitomyces]], [[Digitopodium]], [[Digitoramispora]], [[Digitosarcinella]], [[Dimastigosporium]], [[Diplocladiella]], [[Diplodiella]], [[Diplodinis]], [[Diplolaeviopsis]], [[Diploöspora]], [[Diploplenodomus]], [[Diplorhynchus]], [[Diplosporonema]], [[Diplozythiella]], [[Discocolla]], [[Discogloeum]], [[Discomycetoidea]], [[Discosiellina]], [[Discosporina]], [[Discosporium]], [[Discotheciella]], [[Discozythia]], [[Dissitimurus]], [[Dissoacremoniella]], [[Ditangifibula]], [[Divinia]], [[Dokmaia]], [[Domingoella]], [[Dontuzia]], [[Dothideodiplodia]], [[Dothioropsis]], [[Drepanospora]], [[Drudeola,]] [[Drumopama]], [[Dryosphaera]], [[Dualomyces]], [[Duosporium]], [[Dwayabeeja]], [[Dwayaloma]], [[Dwayalomella]], [[Dwibahubeeja]], [[Dwibeeja]], [[Dwiroopella]], [[Dyrithium]], [[Ebollia]], [[Echinocatena]], [[Echinochondrium]], [[Ectostroma]], [[Eiona]], [[Elachopeltella]], [[Elachopeltis]], [[Elaeodema]], [[Elattopycnis]], [[Eleutheromycella]], [[Ellisiella]], [[Enantioptera]], [[Endobotrya]], [[Endobotryella]], [[Endocalyx]], [[Endocolium]], [[Endoconospora]], [[Endocoryneum]], [[Endophragmia]], [[Endophragmiopsis]], [[Endoplacodium]], [[Endoramularia]], [[Endosporoideus]], [[Endostilbum]], [[Endozythia]], [[Enerthidium]], [[Engelhardtiella]], [[Enridescalsia]], [[Enthallopycnidium]], [[Entoderma]], [[Epaphroconidia]], [[Ephelidium]], [[Epicladonia]], [[Epiclinium]], [[Epicoccospora]], [[Epidochiopsis]], [[Episporogoniella]], [[Epistigme]], [[Eriomycopsis]], [[Eriosporella]], [[Eriosporopsis]], [[Eriothyrium]], [[Erispora]], [[Ernakulamia]], [[Erysiphopsis]], [[Erythrogloeum]], [[Esdipatilia]], [[Esfandiariomyces]], [[Esteya]], [[Evanidomus]], [[Everhartia]], [[Everniicola]], [[Eversia]], [[Evlachovaea]], [[Excipularia]], [[Exochalara]], [[Exophoma]], [[Exosporella]], [[Exosporium]], [[Exserticlava]], [[Fairmaniella]], [[Farriolla]], [[Favomicrosporon]], [[Favostroma]], [[Feltgeniomyces]], [[Fenestroconidia]], [[Filosporella]], [[Fissuricella]], [[Flabellocladia]], [[Flabellospora]], [[Flosculomyces]], [[Fontanospora]], [[Foveostroma]], [[Frigidispora]], [[Fujimyces]], [[Fuligomyces]], [[Fumago]], [[Fumagopsis]], [[Funicularius]], [[Furcaspora]], [[Fusamen]], [[Fusariella]], [[Fusariopsis]], [[Fuscophialis]], [[Fusicatena]], [[Fusichalara]], [[Fusicolla]], [[Fusidium]], [[Fusisporella]], [[Fusoma]], [[Fusticeps]], [[Gaeumanniella]], [[Gallaicolichen]], [[Gampsonema]], [[Gamsia]], [[Gangliophora]], [[Gangliostilbe]], [[Garnaudia]], [[Gaubaea]], [[Geastrumia]], [[Gelatinocrinis]], [[Gelatinopycnis]], [[Geminoarcus]], [[Gemmulina]], [[Gilmaniella]], [[Giulia]], [[Glabrotheca]], [[Glaphyriopsis]], [[Glenosporopsis]], [[Glioannellodochium]], [[Glioblastocladium]], [[Gliophragma]], [[Globuliroseum]], [[Gloeocoryneum]], [[Gloeodes]], [[Gloeosporiella]], [[Gloiosphaera]], [[Glutinium]], [[Goidanichiella]], [[Gonatobotryum]], [[Gonatophragmiella]], [[Gonatorrhodum]], [[Gonyella]], [[Goosiella]], [[Goosiomyces]], [[Gorgomyces]], [[Grallomyces]], [[Granularia]], [[Graphiothecium]], [[Groveolopsis]], [[Guedea]], [[Gymnodochium]], [[Gymnoxyphium]], [[Gyoerffyella]], [[Gyrophthorus]], [[Gyrothrix]], [[Habrostictis]], [[Hadronema]], [[Hadrosporium]], [[Haematomyxa]], [[Halysiomyces]], [[Hansfordia]], [[Hansfordiopeltis]], [[Hansfordiopeltopsis]], [[Hapalosphaeria]], [[Haplariella]], [[Haplariopsis]], [[Haplobasidion]], [[Haplolepis]], [[Haplosporidium]], [[Hapsidascus]], [[Haptocara]], [[Haradamyces]], [[Harmoniella]], [[Harpagomyces]], [[Harpographium]], [[Hawksworthia]], [[Hawksworthiana]], [[Heimiodora]], [[Helhonia]], [[Heliastrum]], [[Helicoceras]], [[Helicofilia]], [[Helicogoosia]], [[Helicominopsis]], [[Helicorhoidion]], [[Helicosingula]], [[Helicosporina]], [[Helicostilbe]], [[Helicothyrium]], [[Helicoubisia]], [[Heliocephala]], [[Heliscella]], [[Heliscina]], [[Helminthophora]], [[Hemibeltrania]], [[Hemicorynesporella]], [[Hemidothis]], [[Hemisphaeropsis]], [[Hemisynnema]], [[Hendersoniella]], [[Hendersonina]], [[Hendersonulina]], [[Henicospora]], [[Hermatomyces]], [[Herposira]], [[Herreromyces]], [[Heterocephalum]], [[Heteroconidium]], [[Heteroseptata]], [[Heterosporiopsis]], [[Heuflera]], [[Hexacladium]], [[Heydenia]], [[Himantia]], [[Hinoa]], [[Hirudinaria]], [[Hobsoniopsis]], [[Hoehneliella]], [[Holubovaea]], [[Holubovaniella]], [[Homalopeltis]], [[Hormiactella]], [[Hormiactis]], [[Hormiscioideus]], [[Hormisciopsis]], [[Hormiscium]], [[Hormocephalum]], [[Hormocladium]], [[Hormographis]], [[Hughesinia]], [[Humicolopsis]], [[Hyalocamposporium]], [[Hyalocladium]], [[Hyaloderma]], [[Hyalodermella]], [[Hyalodictyum]], [[Hyalohelicomina]], [[Hyalopleiochaeta]], [[Hyalosynnema]], [[Hyalothyridium]], [[Hyalotiastrum]], [[Hyalotiella]], [[Hydrometrospora]], [[Hymenella]], [[Hymeniopeltis]], [[Hymenobactron]], [[Hymenobia]], [[Hymenopsis]], [[Hymenula]], [[Hyphochlaena]], [[Hyphodiscosia]], [[Hyphodiscosioides]], [[Hyphopolynema]], [[Hyphostereum]], [[Hyphothyrium]], [[Hypocline]], [[Hypogloeum]], [[Hysteridium]], [[Hysteropycnis]], [[Ialomitzia]], [[Idiocercus]], [[Imicles]], [[Imimyces]], [[Impudentia]], [[Inesiosporium]], [[Infrafungus]], [[Infundibulomyces]], [[Inifatiella]], [[Intercalarispora]], [[Intralichen]], [[Ionophragmium]], [[Iraniella]], [[Irpicomyces]], [[Isariella]], [[Ischnostroma]], [[Isthmolongispora]], [[Isthmophragmospora]], [[Isthmotricladia]], [[Ityorhoptrum]], [[Iyengarina]], [[Jahniella]], [[Jainesia]], [[Janetia]], [[Javonarxia]], [[Jerainum]], [[Jubispora]], [[Junctospora]], [[Junewangia]], [[Kalchbrenneriella]], [[Kaleidosporium]], [[Kamatella]], [[Kameshwaromyces]], [[Karsteniomyces]], [[Keissleriomyces]], [[Kendrickomyces]], [[Ketubakia]], [[Kiliophora]], [[Kionocephala]], [[Kionochaeta]], [[Kmetia]], [[Kmetiopsis]], [[Knemiothyrium]], [[Knufia]], [[Kodonospora]], [[Kolletes]], [[Konenia]], [[Kontospora]], [[Koorchalomella]], [[Korunomyces]], [[Kostermansinda]], [[Kostermansindiopsis]], [[Kramabeeja]], [[Kramasamuha]], [[Kravtzevia]], [[Kreiseliella]], [[Krishnamyces]], [[Kumanasamuha]], [[Kurssanovia]], [[Kyphophora]], [[Lacellina]], [[Lacellinopsis]], [[Lachnodochium]], [[Laciniocladium]], [[Lactydina]], [[Laeviomyces]], [[Lagenomyces]], [[Lambdasporium]], [[Lambinonia]], [[Lamproconium]], [[Lappodochium]], [[Lasiophoma]], [[Lasiothyrium]], [[Lasmenia]], [[Lasmeniella]], [[Latericonis]], [[Lateriramulosa]], [[Laterispora]], [[Lauriomyces]], [[Lawalreea]], [[Leandria]], [[Lecanostictopsis]], [[Lecythispora]], [[Leeina]], [[Leightoniomyces]], [[Lembuncula]], [[Lemkea]], [[Lentescospora]], [[Leprieurina]], [[Leprieurinella]], [[Leptochlamys]], [[Leptodermella]], [[Leptodiscella]], [[Leptomelanconium]], [[Leptophyllosticta]], [[Leptosacca]], [[Leptosphaerella]], [[Leptosporina]], [[Leptostromella]], [[Leptothyrella]], [[Leptothyrium]], [[Leucoconiella]], [[Leucoconis]], [[Leucodochium]], [[Leucopenicillifer]], [[Leuliisinea]], [[Libertiella]], [[Lichenobactridium]], [[Lichenoconium]], [[Lichenodiplis]], [[Lichenodiplisiella]], [[Lichenohendersonia]], [[Lichenopeziza]], [[Lichenopuccinia]], [[Lichenostella]], [[Lichenosticta]], [[Linkosia]], [[Linochorella]], [[Linodochium]], [[Listeromyces]], [[Lobatopedis]], [[Lomaantha]], [[Lomachashaka]], [[Ludwigomyces]], [[Lunulospora]], [[Luzfridiella]], [[Lylea]], [[Lyonella]], [[Lysotheca]], [[Mackenziella]], [[Macrodiplodia]], [[Macrodiplodiopsis]], [[Magdalaenaea]], [[Mahabalella]], [[Mammariopsis]], [[Manginella]], [[Manoharachariomyces]], [[Mapletonia]], [[Martinellisia]], [[Massalongina]], [[Massariothea]], [[Mastigomyces]], [[Mastigosporium]], [[Matruchotia]], [[Matsushimaea]], [[Matsushimiella]], [[Matsushimomyces]], [[Mauginiella]], [[Medusamyces]], [[Megacapitula]], [[Megalodochium]], [[Megaster]], [[Melanocephala]], [[Melanodiscus]], [[Melanographium]], [[Melanophoma]], [[Melanosella]], [[Melophia]], [[Menidochium]], [[Menoidea]], [[Mercadomyces]], [[Metadiplodia]], [[Metazythia]], [[Metazythiopsis]], [[Microblastosporon]], [[Microclava]], [[Microcyclephaeria]], [[Microdiscula]], [[Microdothiorella]], [[Microhendersonula]], [[Micropera]], [[Microperella]], [[Microtyle]], [[Microxyphiella]], [[Microxyphiopsis]], [[Micula]], [[Milospium]], [[Mindoa]], [[Miniancora]], [[Minimelanolocus]], [[Minimidochium]], [[Minutoexcipula]], [[Minutophoma]], [[Mirimyces]], [[Mixtoconidium]], [[Monilochaetes]], [[Monochaetiella]], [[Monochaetopsis]], [[Monodia]], [[Monodidymaria]], [[Monodisma]], [[Monodorus]], [[Monosporiella]], [[Monosporium]], [[Monotosporella]], [[Monotrichum]], [[Moorella]], [[Moralesia]], [[Morrisographium]], [[Mucobasispora]], [[Mucosetospora]], [[Muiaria]], [[Muiogone]], [[Muirella]], [[Multicladium]], [[Multipatina]], [[Myceloderma]], [[Mycobacillaria]], [[Mycocentrodochium]], [[Mycochaetophora]], [[Mycochlamys]], [[Mycoenterolobium]], [[Mycofalcella]], [[Mycomyces]], [[Mycopara]], [[Mycospraguea]], [[Mycosticta]], [[Mycosylva]], [[Mycotribulus]], [[Mycousteria]], [[Myiocoprula]], [[Myriellina]], [[Myriodontium]], [[Myrmecomyces]], [[Myropyxis]], [[Myrotheciastrum]], [[Mystrosporiella]], [[Mystrosporium]], [[Myxofusicoccum]], [[Myxoparaphysella]], [[Myxosporella]], [[Myxosporidiella]], [[Myxosporium]], [[Myxostomellina]], [[Myxothyriopsis]], [[Myxothyrium]], [[Naemosphaera]], [[Naemosphaerella]], [[Naemospora]], [[Nagrajia]], [[Nagrajomyces]], [[Nakatopsis]], [[Nanoschema]], [[Naothyrsium]], [[Naranus]], [[Natarajania]], [[Navaneethospora]], [[Necraphidium]], [[Negeriella]], [[Nematogonum]], [[Nematographium]], [[Nemozythiella]], [[Neoalpakesa]], [[Neoarbuscula]], [[Neochaetospora]], [[Neocryptospora]], [[Neodiplodina]], [[Neofuckelia]], [[Neohendersonia]], [[Neoheteroceras]], [[Neojohnstonia]], [[Neolamya]], [[Neoligniella]], [[Neomelanconium]], [[Neoovularia]], [[Neopeltis]], [[Neopericonia]], [[Neophoma]], [[Neoplaconema]], [[Neoramularia]], [[Neospegazzinia]], [[Neosporidesmium]], [[Neothyridaria]], [[Neottiospora]], [[Neottiosporina]], [[Neta]], [[Nidulispora]], [[Nigromacula]], [[Nigropuncta]], [[Normandina]], [[Nothospora]], [[Novozymia]], [[Nummospora]], [[Nusia]], [[Nyctalospora]], [[Nypaella]], [[Obeliospora]], [[Obstipipilus]], [[Obstipispora]], [[Ochroconis]], [[Ochrosphaera]], [[Octopodotus]], [[Odontodictyospora]], [[Oedothea]], [[Ojibwaya]], [[Olpitrichum]], [[Omega (rod)|Omega]], [[Ommatosporella]], [[Oncopodiella]], [[Oncopodium]], [[Oncospora]], [[Oncosporella]], [[Oncostroma]], [[Onychophora (rod)|Onychophora]], [[Oothyrium]], [[Ophiomassaria]], [[Ophiosira]], [[Orbimyces]], [[Orcadia]], [[Ordus]], [[Orphanocoela]], [[Ostracodermidium]], [[Ovadendron]], [[Paathramaya]], [[Pachycladina]], [[Pactilia]], [[Palawaniopsis]], [[Paliphora]], [[Panchanania]], [[Papilionospora]], [[Pappimyces]], [[Paraaoria]], [[Paraarthrocladium]], [[Paraceratocladium]], [[Parachionomyces]], [[Paracostantinella]], [[Paracryptophiale]], [[Paracytospora]], [[Paradactylaria]], [[Paradactylella]], [[Paradendryphiopsis]], [[Paradictyoarthrinium]], [[Paradidymobotryum]], [[Paradiplodia]], [[Paradischloridium]], [[Paradiscula]], [[Paraepicoccum]], [[Parafulvia]], [[Paraharknessia]], [[Parahyalotiopsis]], [[Paramassariothea]], [[Paramenisporopsis]], [[Parapericonia]], [[Parapericoniella]], [[Paraphaeoisaria]], [[Paraphialocephala]], [[Parapithomyces]], [[Parapleurotheciopsis]], [[Parapyricularia]], [[Pararobillarda]], [[Parasarcopodium]], [[Parasphaeropsis]], [[Paraspora]], [[Parastenella]], [[Parastigmatellina]], [[Parasympodiella]], [[Paratetraploa]], [[Paratomenticola]], [[Paratrichoconis]], [[Paraulocladium]], [[Parvosympodium]], [[Paspalomyces]], [[Patellina]], [[Patouillardiella]], [[Patriciomyces]], [[Peethasthabeeja]], [[Pellionella]], [[Peltasterella]], [[Peltasterinostroma]], [[Peltasteropsis]], [[Peltistroma]], [[Peltistromella]], [[Peltosoma]], [[Peltostromellina]], [[Peltostromopsis]], [[Penzigomyces]], [[Perelegamyces]], [[Periola]], [[Perisporium]], [[Perizomella]], [[Pestalozziella]], [[Petrakia]], [[Petrakiopsis]], [[Phacostroma]], [[Phacostromella]], [[Phaeoblastophora]], [[Phaeobotrys]], [[Phaeocandelabrum]], [[Phaeocytostroma]], [[Phaeodactylella]], [[Phaeodactylium]], [[Phaeodiscula]], [[Phaeodomus]], [[Phaeodothiopsis]], [[Phaeohiratsukaea]], [[Phaeohymenula]], [[Phaeoidiomyces]], [[Phaeoisaria]], [[Phaeolabrella]], [[Phaeomonilia]], [[Phaeomonostichella]], [[Phaeophloeosporella]], [[Phaeosphaera]], [[Phaeosporobolus]], [[Phaeothyrium]], [[Phaeotrichoconis]], [[Phalangispora]], [[Phellostroma]], [[Phialea]], [[Phialoarthrobotryum]], [[Phialogangliospora]], [[Phialomyces]], [[Phialophaeoisaria]], [[Phialophorophoma]], [[Phialoselanospora]], [[Phialosporostilbe]], [[Phialostele]], [[Phialotubus]], [[Phloeoconis]], [[Phloeosporina]], [[Phlyctaeniella]], [[Phomachora]], [[Phomyces]], [[Phragmocephala]], [[Phragmodochium]], [[Phragmogloeum]], [[Phragmopeltis]], [[Phragmospathula]], [[Phragmospathulella]], [[Phragmotrichum]], [[Phthora]], [[Phyllocelis]], [[Phylloedium]], [[Phyllohendersonia]], [[Physalidiella]], [[Physalidiopsis]], [[Pilulina]], [[Pinatubo (rod)|Pinatubo]], [[Piperivora]], [[Piricauda]], [[Piricaudilium]], [[Piricaudiopsis]], [[Pirispora]], [[Pirostoma]], [[Pirostomella]], [[Pirozynskiella]], [[Pithosira]], [[Pittostroma]], [[Placella]], [[Placodiplodia]], [[Placodothis]], [[Placonema]], [[Placosphaerina]], [[Placothea]], [[Placothyrium]], [[Plagiostigmella]], [[Plectonaemella]], [[Plectopeltis]], [[Plectophomella]], [[Plectophomopsis]], [[Plectosira]], [[Plectronidiopsis]], [[Plectronidium]], [[Plectrothrix]], [[Pleiochaeta]], [[Plenocatenulis]], [[Plenophysa]], [[Plenotrichaius]], [[Plenotrichopsis]], [[Plenotrichum]], [[Plenozythia]], [[Pleocouturea]], [[Pleosphaeria]], [[Plesiospora]], [[Pleurodesmospora]], [[Pleurodiscus]], [[Pleurodomus]], [[Pleuropedium]], [[Pleurophoma]], [[Pleurophragmium]], [[Pleuroplaconema]], [[Pleuroplacosphaeria]], [[Pleurotheciopsis]], [[Pleurothyriella]], [[Pleurothyrium]], [[Pleurovularia]], [[Pocillopycnis]], [[Podocapsa]], [[Podosporiella]], [[Podosporium]], [[Poikilosperma]], [[Polybulbophiale]], [[Polycladium]], [[Polydesmus]], [[Polyetron]], [[Polylobatispora]], [[Polyschema]], [[Polyscytalina]], [[Polyscytalum]], [[Polystomellomyces]], [[Polystratorictus]], [[Polysynnema]], [[Polythrinciella]], [[Polythrinciopsis]], [[Polytretophora]], [[Pontogeneia]], [[Porobeltraniella]], [[Porocladium]], [[Porodiscus]], [[Poroisariopsis]], [[Poropeltis]], [[Porophilomyces]], [[Porosubramaniania]], [[Porrectotheca]], [[Powellia]], [[Prathigada]], [[Prismaria]], [[Proboscispora]], [[Prophytroma]], [[Prosthemiella]], [[Protostegia]], [[Protostegiomyces]], [[Protostroma]], [[Psammina]], [[Pseudoacrodictys]], [[Pseudoanguillospora]], [[Pseudoaristastoma]], [[Pseudoasperisporium]], [[Pseudobasidiospora]], [[Pseudobeltrania]], [[Pseudocamptoum]], [[Pseudocanalisporium]], [[Pseudocenangium]], [[Pseudochuppia]], [[Pseudoclathrosphaerina]], [[Pseudoconium]], [[Pseudocytoplacosphaeria]], [[Pseudocytospora]], [[Pseudodichomera]], [[Pseudodidymaria]], [[Pseudodiplodia]], [[Pseudodiscula]], [[Pseudoepicoccum]], [[Pseudofuscophialis]], [[Pseudogaster]], [[Pseudogliophragma]], [[Pseudographiella]], [[Pseudohansfordia]], [[Pseudohelicomyces]], [[Pseudohendersonia]], [[Pseudohepatica]], [[Pseudolachnea]], [[Pseudoneottiospora]], [[Pseudopapulaspora]], [[Pseudopatellina]], [[Pseudopeltistroma]], [[Pseudoperitheca]], [[Pseudopetrakia]], [[Pseudophloeosporella]], [[Pseudophragmotrichum]], [[Pseudopolystigmina]], [[Pseudoramularia]], [[Pseudorhizopogon]], [[Pseudorobillarda]], [[Pseudosaccharomyces]], [[Pseudoschizothyra]], [[Pseudoseptoria]], [[Pseudosigmoidea]], [[Pseudostegia]], [[Pseudostilbella]], [[Pseudostracoderma]], [[Pseudothyrium]], [[Pseudotorula]], [[Pseudotracylla]], [[Pseudotripoconidium]], [[Pseudozythia]], [[Pterulopsis]], [[Pterygosporopsis]], [[Pucciniospora]], [[Pulchromyces]], [[Pullospora]], [[Pulvinella]], [[Pulvinotrichum]], [[Pumilus]], [[Punctillina]], [[Pycnidioarxiella]], [[Pycnidiopeltis]], [[Pycnis]], [[Pycnodactylus]], [[Pycnodallia]], [[Pycnoharknessia]], [[Pycnomma]], [[Pycnomoreletia]], [[Pycnopleiospora]], [[Pycnothera]], [[Pycnothyriella]], [[Pyramidospora]], [[Pyrgostroma]], [[Pyriculariopsis]], [[Pyripnomyces]], [[Quadracaea]], [[Quadricladium]], [[Quasidiscus]], [[Queenslandia]], [[Quezelia]], [[Radiatispora]], [[Radiciseta]], [[Radulidium]], [[Raizadenia]], [[Ramakrishnanella]], [[Ramaraomyces]], [[Ramicephala]], [[Ramoconidiifera]], [[Ramulaspera]], [[Ranojevicia]], [[Redbia]], [[Refractohilum]], [[Reichlingia]], [[Remersonia]], [[Retiarius]], [[Retroconis]], [[Rhabdoclema]], [[Rhabdomyces]], [[Rhabdostromella]], [[Rhamphosphaeria]], [[Rhexoacrodictys]], [[Rhexoampullifera]], [[Rhexodenticula]], [[Rhexoprolifer]], [[Rhinocladium]], [[Rhinotrichella]], [[Rhinotrichum]], [[Rhipidocephalum]], [[Rhizohypha]], [[Rhizophila]], [[Rhizosphaerina]], [[Rhodesiopsis]], [[Rhodothallus]], [[Rhombostilbella]], [[Rhopographella]], [[Rhynchodiplodia]], [[Rhynchomyces]], [[Rhynchoseptoria]], [[Rhynchosporina]], [[Riclaretia]], [[Rileya]], [[Robakia]], [[Robillarda]], [[Rogergoosiella]], [[Roigiella]], [[Romellina]], [[Roscoepoundia]], [[Rosulomyces]], [[Rota (rod)|Rota]], [[Rotaea]], [[Rubikia]], [[Ruggieria]], [[Rutola]], [[Sadasivania]], [[Saliastrum]], [[Sanjuanomyces]], [[Santapauinda]], [[Saprophragma]], [[Sarbhoyomyces]], [[Sarcinodochium]], [[Sarcinomyces]], [[Sarcopodium]], [[Satchmopsis]], [[Scaphidium]], [[Scenomyces]], [[Sceptrifera]], [[Scharifia]], [[Schizothyra]], [[Schizothyrella]], [[Schizothyropsis]], [[Schizotrichum]], [[Schroeteria]], [[Schwarzmannia]], [[Scirrhophoma]], [[Sclerococcum]], [[Scleroconium]], [[Sclerodiscus]], [[Sclerographiopsis]], [[Sclerographium]], [[Scleromeris]], [[Scleropycnis]], [[Sclerotiella]], [[Sclerozythia]], [[Scolecobasidiella]], [[Scolecobasidium]], [[Scolecodochium]], [[Scolecotheca]], [[Scolecozythia]], [[Scoliotidium]], [[Scopaphoma]], [[Scopularia]], [[Scopulariella]], [[Scothelius]], [[Scotiosphaeria]], [[Scutisporus]], [[Scutopeltis]], [[Scutopycnis]], [[Scyphostroma]], [[Seifertia]], [[Seimatosporiopsis]], [[Selenodriella]], [[Selenosira]], [[Selenosporopsis]], [[Septocyta]], [[Septocytella]], [[Septodochium]], [[Septogloeum]], [[Septopatella]], [[Septosporium]], [[Septotrullula]], [[Sessiliospora]], [[Setolibertella]], [[Setophiale]], [[Setosporella]], [[Setosynnema]], [[Seychellomyces]], [[Seynesiopsis]], [[Shawiella]], [[Sheariella]], [[Shrungabeeja]], [[Siamia]], [[Sigmatomyces]], [[Sirexcipula]], [[Sirocyphis]], [[Sirodochiella]], [[Sirogloea]], [[Siroligniella]], [[Sirophoma]], [[Siroplacodium]], [[Siropleura]], [[Siroscyphellina]], [[Sirosperma]], [[Sirosphaera]], [[Sirosporonaemella]], [[Sirothecium]], [[Sirothyriella]], [[Sirothyrium]], [[Sirozythia]], [[Sirozythiella]], [[Sitochora]], [[Slimacomyces]], [[Solheimia]], [[Solicorynespora]], [[Soloacrospora]], [[Solosympodiella]], [[Soloterminospora]], [[Spegazzinia]], [[Speiropsis]], [[Spermatoloncha]], [[Spermochaetella]], [[Spermospora]], [[Spermosporella]], [[Spermotrichum]], [[Sphaeridium]], [[Sphaeriothyrium]], [[Sphaerocolla]], [[Sphaerocybe]], [[Sphaeromma]], [[Sphaeronaema]], [[Sphaerophoma]], [[Sphaeropsis]], [[Sphaerosporium]], [[Sphaerulomyces]], [[Sphondylocephalum]], [[Spicaria]], [[Spicularia]], [[Spinulospora]], [[Spiralum]], [[Spiropes]], [[Spogotteria]], [[Spondylocladiella]], [[Spondylocladiopsis]], [[Spondylocladium]], [[Sporendonema]], [[Sporoctomorpha]], [[Sporocystis]], [[Sporoglena]], [[Sporophiala]], [[Sporophora]], [[Stachybotryella]], [[Stachybotryna]], [[Stachycoremium]], [[Stachylidium]], [[Stagonopatella]], [[Stagonopsis]], [[Stagonosporina]], [[Stagonostromella]], [[Staheliella]], [[Stalagmochaetia]], [[Staphylotrichum]], [[Stauriella]], [[Stauronema]], [[Stauronematopsis]], [[Staurophoma]], [[Stearophora]], [[Stegolerium]], [[Stegophorella]], [[Stellifraga]], [[Stellomyces]], [[Stellopeltis]], [[Stellospora]], [[Stellothyriella]], [[Stenocephalopsis]], [[Stenocladiella]], [[Stenospora]], [[Stephanosporium]], [[Stephembruneria]], [[Sterigmatobotrys]], [[Stevensomyces]], [[Stevensonula]], [[Stichospora]], [[Stictopatella]], [[Stictosepta]], [[Stigmatellina]], [[Stigmella]], [[Stigmopeltis]], [[Stilbellula]], [[Stilbophoma]], [[Stilbospora]], [[Stomatogenella]], [[Strasseria]], [[Strasseriopsis]], [[Stratiphoromyces]], [[Strickeria]], [[Striosphaeropsis]], [[Stromatopogon]], [[Stromatopycnis]], [[Stromatostysanus]], [[Strongylothallus]], [[Strumellopsis]], [[Stygiomyces]], [[Stylaspergillus]], [[Subramania]], [[Subramaniomyces]], [[Subulispora]], [[Surculiseries]], [[Sutravarana]], [[Suttoniella]], [[Suttonina]], [[Syamithabeeja]], [[Sylviacollaea]], [[Symbiotaphrina]], [[Symphysos]], [[Sympodiella]], [[Sympodiocladium]], [[Sympodioclathra]], [[Sympodiophora]], [[Sympodioplanus]], [[Synchronoblastia]], [[Syncladium]], [[Synnemaseimatoides]], [[Synnematomyces]], [[Synnemellisia]], [[Synnmukerjiomyces]], [[Synostomina]], [[Syphosphaera]], [[Systremmopsis]], [[Taeniolina]], [[Talekpea]], [[Talpapellis]], [[Tandonia]], [[Tarsodisporus]], [[Tawdiella]], [[Taxomyces]], [[Tectacervulus]], [[Telioclipeum]], [[Telligia]], [[Temerariomyces]], [[Teratosperma]], [[Tetrabrachium]], [[Tetrabrunneospora]], [[Tetrachaetum]], [[Tetracoccosporium]], [[Tetrameronycha]], [[Tetranacriella]], [[Tetranacrium]], [[Tetraposporium]], [[Textotheca]], [[Thallospora]], [[Thamnogalla]], [[Thaptospora]], [[Tharoopama]], [[Thelidiella]], [[Thirumalacharia]], [[Tholomyces]], [[Thoracella]], [[Thrinacospora]], [[Thyridella]], [[Thyriostromella]], [[Thyrostromella]], [[Thyrsidina]], [[Tiarosporellivora]], [[Ticogloea]], [[Tilakiopsis]], [[Titaeopsis]], [[Titaeospora]], [[Tomenticola]], [[Torula]], [[Torulopsiella]], [[Torulopsis]], [[Toxosporiella]], [[Toxosporiopsis]], [[Toxosporium]], [[Tracylla]], [[Trematophoma]], [[Tremellidium]], [[Tretocephala]], [[Tretophragmia]], [[Tretospeira]], [[Tretovularia]], [[Triacutus]], [[Triadelphia]], [[Tribolospora]], [[Tricellula]], [[Trichaegum]], [[Trichobolbus]], [[Trichobotrys]], [[Trichoconis]], [[Trichodiscula]], [[Trichodochium]], [[Trichomatomyces]], [[Trichopeltulum]], [[Trichoseptoria]], [[Trichospermella]], [[Trichosphaeropsis]], [[Trichosporodochium]], [[Tricladiella]], [[Tricladiopsis]], [[Tricladiospora]], [[Tridentaria]], [[Trifurcospora]], [[Triglyphium]], [[Trigonosporium]], [[Tripoconidium]], [[Triposporina]], [[Triramulispora]], [[Triscelophorus]], [[Triscelosporium]], [[Trisulcosporium]], [[Tritirachium]], [[Trochophora]], [[Tromeropsis]], [[Troposporella]], [[Troposporium]], [[Troposporopsis]], [[Trullula]], [[Tryssglobulus]], [[Tuberculariopsis]], [[Tuberculispora]], [[Tumularia]], [[Tunicago]], [[Turturconchata]], [[Tylomyces]], [[Tympanosporium]], [[Uberispora]], [[Ubrizsya]], [[Ulocoryphus]], [[Umbellidion]], [[Uncispora]], [[Urohendersonia]], [[Urohendersoniella]], [[Uvarispora]], [[Vagnia]], [[Vamsapriya]], [[Vanakripa]], [[Vanbeverwijkia]], [[Vanderystiella]], [[Vanibandha]], [[Vanterpoolia]], [[Variocladium]], [[Vasculomyces]], [[Vasudevella]], [[Velutipila]], [[Ventrographium]], [[Venustisporium]], [[Venustocephala]], [[Venustosynnema]], [[Veracruzomyces]], [[Veramyces]], [[Verdipulvinus]], [[Vermispora]], [[Vermisporium]], [[Veronaea]], [[Veronaella]], [[Veronidia]], [[Verrucariella]], [[Verrucophragmia]], [[Verticicladus]], [[Verticimonosporium]], [[Vesicularia]], [[Vestigium]], [[Virgariella]], [[Virgatospora]], [[Viridiannula]], [[Viscomacula]], [[Vittalia]], [[Volucrispora]], [[Volutellaria]], [[Volutellis]], [[Vonarxia]], [[Vouauxiella]], [[Vouauxiomyces]], [[Wadeana]], [[Waihonghopes]], [[Wardinella]], [[Waydora]], [[Websteromyces]], [[Weissia]], [[Weufia]], [[Wiesneriomyces]], [[Wojnowicia]], [[Wolkia]], [[Xanthoriicola]], [[Xenidiocercus]], [[Xenobotrytis]], [[Xenochalara]], [[Xenochora]], [[Xenodomus]], [[Xenoheteroconium]], [[Xenokylindria]], [[Xenomyxa]], [[Xenopeltis]], [[Xenoplaca]], [[Xenostroma]], [[Xepicula]], [[Xepiculopsis]], [[Xeroconium]], [[Xiambola]], [[Xiphomyces]], [[Xylochia]], [[Xyloglyphis]], [[Xylogone]], [[Xylohypha]], [[Xylohyphopsis]], [[Yalomyces]], [[Yinmingella]], [[Yuccamyces]], [[Yunnania]], [[Zakatoshia]], [[Zanclospora]], [[Zebrospora]], [[Zelandiocoela]], [[Zelopelta]], [[Zelotriadelphia]], [[Zernya]], [[Zetesimomyces]], [[Zevadia]], [[Zilingia]], [[Zinzipegasa]], [[Zopheromyces]], [[Zunura]], [[Zygosporium]], [[Zyxiphora]]
&lt;/div&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite book|author=Alexopoulos CJ, Mims CW, Blackwell M.| title=Introductory Mycology |url=https://archive.org/details/introductorymyco0000alex_q5x1| year=1996 | publisher=John Wiley and Sons | isbn=0-471-52229-5}}
* {{cite book |author=Deacon J.|title=Fungal Biology |url=https://archive.org/details/fungalbiology0000deac|publisher=Blackwell Publishers |location=Cambridge, MA |year=2005 |isbn=1-4051-3066-0}}
* {{cite book |author=Jennings DH, Lysek G.|title=Fungal Biology: Understanding the Fungal Lifestyle|year=1996 |publisher=Bios Scientific Publishers Ltd |location=Guildford, UK |isbn=978-1-85996-150-6}}
* {{cite book |author=Kirk PM, Cannon PF, Minter DW, Stalpers JA. |title=Dictionary of the Fungi. 10th ed |url=https://archive.org/details/ainsworthbisbysd0000unse_r4s9 |publisher=CABI |location=Wallingford |year=2008|isbn=0-85199-826-7}}
* {{cite book |author=Taylor EL, Taylor TN. |title=The Biology and Evolution of Fossil Plants |publisher=Prentice Hall |location=Englewood Cliffs, N.J |year=1993|isbn=0-13-651589-4}}
* B. Kendrick: ''The Fifth Kingdom.'' Kapitel 4. Focus Publ., Newburyport MA 2001, {{ISBN|1-58510-022-6}}.
* G. J. Krieglsteiner: ''Verbreitungsatlas der Großpilze Deutschlands (West).'' Bd 2. Schlauchpilze. Ulmer, Stuttgart 1993, {{ISBN|3-8001-3318-0}}.
* Josef Breitenbach, Fred Kränzlin: Pilze der Schweiz. Ascomyceten. Bd. 1, Mykologia, Luzern (CH) 1981, {{ISBN|978-3-856-04010-9}} (313 Seiten; 390 Arten mit Beschreibungen, Standorts- und Fundangaben, Mikrozeichnungen und Farbbildern).

{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ascomycota}}
* [http://www.cbs.knaw.nl/databases/anateleo.htm Anamorph-Teleomorph-Datenbank] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150624103112/http://www.cbs.knaw.nl/databases/anateleo.htm |date=2015-06-24 }}
* [http://www.pilzfotopage.de/Ascomyceten/index.html Fotografien einiger Fruchtkörper (Ascomata)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191102202643/http://www.pilzfotopage.de/Ascomyceten/index.html |date=2019-11-02 }}
* [https://sites.google.com/site/funghiparadise/home Funghiparadise, Seite mit zahlreichen Abbildungen von Schlauchpilzen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924151907/https://sites.google.com/site/funghiparadise/home |date=2015-09-24 }}

[[Kategorija:Ascomycota| ]]
[[Kategorija:Gljive]]</text>
      <sha1>qndvh9xt0y29hrv6cu1o5qqtum6jvw0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Georges Sadoul</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4574104</id>
    <revision>
      <id>42655953</id>
      <parentid>40956908</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T14:59:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6171" sha1="kftublifr0p51k0suibb5mfqhnj0tby" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Georges Sadoul
| slika           = Georges Sadoul, Dieterle, Fourre Cormeray, Jean Grémillon - Film nr 21 - 1947-07-01.JPG
| širina_slike    = 
| opis            = Georges Sadoul (lijevo)
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = {{birth date|1904|2|4}}
| mjesto_rođenja  = [[Nancy]]
| datum_smrti     = {{dda|1967|10|13|1904|2|4}}
| mjesto_smrti    = [[Pariz]]
| počivalište     = 
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = 
| rodbina         = 
| supružnik       = 
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = 
| alma_mater      = 
| zanimanje       = 
| period          = 
| jezik           = [[francuski]]
| pokret          = [[nadrealizam]]
| žanr            = [[poezija]], [[publicistika]], [[filmska kritika]], [[historija]]
| znamenita_djela = ''Histoire générale du cinéma'' (1946)
| nagrade         = 
| uticaj_od       = 
| uticaj_na       = 
| potpis          = 
}}
'''Georges Sadoul''' ([[4. februar]] [[1904]]. – [[13. oktobar]] [[1967]]) bio je [[Francuska|francuski]] književnik, novinar, publicist, historičar i [[komunizam|komunistički]] aktivist. U [[međuratni period|međuaratnom periodu]] se isticao kao autor [[nadrealizam|nadrealističke]] poezije, ali je mlađim generacijama poznatiji kao autor ''Histoire générale du cinéma'', kapitalnog djela posvećenog [[historija filma|historiji filma]] koje se smatra jednim od najautoritarnijih izvora za prvih pola vijeka filmske djelatnosti.

== Bibliografija ==
* ''Les Religions et le chômage : la Croisade de la charité'', Bureau d'éditions, 1932
* ''Ce que lisent vos enfants : la Presse enfantine en France, son histoire, son évolution, son influence'', Bureau d'éditions, 1938
* ''Les Aventures de Pierrot Lancry'', Paris, Éditions sociales internationales, 1938
* ''Mystère et Puissance de l'atome'', Hier et Aujourd'hui, 1947
* ''Le Cinéma, son art, sa technique, son économie'', La Bibliothèque Française, 1948
* ''Histoire d'un art : le cinéma'', Paris, Flammarion, 1949
* ''Histoire du cinéma mondial, des origines à nos jours'', Flammarion, 1949 ; 9e édition}} revue et augmentée 1990 
* ''Vie de Charlot'', Les [[Éditeurs français réunis]], 1952
* ''Panorama du cinéma hongrois'', Paris, Les Éditeurs français réunis, 1952
* ''Histoire générale du cinéma. Tome 1. L'invention du cinéma'', Denoël, 1946-1975
* ''Histoire générale du cinéma. Tome 2. Les pionniers du cinéma'', Denoël, 1947-1975
* ''Histoire générale du cinéma. Tome 3. Le cinéma devient un art - L'avant-guerre'', Denoël, 1950-1975
* ''Histoire générale du cinéma. Tome 4. Le cinéma devient un art - La première guerre mondiale'', Denoël, 1950-1975
* ''Histoire générale du cinéma. Tome 5. L'Art muet - L'après-guerre en Europe'', Denoël, 1950-1975
* ''Histoire générale du cinéma. Tome 6. L'Art muet - Hollywood - La fin du muet'', Denoël, 1950-1975
* ''Histoire générale du cinéma. Tome 6'' (selon le plan initial). ''L'époque contemporaine (1939-1954) - 1/ Le cinéma pendant la guerre (1939-1945)'', Denoël, 1946, rééd. 1954
* ''Les Merveilles du cinéma'', Les Éditeurs français réunis, 1957
* ''Voici Moscou'', photos de Hans Sibbelec, Flammarion, 1959
* ''Conquête du cinéma'', Paris, Geldage, 1960
* ''Histoire du cinéma'', Paris, [[Ditis]], 1961
* ''Georges Méliès'', Seghers, 1961
* ''Le Cinéma français 1890-1962, Paris, Flammarion, 1962
* ''De l'autre côté des caméras'', Paris, [[Éditions La Farandole]], 1962
* ''Louis Lumière'', Paris, Seghers, coll. « Cinéma d'aujourd'hui », 1964
* ''Dictionnaire des films'', [[Éditions du Seuil|Seuil]], 1965 ; réédition 1990
* ''Dictionnaire des cinéastes'', Seuil, 1965
* ''Les Cinémas des pays arabes'', recueil préparé pour l'UNESCO, Centre interarabe du cinéma et de la télévision, Beyrouth, 1966
* ''Aragon'', Paris, Seghers, coll. « Poètes d'aujourd'hui », 1967
* ''Gérard Philipe'', Seghers, 1968
* ''Jacques Callot, miroir de son temps'', Paris, Gallimard, 1969
* ''[[Dziga Vertov]]'', préface de [[Jean Rouch]], [[Champ libre]], 1971
* ''Journal de guerre'', EFR, 1977
* ''Chroniques du cinéma français (1939-1967)'', UGE, coll. 10/18, 1979
* ''Rencontres I. Chroniques et Entretiens de G. Sadoul'', Denoël, 1984
* ''Lumière et Méliès'', Paris, Lherminier, 1985
* ''[[Jacques Callot]]'' (scénario, œuvre posthume réalisée par [[Roger Viry-Babel]], France 3, 1992
* ''Journal de guerre, 2 septembre 1939-20 juillet 1940'', Paris, L'Harmattan, 1994
* ''Portes : un cahier de collage surréaliste de Georges Sadoul'', sous la direction de Clément Chéroux et Valérie Vignaux, Paris, Textuel, 2009, 95 p.

== Vanjske veze ==
* [http://repertoire-critiques.cinematheque.fr/fiche_auteur.php?objId=164 Georges Sadoul] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303235429/http://repertoire-critiques.cinematheque.fr/fiche_auteur.php?objId=164 |date=2016-03-03 }} sur Cinémathèque.fr
* [http://gsadoul.free.fr/ Biographie partielle]
* Pierre Durteste, [https://web.archive.org/web/20130513153252/http://www.bifi.fr/public/ap/article.php?id=185 ''Georges Sadoul et la documentation papier : une source centrale pour l'histoire du cinéma''] sur BiFifr
* Pierre Durteste, [http://1895.revues.org/document299.html ''Faut-il oublier Georges Sadoul ?''], ''1895'', br. 44, 2004.
* Christophe Gauthier, [http://www.dailymotion.com/video/xdj56i_cours-de-cinema-georges-sadoul-hist_shortfilms ''Georges Sadoul, historien et critique''] vidéo sur dailymotion
* Valérie Vignaux, [http://www.erudit.org/revue/cine/2009/v19/n2-3/037555ar.html#s1n2 ''Georges Sadoul et l'Institut de Filmologie des sources pour instruire l'histoire du cinéma ?''], ''Cinémas'', volume 19, numéro 2-3, printemps 2009, str. 249-267.

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1904|1967|Sadoul, Georges}}
[[Kategorija:Francuski pisci]]
[[Kategorija:Francuski historičari]]
[[Kategorija:Filmski historičari]]
[[Kategorija:Francuski novinari]]
[[Kategorija:Francuski filmski kritičari]]
[[Kategorija:Francuski komunisti]]
[[Kategorija:Nadrealizam]]
[[Kategorija:Biografije, Nancy]]
[[Kategorija:Biografije, Pariz]]</text>
      <sha1>kftublifr0p51k0suibb5mfqhnj0tby</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni spomenici u Tuzli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4579782</id>
    <revision>
      <id>42655975</id>
      <parentid>42261120</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:11:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42655975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3572" sha1="ql2hipyogpznyjc34r6b128z4zx0pcr" xml:space="preserve">[[File:Tuzla - Arhiva Tuzlanskog kantona (2019).jpg|mini|desno|Arhiva Tuzlanskog kantona]]
Na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za općinu [[Tuzla]] se nalaze sljedeći spomenici:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;page= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. januar 2026 |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508050151/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;page= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nacionalni&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026. |archive-date= 2022-01-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220121015021/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije|Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije sa pokretnim naslijeđem]],
* [[Bugilovića kuća u Gornjoj Tuzli]],
* [[Arhiv Tuzlanskog kantona|Fondovi i zbirke JU Arhiv Tuzanskog kantona u Tuzli]],
* [[Džindijska džamija u Tuzli|Džindijska (Husein-Čauš) džamija]],
* [[Spomenik rudarima u Tuzli|Husinski rudar (Spomenik rudarima palim u Husinskoj buni i revoluciji]]
* [[Prva javna bolnica u Tuzli]], 
* [[Jalska džamija u Tuzli|Jalska (Mehmed-agina, ili Kizler, djevojačka, Hafiz-hanumina) džamija sa haremom u Tuzli]],
* [[Jevrejsko groblje u Tuzli|Jevrejsko groblje]],
* [[Kino Centar u Tuzli|Kino Centar]],
* [[Nekropola sa stećcima Donje Breške|Nekropola sa stećcima u Starim kućama Donje Breške]],
* [[Poljska džamija u Tuzli|Poljska (Turalibegova) džamija]],
* [[Crkva sv. Georgija na Trnovcu|Pravoslavna crkva svetog velikomučenika Georgija sa grobljem na Trnovcu]], 
* [[Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici|Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici sa starim hrastom]], 
* [[Nacionalni spomenik-Proizvodnja soli u Tuzli|Proizvodnja soli]],
* [[Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli]] sa pokretnim naslijeđem, historijska građevina,
* [[Samostan sestara Kćeri Božje ljubavi Josipovac]], historijski spomenik,
* [[Međunarodna galerija portreta Tuzla|Zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla]], pokretno dobro,
* [[Međunarodna galerija portreta Tuzla|Zbirka Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla]], pokretno dobro,
* [[Šarena džamija u Tuzli|Šarena (Časna, Atik, Gradska, Behram-begova) džamija sa haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese]], graditeljska cjelina.
* [[Kapela Gospe Lipničke u Srednjoj Lipnici]] (graditeljska cjelina).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=15 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (opština Tuzla) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate=26. 2. 2018 }}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* [http://kons.gov.ba/ Zvanična stranica komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150504022327/http://kons.gov.ba/ |date=2015-05-04 }}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Tuzli| ]]</text>
      <sha1>ql2hipyogpznyjc34r6b128z4zx0pcr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izraelsko-palestinski sukob</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4600429</id>
    <revision>
      <id>42656067</id>
      <parentid>42602294</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T10:59:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>popravak ChatGPT refke</comment>
      <origin>42656067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51535" sha1="j0neci2spzvbahc8cogu9s5f0fx0mty" xml:space="preserve">{{Sređivanje}}
{{Infokutija02 vojni sukob
| sukob = Izraelsko-palestinski sukob&lt;br/&gt;{{small|({{jez-ar|الصراع العربي الإسرائيلي}})}}&lt;br/&gt;{{small|({{jez-he|הסכסוך הישראלי-ערבי}})}}
| deo = Arapsko-izraelskog sukoba
| slika= 
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Situacija na teritorijama pod okupacijom [[Izrael]]a, zaključno s prosincom 2011.
| datum =  [[14. maj]] [[1948.]] – danas
| lokacija = &lt;div&gt;
* [[Izrael]]
* [[Palestinske teritorije]] 
** [[Zapadna obala]]
** [[Pojas Gaze]]
&lt;/div&gt;
| teritorija = 
| status = u toku
| strana1 = {{flagicon|Izrael}} [[Izrael]]
| strana2 = {{flagicon|Palestina}} [[Palestina]]
}}
'''Izraelsko-palestinski sukob''' je tekući vojni i politički sukob na [[Levant]]u. [[Rat]] je počeo [[1948.]] i u njemu se suprostavljaju [[Palestinci]] i [[Izraelci]], sa svojim državnim zahtjevima ([[Palestina (država)|Palestina]] i [[Izrael]]). Budući da je počeo sredinom [[20. vijek|20. stoljeća]], jedan je od najdužih sukoba koji su još uvijek u tijeku u svijetu.

==Historija==
=== Uvod ===
{{Izraelsko-palestinski sukob (sidebar)}}
Pred krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Europi je nastao [[Cionizam|cionistički pokret]], pokret židovskoga narodnog preporoda pod vodstvom [[Theodor Herzl|Theodora Herzla]], židovsko-mađarskoga pisca njemačkoga jezika i [[Aškenazi|aškenaskoga]] podrijetla. Godine [[1895.]] Herzl je u [[Leipzig]]u i [[Beč]]u objavio &quot;Der Judenstaat&quot;,&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web |url= https://gutenberg.org/ebooks/25282 |title= The Jewish State|last=Herzl  |first=Theodor |date= |website= encyclopedia.ushmm.org |publisher= Project Gutenberg |accessdate= 12. 1. 2026 |quote=}}&lt;/ref&gt; tekst koji postavlja teorijske temelje za stvaranje židovske države s planiranom masovnom imigracijom u palestinsku regiju, a [[29. augusta]] [[1897.]] održan je [[Prvi cionistički kongres]] u [[Basel]]u, kojim je pokret utemeljen. Među utemeljiteljima pokreta, uz Herzla su [[Max Nordau]], [[Abraham Salz]], [[Samuel Pineles]] i [[Nathan Birnbaum]], dok su među najvećim nadahnjivačima 19. stoljeća [[Leo Pinsker]], [[Ahad Ha'am]] i [[Moses Hess]]. U prva četiri desetljeća [[20. vijek|20. stoljeća]] više europskih Židova počinje kupovati zemljišta u Palestini od osmanskih veleposjednika. Nastaju tako prvi [[kibuc]]i.{{efn|Godine [[1910.]] u [[Galileja|Galileji]] nedaleko od [[Galilejsko jezero|Tiberijadskog jezera]] nastaje prvi izraelski [[Kibuc|kibuc]], [[Degania Alef]] ({{jez-he|דגניה א'}}), koji su utemeljili skupina židovskih pionira socijalističke alije, ponajviše pristiglih iz [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]]. To je uzor zajednice kolektivnoga poljodjelstva, utemeljene na zajedničkom vlasništvu i zajedničkom radu.}}

[[Datoteka:Allenby_enters_Jerusalem_1917.jpg|thumb|left|250px|Ulazak [[British Army|britanskih snaga]] pod [[Edmund Allenby|E. Allenbyjom]] u [[Jeruzalem]] [[1917.]]]]
U međuvremenu, [[Prvi svjetski rat]] srušio je [[Osmansko Carstvo]] i otvorio vrata engleskim i njemačkim interesima na području [[Arabija|Arapskog poluotoka]] i [[Irak]]a. Palestinsko područje ([[Bejrutski vilajet]], [[Mutasarifat Libanonske planine]], [[Jeruzalemski Mutasarifat]]) je povjereno [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Englezima]] od strane [[Liga naroda|Društva naroda]]. Britanija je 1917. donijela [[Balfourova deklaracija|Balfourovu deklaraciju]], koja je obećala stvaranje &quot;jevrejske domovine u [[Palestina|Palestini]]&quot;.{{citation needed}} Deklaracija je uzrokovala prve napetosti u regionu nakon talasa imigracije Jevreja. Palestinsko područje, razmjerno rijetko naseljeno, počinje se ispunjati valovima Židova iz Europe ({{jez-he|עליה}}, [[Alija (Izrael)|alija]]), premda valja imati na umu da je ondje postojala vrlo drevna, iznimno malobrojna zajednica koja se nije nikada udaljila iz Izraela još od rimskoga doba. S druge strane, mjesna arapska zajednica počinje se doživljavati kao &quot;Arapi Palestine&quot;. [[Mandatna Palestina|Britanski mandat nad Palestinom]] imao je zadaću upravljati pokrajinom kroz određeni broj godina, razrješujući probleme suživota između Židova i Arapa. U međuvremenu su na palestinskom području doseljeni Židovi proveli znatne preobrazbe u poljoprivredi, urbanizmu i obrtništvu. Arapsko je stanovništvo poraslo, a sukobi među naoružanim skupinama postali su sve učestaliji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://digitalcommons.iwu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1026&amp;context=history_honproj|title=The Roots of the Israeli-Palestinian Conflict: 1882–1914|access-date=22. augusta 2017|archive-date= 2017-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20170823071629/http://digitalcommons.iwu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1026&amp;context=history_honproj|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|author=|date=26. oktobra 2020|title=Balfour Declaration &amp;#124; History &amp; Impact|encyclopedia= [[Encyclopædia Britannica]] |publisher= Encyclopædia Britannica, Inc. |location= Chicago |access-date=14. novembra 2025|url=https://www.britannica.com/event/Balfour-Declaration|archive-date=2015-05-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20150504203019/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/50162/Balfour-Declaration|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[1930-e|Tridesetih]] i [[1940-e|četrdesetih]] godina snažni valovi Židova bježe iz Europe, a znatan dio sklonište pronalazi u Palestini. Neki bježe pred [[Izbori za Reichstag u martu 1933.|usponom]] [[Adolf Hitler|Hitlera]] na vlast u Njemačkoj (mart [[1933.]]), pred [[Nürnberški zakoni|Nürnberškim zakonima]] ([[15. septembra]] [[1935.]]) i pred nacističkim [[Anschluss|Anschluß]]om Republike Austrije ([[13. marta]] [[1938]]). Masivan val bježi nakon izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. U nacističkom genocidu ([[Holokaust|šoa]], decembar [[1941.]] – maj [[1945.]]) umire oko šest milijuna&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/documenting-numbers-of-victims-of-the-holocaust-and-nazi-persecution |title= How Many People did the Nazis Murder? |last= |first= |date= |website= encyclopedia.ushmm.org |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 14. 11. 2025 |quote=Six million Jewish people died in the Holocaust.|language=en}} &lt;/ref&gt; Židova, većinom u sistemu koncentracijskih logora ([[Logor smrti Treblinka|Treblinka]], [[Logor smrti Belzec|Bełżec]], [[Logor smrti Sobibor|Sobibór]], [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]], [[Koncentracijski logor Majdanek|Majdanek]], [[Logor smrti Chełmno|Chełmno]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachau]] i drugi). Među preživjelima [[1945.]] znatan dio emigrira u Palestinu.

Dana [[22. marta]] [[1945.]] uz podršku engleske diplomacije nastaje [[Arapska liga]] sa svrhom promicanja arapskoga jedinstva (panarabizma), reagiranja na kolonijalnu dominaciju, podupiranja palestinske stvari te uspostavljanja gospodarske i kulturne suradnje među arapskim državama. U osnutku sudjeluju [[Kraljevina Egipat]], [[Kraljevina Irak]], [[Jordan|Kraljevina Transjordanija]], [[Sirija|Republika Sirija]], [[Libanon|Republika Libanon]], [[Saudijska Arabija|Kraljevina Saudijska Arabija]] i [[Kraljevina Jemen]]. Projekt nastaje ponajprije poticajem Egipta i njegovog predsjednika vlade [[Mustafa al-Nahas|Mustafe an-Nahasa]].

[[Datoteka:UNGA 181 Map.png|thumb|left|230px|Države koje su glasovale (zelena boja) za UN-ovu Rezoluciju 181 (1947).]]
Britanski mandat je završen [[1947]]/[[1948|48]]. Dana 29. novembra 1947, [[Ujedinjene nacije|Ujedinjeni narodi]] su donijeli [[Rezolucija 181|Rezoluciju 181]],&lt;ref&gt;{{Cite web |orig-date=29. novembra 1947 |title= Rezolucija 181 (II) Opće skupštine Ujedinjenih Naroda |url=https://documents.un.org/doc/resolution/gen/nr0/038/88/pdf/nr003888.pdf |language=en, fr}}&lt;/ref&gt; kojom je se područje dijelilo na [[Izrael|Državu Izrael]] i [[Palestina (država)|Državu Arapa Palestine]]. Podjela je odredila 55% područja Jevrejima (s [[Negev|Negevskom pustinjom]]) i 45% područja Arapima ([[Judeja]], [[Samarija]]). Na sjeveru je [[Galileja]] podijeljena na dva dijela. Nastanak Izraela bio je u dobroj mjeri poduprt od strane [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] pod [[Josif Staljin|Staljinom]], kao i od većine zemalja članica Ujedinjenih naroda. Rezoluciji su se protivile arapske države, koje su odbacile cjelokupan tekst i zahtijevale cijelo područje između [[Jordan (rijeka)|rijeke Jordan]] i [[Sredozemno more|Sredozemnoga mora]].

Među Palestincima jedan od najprepoznatljivijih vođa bio je [[Veliki muftija Jerusalima|veliki muftija Jeruzalema]], [[Muhamed Amin al-Huseini|Amin al-Huseini]], koji je bio nacist, mrzitelj Židova i veliki poklonik [[Hitler]]a i [[Mussolini]]ja. Novačio je pripadnike [[Schutzstaffel|SS-ovaca]] među muslimanima i osnovao je 13. SS oružanu brdsku diviziju Handžar.

[[Datoteka:Declaration of State of Israel 1948 2.jpg|thumb|left|200px|[[David Ben-Gurion]] proglašava državu Izrael (1947).]]
Na temelju odluke Ujedinjenih naroda iz novembra 1947., britanski mandat u Palestini je prestao u ponoć [[14. maja]] [[1947]]. Istog dana je [[David Ben-Gurion]], privremeni vođa Izraelskog narodnog vijeća, proglasio '''[[Deklaracija o proglašenju države Izrael|deklaraciju o neovisnosti države Izrael]]'''. U tekstu se spominje [[Tanah|biblijski]] pojam obećane zemlje (''[[Zemlja Izrael|Erec Izrael]]'').{{citation needed}} Odmah su je priznale i [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Sovjetski Savez]], a do kraja godine učinila je to i većina suverenih država u svijetu, s iznimkom arapskih. U službenom kabelogramu&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web |url= https://en.wikisource.org/wiki/Cablegram_from_the_Secretary-General_of_the_League_of_Arab_States_to_the_Secretary-General_of_the_United_Nations |title= Kabelogram glavnog tajnika Lige arapskih država glavnom tajniku Ujedinjenih naroda |last= |first= |date= 15. maja 1948|website= |publisher= [[Wikisource]] |accessdate= 14. 11. 2025 |quote=}}&lt;/ref&gt; glavnog tajnika Lige arapskih država, [[Abdul Rahman Azam|Abdula Rahmana Azama]], upućenom njegovom pandanu u Ujedinjenim narodima 15. maja, arapske države su javno proglasile svoju nakanu da stvore &quot;ujedinjenu državu Palestine&quot; umjesto dviju država – jedne židovske i druge arapske – predviđenih planom Ujedinjenih naroda. One su tvrdile da navedene državne odluke nisu valjane jer im se protivila većina palestinskih Arapa te su potvrdile da je, zbog izostanka zakonite vlasti, bilo nužno intervenirati radi zaštite arapskih života i imovine. Istoga dana je Amin al-Huseini okupio svoje milicije i poveo napad na državu Izrael, zajedno sa svim susjednim državama i Arapskom ligom (Egipat, Transjordanija, Sirija, Libanon, Irak, Saudijska Arabija, Jemen).

=== Arapsko-izraelski rat (1948) ===
{{glavni|Arapsko-izraelski rat 1948.}}
[[Arapsko-izraelski rat 1948.|Prvi arapsko-izraelski]] rat trajao je četrnaest mjeseci. Izrael u početku nije imao redovitu vojsku, nego niz postrojbi – cionističkih četa ([[Haganah]], [[Lohamei Herut Israel]], [[Irgun]]). Dana 26. maja izraelska privremena vlada je utemeljila [[Izraelske obrambene snage]] (IDF) sjedinjavanjem Haganaha, Irguna i Lehija. Izrael se spasio od arapske nakane da ga sravni sa zemljom zahvaljujući Staljinu, koji je preko [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke]] potajno dostavio oružje Izraelu.{{citation needed}} Rat je se završio u julu [[1949]].

Uoči rata na području cijele Palestine živjelo je 1.300.000 Arapa te 600.000 Židova.{{citation needed}} Iako je Izrael od prije imao polu-samostalnu vladu, a u trenutku napada arapskih država imao je pod oružjem 35.000 ljudi, nije bio spreman za rat većih razmjera. Najvažniji oslonac obrane bile su milicije u koje su bili organizirani stanovnici malih poljoprivrednih komuna – [[kibuc]]a. S druge strane, palestinski [[Arapi]] se nisu nikad oporavili od poraza u ustanku [[1936.]] te je većina njihovih vođa bila u egzilu, a veliki dio arapskih gerilaca razoružala je britanska vlast. Na početku rata, sjever Izraela napadale su sirijske i libanonske snage, a transjordanska Arapska legija, ojačana iračkim vojnim kontingentom, prodrla je u smjeru grada [[Jeruzalem]]a. Egipatske snage, koje su s otprilike 12.000 vojnika bile najbrojnija arapska vojska u ratu, napredovale su s područja [[Sinaj]]skog poluotoka u smjeru grada [[Tel Aviv]]a. No, arapske vojske su djelovale bez jasno definiranih ciljeva i međusobne koordinacije što će se u drugoj fazi rata pokazati kobnim. Nakon dva tjedna borbi, transjordanska vojska zauzela je stari dio grada [[Jeruzalem]]a koji su od prije opsjedali arapski militanti, dok su židovske snage ostale odsječene u novom dijelu grada. Na sjeveru Palestine sirijske snage osvojile su grad [[Mishmar HaYarden|Mišmar Hajarden]], a na jugu su Egipćani zauzeli [[pojas Gaze]] te [[Negev|Negevsku pustinju]] i grad [[Beersheba|Beer Šebu]]. Nekoliko dana kasnije egipatske snage su se spojile južno od [[Tel Aviv]]a s transjordanskom vojskom, čime su arapska osvajanja u ratu 1948. godine dosegnula svoj teritorijalni maksimum. Izrael se u tom trenutku nalazio u izrazito teškoj poziciji. Državnost i opstanak Židova u Palestini bili dovedeni su u pitanje, a jedini segment bojišta kojim je još uvijek dominirala izraelska strana bio je zračni prostor.

Na poticaj Ujedinjenih naroda iz 11. juna 1948. borbe su zaustavljene. Izrael je iskoristio stanku u ratu za dopremanje oružja te reorganizaciju i pregrupiranje svojih snaga, a broj ljudi pod oružjem na izraelskoj strani u to je vrijeme narastao na 60.000 tisuća. Presudnu ulogu u naoružavanju Izraela u Prvom izraelsko-arapskom ratu je imao [[Sovjetski Savez]] preko [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke]].{{citation needed}} Sovjeti su u nastanku Izraela vidjeli priliku za ostvarenje vlastitih strateških interesa na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. 

Vrijeme prekida vatre je Ben-Gurion iskoristio i za osnaživanje izraelskog vojnog zapovjedništva te je odlučeno da se sve naoružane skupine stave pod zajedničko zapovjedništvo. Ben Gurion je još krajem maja proglasio stvaranje [[Izraelske obrambene snage|Izraelskih obrambenih snaga]], koje su zabranjivale druge oružane snage na izraelskom teritoriju. Najveći problem izraelskom vodstvu bila je desna milicija [[Irgun|Irgun Tzvai Leumi]], koja je poluautonomno vodila borbe protiv Arapa. U junu 1948. godine došlo je do međužidovskog oružanog sukoba oko [[Slučaj Altalena|broda Altalena]] u kojem je poginulo više od 80 ljudi. Međužidovski građanski rat je spriječen nakon što je vodstvo Irguna prihvatilo zajedničko zapovjedništvo pod Ben Gurionom. No, međužidovsko prolijevanje krvi bacilo je sjenu na izraelsku unutrašnju politiku koja je trajala još godinama nakon događaja, a neizravno se osjećala u odnosima izraelske ljevice i desnice i desetljećima kasnije.

Uz međunarodno posredovanje predvođeno švedskim diplomatom [[Folke Bernadotte|grofom Bernadotteom]], predstavnici dviju strana na grčkom otoku [[Rodos]]u počeli su pregovore o budućnosti Palestine. Bernadotte je predlagao davanje područja [[Galileja|Galileje]] Židovima a [[Negev|Negevske pustinje]] Arapima, no obje su strane odbile njegov prijedlog te su 9. jula, nakon četiri tjedna obustave vatre, borbe obnovljene. 

Izrael je nizom manjih operacija nastojao vratiti pod svoju kontrolu teritorij koji je izgubio tijekom proteklih mjeseci, ali i proširiti se izvan područja koje mu je bilo namijenjeno planom Ujedinjenih naroda. Dana 11. jula 1948. izraelske su snage preuzele grad [[Lod (grad)|Lod]] u palestinskih milicija (operacija &quot;Dani&quot;), a sljedećega dana osvojile su i [[Ramla|Ramlu]]. Dana 15. i 16. jula napale su [[Latrun]], ali ga nisu uspjele zauzeti. Izraelska ofenziva &quot;Dekel&quot; na sjeveru Palestine dovela je do izraelskog osvajanja grada [[Nazaret]]a i donje [[Galileja|Galileje]]. Istodobno je izraelsko ratno zrakoplovstvo napalo glavne arapske gradove [[Kairo]], [[Damask]] i [[Amman|Aman]].

Na pritisak Ujedinjenih naroda 18. jula sklopljeno je novo primirje s namjerom oživljavanja pregovora, no konačni udarac mirnom rješenju sukoba zadalo je ubojstvo međunarodnog posrednika grofa Bernadottea, kojeg su ubili židovski ekstremisti iz organizacije Lehi. Izraelske pobjede stvorile su nesuglasice između arapskih saveznika u pogledu daljnjeg vođenja rata – Jordan i Irak su bili spremni na pregovore s Izraelcima, dok je egipatski kralj [[Faruk I od Egipta|Faruk I]] odbio pred vlastitom javnosti priznati poraz te je i nadalje podržavao nastavak borbi. 

Završna faza rata počela je početkom oktobra izraelskom ofanzivom na južnom bojištu. U njoj su nakon deset dana borbi Egipćani odbačeni u pojas Gaze. Krajem decembra 1948. godine Izraelci su krenuli u novu ofenzivu na području pustinje Negev. Nakon što je izraelska vojska odsjekla egipatske snage u Gazi, egipatski kralj Faruk pristao je na primirje. 

Prekid vatre između Izraela i Egipta potpisan je na otoku [[Rodos]]u [[24. februara]] [[1949]] ([[Primirje na Rodosu (1948)|Primirje na Rodosu]]). Izraelski teritorij je nakon rata bio veći za otprilike 3.400 km{{sup|2}} od onog koji mu je bio namijenjen po planu podjele Ujedinjenih naroda. Od dijelova Palestine koje su nadzirale arapske vojske prostor zapadne obale rijeke Jordan anektirala je Transjordanija koja je 1949. promijenila ime u [[Jordan]], dok je područje Gaze bilo pripojeno Egiptu.
&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
1947 Arab-Israeli War (997008136835005171).jpg|Izraelske jedinice u Tel Avivu.
Arab fighters of the Holy War Army in Jerusalem 1948.jpg|Arapske jedinice u Jeruzalemu.
1948 Arab-Israeli War 997008137260405171.jpg|Izraelske snage kod Aškelona.
Arab volunteers.jpg|Arapski dragovoljci.
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

=== Razdoblje između 1949. i 1967. ===
[[Datoteka:JerusalemEastAndWest.jpg|thumb|left|125px|Područja Jeruzalema između 1948. i 1967.]]
[[Datoteka:Palestinian refugees.jpg|thumb|right|250px|Kolone Palestinaca protjeranih 1948. godine.]]
Krajem rata, Izrael je teritorijalno proširen jer je kao pobjenik u ratu, zauzeo je cijelu [[Galileja|Galileju]] i [[Zapadni Jeruzalem]]. [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]] je zauzeo Jordan, dok je [[Pojas Gaze]] zauzeo [[Egipat]]. Rat je završen s obustavama borbi koje su u biti ostavile političko stanje neizmijenjenim. 

Prvi izraelsko-arapski rat je u pogledu ljudskih gubitaka bio najskuplji rat koji je Izrael vodio – u ratu je poginulo oko šest tisuća Izraelaca, od toga trećina pri opsadi Jeruzalema, a ranjeno je oko 35.000 ljudi,{{citation needed}} što je bilo otprilike 5% tadašnjeg židovskog stanovništva{{citation needed}} Palestine. Na arapskoj je strani poginulo oko 8.000 ljudi, od toga 1.000 civila. Obje su strane počinile više zločina nad civilnim stanovništvom. 

Tijekom borbi i nakon rata oko 900.000 palestinskih Arapa{{citation needed}} (drugi izvori: oko 700.000){{citation needed}} je protjerano iz svojih domova na teritorij susjednih zemalja, više stotina arapskih naselja je nestalo (''[[nakba]]'').{{efn|&quot;[[Nakba]]&quot; ({{jez-ar|نَكْبَة}}) znači &quot;nesreća&quot;, &quot;katastrofa&quot; ili &quot;velika propast&quot;.}} Neke palestinske vođe su također uvjerile Palestince da privremeno odsele, uz obećanje da će se vratiti kada palestinska država bude ponovno ujedinjena. Istodobno – od rata pa do iza rata 1967. godine – se odvija [[Egzodus Jevreja iz arapskih država|jevrejski protuegzodus]] između 800.000 i 1.000.000 Židova{{citation needed}} (drugi izvori: 600/700.000 Židova{{citation needed}}) protjerano iz susjednih arapskih država, lišeno imovine i prisiljeno izbjeći u Izrael. Proces protjerivanja izraelskih Arapa protegao se do [[1951.]] godine, kada je protjerano nekoliko tisuća Arapa sa sjevera Izraela tijekom projekta skretanja vodnih tokova. Arapski izbjeglički val bit će povod mnogih regionalnih sukoba koji će uslijediti u budućnosti i stalni izvor destabilizacije cijele regije. Za njih će biti stvorena i posebna agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice.

Poraz arapskih država u ratu 1948. godine doveo je do političkih previranja i krupnih promjena u arapskim zemljama. U Siriji je u martu 1949. izveden vojni udar generala Husnija al Zaima, koji je već nakon nekoliko mjeseci bio srušen, nakon toga je sljedećih godina uslijedio niz novih vojnih udara. Jordanskog kralja Abdulaha je u julu 1950. ubio palestinski mladac, nezadovoljan potpisivanjem primirja s Izraelom. Poraz u ratu 1948/49. bio je također najvažniji razlog zbog kojega je [[1952.]] godine svrgnut egipatski kralj Faruk i proglašena Republika Egipat. Za razliku od svojih arapskih susjeda, koji su nakon rata bili u stalnom političkom previranju, Izrael se učvrstio kao stabilna [[predstavnička demokratija|predstavnička demokracija]]. U zemlji su 1949. održani izbori, nakon kojih je Ben Gurion postao prvi premijer a bivši cionistički vođa [[Haim Vajcman]] prvi izraelski predsjednik.

U decembru [[1949.]] Izrael osniva &quot;Centralni institut za koordinaciju&quot; ([[Mossad]]),{{efn|Riječ &quot;[[Mossad]]&quot; ({{jez-he|המוסד למודיעין ולתפקידים מיוחדים}}) na [[Hebrejski|hebrejskom]] znači upravo &quot;institut&quot;, &quot;zavod&quot;.}} izraelska tajna obavještajna i sigurnosna služba, na prijedlog [[Reuven Šiloah|Reuvena Šiloaha]] premijeru [[David Ben Gurion|Davidu Ben Gurionu]]. Dana [[5. jula]] [[1950.]] [[Kneset]] je donio [[Zakon o povratku (Izrael)|Zakon o povratku]] ({{jez-he|חוק השבות}}),&lt;ref name=&quot;hok hašvut&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= https://www.jewishvirtuallibrary.org/israel-s-law-of-return#google_vignette |title= Temeljni zakoni Izraela: Zakon o povratku |last= |first= |date= 5. jula 1950 |website= jewishvirtuallibrary.org |publisher= Jewish Virtual Library |accessdate= 14. 11. 2025 |quote=}} &lt;/ref&gt; koji omogućuje svakom [[Jevreji]]nu da se nastani u Izraelu i stekne izraelsku putovnicu, otvarajući tako novi, širok i trajan val židovskoga useljavanja. Potpisnici zakona su bili [[David Ben Gurion]], [[Moše Šapira]], [[Josef Sprinzak]].
{{cquote|Svaki Židov ima pravo doći u ovu zemlju kao ''olej''.{{efn|''Oleh'' ({{jez-he|עֹלֶה}}, mn. ''olim'') iliti ''olah'' ({{jez-he|עולה}}, mn. ''olot''), znači doseljenik koji dolazi u [[Izrael]] putem [[Alija (Izrael)|alije]] ({{jez-he|עֲלִיָּה}}).}}&lt;ref name=&quot;hok hašvut&quot;/&gt;}}

U međuvremenu došlo je do niza promjena na međunarodnoj pozornici. Godine [[1948.]] [[SFRJ|Jugoslavija]] i [[Sovjetski Savez]] su [[Raskol Tita i Staljina|prekinuli svoje odnose]], otvarajući tako unutarnji rascjep u [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]] i u međunarodnoj komunističkoj fronti. Otvara se rasprava o atlantskom i sovjetskom kolonijalizmu.

Pod [[Harry S. Truman|Trumanovom]] administracijom [[SAD|Sjedinjene Države]] su pokrenule dugotrajan [[Marshallov plan|program pomoći]] (1947-1952) zapadnim zemljama i drugima smatranima strateški važnima, financirajući poslijeratnu obnovu u zamjenu za političku i vojnu potporu u borbi protiv komunizma. Istodobno, [[NATO]] u Europi uspostavlja mrežu uvježbanih civila i vojnika ([[Stay-behind|stay-behind]]), spremnu djelovati kao protusovjetska gerila u slučaju okupacije. Njome uglavnom upravljaju i financiraju [[CIA]] i [[MI6]]. Oko [[1948.]] Izrael prelazi u zapadnu sferu.{{citation needed}} Premda nije član NATO saveza, faktički je bio usklađen s Washingtonom i Londonom.

Dana [[18. aprila]] [[1954.]] na vlast u Egiptu dolazi pukovnik [[Gamal Abdel Nasser|Gamal Abdel Nasser]] nakon vojnoga prevrata, uspostavljajući [[Egipat|Arapsku Republiku Egipat]]. On će biti glavni nadahnitelj [[Arapski socijalizam|arapskoga socijalizma]], zajedno s [[Michel Aflak|Michelom Aflakom]] i [[Salah ad-Din al-Bitar|Salahom ad-Dinom al-Bitarom]]. Nadahnut će irački arapski socijalizam ([[Abd al-Karim Kasim]]), libijski ([[Moamer Gadafi|Gaddafi]]), sirijski ([[Hafiz al-Assad|Assad Stariji]]), alžirski ([[Ahmed Ben Bella|Ben Bella]]), marokanski ([[Mehdi Ben Barka|Ben Barka]]) i mnoge druge. U Palestini Nasserova arapska revolucija nadahnjuje neke mlade palestinske borce, poput [[Najef Hawatmeh|Naye­fa Hawatmeha]], [[George Habaš|Georgea Habaša]] i [[Jaser Arafat|Jasera Arafata]]. No, ubrzo se odnosi između Izraela i Egipta pogoršavaju. Egipat je blokirao [[Tiranski tjesnac]] (septembar 1955.), onemogućivši izraelsku plovidbu, podupirao je [[fedajine]] i njihove upade na izraelski teritorij te je tražio sovjetsko oružje. Naime, u septembru [[1955.]] potpisan je sporazum o isporuci oružja između Egipta i [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke]], pri čemu je Čehoslovačka djelovala kao posrednik Sovjetskog Saveza, pri čemu će SSSR otvoriti svoj svoj prvi veliki prodor na [[Bliski istok]], pretvoriti Egipat u regionalnu vojnu silu i izazvati paniku u Izraelu.

Dana 5. marta 1953. u Moskvi umire [[Staljin]], a na položaju [[Generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza|generalnog sekretara]] nasljeđuje ga [[Nikita Hruščov]], ukrajinski politički komesar, blizak [[Lazar Kaganovič|Kaganoviču]], [[Georgij Žukov|Žukovu]], [[Anastas Mikojan|Mikojanu]], [[Nikolaj Bulganjin|Bulganjinu]], [[Leonid Brežnjev|Brežnjevu]] i [[Mihail Suslov|Suslovu]]. Hruščov otvara novi politički smjer u Sovjetskom Savezu. U razdoblju [[1953]]/[[1955|55.]] bio je vrlo otvoren prema Izraelu, nadajući se da bi od njega mogao dobiti &quot;socijalističku i nesvrstanu&quot; državu, potencijalni most prema Bliskom istoku i državu s jakom radničkom klasom i sindikatima. Od [[1955.]] sve se mijenja. Nasserov Egipat postaje najvažniji saveznik SSSR-a u arapskom svijetu. Hruščov prelazi na izrazito propalestinske i proarapske pozicije, vidjevši u Nasseru protuimperijalističkoga vođu sposobnog suprotstaviti se Britancima i mogućem centru sovjetskog utjecaja na Mediteranu. SSSR počinje financirati zemlje otvoreno neprijateljske prema Izraelu – Egipat, Siriju, Irak i Jemen.

==== Sueska kriza ====
{{glavni|Sueska kriza}}
Kad je [[26. jula]] [[1956.]] [[Gamal Abdel Nasser|Nasser]] službeno objavio [[Nacionalizacija|nacionalizaciju]] [[Sueski kanal|Sueskog kanala]], oduzevši ga [[Kompanija Sueskog kanala|Kompaniji Sueskog kanala]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] u tome su vidjeli izravni izazov svojim ekonomskim interesima i udar na svoj međunarodni prestiž i geopolitički položaj, do te mjere da su u Nasseru prepoznali neprijatelja kojega treba hitno ukloniti. [[Sinaj|poluotok Sinaj]] bio je važna strateška točka zbog nafte, regionalnih geopolitičkih ravnoteža te pristupa [[Sredozemno more|Sredozemnom]] i [[Crveno more|Crvenom moru]]. U oktobru [[1956.]] Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Izrael su se sastali u tajnosti ([[Sévreski protokol (1956)|Sévreski protokol]]{{efn|[[Sévreski protokol]] bio je tajni diplomatski sporazum postignut između vlada [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]] i [[Izrael]]a tijekom razgovora održanih od [[22. oktobra|22.]] do [[24. oktobra]] [[1956.]] u [[Sèvres]]u u Francuskoj.}}) i odredili plan za usklađenu agresiju na Egipat s ciljem rušenja Nassera i ponovnoga preuzimanja nadzora nad Kanalom.

Dana [[29. oktobra]] [[1956.]] izraelska vojska napala je [[Pojas Gaze]] i [[Sinaj|Sinajski poluotok]] te brzo napredovala prema području kanala, izazvavši oružani sukob s Egiptom. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska su javno zatražile od obiju strana da se zaustave &quot;radi zaštite Kanala&quot;, no Egipat je to odbio, nakon čega su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska započeli bombardiranje i iskrcavanje. Kriza se okončala kada je [[Sovjetski Savez]] zaprijetio intervencijom na strani Egipta, a [[SAD|Sjedinjene Države]] osudile izraelski napad. U tom trenutku su se Britanci, Francuzi i Izraelci, bojeći se širenja sukoba, odlučili na povlačenje. Konačni je ishod bio taj da je Izrael vojno porazio Egipat na Sinaju, dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska ostvarili taktičku pobjedu, ali su pretrpili politički poraz golemih razmjera.

Sovjetski Savez zaprijetio je intervencijom protiv Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, dok je [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] otvoreno osudio izraelski napad na Egipat jer se bojao da bi kriza mogla približiti arapske zemlje SSSR-u, djelovati kao povratak europskog kolonijalizma i potkopati američku protukomunističku liniju u arapskom svijetu. No, Nasser je preživio izravni napad i postao junak arapskog svijeta.

Nakon Sueske krize geopolitičke su se pozicije u Levantu radikalizirale. [[Nikita Hruščov|Hruščov]] je oštro osudio Izrael, smatrajući ga sudionikom imperijalističke koalicije protiv Egipta. SSSR postaje tako glavni pokrovitelj arapskih ciljeva, gledajući na Izrael kao na &quot;instrument imperijalizma&quot;, državu u sukobu s progresivnim [[Panarabizam|panarabizmom]] i zemlju koja diskriminira svoje arapske građane. Mnoge su se arapske zemlje približile SSSR-u, osobito Egipat, Sirija i Irak, koji su postali njegovi strateški partneri.

&lt;!-- break --&gt;

Teorijski su još uvijek postojale mogućnosti za stvaranje palestinske države, ali u razdoblju teških geopolitičkih prevrata arapske države su radije izbjegle borbu za tu stvar te su se ograničile na osnivanje izbjegličkih logora za Palestince, u kojima će oni ostati sve do 1967. 

U zamrznutoj situaciji Palestinci su izgubili povjerenje u arapske zemlje te su [[28. maja]] [[1964.]] osnovale vlastitu [[Gerila|gerilsku]] organizaciju nazvanu [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] (PLO) putem oružane borbe. Nakon dvojice slabih vođa ([[Ahmad Šukeiri]], 1964-1967; [[Jahja Hamuda]], 1967-1969) PLO bira snažnog vođu, [[Jaser Arafat|Jasera Arafata]] (1969-2004).

=== Radikalizacija i napuštanje mirovnog procesa ===
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 350px
 | caption_align     = center
 | image1            = Yahya Sinwar portrait 3x4.jpg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = [[Jahja Sinvar]]
 | image2            = Mahmoud Abbas 2011.jpg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = [[Mahmud Abas|Abu Mazen]]
}}
Godine [[2006.]] [[Hamas]] je na [[Palestinski izbori 2006.|palestinskim parlamentarnim izborima]] dobio 44% glasova, s pobjedom i u Cisjordaniji i u Gazi. Izrael je na to odgovorio da će pokrenuti ekonomske sankcije ukoliko Hamas ne pristane prihvatiti prethodne izraelsko-palestinske sporazume, se ne odreče nasilja i ne priznaje pravo Izraela na postojanje, uvjete koje je Hamas sve odbacio. U Cisjordaniji su [[Mahmud Abas|Abu Mazenove]] milicije istrijebile ljude i mjesne zastupnike Hamasa i ponovno preuzele vlast, a tako isto u Gazi su pripadnici Hamasa istrijebili predstavnike OLP-a, bacajući ih s nebodera ([[Sukob između Fataha i Hamasa (2006/07)|sukob Fataha i Hamasa]]). Nakon [[Bitka za Gazu (2007)|bitke za Gazu]] (2007.), Hamas je preuzeo punu kontrolu nad tim područjem. Iste godine Izrael je uveo pomorsku blokadu Pojasa Gaze, a suradnja sa [[Egipat|Egiptom]] omogućila je kopnenu blokadu egipatske granice. Napetosti između Izraela i Hamasa eskalirale su do kraja [[2008.]], kada je Izrael pokrenuo operaciju [[Rat u Gazi (2008–2009)|Lijevano olovo]] na Gazu, što je rezultiralo tisućama civilnih žrtava i milijardama dolara štete. U februaru [[2009.]] je potpisan uz međunarodno posredovanje prekid sukoba između strana, iako su se okupacija i sporadični izljevi nasilja nastavili. Palestinsko stanovništvo je se postupno udaljilo od [[Mahmud Abas|Abua Mazena]] i [[Fatah]]a, držanoga mlakim i neodlučnim reformistom, osim što je bio centar široke mreže korupcije, te se približilo nepomirljivim stajalištima Hamasa.

=== Netanyahu i Hamas ===
Druga najsnažnija stranka, Netanyahuov [[Likud]], je uspjela sastaviti koaliciju i doći na vlast 2009., te će s time ostati na vlasti dugi niz godina. Razdoblje Netanyahua obilježit će radikalizaciju dvaju tabora: Izrael će se okrenuti krajnjoj desnici, a Palestina će doživjeti hegemonijski uspon Hamasa, uz slabljenje reformističkih struja i produbljenje historijskih unutarnjih podjela među Arapima. Netanyahuova politika je provodila sustavan naum potkopavanja mirovnoga plana, naglo naseljavajući Cisjordan s kolonima{{efn|Izrael je do 2025. kolonizirao oko 42% palestinske Cisjordanije i doselio 700.000 Židova.}} a s druge strane potajno podupirajući Hamas,{{citation needed}} jedini sugovornik koji mu je omogućavao traženu polarizaciju i prekid mirovnog procesa. 

Godine [[2011.]] propao je pokušaj Palestinskih vlasti da dobiju članstvo u [[Ujedinjene Nacije|Ujedinjenim narodima]] kao potpuno suverena država. Sporadični raketni napadi na Izrael i izraelski zračni napadi još uvijek se događaju u Gazi pod Hamasovom kontrolom. 

U novembru [[2012]], predstavništvo Palestine u UN-u je unapređeno u državu promatrača nečlanicu, a naziv misije je promijenjen iz &quot;Palestina (predstavljena PLO-om)&quot; u &quot;Država Palestina&quot;. Istog novembra 2012. izbio je [[Operacija Stup od oblaka|sukob između Gaze i Izraela]]. Povod je bilo ubojstvo [[14. novembra]] [[2012.]] [[Ahmad al-Džabari|Ahmeda Džabarija]], Hamasovog vojnoga vođu, od strane izraelskih snaga. Na njegovo ubojstvo Palestinci su odgovorili nizom raketnih napada iz Gaze prema Izraelu. Izrael je pokrenuo operaciju &quot;Stup od oblaka&quot;, utemeljenu ponajprije na zračnim i raketnim udarima. Hamas i druge palestinske skupine uzvratili su ispaljivanjem stotina raketa na Izrael, pri čemu su bili pogođeni i [[Tel Aviv]] i [[Jeruzalem]]. Izraelska je vojska mobilizirala pričuvnike i pripremila moguću kopnenu invaziju, koja ipak nije provedena. U Gazi je poginulo više od 150 Palestinaca, većinom civila, a tisuće domova bile su oštećene. U Izraelu je smrtno stradalo šest osoba, civila i vojnika, uslijed raketa i napada. Sukob je okončan primirjem uz posredovanje Egipta, koje je smanjilo neprijateljstva, ali nije otklonilo strukturne uzroke sukoba.

U ljeto [[2014.]] izbio je [[Rat u Gazi 2014.|rat u Pojasu Gaze]] i okolnim područjima. Pokrenuli su ga Hamas i druge oružane skupine (uz oružanu potporu od [[Iran]]a, te financijsku od strane [[Katar]]a i [[Turska|Turske]]) koje su ispaljivale rakete i minobacačke granate na izraelski teritorij. Kao odgovor, [[Izraelske obrambene snage]] (IDF) pokrenule su vojnu kampanju &quot;Operacija Zaštitni Rub&quot; uz zračne napade i kopnenu invaziju na Pojas Gaze. Jedan od izraelskih proklamiranih ciljeva bio je uništiti mrežu Hamasovih vojnih tunela koji su prodirali na izraelsko područje. Ljudski je danak bio težak: u Pojasu je poginulo oko 2.100/2.300 Palestinaca, većinom civila. Na međunarodnoj su se razini pojavile optužbe prema objema stranama za kršenja humanitarnoga međunarodnog prava i moguće ratne zločine. Primirje je proglašeno 26. augusta 2014., čime su prestala izravna neprijateljstva, ali su mnoga pitanja ostala neriješena. Sukob je dodatno učvrstio izolaciju Pojasa Gaze, produbio humanitarnu krizu i pokazao dotadašnju nemogućnost trajnog vojnog razrješenja. Pritom mirovni pregovori prekinuti. [[Benjamin Netanjahu|Netanyahu]] izjavio je [[2015.]] da neće dozvoliti palestinsku državu zapadno od Jordana.&lt;ref name=&quot;edition.cnn.com&quot;&gt;{{cite web |url= https://edition.cnn.com/2015/03/16/middleeast/israel-netanyahu-palestinian-state/index.html |title= Israel's PM Netanyahu: No Palestinian state on my watch |last= |first= |date= 16. 3. 2015|website= |publisher= |accessdate= 7. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme mandata [[Donald Trump|Trumpa]] u Sjedinjenim Državama (2017-2021) neke su arapske države počele priznavati Izrael i uspostavljati odnose kroz [[Abrahamski sporazumi|Abrahamske sporazume]] i bez jamstava za palestinsku državu. Hamasovi Palestinci su se osjetili zaobiđeni i iznevjereni od svojih historijski suradnika.

U novembru [[2022]], na izborima izraelske vlade je pobjedila koalicija{{efn|Vladajuća koalicija u 37. izraelskoj vladi u službi od 22. decembra 2022: [[Benjamin Netanyahu|Netanyahuov]] [[Likud]], [[Šas (partija)|Šas]], [[Yahadut HaTora]], [[Vjerska cionistička stranka]], [[Otzma Yehudit]], [[Noam (stranka)|Noam]].}} [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]]. Pritom nasilja su se povećala, sa događajima poput [[Sukobi u Jeninu (2023)|upada u Jenin]] (januar, jun i jul [[2023]]), [[Sukob u Neve Yaakovu (2023)|pucnjave u Neve Yaakovu]] (januar 2023), sukobi u [[Al-Aqsa|al-Aqsi]] (april 2023) i sukoba između Gaze i Izraela u maju 2023.

=== Rat Izraela i Hamasa (2023) ===
[[Datoteka:Continued Israeli airstrike of the Gaza Strip.jpg|thumb|right|300px|Granatiranje Gaze u oktobru 2023.]]
{{glavni|Rat u Gazi}}
Dana [[7. oktobra]] [[2023.]] palestinska borbena skupina Hamas je pokrenula [[Napadi 7. oktobra|niz iznenadnih napada]] na jug Izraela ([[Masakr u kibucu Kfar Aza|Kfar Aza]], [[Masakr u Be'eriju|Be'eri]], [[Masakr na muzičkom festivalu u Re'imu|Re'im]]), prouzročivši više od 1.200 mrtvih i uzevši oko 250 talaca.

Netanyahu je objavio rat&lt;ref&gt;{{cite AV media |people= |date= 2023-10-07|title=  Netanyahu declares 'We are at war' following surprise Hamas attack |trans-title= |type= |language= |url= https://www.youtube.com/watch?v=2DR3xTBnHTU |access-date= 2024-01-08| archive-date= |format= |time= |location= |publisher= NBC News |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref=}}&lt;/ref&gt; te započeo snažna bombardiranja i vojnu kampanju u Pojasu Gaze. Kao odgovor, Pojas je bio izložen blokadi, opsadi, prekidu opskrbe električnom energijom, vodom i osnovnim potrepštinama. Izraelske snage su pojačale zračne udare i kopnene operacije, nastojeći uništiti zapovjedništvo Hamasa i osloboditi taoce. Civilno stanovništvo Gaze bilo je teško pogođeno: stotine tisuća raseljenih, gradska područja teško razorena. Infrastruktura (bolnice, škole, stambene zgrade) bila je u velikoj mjeri uništena. Krajem 2023. i početkom 2024. pojavili su se ozbiljni znakovi humanitarne krize. 

Tijekom sukoba predlagani su primirja i dogovori o razmjeni talaca i zatočenika, ali nasilje nije jenjavalo. Rat se proširio u više etapa: opsada Gaze, pothvati u Khan Yunisu i Rafi. Službene brojke upućuju na desetke tisuća poginulih Palestinaca (preko 67.000 prema nekim izvorima) i stotine tisuća ranjenih. Broj izraelskih žrtava manji je, ali s osjetnim učinkom na državu i javno mnijenje.

Međunarodno pravo i humanitarne ustanove upozorile su na moguće ratne zločine i goleme popratne štete. Izrael je uzeo dugotrajniji vojni položaj u Pojasu te razmatrao mogućnost okupacije ili proširenoga nadzora. Pristup humanitarnoj pomoći bio je opetovano otežan: zaustavljene kolone, razorena infrastruktura, trajna nesigurnost. Rat je proizveo upravnu i političku krizu u regiji: napetosti s Egiptom, Libanonom, [[Iran]]om ([[Iransko-izraelski sukob]]), uz posredovanje Katara i Ujedinjenih naroda. Međunarodna polarizacija rasla je: sankcije, prijekori, obnovljena pitanja o rješenju dviju država. Zdravstvene su se prilike dramatično pogoršale, mnoge su površine Pojasa postale nenastanjive ili teško oštećene.

U januaru 2025. postignuto je privremeno primirje, uz razmjenu talaca i zatočenika i obećanje daljnje etape. Ipak, u martu 2025. izraelska ofenziva ponovno se razmahala, narušivši primirje.

Po broju civilnih žrtava i talaca, rat iz 2023. je najozbiljniji sukob u suvremenoj historiji Izraela i Palestine. Palestinski civili podnijeli su najteži teret, s naraštajnim posljedicama za djecu i porodice. Sukob je znatno izmijenio geopolitičku sliku Bliskoga istoka, otvorivši pitanja o sigurnosti, palestinskoj državnosti i ulozi Izraela. U ratu u Gazi Izrael je osvojio oko 53% područja Gaze i usmrtio gotovo cjelokupno političko vodstvo Hamasa ([[Jahja Sinvar]], [[Ismail Hanija|Hanija]], [[Saleh al-Arouri|al-Arouri]], [[Muhamed Deif|Deif]], [[Marvan Isa|Isa]], [[Muhamed Sinvar]]).

Na kraju je sukob bio de facto zaustavljen primirjem 9. oktobra 2025., uz posredovanje [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[Egipat|Egipta]], [[Katar]]a i [[Turska|Turske]]. U dokumentu&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.nytimes.com/2025/09/29/world/middleeast/gaza-israel-cease-fire-plan-text.html |title= Here Is the Full Text of the Gaza Plan Released by the White House |access-date= 29. septembra 2025|publisher= [[New York Times]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.timesofisrael.com/full-text-of-oct-9-israel-hamas-deal-on-trumps-plan-for-comprehensive-end-to-gaza-war |title= Full text of Oct. 9 Israel-Hamas deal on Trump’s plan for ‘comprehensive end’ to Gaza war |access-date=14. oktobra 2025|publisher= The Times of Israel}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.pbs.org/newshour/politics/read-trumps-20-point-proposal-to-end-the-war-in-gaza |title= Read Trump's 20-point proposal to end the war in Gaza |access-date=29. septembra 2025|publisher=PBS News}}&lt;/ref&gt; potpisanom u [[Šarm el Šeik]]u sudjelovali su [[Donald Trump]], [[Marco Rubio]], [[Abdel Fattah al-Sisi]] (predsjednik Egipta), [[Recep Tayyip Erdoğan|Recep Erdoğan]] (predsjednik Turske) i [[Muhamed bin Abdulrahman bin Jasim Al-Tani|Muhamed al-Tani]] (predsjednik vlade Katara). U ime Izraela potpisao je [[Benjamin Netanyahu]], a u ime Hamasa potpisao je [[Kalil al-Haja]], glavni pregovarač Hamasa. Primirje je stupilo na snagu 10. oktobra, okončavši velike ofenzive i otvorivši put oslobađanju posljednjih izraelskih talaca do 13. oktobra. Sporazum iz 2025. nije donio konačan mir, nego trajno zatišje: Izrael je proglasio vojnu pobjedu nad Hamasom, velike neprijateljske djelatnosti su obustavljene, ali i dalje postoje napetosti i manji sukobi duž crte primirja te nije postignut cjelovit politički dogovor. Obje strane ostaju nepokolebljive u ključnim točkama: Izrael nastoji na sigurnosti i razoružanju Hamasa, dok Hamas i dalje održava naoružanu prisutnost u Gazi, stvarajući rizik ponovnih izljeva nasilja u budućnosti. Sukob je prouzročio desetke tisuća mrtvih, ponajviše među palestinskim civilima u Pojasu Gaze, te teške materijalne i humanitarne štete za mjesno stanovništvo.

Od [[10. oktobra]] [[2025.]] na snazi je treće primirje po redu.

{{Commonscat|Arab-Israeli conflict}}

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
BritishMandatePalestine1920.png|Britanski protektorat (1920-1948)
1947-UN-Partition-Plan-1949-Armistice-Comparison.png|Usporedba granica iz 1947. i 1949.
Jewish zones 1947.jpg|Područja u kojima su 1947. [[Jevreji|Židovi]] činili većinu pod Britanskom mandatu
Alon plan.svg|[[Yigal Allon|Allonov]] plan (1967)
Guèrra dei Sièis Jorns.png|[[Šestodnevni rat]]
Yom Kippur War map hr.svg|Karta [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] (1973)
Israel after Yom Kippur War map.svg|Izrael poslije [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] (1973)
Israel 2004.png|Karta Izraela i Palestine (2004)
2006 Israel-Lebanon crisis.svg|Izraelsko-libanonska kriza (2006)
Occupied Palestinian Territories.jpg|Okupirana palestinska područja (2011)
2013 West Bank Reference (30584187840).jpg|Detaljna karta [[Zapadna obala|Zapadne obale]] (2013)
Quartier commercial juif attaqué - 2 décembre 1947.jpg|Napadnuta židovska četvrt u Jeruzalemu 2. prosinca 1947, par dana nakon pozitivne odluke o podjeli Palestine
1948 Arab-Israeli War (997008136021705171).jpg|Kolone arapskih izbjeglica 1948.
1948 Arab-Israeli War(997008136020905171).jpg|Arapi iz palestinskoga sela Tantura prelaze u Jordan pod nadzorom Ujedinjenih naroda i Crvenoga križa.
1956 Suez war - conquest of Sinai.jpg|Napad na [[Sinaj]]
Yom Kippur War map-2.png|Teritorij koji je zauzeo Izrael nakon Šestodenvnog rata: Sinaj, Zapadna obala, Gaza i Golanska visoravan (tamno plava boja)
GolanHeights-tank.jpg|Napušteni izraelski tenk: nakon Šestodnevnog rata, Izrael je okupirao Golan
Karin A weapons.jpg|Predstavljanje oružja koje je konfiscirano sa broda koji je putovao u Gazu
PFLP-group-1969.jpg|Ratnici PFLP-a (Popularne Fronte za Oslobađenje Palestine) 1969.
Israeli soldiers on Palestine street.jpg|Izraelski vojnici patroliraju u [[Hebron]]u
&lt;/gallery&gt;

==Povezano==
* [[Veliki Izrael]]
* [[Teritorijalni nacionalizam]]
* [[Panarabizam]]
* [[Izraelsko-palestinski mirovni proces]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Arab-Israeli conflict}}
;Ujedinjene nacije
* [http://www.ochaopt.org/ Office for the Coordination of Humanitarian Affairs – occupied Palestinian territory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206043850/http://www.ochaopt.org/ |date=2012-02-06 }}
* [http://www.unrwa.org/ United Nations Relief and Works Agency for Palestine Refugees in the Near East]
* [http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=57020#.WVJX75IT7IU 'Now is not the time to give up' on two-state solution, UN Middle East envoy tells Security Council] UN

;Akademske stranice
*[http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552681 U.S. Attempts at Peace between Israel and Palestine] od [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494/browse?type=title Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives]

;Druge poveznice
* [http://www.mideastweb.org/history.htm Dokumenti o Arapski-izraelskom sukobu i povijest Izraela i Palestine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204102122/http://www.mideastweb.org/history.htm |date=2022-12-04 }}
* [http://www.zionismontheweb.org/zionism_documents.htm Dokumenti o Cionizmu i stvaranju Izraela]
* [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/me.htm Dokumenti o Bliskoistočnom sukobu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926222343/http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/me.htm |date=2007-09-26 }}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
;Uvodna literatura
* {{en}} {{cite journal| last1 = Akram | first1 = Susan M. | last2 = Lynk | first2 = S. Michael | date = 2013 | title = The Arab-Israeli Conflict and International Law | url = https://scholarship.law.bu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1587&amp;context=faculty_scholarship&amp;utm_source=chatgpt.com | journal = Scholarly Commons at B.U.S.L. | publisher = Boston University School of Law | volume = | issue = | pages = | doi = | ref = Akram}}
* {{en}} {{cite journal| last1 = Dawn | first1 = C. Ernest | last2 = | first2 = | date = 1975 | title = The Arab-Israeli Confrontation: A Historian's Analysis | url = https://digitalcommons.du.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2241&amp;context=djilp&amp;utm_source=chatgpt.com | journal = Denver Journal of International Law &amp; Policy | volume = 5 | issue = 2 | pages = 373-386 | doi = | ref = Dawn}}
* {{cite book |last=Finkelstein |first=Norman G. |author-link=Norman Finkelstein |year=2007 |title=Beyond Chutzpah |url=https://books.google.com/books?id=qc6Tn-C2B5UC&amp;pg=PA |publisher=[[University of California Press]] |isbn=978-0-520-24989-9 }}
* {{en}} {{Cite book |last1= Hobsbawm |first1= Eric |authorlink1 = Eric Hobsbawm |date= 1994 |title= The Age of Extremes: The Short Twentieth Century, 1914–1991 |url= https://www.google.com/books/edition/Age_of_Extremes/x9xmAAAAMAAJ?hl=it&amp;gbpv=0&amp;bsq=The%20Age%20of%20Extremes:%20The%20Short%20Twentieth%20Century,%201914%E2%80%931991 |publisher= Michael Joseph / Vintage Books |location= London/New York |isbn= 9780718133078 |pages= 640|ref = }}
* {{en}} {{cite book |last=Scott-Baumann |first=Michael |year=2023 |title=The Shortest History of Israel and Palestine: From Zionism to Intifadas and the Struggle for Peace |url= https://www.google.com/books/edition/The_Shortest_History_of_Israel_and_Pales/qN8pzwEACAAJ?hl|publisher=The Experiment, LLC |isbn=978-1-61519-951-8 }}

;Stručna literatura
* {{en}} {{cite book |last=Baconi |first=Tareq |year=2018 |title=Hamas Contained |url=https://books.google.com/books?id=Jd9ftAEACAAJ&amp;pg=PA |publisher=[[Stanford University Press]] |isbn=978-0-8047-9741-2 }}
* {{en}} {{cite book |last=Khalidi |first=Rashid |author-link=Rashid Khalidi |year=2013 |title=Brokers of Deceit: How the US Has Undermined Peace in the Middle East |url=https://books.google.com/books?id=Brokers_of_Deceit&amp;pg=PA |publisher=Beacon Press |isbn=978-0-8070-4475-9 }}
* {{en}} {{cite book |last=Khalidi |first=Rashid |author-link=Rashid Khalidi |year=2020 |url=https://books.google.com/books?id=Mzm5uwEACAAJ&amp;pg=PA |title=The Hundred Years' War on Palestine: A History of Settler Colonialism and Resistance, 1917–2017 |publisher=Henry Holt and Company |isbn=978-1-62779-854-9 }}
* {{en}} {{cite book |last=Khalidi |first=Rashid |author-link=Rashid Khalidi |year=2024 |title=The Iron Cage: The Story of the Palestinian Struggle for Statehood |url=https://books.google.com/books?id=x5znEAAAQBAJ&amp;pg=PA |publisher=[[Simon &amp; Schuster]] |isbn=978-0-86154-899-6 }}
* {{en}} {{cite journal |last1=Khatib |first1=Rasha |last2=McKee |first2=Martin |author2-link= |last3=Yusuf |first3=Salim |author3-link=|title=Counting the dead in Gaza: difficult but essential |journal=[[The Lancet]] |publisher=Elsevier BV |date=5 July 2024 |volume=404 |issue=10449 |pages=237–238 |issn=0140-6736 |doi=10.1016/s0140-6736(24)01169-3 |pmid=38976995 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(24)01169-3/fulltext }}
* {{en}} {{cite book |last=Morris |first=Benny |author-link=Benny Morris |year=1999 |url= https://archive.org/details/righteousvictims0000morr/page/n7/mode/2up |title=Righteous Victims |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |isbn=978-0-679-74475-7 }}
* {{en}} {{cite book |last=Morris |first=Benny |author-link=Benny Morris |year=2004 |title=The birth of the Palestinian refugee problem revisited |url=https://books.google.com/books?id=uM_kFX6edX8C&amp;pg=PA |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-00967-6 }}
* {{en}} {{cite book |last=Pappé |first=Ilan |author-link=Ilan Pappé |title=A History of Modern Palestine |url=https://books.google.com/books?id=rrttEAAAQBAJ&amp;pg=PA |year=2022 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-1-108-24416-9 }}
* {{en}} {{cite book |editor-last=Sela |editor-first=Avraham |editor-link= |title=The Continuum Political Encyclopedia of the Middle East |url=https://archive.org/details/continuumpolitic0000unse |location=New York |year=2002 |publisher=Continuum |isbn=978-0-8264-1413-7 }}
* {{en}} {{cite book |last=Shlaim |first=Avi |author-link=Avi Shlaim |year=2015 |title=The Iron Wall: Israel and the Arab World |url=https://books.google.com/books?id=The_Iron_Wall&amp;pg=PA |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-14-103322-8 }}{{Dead link|date=September 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{en}} {{cite book |last=Slater |first=Jerome |author-link= |year=2020 |title=Mythologies Without End |url=https://books.google.com/books?id=y1AAEAAAQBAJ&amp;pg=PA |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-045908-6 }}
* {{en}} {{cite book|last=Roy|first=Sara|title=Deluge|url=https://books.google.com/books?id=8U9V0AEACAAJ&amp;pg=PA|year=2024|publisher=OR Books|isbn=978-1-68219-619-9|editor-last=Stern-Weiner|editor-first=Jamie}}
* {{en}} {{cite book|last=Roy|first=Sara|title=Hamas and Civil Society in Gaza|url=https://books.google.com/books?id=mX1dAAAAQBAJ&amp;pg=PA|year=2013|publisher=Princeton University Press|isbn=978-1-4008-4894-2}}
{{refend}}

{{Bliskoistočni sukob}}

[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Izraelsko-arapski ratovi| ]]
[[Kategorija:Palestina]]
[[Kategorija:Palestinska samouprava]]

[[bs:Izraelsko-arapski sukob]]
[[hr:Bliskoistočni sukob]]</text>
      <sha1>j0neci2spzvbahc8cogu9s5f0fx0mty</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656084</id>
      <parentid>42656067</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:54:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>aha</comment>
      <origin>42656084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51489" sha1="kelnvdskip0d95ldp3s94i43ygee40r" xml:space="preserve">{{Sređivanje}}
{{Infokutija02 vojni sukob
| sukob = Izraelsko-palestinski sukob&lt;br/&gt;{{small|({{jez-ar|الصراع العربي الإسرائيلي}})}}&lt;br/&gt;{{small|({{jez-he|הסכסוך הישראלי-ערבי}})}}
| deo = Arapsko-izraelskog sukoba
| slika= 
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Situacija na teritorijama pod okupacijom [[Izrael]]a, zaključno s prosincom 2011.
| datum =  [[14. maj]] [[1948.]] – danas
| lokacija = &lt;div&gt;
* [[Izrael]]
* [[Palestinske teritorije]] 
** [[Zapadna obala]]
** [[Pojas Gaze]]
&lt;/div&gt;
| teritorija = 
| status = u toku
| strana1 = {{flagicon|Izrael}} [[Izrael]]
| strana2 = {{flagicon|Palestina}} [[Palestina]]
}}
'''Izraelsko-palestinski sukob''' je tekući vojni i politički sukob na [[Levant]]u. [[Rat]] je počeo [[1948.]] i u njemu se suprostavljaju [[Palestinci]] i [[Izraelci]], sa svojim državnim zahtjevima ([[Palestina (država)|Palestina]] i [[Izrael]]). Budući da je počeo sredinom [[20. vijek|20. stoljeća]], jedan je od najdužih sukoba koji su još uvijek u tijeku u svijetu.

==Historija==
=== Uvod ===
{{Izraelsko-palestinski sukob (sidebar)}}
Pred krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Europi je nastao [[Cionizam|cionistički pokret]], pokret židovskoga narodnog preporoda pod vodstvom [[Theodor Herzl|Theodora Herzla]], židovsko-mađarskoga pisca njemačkoga jezika i [[Aškenazi|aškenaskoga]] podrijetla. Godine [[1895.]] Herzl je u [[Leipzig]]u i [[Beč]]u objavio &quot;Der Judenstaat&quot;,&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web |url= https://gutenberg.org/ebooks/25282 |title= The Jewish State|last=Herzl  |first=Theodor |date= |website= encyclopedia.ushmm.org |publisher= Project Gutenberg |accessdate= 12. 1. 2026 |quote=}}&lt;/ref&gt; tekst koji postavlja teorijske temelje za stvaranje židovske države s planiranom masovnom imigracijom u palestinsku regiju, a [[29. augusta]] [[1897.]] održan je [[Prvi cionistički kongres]] u [[Basel]]u, kojim je pokret utemeljen. Među utemeljiteljima pokreta, uz Herzla su [[Max Nordau]], [[Abraham Salz]], [[Samuel Pineles]] i [[Nathan Birnbaum]], dok su među najvećim nadahnjivačima 19. stoljeća [[Leo Pinsker]], [[Ahad Ha'am]] i [[Moses Hess]]. U prva četiri desetljeća [[20. vijek|20. stoljeća]] više europskih Židova počinje kupovati zemljišta u Palestini od osmanskih veleposjednika. Nastaju tako prvi [[kibuc]]i.{{efn|Godine [[1910.]] u [[Galileja|Galileji]] nedaleko od [[Galilejsko jezero|Tiberijadskog jezera]] nastaje prvi izraelski [[Kibuc|kibuc]], [[Degania Alef]] ({{jez-he|דגניה א'}}), koji su utemeljili skupina židovskih pionira socijalističke alije, ponajviše pristiglih iz [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]]. To je uzor zajednice kolektivnoga poljodjelstva, utemeljene na zajedničkom vlasništvu i zajedničkom radu.}}

[[Datoteka:Allenby_enters_Jerusalem_1917.jpg|thumb|left|250px|Ulazak [[British Army|britanskih snaga]] pod [[Edmund Allenby|E. Allenbyjom]] u [[Jeruzalem]] [[1917.]]]]
U međuvremenu, [[Prvi svjetski rat]] srušio je [[Osmansko Carstvo]] i otvorio vrata engleskim i njemačkim interesima na području [[Arabija|Arapskog poluotoka]] i [[Irak]]a. Palestinsko područje ([[Bejrutski vilajet]], [[Mutasarifat Libanonske planine]], [[Jeruzalemski Mutasarifat]]) je povjereno [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Englezima]] od strane [[Liga naroda|Društva naroda]]. Britanija je 1917. donijela [[Balfourova deklaracija|Balfourovu deklaraciju]], koja je obećala stvaranje &quot;jevrejske domovine u [[Palestina|Palestini]]&quot;.{{citation needed}} Deklaracija je uzrokovala prve napetosti u regionu nakon talasa imigracije Jevreja. Palestinsko područje, razmjerno rijetko naseljeno, počinje se ispunjati valovima Židova iz Europe ({{jez-he|עליה}}, [[Alija (Izrael)|alija]]), premda valja imati na umu da je ondje postojala vrlo drevna, iznimno malobrojna zajednica koja se nije nikada udaljila iz Izraela još od rimskoga doba. S druge strane, mjesna arapska zajednica počinje se doživljavati kao &quot;Arapi Palestine&quot;. [[Mandatna Palestina|Britanski mandat nad Palestinom]] imao je zadaću upravljati pokrajinom kroz određeni broj godina, razrješujući probleme suživota između Židova i Arapa. U međuvremenu su na palestinskom području doseljeni Židovi proveli znatne preobrazbe u poljoprivredi, urbanizmu i obrtništvu. Arapsko je stanovništvo poraslo, a sukobi među naoružanim skupinama postali su sve učestaliji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://digitalcommons.iwu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1026&amp;context=history_honproj|title=The Roots of the Israeli-Palestinian Conflict: 1882–1914|access-date=22. augusta 2017|archive-date= 2017-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20170823071629/http://digitalcommons.iwu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1026&amp;context=history_honproj|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|author=|date=26. oktobra 2020|title=Balfour Declaration &amp;#124; History &amp; Impact|encyclopedia= [[Encyclopædia Britannica]] |publisher= Encyclopædia Britannica, Inc. |location= Chicago |access-date=14. novembra 2025|url=https://www.britannica.com/event/Balfour-Declaration|archive-date=2015-05-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20150504203019/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/50162/Balfour-Declaration|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[1930-e|Tridesetih]] i [[1940-e|četrdesetih]] godina snažni valovi Židova bježe iz Europe, a znatan dio sklonište pronalazi u Palestini. Neki bježe pred [[Izbori za Reichstag u martu 1933.|usponom]] [[Adolf Hitler|Hitlera]] na vlast u Njemačkoj (mart [[1933.]]), pred [[Nürnberški zakoni|Nürnberškim zakonima]] ([[15. septembra]] [[1935.]]) i pred nacističkim [[Anschluss|Anschluß]]om Republike Austrije ([[13. marta]] [[1938]]). Masivan val bježi nakon izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. U nacističkom genocidu ([[Holokaust|šoa]], decembar [[1941.]] – maj [[1945.]]) umire oko šest milijuna&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/documenting-numbers-of-victims-of-the-holocaust-and-nazi-persecution |title= How Many People did the Nazis Murder? |last= |first= |date= |website= encyclopedia.ushmm.org |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 14. 11. 2025 |quote=Six million Jewish people died in the Holocaust.|language=en}} &lt;/ref&gt; Židova, većinom u sistemu koncentracijskih logora ([[Logor smrti Treblinka|Treblinka]], [[Logor smrti Belzec|Bełżec]], [[Logor smrti Sobibor|Sobibór]], [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]], [[Koncentracijski logor Majdanek|Majdanek]], [[Logor smrti Chełmno|Chełmno]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachau]] i drugi). Među preživjelima [[1945.]] znatan dio emigrira u Palestinu.

Dana [[22. marta]] [[1945.]] uz podršku engleske diplomacije nastaje [[Arapska liga]] sa svrhom promicanja arapskoga jedinstva (panarabizma), reagiranja na kolonijalnu dominaciju, podupiranja palestinske stvari te uspostavljanja gospodarske i kulturne suradnje među arapskim državama. U osnutku sudjeluju [[Kraljevina Egipat]], [[Kraljevina Irak]], [[Jordan|Kraljevina Transjordanija]], [[Sirija|Republika Sirija]], [[Libanon|Republika Libanon]], [[Saudijska Arabija|Kraljevina Saudijska Arabija]] i [[Kraljevina Jemen]]. Projekt nastaje ponajprije poticajem Egipta i njegovog predsjednika vlade [[Mustafa al-Nahas|Mustafe an-Nahasa]].

[[Datoteka:UNGA 181 Map.png|thumb|left|230px|Države koje su glasovale (zelena boja) za UN-ovu Rezoluciju 181 (1947).]]
Britanski mandat je završen [[1947]]/[[1948|48]]. Dana 29. novembra 1947, [[Ujedinjene nacije|Ujedinjeni narodi]] su donijeli [[Rezolucija 181|Rezoluciju 181]],&lt;ref&gt;{{Cite web |orig-date=29. novembra 1947 |title= Rezolucija 181 (II) Opće skupštine Ujedinjenih Naroda |url=https://documents.un.org/doc/resolution/gen/nr0/038/88/pdf/nr003888.pdf |language=en, fr}}&lt;/ref&gt; kojom je se područje dijelilo na [[Izrael|Državu Izrael]] i [[Palestina (država)|Državu Arapa Palestine]]. Podjela je odredila 55% područja Jevrejima (s [[Negev|Negevskom pustinjom]]) i 45% područja Arapima ([[Judeja]], [[Samarija]]). Na sjeveru je [[Galileja]] podijeljena na dva dijela. Nastanak Izraela bio je u dobroj mjeri poduprt od strane [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] pod [[Josif Staljin|Staljinom]], kao i od većine zemalja članica Ujedinjenih naroda. Rezoluciji su se protivile arapske države, koje su odbacile cjelokupan tekst i zahtijevale cijelo područje između [[Jordan (rijeka)|rijeke Jordan]] i [[Sredozemno more|Sredozemnoga mora]].

Među Palestincima jedan od najprepoznatljivijih vođa bio je [[Veliki muftija Jerusalima|veliki muftija Jeruzalema]], [[Muhamed Amin al-Huseini|Amin al-Huseini]], koji je bio nacist, mrzitelj Židova i veliki poklonik [[Hitler]]a i [[Mussolini]]ja. Novačio je pripadnike [[Schutzstaffel|SS-ovaca]] među muslimanima i osnovao je 13. SS oružanu brdsku diviziju Handžar.

[[Datoteka:Declaration of State of Israel 1948 2.jpg|thumb|left|200px|[[David Ben-Gurion]] proglašava državu Izrael (1947).]]
Na temelju odluke Ujedinjenih naroda iz novembra 1947., britanski mandat u Palestini je prestao u ponoć [[14. maja]] [[1947]]. Istog dana je [[David Ben-Gurion]], privremeni vođa Izraelskog narodnog vijeća, proglasio '''[[Deklaracija o proglašenju države Izrael|deklaraciju o neovisnosti države Izrael]]'''. U tekstu se spominje [[Tanah|biblijski]] pojam obećane zemlje (''[[Zemlja Izrael|Erec Izrael]]'').{{citation needed}} Odmah su je priznale i [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Sovjetski Savez]], a do kraja godine učinila je to i većina suverenih država u svijetu, s iznimkom arapskih. U službenom kabelogramu&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web |url= https://en.wikisource.org/wiki/Cablegram_from_the_Secretary-General_of_the_League_of_Arab_States_to_the_Secretary-General_of_the_United_Nations |title= Kabelogram glavnog tajnika Lige arapskih država glavnom tajniku Ujedinjenih naroda |last= |first= |date= 15. maja 1948|website= |publisher= [[Wikisource]] |accessdate= 14. 11. 2025 |quote=}}&lt;/ref&gt; glavnog tajnika Lige arapskih država, [[Abdul Rahman Azam|Abdula Rahmana Azama]], upućenom njegovom pandanu u Ujedinjenim narodima 15. maja, arapske države su javno proglasile svoju nakanu da stvore &quot;ujedinjenu državu Palestine&quot; umjesto dviju država – jedne židovske i druge arapske – predviđenih planom Ujedinjenih naroda. One su tvrdile da navedene državne odluke nisu valjane jer im se protivila većina palestinskih Arapa te su potvrdile da je, zbog izostanka zakonite vlasti, bilo nužno intervenirati radi zaštite arapskih života i imovine. Istoga dana je Amin al-Huseini okupio svoje milicije i poveo napad na državu Izrael, zajedno sa svim susjednim državama i Arapskom ligom (Egipat, Transjordanija, Sirija, Libanon, Irak, Saudijska Arabija, Jemen).

=== Arapsko-izraelski rat (1948) ===
{{glavni|Arapsko-izraelski rat 1948.}}
[[Arapsko-izraelski rat 1948.|Prvi arapsko-izraelski]] rat trajao je četrnaest mjeseci. Izrael u početku nije imao redovitu vojsku, nego niz postrojbi – cionističkih četa ([[Haganah]], [[Lohamei Herut Israel]], [[Irgun]]). Dana 26. maja izraelska privremena vlada je utemeljila [[Izraelske obrambene snage]] (IDF) sjedinjavanjem Haganaha, Irguna i Lehija. Izrael se spasio od arapske nakane da ga sravni sa zemljom zahvaljujući Staljinu, koji je preko [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke]] potajno dostavio oružje Izraelu.{{citation needed}} Rat je se završio u julu [[1949]].

Uoči rata na području cijele Palestine živjelo je 1.300.000 Arapa te 600.000 Židova.{{citation needed}} Iako je Izrael od prije imao polu-samostalnu vladu, a u trenutku napada arapskih država imao je pod oružjem 35.000 ljudi, nije bio spreman za rat većih razmjera. Najvažniji oslonac obrane bile su milicije u koje su bili organizirani stanovnici malih poljoprivrednih komuna – [[kibuc]]a. S druge strane, palestinski [[Arapi]] se nisu nikad oporavili od poraza u ustanku [[1936.]] te je većina njihovih vođa bila u egzilu, a veliki dio arapskih gerilaca razoružala je britanska vlast. Na početku rata, sjever Izraela napadale su sirijske i libanonske snage, a transjordanska Arapska legija, ojačana iračkim vojnim kontingentom, prodrla je u smjeru grada [[Jeruzalem]]a. Egipatske snage, koje su s otprilike 12.000 vojnika bile najbrojnija arapska vojska u ratu, napredovale su s područja [[Sinaj]]skog poluotoka u smjeru grada [[Tel Aviv]]a. No, arapske vojske su djelovale bez jasno definiranih ciljeva i međusobne koordinacije što će se u drugoj fazi rata pokazati kobnim. Nakon dva tjedna borbi, transjordanska vojska zauzela je stari dio grada [[Jeruzalem]]a koji su od prije opsjedali arapski militanti, dok su židovske snage ostale odsječene u novom dijelu grada. Na sjeveru Palestine sirijske snage osvojile su grad [[Mishmar HaYarden|Mišmar Hajarden]], a na jugu su Egipćani zauzeli [[pojas Gaze]] te [[Negev|Negevsku pustinju]] i grad [[Beersheba|Beer Šebu]]. Nekoliko dana kasnije egipatske snage su se spojile južno od [[Tel Aviv]]a s transjordanskom vojskom, čime su arapska osvajanja u ratu 1948. godine dosegnula svoj teritorijalni maksimum. Izrael se u tom trenutku nalazio u izrazito teškoj poziciji. Državnost i opstanak Židova u Palestini bili dovedeni su u pitanje, a jedini segment bojišta kojim je još uvijek dominirala izraelska strana bio je zračni prostor.

Na poticaj Ujedinjenih naroda iz 11. juna 1948. borbe su zaustavljene. Izrael je iskoristio stanku u ratu za dopremanje oružja te reorganizaciju i pregrupiranje svojih snaga, a broj ljudi pod oružjem na izraelskoj strani u to je vrijeme narastao na 60.000 tisuća. Presudnu ulogu u naoružavanju Izraela u Prvom izraelsko-arapskom ratu je imao [[Sovjetski Savez]] preko [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke]].{{citation needed}} Sovjeti su u nastanku Izraela vidjeli priliku za ostvarenje vlastitih strateških interesa na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. 

Vrijeme prekida vatre je Ben-Gurion iskoristio i za osnaživanje izraelskog vojnog zapovjedništva te je odlučeno da se sve naoružane skupine stave pod zajedničko zapovjedništvo. Ben Gurion je još krajem maja proglasio stvaranje [[Izraelske obrambene snage|Izraelskih obrambenih snaga]], koje su zabranjivale druge oružane snage na izraelskom teritoriju. Najveći problem izraelskom vodstvu bila je desna milicija [[Irgun|Irgun Tzvai Leumi]], koja je poluautonomno vodila borbe protiv Arapa. U junu 1948. godine došlo je do međužidovskog oružanog sukoba oko [[Slučaj Altalena|broda Altalena]] u kojem je poginulo više od 80 ljudi. Međužidovski građanski rat je spriječen nakon što je vodstvo Irguna prihvatilo zajedničko zapovjedništvo pod Ben Gurionom. No, međužidovsko prolijevanje krvi bacilo je sjenu na izraelsku unutrašnju politiku koja je trajala još godinama nakon događaja, a neizravno se osjećala u odnosima izraelske ljevice i desnice i desetljećima kasnije.

Uz međunarodno posredovanje predvođeno švedskim diplomatom [[Folke Bernadotte|grofom Bernadotteom]], predstavnici dviju strana na grčkom otoku [[Rodos]]u počeli su pregovore o budućnosti Palestine. Bernadotte je predlagao davanje područja [[Galileja|Galileje]] Židovima a [[Negev|Negevske pustinje]] Arapima, no obje su strane odbile njegov prijedlog te su 9. jula, nakon četiri tjedna obustave vatre, borbe obnovljene. 

Izrael je nizom manjih operacija nastojao vratiti pod svoju kontrolu teritorij koji je izgubio tijekom proteklih mjeseci, ali i proširiti se izvan područja koje mu je bilo namijenjeno planom Ujedinjenih naroda. Dana 11. jula 1948. izraelske su snage preuzele grad [[Lod (grad)|Lod]] u palestinskih milicija (operacija &quot;Dani&quot;), a sljedećega dana osvojile su i [[Ramla|Ramlu]]. Dana 15. i 16. jula napale su [[Latrun]], ali ga nisu uspjele zauzeti. Izraelska ofenziva &quot;Dekel&quot; na sjeveru Palestine dovela je do izraelskog osvajanja grada [[Nazaret]]a i donje [[Galileja|Galileje]]. Istodobno je izraelsko ratno zrakoplovstvo napalo glavne arapske gradove [[Kairo]], [[Damask]] i [[Amman|Aman]].

Na pritisak Ujedinjenih naroda 18. jula sklopljeno je novo primirje s namjerom oživljavanja pregovora, no konačni udarac mirnom rješenju sukoba zadalo je ubojstvo međunarodnog posrednika grofa Bernadottea, kojeg su ubili židovski ekstremisti iz organizacije Lehi. Izraelske pobjede stvorile su nesuglasice između arapskih saveznika u pogledu daljnjeg vođenja rata – Jordan i Irak su bili spremni na pregovore s Izraelcima, dok je egipatski kralj [[Faruk I od Egipta|Faruk I]] odbio pred vlastitom javnosti priznati poraz te je i nadalje podržavao nastavak borbi. 

Završna faza rata počela je početkom oktobra izraelskom ofanzivom na južnom bojištu. U njoj su nakon deset dana borbi Egipćani odbačeni u pojas Gaze. Krajem decembra 1948. godine Izraelci su krenuli u novu ofenzivu na području pustinje Negev. Nakon što je izraelska vojska odsjekla egipatske snage u Gazi, egipatski kralj Faruk pristao je na primirje. 

Prekid vatre između Izraela i Egipta potpisan je na otoku [[Rodos]]u [[24. februara]] [[1949]] ([[Primirje na Rodosu (1948)|Primirje na Rodosu]]). Izraelski teritorij je nakon rata bio veći za otprilike 3.400 km{{sup|2}} od onog koji mu je bio namijenjen po planu podjele Ujedinjenih naroda. Od dijelova Palestine koje su nadzirale arapske vojske prostor zapadne obale rijeke Jordan anektirala je Transjordanija koja je 1949. promijenila ime u [[Jordan]], dok je područje Gaze bilo pripojeno Egiptu.
&lt;center&gt;
&lt;gallery&gt;
1947 Arab-Israeli War (997008136835005171).jpg|Izraelske jedinice u Tel Avivu.
Arab fighters of the Holy War Army in Jerusalem 1948.jpg|Arapske jedinice u Jeruzalemu.
1948 Arab-Israeli War 997008137260405171.jpg|Izraelske snage kod Aškelona.
Arab volunteers.jpg|Arapski dragovoljci.
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

=== Razdoblje između 1949. i 1967. ===
[[Datoteka:JerusalemEastAndWest.jpg|thumb|left|125px|Područja Jeruzalema između 1948. i 1967.]]
[[Datoteka:Palestinian refugees.jpg|thumb|right|250px|Kolone Palestinaca protjeranih 1948. godine.]]
Krajem rata, Izrael je teritorijalno proširen jer je kao pobjenik u ratu, zauzeo je cijelu [[Galileja|Galileju]] i [[Zapadni Jeruzalem]]. [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]] je zauzeo Jordan, dok je [[Pojas Gaze]] zauzeo [[Egipat]]. Rat je završen s obustavama borbi koje su u biti ostavile političko stanje neizmijenjenim. 

Prvi izraelsko-arapski rat je u pogledu ljudskih gubitaka bio najskuplji rat koji je Izrael vodio – u ratu je poginulo oko šest tisuća Izraelaca, od toga trećina pri opsadi Jeruzalema, a ranjeno je oko 35.000 ljudi,{{citation needed}} što je bilo otprilike 5% tadašnjeg židovskog stanovništva{{citation needed}} Palestine. Na arapskoj je strani poginulo oko 8.000 ljudi, od toga 1.000 civila. Obje su strane počinile više zločina nad civilnim stanovništvom. 

Tijekom borbi i nakon rata oko 900.000 palestinskih Arapa{{citation needed}} (drugi izvori: oko 700.000){{citation needed}} je protjerano iz svojih domova na teritorij susjednih zemalja, više stotina arapskih naselja je nestalo (''[[nakba]]'').{{efn|&quot;[[Nakba]]&quot; ({{jez-ar|نَكْبَة}}) znači &quot;nesreća&quot;, &quot;katastrofa&quot; ili &quot;velika propast&quot;.}} Neke palestinske vođe su također uvjerile Palestince da privremeno odsele, uz obećanje da će se vratiti kada palestinska država bude ponovno ujedinjena. Istodobno – od rata pa do iza rata 1967. godine – se odvija [[Egzodus Jevreja iz arapskih država|jevrejski protuegzodus]] između 800.000 i 1.000.000 Židova{{citation needed}} (drugi izvori: 600/700.000 Židova{{citation needed}}) protjerano iz susjednih arapskih država, lišeno imovine i prisiljeno izbjeći u Izrael. Proces protjerivanja izraelskih Arapa protegao se do [[1951.]] godine, kada je protjerano nekoliko tisuća Arapa sa sjevera Izraela tijekom projekta skretanja vodnih tokova. Arapski izbjeglički val bit će povod mnogih regionalnih sukoba koji će uslijediti u budućnosti i stalni izvor destabilizacije cijele regije. Za njih će biti stvorena i posebna agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice.

Poraz arapskih država u ratu 1948. godine doveo je do političkih previranja i krupnih promjena u arapskim zemljama. U Siriji je u martu 1949. izveden vojni udar generala Husnija al Zaima, koji je već nakon nekoliko mjeseci bio srušen, nakon toga je sljedećih godina uslijedio niz novih vojnih udara. Jordanskog kralja Abdulaha je u julu 1950. ubio palestinski mladac, nezadovoljan potpisivanjem primirja s Izraelom. Poraz u ratu 1948/49. bio je također najvažniji razlog zbog kojega je [[1952.]] godine svrgnut egipatski kralj Faruk i proglašena Republika Egipat. Za razliku od svojih arapskih susjeda, koji su nakon rata bili u stalnom političkom previranju, Izrael se učvrstio kao stabilna [[predstavnička demokratija|predstavnička demokracija]]. U zemlji su 1949. održani izbori, nakon kojih je Ben Gurion postao prvi premijer a bivši cionistički vođa [[Haim Vajcman]] prvi izraelski predsjednik.

U decembru [[1949.]] Izrael osniva &quot;Centralni institut za koordinaciju&quot; ([[Mossad]]),{{efn|Riječ &quot;[[Mossad]]&quot; ({{jez-he|המוסד למודיעין ולתפקידים מיוחדים}}) na [[Hebrejski|hebrejskom]] znači upravo &quot;institut&quot;, &quot;zavod&quot;.}} izraelska tajna obavještajna i sigurnosna služba, na prijedlog [[Reuven Šiloah|Reuvena Šiloaha]] premijeru [[David Ben Gurion|Davidu Ben Gurionu]]. Dana [[5. jula]] [[1950.]] [[Kneset]] je donio [[Zakon o povratku (Izrael)|Zakon o povratku]] ({{jez-he|חוק השבות}}),&lt;ref name=&quot;hok hašvut&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= https://www.jewishvirtuallibrary.org/israel-s-law-of-return#google_vignette |title= Temeljni zakoni Izraela: Zakon o povratku |last= |first= |date= 5. jula 1950 |website= jewishvirtuallibrary.org |publisher= Jewish Virtual Library |accessdate= 14. 11. 2025 |quote=}} &lt;/ref&gt; koji omogućuje svakom [[Jevreji]]nu da se nastani u Izraelu i stekne izraelsku putovnicu, otvarajući tako novi, širok i trajan val židovskoga useljavanja. Potpisnici zakona su bili [[David Ben Gurion]], [[Moše Šapira]], [[Josef Sprinzak]].
{{cquote|Svaki Židov ima pravo doći u ovu zemlju kao ''olej''.{{efn|''Oleh'' ({{jez-he|עֹלֶה}}, mn. ''olim'') iliti ''olah'' ({{jez-he|עולה}}, mn. ''olot''), znači doseljenik koji dolazi u [[Izrael]] putem [[Alija (Izrael)|alije]] ({{jez-he|עֲלִיָּה}}).}}&lt;ref name=&quot;hok hašvut&quot;/&gt;}}

U međuvremenu došlo je do niza promjena na međunarodnoj pozornici. Godine [[1948.]] [[SFRJ|Jugoslavija]] i [[Sovjetski Savez]] su [[Raskol Tita i Staljina|prekinuli svoje odnose]], otvarajući tako unutarnji rascjep u [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]] i u međunarodnoj komunističkoj fronti. Otvara se rasprava o atlantskom i sovjetskom kolonijalizmu.

Pod [[Harry S. Truman|Trumanovom]] administracijom [[SAD|Sjedinjene Države]] su pokrenule dugotrajan [[Marshallov plan|program pomoći]] (1947-1952) zapadnim zemljama i drugima smatranima strateški važnima, financirajući poslijeratnu obnovu u zamjenu za političku i vojnu potporu u borbi protiv komunizma. Istodobno, [[NATO]] u Europi uspostavlja mrežu uvježbanih civila i vojnika ([[Stay-behind|stay-behind]]), spremnu djelovati kao protusovjetska gerila u slučaju okupacije. Njome uglavnom upravljaju i financiraju [[CIA]] i [[MI6]]. Oko [[1948.]] Izrael prelazi u zapadnu sferu.{{citation needed}} Premda nije član NATO saveza, faktički je bio usklađen s Washingtonom i Londonom.

Dana [[18. aprila]] [[1954.]] na vlast u Egiptu dolazi pukovnik [[Gamal Abdel Nasser|Gamal Abdel Nasser]] nakon vojnoga prevrata, uspostavljajući [[Egipat|Arapsku Republiku Egipat]]. On će biti glavni nadahnitelj [[Arapski socijalizam|arapskoga socijalizma]], zajedno s [[Michel Aflak|Michelom Aflakom]] i [[Salah ad-Din al-Bitar|Salahom ad-Dinom al-Bitarom]]. Nadahnut će irački arapski socijalizam ([[Abd al-Karim Kasim]]), libijski ([[Moamer Gadafi|Gaddafi]]), sirijski ([[Hafiz al-Assad|Assad Stariji]]), alžirski ([[Ahmed Ben Bella|Ben Bella]]), marokanski ([[Mehdi Ben Barka|Ben Barka]]) i mnoge druge. U Palestini Nasserova arapska revolucija nadahnjuje neke mlade palestinske borce, poput [[Najef Hawatmeh|Naye­fa Hawatmeha]], [[George Habaš|Georgea Habaša]] i [[Jaser Arafat|Jasera Arafata]]. No, ubrzo se odnosi između Izraela i Egipta pogoršavaju. Egipat je blokirao [[Tiranski tjesnac]] (septembar 1955.), onemogućivši izraelsku plovidbu, podupirao je [[fedajine]] i njihove upade na izraelski teritorij te je tražio sovjetsko oružje. Naime, u septembru [[1955.]] potpisan je sporazum o isporuci oružja između Egipta i [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke]], pri čemu je Čehoslovačka djelovala kao posrednik Sovjetskog Saveza, pri čemu će SSSR otvoriti svoj svoj prvi veliki prodor na [[Bliski istok]], pretvoriti Egipat u regionalnu vojnu silu i izazvati paniku u Izraelu.

Dana 5. marta 1953. u Moskvi umire [[Staljin]], a na položaju [[Generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza|generalnog sekretara]] nasljeđuje ga [[Nikita Hruščov]], ukrajinski politički komesar, blizak [[Lazar Kaganovič|Kaganoviču]], [[Georgij Žukov|Žukovu]], [[Anastas Mikojan|Mikojanu]], [[Nikolaj Bulganjin|Bulganjinu]], [[Leonid Brežnjev|Brežnjevu]] i [[Mihail Suslov|Suslovu]]. Hruščov otvara novi politički smjer u Sovjetskom Savezu. U razdoblju [[1953]]/[[1955|55.]] bio je vrlo otvoren prema Izraelu, nadajući se da bi od njega mogao dobiti &quot;socijalističku i nesvrstanu&quot; državu, potencijalni most prema Bliskom istoku i državu s jakom radničkom klasom i sindikatima. Od [[1955.]] sve se mijenja. Nasserov Egipat postaje najvažniji saveznik SSSR-a u arapskom svijetu. Hruščov prelazi na izrazito propalestinske i proarapske pozicije, vidjevši u Nasseru protuimperijalističkoga vođu sposobnog suprotstaviti se Britancima i mogućem centru sovjetskog utjecaja na Mediteranu. SSSR počinje financirati zemlje otvoreno neprijateljske prema Izraelu – Egipat, Siriju, Irak i Jemen.

==== Sueska kriza ====
{{glavni|Sueska kriza}}
Kad je [[26. jula]] [[1956.]] [[Gamal Abdel Nasser|Nasser]] službeno objavio [[Nacionalizacija|nacionalizaciju]] [[Sueski kanal|Sueskog kanala]], oduzevši ga [[Kompanija Sueskog kanala|Kompaniji Sueskog kanala]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]] u tome su vidjeli izravni izazov svojim ekonomskim interesima i udar na svoj međunarodni prestiž i geopolitički položaj, do te mjere da su u Nasseru prepoznali neprijatelja kojega treba hitno ukloniti. [[Sinaj|poluotok Sinaj]] bio je važna strateška točka zbog nafte, regionalnih geopolitičkih ravnoteža te pristupa [[Sredozemno more|Sredozemnom]] i [[Crveno more|Crvenom moru]]. U oktobru [[1956.]] Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Izrael su se sastali u tajnosti ([[Sévreski protokol (1956)|Sévreski protokol]]{{efn|[[Sévreski protokol]] bio je tajni diplomatski sporazum postignut između vlada [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]] i [[Izrael]]a tijekom razgovora održanih od [[22. oktobra|22.]] do [[24. oktobra]] [[1956.]] u [[Sèvres]]u u Francuskoj.}}) i odredili plan za usklađenu agresiju na Egipat s ciljem rušenja Nassera i ponovnoga preuzimanja nadzora nad Kanalom.

Dana [[29. oktobra]] [[1956.]] izraelska vojska napala je [[Pojas Gaze]] i [[Sinaj|Sinajski poluotok]] te brzo napredovala prema području kanala, izazvavši oružani sukob s Egiptom. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska su javno zatražile od obiju strana da se zaustave &quot;radi zaštite Kanala&quot;, no Egipat je to odbio, nakon čega su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska započeli bombardiranje i iskrcavanje. Kriza se okončala kada je [[Sovjetski Savez]] zaprijetio intervencijom na strani Egipta, a [[SAD|Sjedinjene Države]] osudile izraelski napad. U tom trenutku su se Britanci, Francuzi i Izraelci, bojeći se širenja sukoba, odlučili na povlačenje. Konačni je ishod bio taj da je Izrael vojno porazio Egipat na Sinaju, dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska ostvarili taktičku pobjedu, ali su pretrpili politički poraz golemih razmjera.

Sovjetski Savez zaprijetio je intervencijom protiv Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, dok je [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhower]] otvoreno osudio izraelski napad na Egipat jer se bojao da bi kriza mogla približiti arapske zemlje SSSR-u, djelovati kao povratak europskog kolonijalizma i potkopati američku protukomunističku liniju u arapskom svijetu. No, Nasser je preživio izravni napad i postao junak arapskog svijeta.

Nakon Sueske krize geopolitičke su se pozicije u Levantu radikalizirale. [[Nikita Hruščov|Hruščov]] je oštro osudio Izrael, smatrajući ga sudionikom imperijalističke koalicije protiv Egipta. SSSR postaje tako glavni pokrovitelj arapskih ciljeva, gledajući na Izrael kao na &quot;instrument imperijalizma&quot;, državu u sukobu s progresivnim [[Panarabizam|panarabizmom]] i zemlju koja diskriminira svoje arapske građane. Mnoge su se arapske zemlje približile SSSR-u, osobito Egipat, Sirija i Irak, koji su postali njegovi strateški partneri.

&lt;!-- break --&gt;

Teorijski su još uvijek postojale mogućnosti za stvaranje palestinske države, ali u razdoblju teških geopolitičkih prevrata arapske države su radije izbjegle borbu za tu stvar te su se ograničile na osnivanje izbjegličkih logora za Palestince, u kojima će oni ostati sve do 1967. 

U zamrznutoj situaciji Palestinci su izgubili povjerenje u arapske zemlje te su [[28. maja]] [[1964.]] osnovale vlastitu [[Gerila|gerilsku]] organizaciju nazvanu [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] (PLO) putem oružane borbe. Nakon dvojice slabih vođa ([[Ahmad Šukeiri]], 1964-1967; [[Jahja Hamuda]], 1967-1969) PLO bira snažnog vođu, [[Jaser Arafat|Jasera Arafata]] (1969-2004).

=== Radikalizacija i napuštanje mirovnog procesa ===
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 350px
 | caption_align     = center
 | image1            = Yahya Sinwar portrait 3x4.jpg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = [[Jahja Sinvar]]
 | image2            = Mahmoud Abbas 2011.jpg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = [[Mahmud Abas|Abu Mazen]]
}}
Godine [[2006.]] [[Hamas]] je na [[Palestinski izbori 2006.|palestinskim parlamentarnim izborima]] dobio 44% glasova, s pobjedom i u Cisjordaniji i u Gazi. Izrael je na to odgovorio da će pokrenuti ekonomske sankcije ukoliko Hamas ne pristane prihvatiti prethodne izraelsko-palestinske sporazume, se ne odreče nasilja i ne priznaje pravo Izraela na postojanje, uvjete koje je Hamas sve odbacio. U Cisjordaniji su [[Mahmud Abas|Abu Mazenove]] milicije istrijebile ljude i mjesne zastupnike Hamasa i ponovno preuzele vlast, a tako isto u Gazi su pripadnici Hamasa istrijebili predstavnike OLP-a, bacajući ih s nebodera ([[Sukob između Fataha i Hamasa (2006/07)|sukob Fataha i Hamasa]]). Nakon [[Bitka za Gazu (2007)|bitke za Gazu]] (2007.), Hamas je preuzeo punu kontrolu nad tim područjem. Iste godine Izrael je uveo pomorsku blokadu Pojasa Gaze, a suradnja sa [[Egipat|Egiptom]] omogućila je kopnenu blokadu egipatske granice. Napetosti između Izraela i Hamasa eskalirale su do kraja [[2008.]], kada je Izrael pokrenuo operaciju [[Rat u Gazi (2008–2009)|Lijevano olovo]] na Gazu, što je rezultiralo tisućama civilnih žrtava i milijardama dolara štete. U februaru [[2009.]] je potpisan uz međunarodno posredovanje prekid sukoba između strana, iako su se okupacija i sporadični izljevi nasilja nastavili. Palestinsko stanovništvo je se postupno udaljilo od [[Mahmud Abas|Abua Mazena]] i [[Fatah]]a, držanoga mlakim i neodlučnim reformistom, osim što je bio centar široke mreže korupcije, te se približilo nepomirljivim stajalištima Hamasa.

=== Netanyahu i Hamas ===
Druga najsnažnija stranka, Netanyahuov [[Likud]], je uspjela sastaviti koaliciju i doći na vlast 2009., te će s time ostati na vlasti dugi niz godina. Razdoblje Netanyahua obilježit će radikalizaciju dvaju tabora: Izrael će se okrenuti krajnjoj desnici, a Palestina će doživjeti hegemonijski uspon Hamasa, uz slabljenje reformističkih struja i produbljenje historijskih unutarnjih podjela među Arapima. Netanyahuova politika je provodila sustavan naum potkopavanja mirovnoga plana, naglo naseljavajući Cisjordan s kolonima{{efn|Izrael je do 2025. kolonizirao oko 42% palestinske Cisjordanije i doselio 700.000 Židova.}} a s druge strane potajno podupirajući Hamas,{{citation needed}} jedini sugovornik koji mu je omogućavao traženu polarizaciju i prekid mirovnog procesa. 

Godine [[2011.]] propao je pokušaj Palestinskih vlasti da dobiju članstvo u [[Ujedinjene Nacije|Ujedinjenim narodima]] kao potpuno suverena država. Sporadični raketni napadi na Izrael i izraelski zračni napadi još uvijek se događaju u Gazi pod Hamasovom kontrolom. 

U novembru [[2012]], predstavništvo Palestine u UN-u je unapređeno u državu promatrača nečlanicu, a naziv misije je promijenjen iz &quot;Palestina (predstavljena PLO-om)&quot; u &quot;Država Palestina&quot;. Istog novembra 2012. izbio je [[Operacija Stup od oblaka|sukob između Gaze i Izraela]]. Povod je bilo ubojstvo [[14. novembra]] [[2012.]] [[Ahmad al-Džabari|Ahmeda Džabarija]], Hamasovog vojnoga vođu, od strane izraelskih snaga. Na njegovo ubojstvo Palestinci su odgovorili nizom raketnih napada iz Gaze prema Izraelu. Izrael je pokrenuo operaciju &quot;Stup od oblaka&quot;, utemeljenu ponajprije na zračnim i raketnim udarima. Hamas i druge palestinske skupine uzvratili su ispaljivanjem stotina raketa na Izrael, pri čemu su bili pogođeni i [[Tel Aviv]] i [[Jeruzalem]]. Izraelska je vojska mobilizirala pričuvnike i pripremila moguću kopnenu invaziju, koja ipak nije provedena. U Gazi je poginulo više od 150 Palestinaca, većinom civila, a tisuće domova bile su oštećene. U Izraelu je smrtno stradalo šest osoba, civila i vojnika, uslijed raketa i napada. Sukob je okončan primirjem uz posredovanje Egipta, koje je smanjilo neprijateljstva, ali nije otklonilo strukturne uzroke sukoba.

U ljeto [[2014.]] izbio je [[Rat u Gazi 2014.|rat u Pojasu Gaze]] i okolnim područjima. Pokrenuli su ga Hamas i druge oružane skupine (uz oružanu potporu od [[Iran]]a, te financijsku od strane [[Katar]]a i [[Turska|Turske]]) koje su ispaljivale rakete i minobacačke granate na izraelski teritorij. Kao odgovor, [[Izraelske obrambene snage]] (IDF) pokrenule su vojnu kampanju &quot;Operacija Zaštitni Rub&quot; uz zračne napade i kopnenu invaziju na Pojas Gaze. Jedan od izraelskih proklamiranih ciljeva bio je uništiti mrežu Hamasovih vojnih tunela koji su prodirali na izraelsko područje. Ljudski je danak bio težak: u Pojasu je poginulo oko 2.100/2.300 Palestinaca, većinom civila. Na međunarodnoj su se razini pojavile optužbe prema objema stranama za kršenja humanitarnoga međunarodnog prava i moguće ratne zločine. Primirje je proglašeno 26. augusta 2014., čime su prestala izravna neprijateljstva, ali su mnoga pitanja ostala neriješena. Sukob je dodatno učvrstio izolaciju Pojasa Gaze, produbio humanitarnu krizu i pokazao dotadašnju nemogućnost trajnog vojnog razrješenja. Pritom mirovni pregovori prekinuti. [[Benjamin Netanjahu|Netanyahu]] izjavio je [[2015.]] da neće dozvoliti palestinsku državu zapadno od Jordana.&lt;ref name=&quot;edition.cnn.com&quot;&gt;{{cite web |url= https://edition.cnn.com/2015/03/16/middleeast/israel-netanyahu-palestinian-state/index.html |title= Israel's PM Netanyahu: No Palestinian state on my watch |last= |first= |date= 16. 3. 2015|website= |publisher= |accessdate= 7. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme mandata [[Donald Trump|Trumpa]] u Sjedinjenim Državama (2017-2021) neke su arapske države počele priznavati Izrael i uspostavljati odnose kroz [[Abrahamski sporazumi|Abrahamske sporazume]] i bez jamstava za palestinsku državu. Hamasovi Palestinci su se osjetili zaobiđeni i iznevjereni od svojih historijski suradnika.

U novembru [[2022]], na izborima izraelske vlade je pobjedila koalicija{{efn|Vladajuća koalicija u 37. izraelskoj vladi u službi od 22. decembra 2022: [[Benjamin Netanyahu|Netanyahuov]] [[Likud]], [[Šas (partija)|Šas]], [[Yahadut HaTora]], [[Vjerska cionistička stranka]], [[Otzma Yehudit]], [[Noam (stranka)|Noam]].}} [[Benjamin Netanjahu|Benjamina Netanjahua]]. Pritom nasilja su se povećala, sa događajima poput [[Sukobi u Jeninu (2023)|upada u Jenin]] (januar, jun i jul [[2023]]), [[Sukob u Neve Yaakovu (2023)|pucnjave u Neve Yaakovu]] (januar 2023), sukobi u [[Al-Aqsa|al-Aqsi]] (april 2023) i sukoba između Gaze i Izraela u maju 2023.

=== Rat Izraela i Hamasa (2023) ===
[[Datoteka:Continued Israeli airstrike of the Gaza Strip.jpg|thumb|right|300px|Granatiranje Gaze u oktobru 2023.]]
{{glavni|Rat u Gazi}}
Dana [[7. oktobra]] [[2023.]] palestinska borbena skupina Hamas je pokrenula [[Napadi 7. oktobra|niz iznenadnih napada]] na jug Izraela ([[Masakr u kibucu Kfar Aza|Kfar Aza]], [[Masakr u Be'eriju|Be'eri]], [[Masakr na muzičkom festivalu u Re'imu|Re'im]]), prouzročivši više od 1.200 mrtvih i uzevši oko 250 talaca.

Netanyahu je objavio rat&lt;ref&gt;{{cite AV media |people= |date= 2023-10-07|title=  Netanyahu declares 'We are at war' following surprise Hamas attack |trans-title= |type= |language= |url= https://www.youtube.com/watch?v=2DR3xTBnHTU |access-date= 2024-01-08| archive-date= |format= |time= |location= |publisher= NBC News |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref=}}&lt;/ref&gt; te započeo snažna bombardiranja i vojnu kampanju u Pojasu Gaze. Kao odgovor, Pojas je bio izložen blokadi, opsadi, prekidu opskrbe električnom energijom, vodom i osnovnim potrepštinama. Izraelske snage su pojačale zračne udare i kopnene operacije, nastojeći uništiti zapovjedništvo Hamasa i osloboditi taoce. Civilno stanovništvo Gaze bilo je teško pogođeno: stotine tisuća raseljenih, gradska područja teško razorena. Infrastruktura (bolnice, škole, stambene zgrade) bila je u velikoj mjeri uništena. Krajem 2023. i početkom 2024. pojavili su se ozbiljni znakovi humanitarne krize. 

Tijekom sukoba predlagani su primirja i dogovori o razmjeni talaca i zatočenika, ali nasilje nije jenjavalo. Rat se proširio u više etapa: opsada Gaze, pothvati u Khan Yunisu i Rafi. Službene brojke upućuju na desetke tisuća poginulih Palestinaca (preko 67.000 prema nekim izvorima) i stotine tisuća ranjenih. Broj izraelskih žrtava manji je, ali s osjetnim učinkom na državu i javno mnijenje.

Međunarodno pravo i humanitarne ustanove upozorile su na moguće ratne zločine i goleme popratne štete. Izrael je uzeo dugotrajniji vojni položaj u Pojasu te razmatrao mogućnost okupacije ili proširenoga nadzora. Pristup humanitarnoj pomoći bio je opetovano otežan: zaustavljene kolone, razorena infrastruktura, trajna nesigurnost. Rat je proizveo upravnu i političku krizu u regiji: napetosti s Egiptom, Libanonom, [[Iran]]om ([[Iransko-izraelski sukob]]), uz posredovanje Katara i Ujedinjenih naroda. Međunarodna polarizacija rasla je: sankcije, prijekori, obnovljena pitanja o rješenju dviju država. Zdravstvene su se prilike dramatično pogoršale, mnoge su površine Pojasa postale nenastanjive ili teško oštećene.

U januaru 2025. postignuto je privremeno primirje, uz razmjenu talaca i zatočenika i obećanje daljnje etape. Ipak, u martu 2025. izraelska ofenziva ponovno se razmahala, narušivši primirje.

Po broju civilnih žrtava i talaca, rat iz 2023. je najozbiljniji sukob u suvremenoj historiji Izraela i Palestine. Palestinski civili podnijeli su najteži teret, s naraštajnim posljedicama za djecu i porodice. Sukob je znatno izmijenio geopolitičku sliku Bliskoga istoka, otvorivši pitanja o sigurnosti, palestinskoj državnosti i ulozi Izraela. U ratu u Gazi Izrael je osvojio oko 53% područja Gaze i usmrtio gotovo cjelokupno političko vodstvo Hamasa ([[Jahja Sinvar]], [[Ismail Hanija|Hanija]], [[Saleh al-Arouri|al-Arouri]], [[Muhamed Deif|Deif]], [[Marvan Isa|Isa]], [[Muhamed Sinvar]]).

Na kraju je sukob bio de facto zaustavljen primirjem 9. oktobra 2025., uz posredovanje [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[Egipat|Egipta]], [[Katar]]a i [[Turska|Turske]]. U dokumentu&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.nytimes.com/2025/09/29/world/middleeast/gaza-israel-cease-fire-plan-text.html |title= Here Is the Full Text of the Gaza Plan Released by the White House |access-date= 29. septembra 2025|publisher= [[New York Times]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.timesofisrael.com/full-text-of-oct-9-israel-hamas-deal-on-trumps-plan-for-comprehensive-end-to-gaza-war |title= Full text of Oct. 9 Israel-Hamas deal on Trump’s plan for ‘comprehensive end’ to Gaza war |access-date=14. oktobra 2025|publisher= The Times of Israel}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://www.pbs.org/newshour/politics/read-trumps-20-point-proposal-to-end-the-war-in-gaza |title= Read Trump's 20-point proposal to end the war in Gaza |access-date=29. septembra 2025|publisher=PBS News}}&lt;/ref&gt; potpisanom u [[Šarm el Šeik]]u sudjelovali su [[Donald Trump]], [[Marco Rubio]], [[Abdel Fattah al-Sisi]] (predsjednik Egipta), [[Recep Tayyip Erdoğan|Recep Erdoğan]] (predsjednik Turske) i [[Muhamed bin Abdulrahman bin Jasim Al-Tani|Muhamed al-Tani]] (predsjednik vlade Katara). U ime Izraela potpisao je [[Benjamin Netanyahu]], a u ime Hamasa potpisao je [[Kalil al-Haja]], glavni pregovarač Hamasa. Primirje je stupilo na snagu 10. oktobra, okončavši velike ofenzive i otvorivši put oslobađanju posljednjih izraelskih talaca do 13. oktobra. Sporazum iz 2025. nije donio konačan mir, nego trajno zatišje: Izrael je proglasio vojnu pobjedu nad Hamasom, velike neprijateljske djelatnosti su obustavljene, ali i dalje postoje napetosti i manji sukobi duž crte primirja te nije postignut cjelovit politički dogovor. Obje strane ostaju nepokolebljive u ključnim točkama: Izrael nastoji na sigurnosti i razoružanju Hamasa, dok Hamas i dalje održava naoružanu prisutnost u Gazi, stvarajući rizik ponovnih izljeva nasilja u budućnosti. Sukob je prouzročio desetke tisuća mrtvih, ponajviše među palestinskim civilima u Pojasu Gaze, te teške materijalne i humanitarne štete za mjesno stanovništvo.

Od [[10. oktobra]] [[2025.]] na snazi je treće primirje po redu.

{{Commonscat|Arab-Israeli conflict}}

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
BritishMandatePalestine1920.png|Britanski protektorat (1920-1948)
1947-UN-Partition-Plan-1949-Armistice-Comparison.png|Usporedba granica iz 1947. i 1949.
Jewish zones 1947.jpg|Područja u kojima su 1947. [[Jevreji|Židovi]] činili većinu pod Britanskom mandatu
Alon plan.svg|[[Yigal Allon|Allonov]] plan (1967)
Guèrra dei Sièis Jorns.png|[[Šestodnevni rat]]
Yom Kippur War map hr.svg|Karta [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] (1973)
Israel after Yom Kippur War map.svg|Izrael poslije [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] (1973)
Israel 2004.png|Karta Izraela i Palestine (2004)
2006 Israel-Lebanon crisis.svg|Izraelsko-libanonska kriza (2006)
Occupied Palestinian Territories.jpg|Okupirana palestinska područja (2011)
2013 West Bank Reference (30584187840).jpg|Detaljna karta [[Zapadna obala|Zapadne obale]] (2013)
Quartier commercial juif attaqué - 2 décembre 1947.jpg|Napadnuta židovska četvrt u Jeruzalemu 2. prosinca 1947, par dana nakon pozitivne odluke o podjeli Palestine
1948 Arab-Israeli War (997008136021705171).jpg|Kolone arapskih izbjeglica 1948.
1948 Arab-Israeli War(997008136020905171).jpg|Arapi iz palestinskoga sela Tantura prelaze u Jordan pod nadzorom Ujedinjenih naroda i Crvenoga križa.
1956 Suez war - conquest of Sinai.jpg|Napad na [[Sinaj]]
Yom Kippur War map-2.png|Teritorij koji je zauzeo Izrael nakon Šestodenvnog rata: Sinaj, Zapadna obala, Gaza i Golanska visoravan (tamno plava boja)
GolanHeights-tank.jpg|Napušteni izraelski tenk: nakon Šestodnevnog rata, Izrael je okupirao Golan
Karin A weapons.jpg|Predstavljanje oružja koje je konfiscirano sa broda koji je putovao u Gazu
PFLP-group-1969.jpg|Ratnici PFLP-a (Popularne Fronte za Oslobađenje Palestine) 1969.
Israeli soldiers on Palestine street.jpg|Izraelski vojnici patroliraju u [[Hebron]]u
&lt;/gallery&gt;

==Povezano==
* [[Veliki Izrael]]
* [[Teritorijalni nacionalizam]]
* [[Panarabizam]]
* [[Izraelsko-palestinski mirovni proces]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Arab-Israeli conflict}}
;Ujedinjene nacije
* [http://www.ochaopt.org/ Office for the Coordination of Humanitarian Affairs – occupied Palestinian territory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206043850/http://www.ochaopt.org/ |date=2012-02-06 }}
* [http://www.unrwa.org/ United Nations Relief and Works Agency for Palestine Refugees in the Near East]
* [http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=57020#.WVJX75IT7IU 'Now is not the time to give up' on two-state solution, UN Middle East envoy tells Security Council] UN

;Akademske stranice
*[http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552681 U.S. Attempts at Peace between Israel and Palestine] od [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494/browse?type=title Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives]

;Druge poveznice
* [http://www.mideastweb.org/history.htm Dokumenti o Arapski-izraelskom sukobu i povijest Izraela i Palestine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221204102122/http://www.mideastweb.org/history.htm |date=2022-12-04 }}
* [http://www.zionismontheweb.org/zionism_documents.htm Dokumenti o Cionizmu i stvaranju Izraela]
* [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/me.htm Dokumenti o Bliskoistočnom sukobu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926222343/http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/me.htm |date=2007-09-26 }}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
;Uvodna literatura
* {{en}} {{cite journal| last1 = Akram | first1 = Susan M. | last2 = Lynk | first2 = S. Michael | date = 2013 | title = The Arab-Israeli Conflict and International Law | url = https://scholarship.law.bu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1587&amp;context=faculty_scholarship | journal = Scholarly Commons at B.U.S.L. | publisher = Boston University School of Law | volume = | issue = | pages = | doi = | ref = Akram}}
* {{en}} {{cite journal| last1 = Dawn | first1 = C. Ernest | last2 = | first2 = | date = 1975 | title = The Arab-Israeli Confrontation: A Historian's Analysis | url = https://digitalcommons.du.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2241&amp;context=djilp | journal = Denver Journal of International Law &amp; Policy | volume = 5 | issue = 2 | pages = 373-386 | doi = | ref = Dawn}}
* {{cite book |last=Finkelstein |first=Norman G. |author-link=Norman Finkelstein |year=2007 |title=Beyond Chutzpah |url=https://books.google.com/books?id=qc6Tn-C2B5UC&amp;pg=PA |publisher=[[University of California Press]] |isbn=978-0-520-24989-9 }}
* {{en}} {{Cite book |last1= Hobsbawm |first1= Eric |authorlink1 = Eric Hobsbawm |date= 1994 |title= The Age of Extremes: The Short Twentieth Century, 1914–1991 |url= https://www.google.com/books/edition/Age_of_Extremes/x9xmAAAAMAAJ?hl=it&amp;gbpv=0&amp;bsq=The%20Age%20of%20Extremes:%20The%20Short%20Twentieth%20Century,%201914%E2%80%931991 |publisher= Michael Joseph / Vintage Books |location= London/New York |isbn= 9780718133078 |pages= 640|ref = }}
* {{en}} {{cite book |last=Scott-Baumann |first=Michael |year=2023 |title=The Shortest History of Israel and Palestine: From Zionism to Intifadas and the Struggle for Peace |url= https://www.google.com/books/edition/The_Shortest_History_of_Israel_and_Pales/qN8pzwEACAAJ?hl|publisher=The Experiment, LLC |isbn=978-1-61519-951-8 }}

;Stručna literatura
* {{en}} {{cite book |last=Baconi |first=Tareq |year=2018 |title=Hamas Contained |url=https://books.google.com/books?id=Jd9ftAEACAAJ&amp;pg=PA |publisher=[[Stanford University Press]] |isbn=978-0-8047-9741-2 }}
* {{en}} {{cite book |last=Khalidi |first=Rashid |author-link=Rashid Khalidi |year=2013 |title=Brokers of Deceit: How the US Has Undermined Peace in the Middle East |url=https://books.google.com/books?id=Brokers_of_Deceit&amp;pg=PA |publisher=Beacon Press |isbn=978-0-8070-4475-9 }}
* {{en}} {{cite book |last=Khalidi |first=Rashid |author-link=Rashid Khalidi |year=2020 |url=https://books.google.com/books?id=Mzm5uwEACAAJ&amp;pg=PA |title=The Hundred Years' War on Palestine: A History of Settler Colonialism and Resistance, 1917–2017 |publisher=Henry Holt and Company |isbn=978-1-62779-854-9 }}
* {{en}} {{cite book |last=Khalidi |first=Rashid |author-link=Rashid Khalidi |year=2024 |title=The Iron Cage: The Story of the Palestinian Struggle for Statehood |url=https://books.google.com/books?id=x5znEAAAQBAJ&amp;pg=PA |publisher=[[Simon &amp; Schuster]] |isbn=978-0-86154-899-6 }}
* {{en}} {{cite journal |last1=Khatib |first1=Rasha |last2=McKee |first2=Martin |author2-link= |last3=Yusuf |first3=Salim |author3-link=|title=Counting the dead in Gaza: difficult but essential |journal=[[The Lancet]] |publisher=Elsevier BV |date=5 July 2024 |volume=404 |issue=10449 |pages=237–238 |issn=0140-6736 |doi=10.1016/s0140-6736(24)01169-3 |pmid=38976995 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(24)01169-3/fulltext }}
* {{en}} {{cite book |last=Morris |first=Benny |author-link=Benny Morris |year=1999 |url= https://archive.org/details/righteousvictims0000morr/page/n7/mode/2up |title=Righteous Victims |publisher=Knopf Doubleday Publishing Group |isbn=978-0-679-74475-7 }}
* {{en}} {{cite book |last=Morris |first=Benny |author-link=Benny Morris |year=2004 |title=The birth of the Palestinian refugee problem revisited |url=https://books.google.com/books?id=uM_kFX6edX8C&amp;pg=PA |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-00967-6 }}
* {{en}} {{cite book |last=Pappé |first=Ilan |author-link=Ilan Pappé |title=A History of Modern Palestine |url=https://books.google.com/books?id=rrttEAAAQBAJ&amp;pg=PA |year=2022 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-1-108-24416-9 }}
* {{en}} {{cite book |editor-last=Sela |editor-first=Avraham |editor-link= |title=The Continuum Political Encyclopedia of the Middle East |url=https://archive.org/details/continuumpolitic0000unse |location=New York |year=2002 |publisher=Continuum |isbn=978-0-8264-1413-7 }}
* {{en}} {{cite book |last=Shlaim |first=Avi |author-link=Avi Shlaim |year=2015 |title=The Iron Wall: Israel and the Arab World |url=https://books.google.com/books?id=The_Iron_Wall&amp;pg=PA |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-14-103322-8 }}{{Dead link|date=September 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{en}} {{cite book |last=Slater |first=Jerome |author-link= |year=2020 |title=Mythologies Without End |url=https://books.google.com/books?id=y1AAEAAAQBAJ&amp;pg=PA |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-045908-6 }}
* {{en}} {{cite book|last=Roy|first=Sara|title=Deluge|url=https://books.google.com/books?id=8U9V0AEACAAJ&amp;pg=PA|year=2024|publisher=OR Books|isbn=978-1-68219-619-9|editor-last=Stern-Weiner|editor-first=Jamie}}
* {{en}} {{cite book|last=Roy|first=Sara|title=Hamas and Civil Society in Gaza|url=https://books.google.com/books?id=mX1dAAAAQBAJ&amp;pg=PA|year=2013|publisher=Princeton University Press|isbn=978-1-4008-4894-2}}
{{refend}}

{{Bliskoistočni sukob}}

[[Kategorija:Vojna historija Izraela]]
[[Kategorija:Izraelsko-arapski ratovi| ]]
[[Kategorija:Palestina]]
[[Kategorija:Palestinska samouprava]]

[[bs:Izraelsko-arapski sukob]]
[[hr:Bliskoistočni sukob]]</text>
      <sha1>kelnvdskip0d95ldp3s94i43ygee40r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradine kod Glamoča</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4608203</id>
    <revision>
      <id>42656020</id>
      <parentid>41779306</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T00:07:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42656020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4818" sha1="sgfrxfm85eqhpoqbkigdmvvmqo3tpcf" xml:space="preserve">'''Gradine kod Glamoča''' su skupina [[Iliri|ilirskih]] građevinskih objekata, smještenih uglavnom na zadnjim izdancima brda uz rub polja i to najčešće na uzdignutim, prirodno zaštićenim i strategijski pogodnim mjestima na obodu [[Glamočko polje|Glamočkog polja]]. Zajedno sa [[Duvanjsko polje|Duvanjskim]] i [[Livanjsko polje|Livanjskim poljem]], ovo područje pripadalo je plemenu [[Dalmati]], sa jasnom granicom na sjevernim obroncima u Glamočkom polju.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web  |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH  |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE  |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966  |accessdate=9. 2. 2016  }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; 
== Arheologija ==
Polja u jugozapadnoj Bosni istraživana su od 1973. godne.&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba  |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Na ova tri polja obavljena su iskopavanja na 17 [[gradina]] i ukupno je registrovano 107 gradino, od toga 34 na Glamočkom polju.: Stekerovci, Hotkovci, Maslina strana, Velika gradina Laškovica, Mala gradina Laškovci, Velika gradina Prijami, Mala gradina Prijami, Reljina gradina, Rajićke,  Dubrave, Isakovci, Devića glavica, Skucani, Vidimlije, Karaizovci, Šiljak, Lice, Blagodija, Jukavac, Mareljića gradina, Gradina u Podgradini, Mali Ozen, Veliki Ozen, Soldatova gradina, Gradina nad Šumnjacima, Gradinica nad Šumnjacima, Gradina kod Vagana, Veliki Obljaj – Gradina I, Veliki Obljaj – Gradina II, Gradina Mali Obljaj.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.slideshare.net/edinveletovac/arheoloski-leksikon-tom-1  |title=Arheološki leksikon  |work=Zemaljski muzej, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; 

'''Gradina Rudići''' je utvrđena i naseljena gradina i nalazi se u selu Halapić. U njoj je pronađena mnogobrojna keramika raznih oblika iz praistorijskog i antičkog doba. Na mjestu ilirske gradine rimljani su izgradili svoj refugium, a ispod je bila rimska putna stanica [[Salviae]]. U V i VI vijeku izgrađeno je i kasnoantičko utvrđenje uz upotrebu antičkih spolija.&lt;ref name=&quot;Gradine u Duv.polju&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|title= Alojz Benac –Utvrđena ilirska naselja|work= ANUBiH, Sarajevo. 1985|accessdate= 9. 2. 2017|archive-date= 2017-02-06|archive-url= https://web.archive.org/web/20170206015318/http://fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

'''Gradina na Rajanu''' nalazi se iznad samog Glamoča i sa nje se mogao kontrolisati dobar dio Glamočkog polja. Na njoj su ostaci kule iz srednjeg vijeka. Unutranji prostor je dimenzija 200x150 m. Dijelovi zida su sa nevješto urađenim malterom. Vjerovatno je urađena u I. vijeku, kada su Dalmati došli u dodir sa rimljanima. Pronađena je keramika iz praistorijskog doba.&lt;ref name=&quot;Gradine u Duv.polju&quot;/&gt;

=== Reljina gradina ===
Na prelasku bronzanog u [[Željezno doba|željezno doba]] dolazi do gradnje gradina i na Glamočkom polju, jer dolazi do povećanja stanovništva jugozapadne Bosne dolaskom iz srednje Bosne. Najznačajnija je Reljina gradina, koja ima snažne zidove i veliko podgrađe, najstarije na prostoru Dalmata. Nalazi se na niskoj glavici u samom polju, okružena većim brojem gradina koje su služile za njeno obezbjeđenje. Sa južne strane gradina je imala prirodnu zaštitu u vidu strme padine, a sa sjeverne strane su vidljivi ostaci snažnog kamenog bedema. 

Nađeno je mnoštvo keramičkih fragmenata rađenih slobodnom rukom koji su pripadali koničnim zdjelama i bikoničnim peharima, kameni satirači i kolutovi, dijelovi žrvnjeva i mnoštvo životinjskih kostiju. Keramički materijal pokazuje dosta srodnosti sa materijalom iz gradine [[Pod (Bugojno)|Pod kod Bugojna]] i susjednih [[Gradine u Duvanjskom polju|gradina na Duvanjskom polju]].&lt;ref name=&quot;Govedarica&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= Blagoje Govedarica -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |accessdate= 9. 2. 2017 |archive-date= 2018-02-12 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==

== Reference ==
{{reference|2}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Glamoč]]
[[Kategorija:Gradine u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Ilirska arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Dalmati]]
[[Kategorija:Gradine metalnog doba]]</text>
      <sha1>sgfrxfm85eqhpoqbkigdmvvmqo3tpcf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Goran Babić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4626144</id>
    <revision>
      <id>42655991</id>
      <parentid>41802821</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T19:01:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1095" sha1="5ph2k7w9s6alywzqsx6qamtmelu3s1m" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Goran Babić
| slika = 
| širina_slike = 250px
| opis_slike = 
| puno_ime = 
| datum_rođenja = 18. 10. 1944
| mjesto_rođenja = [[Vis]]
| država_rođenja = 
| datum_smrti = 
| mjesto_smrti = 
| država_smrti = 
| državljanstvo     = 
| zanimanje         = pjesnik, pisac, dramski pisac, scenarist
| supružnik         = 
| djeca             = 
| roditelji         =
}}
'''Goran Babić''' ([[Vis (grad)|Vis]], 18. listopada 1944 - ) je [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, poznat kao autor nekoliko eksperimentalnih drama, ali i zbog toga što se, kao zagovornik [[jugoslavenstvo|jugoslavenstva]] i nepomirljivi protivnik [[hrvatski nacionalizam|hrvatskog nacionalizma]] za vrijeme [[raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] odselio u [[Beograd]] gdje i danas živi i radi.

==Vanjske veze==
*[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=942 Članak]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} na Hrvatskom biografskomn leksikonu
*{{IMDb ime}}

{{Lifetime|1944||Babić, Goran}}

[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski scenaristi]]</text>
      <sha1>5ph2k7w9s6alywzqsx6qamtmelu3s1m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni spomenici u Varešu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627617</id>
    <revision>
      <id>42655973</id>
      <parentid>41420885</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:07:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42655973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1647" sha1="pycy93nwyj9x2nvcyi5nhrfkdnws2op" xml:space="preserve">Na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za opštinu [[Vareš]] se nalaze sljedeći spomenici:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;page= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. januar 2026 |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508050151/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;page= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nacionalni&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026. |archive-date= 2022-01-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220121015021/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Varešu|Crkva posvećena Pokrovu Presvete Bogorodice sa pokretnom imovinom]],
* [[Kasnoantička bazilika Dabravine, Vareš|Dabravine sa ostacima iz bronzanog doba i kasne antike]],
* [[Kovačnice (majdani) u selu Očevlje]],
* [[Nekropole stećaka u Varešu|Nekropola sa stećcima Stupni Do]],
* [[Nekropole stećaka u Varešu|Nekropole sa stećcima i starim nišanima u naselju Budoželje]],
* [[Radničko naselje Majdan]],
* [[Bobovac|Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac]],
* [[Crkva svetog Mihovila u Varešu|Župna crkva u Varešu]]
== Reference ==
{{Reflista}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Varešu| ]]</text>
      <sha1>pycy93nwyj9x2nvcyi5nhrfkdnws2op</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradaščevića kula u Bijeloj (Brčko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4658378</id>
    <revision>
      <id>42656018</id>
      <parentid>42260639</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T23:57:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42656018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3999" sha1="akdhrdk6aapb98vziv9ejazcz0rsmwm" xml:space="preserve">'''Gradaščevića kula''' je stambeno-fortifikacijski objekat iz [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskog]] perioda u naselju [[Bijela (Brčko)|Bijela]], [[Brčko]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Kula&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=3 |title= Gradaščevića kula |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 9. 2. 2017 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20180306202714/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=3 |archivedate=6. 3. 2018 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
== Lokacija ==
Gradašćevića kula sa avlijom i avlijskim zidovima nalazi se u naselju [[Bijela (Brčko)|Bijela]] u južnom dijelu [[Distrikt Brčko|Brčko Distrikta]], na posljednjim obroncima planine [[Majevica|Majevice]].

== Historija ==
Podigao ju je Osman-paša Gradaščević krajem XVIII ili početkom XIX stoljeća. Porijeklo Gradaščevića nije u potpunosti utvrđeno, ali se osnovano pretpostavlja da su došli iz Ugarske i da nisu srednjovjekovni bosanski feudalci, jer se u srednjovjekovnim izvorima o Bosni nigdje ne spominju. Od 1730. godine, kada je formirana [[kapetanija|Gradačačka kapetanija]], svi poznati kapetani potječu iz porodice Gradaščevića. Do konačnog razlaza između [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein kapetana (Zmaja od Bosne)]] i brata mu Osman-paše 1831 došlo je upravo u Bijeloj. Osman paša bio je za reforme, a Husein za pokret protiv reformi.&lt;ref name=&quot;Kule&quot;&gt;{{Cite web|url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|title= Hamdija Kreševljaković, KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI|work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991|accessdate= 9. 2. 2016|archive-date= 2016-04-17|archive-url= https://web.archive.org/web/20160417080351/http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/6-1954.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

[[Kula]]  kasnije prešla je u posjed Fadilpašića i Džinića, [[Sarajevo|sarajevskih]] begovskih porodica. Mevhiba Džinić sa svojom porodicom živjela je u kuli u Bijeloj do 10. juna 1948. godine kada je izvršena nacionalizacija.

Nepažnjom novih korisnika došlo je 03. marta 1949. godine do požara u odžaku koji je u potpunosti izgorio. Kula je napuštena prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-1995.]] godine, a u toku samog rata nije korištena i nije pretrpjela nikakva ratna oštećenja.

== Opis ==
[[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini|Kula]] sastoji se od glavnog stambeno-fortifikacionog objekta-kule, ljetne kuhinje, 2 bunara i zidova oko avlije. Visina kule do donje strehe krova je cca 17,50 m, a do vrha krova cca 23,00 m. Krovni pokrivač je biber-crijep. U sredini krova je jarbol-šiljak. Obe strehe su sa ukrasnim rubnim daskama i opšavom streha sa donje strane. Iz donjeg krova proveden je dimanjak kamina. Soba u najgornjem katu ispod završnog svoda ili ćemera zove se ćemerodaja. Kula u Bijeloj čini iznimku, jer u njoj sprat iznad ćemera nije čatma, nego su ovdje zidovi od kamena, debljine 70&amp;nbsp;cm, dok su u prizemlju 152&amp;nbsp;cm.&lt;ref name=&quot;Kule&quot;/&gt;

Oko prostrane avlije (dvorište) je zid. Na južnom dijelu zida je ulazna kapija, kao jedini otvor u zidu. Zid je visine sa unutrašnje strane oko 2,50 m, a sa vanjske promjenjive visine. Izveden je od pritesanog lomljenog kamena i pokriven je dovodnim drvenim krovićem pokrivenim biber-crijepom. Ogradni zid je zidan sa dva lica u krečnom malteru, debljine 130&amp;nbsp;cm, obostrano dersovan. Ostali objekti koji su se nalazili u avliji danas ne postoje.

== Literatura ==
* [[Hamdija Kreševljaković]], Naše starine godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, broj II, Sarajevo, 1954. godine -KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Brčkom]]
[[Kategorija:Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>akdhrdk6aapb98vziv9ejazcz0rsmwm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni spomenici u Trnovu (FBiH)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4665596</id>
    <revision>
      <id>42655977</id>
      <parentid>42261119</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:15:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42655977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2015" sha1="3407vui6y2kei4hz82ml5m0nel00njn" xml:space="preserve">[[File:Umoljani – džamija 1.jpg|mini|desno|Džamija u Umoljanima sa kamenom munarom]]
Na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za općinu [[Trnovo (FBiH)]] se nalaze sljedeći spomenici:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;page= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. januar 2026 |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508050151/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;page= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nacionalni&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026. |archive-date= 2022-01-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220121015021/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Džamija u Umoljanima]],  
* [[Nekropole stećaka Trnovo|Nekropola sa stećcima Delijaš]], 
* [[Nekropole stećaka Trnovo|Nekropola sa stećcima Kaursko groblje u Prečani]]ma, 
* [[Nekropole stećaka Trnovo|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Han u Šabićima]],   
* [[Nekropole stećaka Trnovo|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kapova selišta (Borija) u Ledićima]],
* [[Nekropole stećaka Trnovo|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Zlatarić u Ledići]]ma,
* [[Nekropole stećaka Trnovo|Nekropole sa stećcima, starim nišanima i ostaci srednjovjekovne građevine na lokalitetu Dolovi, selo Umoljani]], 
== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* [http://kons.gov.ba/ Zvanična stranica komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150504022327/http://kons.gov.ba/ |date=2015-05-04 }}

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Trnovu (FBiH)| ]]</text>
      <sha1>3407vui6y2kei4hz82ml5m0nel00njn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Inokosni organ</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4665760</id>
    <revision>
      <id>42656011</id>
      <parentid>42648398</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T23:15:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42656011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44715" sha1="o5vyud8iyokto0ngpikuzbjg98d7jad" xml:space="preserve">Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]].

&lt;div style=&quot;display:flex; gap:12px; width:100%;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|&lt;span style=&quot;display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;&quot;&gt;Arhiv&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

{{collapse top|title= Main}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!&lt;u&gt;'''Main'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;
[[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Turski jezik]] | [[Moldavija]] | 
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Glavni projekti}}
== Glavni projekti ==
[[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]]
|
|+
!&lt;u&gt;'''Fokus'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · &lt;u&gt;[[Švedski jezik]]&lt;/u&gt; · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]&lt;/small&gt;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Slovenska književnost]]'''&lt;/u&gt;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Portal:Crna Gora]]'''&lt;/u&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Radionica}}

===Radionica===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Radionica
| &lt;small&gt;[[Žarko Zrenjanin]] | [[Alan Watts]] | [[Cizia Zykë]] | [[Gajto Gazdanov]] | [[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije &quot;Borba&quot;]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] |  '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] |  [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | &lt;u&gt;[[Svetozar Miletić]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]&lt;/u&gt; | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | &lt;u&gt;[[Marko Marulić]]&lt;/u&gt; | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | &lt;u&gt;[[Paraćin]]&lt;/u&gt; | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] |  [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | &lt;u&gt;[[Aleksandar Belić]]&lt;/u&gt; | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |&lt;u&gt;[[Antonio Bajamonti]]&lt;/u&gt; | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | &lt;u&gt;[[Domaniç]]&lt;/u&gt; | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | &lt;u&gt;[[Eutropije]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Euzebije iz Minda]]&lt;/u&gt; | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | &lt;u&gt;[[Generacija Z]]&lt;/u&gt; | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | &lt;u&gt;[[Humanizam u Njemačkoj]]&lt;/u&gt; | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | &lt;u&gt;'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''&lt;/u&gt; (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | &lt;u&gt;[[Josip Smodlaka]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Jovan Cvijić]]&lt;/u&gt; | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | &lt;u&gt;[[Kuća]]&lt;/u&gt; | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | &lt;u&gt;[[Marko Vešović (književnik)]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Mediji]]&lt;/u&gt; | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | &lt;u&gt;[[Möll]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Mongolsko Carstvo]]&lt;/u&gt; | [[Moliški Hrvati]] | &lt;u&gt;[[Moni Finci]]&lt;/u&gt; | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | &lt;u&gt;[[Nestor Mahno]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Niccolò Machiavelli]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Nicolas Storch]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Nizozemska revolucija]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Norne]]&lt;/u&gt; | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | &lt;u&gt;[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Popis čeških vladara]]&lt;/u&gt; | [[Popis danskih monarha]] | &lt;u&gt;[[Popis engleskih i britanskih vladara]]&lt;/u&gt; | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | &lt;u&gt;[[Protestantski uspon]]&lt;/u&gt; | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | &lt;u&gt;[[Saudi Vision 2030]]&lt;/u&gt; | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | &lt;u&gt;[[Sultanija Safije]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Tadija Smičiklas]]&lt;/u&gt; | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | &lt;u&gt;[[The Prodigy]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Thomas Müntzer]]&lt;/u&gt; | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | &lt;u&gt;[[Tommy]]&lt;/u&gt; | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | &lt;u&gt;[[Ugro-finski narodi]]&lt;/u&gt; | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | &lt;u&gt;[[Vladan Matijević]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Vladimir Ćorović]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Walt Whitman]]&lt;/u&gt; | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | &lt;nowiki&gt;[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]&lt;/nowiki&gt; | &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Telekomunikacije]]&lt;/nowiki&gt; | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | &lt;/small&gt;
|-
!
|&lt;small&gt;[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] |  [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |&lt;/small&gt;
|-
!Projekt književnost
| &lt;small&gt;[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | &lt;/small&gt;
|-
!Poboljšati
|&lt;small&gt;[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]&lt;/small&gt;
|-
!Pregled drugog stupnja
|&lt;small&gt; [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] &lt;/small&gt;
|-
!Pregled izabranih članaka
| &lt;small&gt;[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]&lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

* [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]]
* [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]]

{{#Babel:sh}}
{{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}}
{{Korisnička kutija/Administrator}}
{{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}}
{{Korisnik Mjesec Azije}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}}
{{KorisnikKraj}}

{{collapse top|title= Nagrade}}

=== Nagrade ===
{| style=&quot;margin:0 auto; background:transparent;&quot;
|-
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
[[Datoteka:Wiki medal.jpg]]
&lt;div&gt;'''Wiki medalja'''&lt;br /&gt;Za albanske, turske i druge književne teme&lt;br /&gt;[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]&lt;/div&gt;

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
[[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]]

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{| style=&quot;margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px&quot;
| style=&quot;text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px&quot; |
[[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]]
&lt;div style=&quot;padding-top:6px;&quot;&gt;Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;color:white;&quot; | '''Dodijelila''':&lt;br /&gt;Wikizajednica
|}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}}
|}

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
[[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}}

&lt;div style=&quot;color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;&quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year!
:Wish you all the best!

&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;color:#333333; text-align:right; font-size:120%;&quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&amp;oldid=24454025 --&gt;

{| style=&quot;border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; valign=&quot;middle&quot; | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]]
|rowspan=&quot;2&quot; |
|style=&quot;font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;&quot; | '''Barnstar patrolera'''
|-
|style=&quot;vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;&quot; |
Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima.
|} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET)

{{Nagrada za izabrani članak
| članak =Karl XII od Švedske
| mjesec =august
| godina =2023.
}}

{{Nagrada za izabrani članak
| članak =Fudbalska reprezentacija Turske
| mjesec =oktobar
| godina =2024.
}}
{{collapse bottom}}

== Spoljašne veze ==
* [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod]
* как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] &amp; [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]]
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]]
* &lt;u&gt;[[Šablon:Reklamiranje]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]]
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]]
* [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]]
::''Don't speak Po Naški?''

&lt;div style=&quot;float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9&quot;&gt;
{{Currentdate}}
Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''&lt;div id=&quot;articlecount&quot; style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;'''

[[Kategorija:User sh]]
[[Kategorija:Wikipedijini administratori]]</text>
      <sha1>o5vyud8iyokto0ngpikuzbjg98d7jad</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni spomenici u Velikoj Kladuši</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4667867</id>
    <revision>
      <id>42655971</id>
      <parentid>42261121</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T16:04:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42655971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2001" sha1="repl9bame7iip22kn0d5s3jeu3uncmz" xml:space="preserve">Na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za opšinu Velika Kladuša se nalaze slijedeći spomenici:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;page= |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. januar 2026 |archive-date=2025-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250508050151/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;page= |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nacionalni&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026. |archive-date= 2022-01-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220121015021/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* [[Crkva sv. Georgija u Velikoj Kladuši|Crkva svetog Velikomučenika Georgija]] (historijski spomenik),
* [[Džamija u Šabićima (Velika Kladuša)|Džamija sa haremom u Šabićima]] (graditeljska cjelina),
* [[Džamija Zagrad]] sa haremom (graditeljska cjelina),
* [[Gradska džamija u Velikoj Kladuši|Gradska džamija sa haremom]] (graditeljska cjelina),
* Harem džamije Trnovi u [[Polje (Velika Kladuša)|Polju]] (historijsko područje),
* [[Džamija Barake|Stara džamija Barake sa haremom u Grahovu]] (graditeljska cjelina),
* [[Tvrđava Todorovo|Stari grad Todorovo (Novigrad) i džamija u Todorovu]] (historijsko područje),
* [[Vrnogračka tvrđava|Tvrđava Vrnograč]] u [[Vrnograč]]u,
* [[Tvrđava Podzvizd|Utvrđeni grad Podzvizd]] 
== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20150504022327/http://kons.gov.ba/ Zvanična stranica komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Velikoj Kladuši| ]]</text>
      <sha1>repl9bame7iip22kn0d5s3jeu3uncmz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aymeric Laporte</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4668085</id>
    <revision>
      <id>42656080</id>
      <parentid>42643545</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:50:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5853" sha1="3a3be5gjvz7a7tqaoumovntzbd3i2qi" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Aymeric Laporte
| slika                     = Aymeric Laporte France v Spain 7.24.26-033.jpg
| punoime                   = {{nowrap|Aymeric Jean Louis Gérard Alphonse Laporte}}
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[27. svibnja]] [[1994.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|FRA|1976}} [[Agen]]
| rodnadržava               = [[Francuska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Baski|Bask]]
| državljanstvo             = {{flagicon|FRA}} [[Francuska|francusko]]&lt;br&gt;{{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]]
| visina                    = 1.91 m

| pozicija                  = stoper
| trenutniklub              = {{flagicon|SAU}} [[Al-Nasr FC|Al-Nasr]]
| brojnadresu               = 27

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2011 – 2012
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[CD Basconia|Basconia]]
| nastupi(golovi)1           = 33 (2)
| godine2                    = 2012 – 2018
| klubovi2                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]]
| nastupi(golovi)2           = 161 (7)
| godine3                    = 2018 – 2023
| klubovi3                   = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| nastupi(golovi)3           = 121 (8)
| godine4                    = 2023 –
| klubovi4                   = {{flagicon|SAU}} [[Al-Nasr FC|Al-Nasr]]
| nastupi(golovi)4           = 27 (4)
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2021 – 
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ŠPA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 34 (1)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 12.7.2024
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Aymeric Jean Louis Gérard Alphonse Laporte''' ([[Agen]], [[27. svibnja]] [[1994.]]), [[Španjolska|španjolsko]]-[[Francuska|francuski]] nogometaš [[baski]]jskog porijekla koji igra na poziciji stopera. Od [[2023.]] godine član je [[Al-Nasr FC|Al-Nasra]]. 

Kada je [[2010.]] godine potpisao za [[Athletic Bilbao]] kao junior (imao je samo 16 godina), postao je tek drugi francuski nogometaš, nakon [[Bixente Lizarazu|Bixentea Lizarazua]], koji je igrao za klub za koji će u konačnici odigradi 220 natjecateljskih utakmica u svim natjecanjima. U siječnju [[2018.]] godine potpisao je za [[Manchester City F.C.|Manchester City]], s kojim je naredne godine osvojio trostruku krunu. 

Iako je u mlađim dobnim skupinama nastupao za [[Francuska|Francusku]] te je dobio poziv za [[Francuska nogometna reprezentacija|seniorsku reprezentaciju]], ali nikada za nju nije nastupio, Laporte je [[2021.]] godine, nakon sticanja [[Španjolska|španjolskog]] državljanstva, odlučio igrati za [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolsku reprezentaciju]], s kojom je nastupio na [[UEFA Euro 2020.|UEFA Euru 2020.]] godine. Na turniru je postigao i svoj prvi reprezentativni gol.

== Vanjske veze ==
{{Commons category}}
*{{FIFA player}}
*{{Soccerbase}}

{{Sastav Španija 2020 EP}}
{{Sastav Španija 2022 SP}}
{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1994||Laporte, Aymeric}}

[[Kategorija:Francuski fudbaleri]]
[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Athletic Bilbaa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Baski]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]</text>
      <sha1>3a3be5gjvz7a7tqaoumovntzbd3i2qi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ferran Torres</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4668090</id>
    <revision>
      <id>42656077</id>
      <parentid>42645072</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:49:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5259" sha1="667o7ir8wts5c3y948zp83lrtuy5fbz" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Ferran Torres
| slika                     = Ferran Torres France v Spain 7.24.26-243 (cropped).jpg
| punoime                   = Ferran Torres García
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[29. veljače]] [[2000.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠPA}} [[Foios]]
| rodnadržava               = [[Španjolska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]]
| visina                    = 1.84 m

| pozicija                  = krilo
| trenutniklub              = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| brojnadresu               = 

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2017 – 2020
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]]
| nastupi(golovi)1           = 71 (6)
| godine2                    = 2020 – 2022
| klubovi2                   = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| nastupi(golovi)2           = 28 (9)
| godine3                    = 2022 – 
| klubovi3                   = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| nastupi(golovi)3           = 0 (0)
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2020 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ŠPA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 14 (7)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 3.1.2022
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Ferran Torres García''' ([[Foios]], [[29. veljače]] [[2000.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilni igrač. Produkt [[Valencia CF|Valencijine]] škole, od [[2020.]] do [[2022.]] godine igrao je za [[Manchester City F.C.|Manchester City]], odakle je prešao u [[FC Barcelona|Barcelonu]]. Godine [[2020.]] debitirao je za [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Španjolske]], s kojom je nastupio na [[UEFA Euro 2020.|UEFA Euru 2020.]] godine. 

== Vanjske veze ==
{{commons category}}
*{{Official website}}
*[https://www.mancity.com/players/ferran-torres Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210630201907/https://www.mancity.com/players/ferran-torres |date=2021-06-30 }} at the Manchester City F.C. website

{{Sastav Španija 2020 EP}}
{{Sastav Španjolska 2022 SP}}
{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige nacija}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|2000||Torres, Ferran}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Valencije]]
[[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]</text>
      <sha1>667o7ir8wts5c3y948zp83lrtuy5fbz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pedri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4668143</id>
    <revision>
      <id>42656083</id>
      <parentid>42643549</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:51:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4834" sha1="np83w5gkv46ua3utidtnlfpt3hu7z5t" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Pedri
| slika                     = Pedri France v Spain 7.24.26-245.jpg
| punoime                   = Pedro González López
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[25. studenog]] [[2002.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠPA}} [[Tegueste]]
| rodnadržava               = [[Španjolska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]]
| visina                    = 1.74 m

| pozicija                  = vezni igrač
| trenutniklub              = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| brojnadresu               = 8

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2019 – 2020
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[UD Las Palmas|Las Palmas]]
| nastupi(golovi)1           = 36 (4)
| godine2                    = 2020 –
| klubovi2                   = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| nastupi(golovi)2           = 139 (21)
| godine3                    = 
| klubovi3                   = 
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2021 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ŠPA}} 
| nacionalninastupi(golovi)1 = 35 (3)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 5.9.2025
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Pedro González López''', poznatiji kao '''Pedri''' ([[Tegueste]], [[25. studenog]] [[2002.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra u veznome redu, bilo kao centralni vezni ili kao krilo. Trenutno je član [[FC Barcelona|Barcelone]]. Od [[2021.]] godine član je [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolske reprezentacije]], za koju je nastupio i na [[UEFA Euro 2020.|UEFA Euru 2020.]] godine. 

{{Sastav Španija 2020 EP}}
{{Sastav Španija 2020 OI fudbal}}
{{Sastav Španjolska 2022 SP}}
{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|2002||Pedri}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]]
[[Kategorija:Španski olimpijci]]
[[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]</text>
      <sha1>np83w5gkv46ua3utidtnlfpt3hu7z5t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mikel Oyarzabal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4668148</id>
    <revision>
      <id>42656085</id>
      <parentid>42643539</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:54:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5200" sha1="12auzxr4wqv03kyfwwrexhq9uix62et" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Mikel Oyarzabal
| slika                     = Mikel Oyarzabal France v Spain 7.24.26-192.jpg
| punoime                   = Mikel Oyarzabal Ugarte
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[21. travnja]] [[1997.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠPA}} [[Eibar]]
| rodnadržava               = [[Španjolska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Baski|Bask]]
| državljanstvo             = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]]
| visina                    = 1.81 m

| pozicija                  = krilo, napadač
| trenutniklub              = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Sociedad]]
| brojnadresu               = 10

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2015 – 
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Sociedad]]
| nastupi(golovi)1           = 202 (54)
| godine2                    = 
| klubovi2                   = 
| nastupi(golovi)2           = 
| godine3                    = 
| klubovi3                   = 
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2016 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ŠPA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 16 (4)
| nacionalnegodine2          = 2016 –
| nacionalneekipe2           = {{flagicon|Baskija}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Baskije|Baskija]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 1 (1)
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 28.6.2021
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Mikel Oyarzabal Ugarte''' ([[Eibar]], [[21. travnja]] [[1997.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji napadača, iako može igrati i kao krilo. Od [[2015.]] godine član je [[Real Sociedad]]a, s kojim je [[2020.]] godine osvojio i [[Copa del Rey|Španjolski kup]]. 

Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Španjolske]] debitirao je [[2016.]] godine, međutim prvo veliko natjecanje bio mu je tek [[UEFA Euro 2020.]] godine. Nastupa i za [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Baskije|reprezentaciju Baskije]].

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
*[https://www.realsociedad.eus/en/team/player/real-sociedad/mikel-oyarzabal-ugarte Real Sociedad official profile]
*{{NFT player|pid=64458}}

{{Sastav Španija 2020 EP}}
{{Sastav Španija 2020 OI fudbal}}
{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1997||Oyarzabal, Mikel}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Baski]]
[[Kategorija:Španski olimpijci]]
[[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Sociedada]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]</text>
      <sha1>12auzxr4wqv03kyfwwrexhq9uix62et</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dani Olmo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4668198</id>
    <revision>
      <id>42656079</id>
      <parentid>42643544</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:50:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7647" sha1="pzx3mwlbhopgk8p6eba3w1nhwevh5cq" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Dani Olmo
| slika                     = Dani Olmo France v Spain 7.24.26-217.jpg
| punoime                   = Daniel Olmo Carvajal
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[7. svibnja]] [[1998.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠPA}} [[Terrassa]]
| rodnadržava               = [[Španjolska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]]
| visina                    = 1.79 m

| pozicija                  = ofenzivni vezni, krilo
| trenutniklub              = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| brojnadresu               = 20

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2015 – 2020
| klubovi1                   = {{flagicon|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
| nastupi(golovi)1           = 80 (20)
| godine2                    = 2020 – 2024
| klubovi2                   = {{flagicon|NJE}} [[RB Leipzig]] 
| nastupi(golovi)2           = 107 (17)
| godine3                    = 2024 –
| klubovi3                   = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| nastupi(golovi)3           = 0 (0)
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2019 –
| nacionalneekipe1           = {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 39 (11)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 9.8.2024
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Daniel &quot;Dani&quot; Olmo Carvajal''' ([[Terrassa]], [[7. svibnja]] [[1998.]]), [[Španjolska|španjolski]] [[nogometaš]] koji trenutačno igra za [[FC Barcelona|Barcelonu]] na položaju lijevog krila ili ofenzivnog veznog.

== Klupska karijera ==
Karijeru je započeo u mlađim uzrastima [[RCD Espanyol|Espanyola]]. S 8 godina je prešao u [[FC Barcelona|Barcelonu]]. U Barceloni je bio kapetan i najbolji strijelac mlade momčadi Barcelone.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20150908015416/https://gnkdinamo.hr/HR/Igraci/dani-olmo Dani Olmo], gnkdinamo.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 8. rujna 2015.), pristupljeno 26. siječnja 2020.&lt;/ref&gt; U srpnju [[2014.]] godine Dani Olmo prešao je u Dinamo Zagreb. Za Dinamo je debitirao u veljači [[2015.]] godine protiv [[zagreb]]ačke [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]] (2:1) i tako postao 5. najmlađi debitant u klupskoj povijesti. Prvi pogodak za Dinamo postigao je u [[22. rujna]] 2015. godine, u šesnaestini finala hrvatskoga kupa, protiv [[NK Oštrc Zlatar|NK Oštrca]] iz [[Zlatar]]a u pobjedi od 7:1.&lt;ref&gt;[https://www.24sata.hr/sport/dinamo-u-zlataru-s-morrisom-olmom-i-cekicijem-od-pocetka-438568 ''Dinamo je konačno proigrao u Zlataru, Inter okrenuo Zmaja...''], 24sata.hr, 22. rujna 2015., pristupljeno 26. siječnja 2020.&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Igrao je za mlađe uzraste [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske reprezentacije]]. Iskazao je želju za igranjem za hrvatsku reprezentaciju,&lt;ref&gt;[https://www.croatiaweek.com/spanish-teenage-talent-wants-to-play-for-croatia/ ''Spanish Teenage Talent Wants to Play for Croatia''], croatiaweek.com, 8. prosinca 2017., pristupljeno 26. siječnja 2020.&lt;/ref&gt; no na kraju se ipak odlučio igrati za reprezentaciju svoje domovine. Dne [[8. studenoga]] [[2019.]] godine tadašnji izbornik A reprezentacije Španjolske [[Robert Moreno]] uvrstio je Olma na popis za kvalifikacijske utakmice za EURO 2020. godine protiv [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]] i [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]]. Debitirao je [[15. studenoga]] 2019. godine u utakmici protiv Malte (7:0) ušavši u 66. minuti umjesto [[Alvaro Morata|Alvara Morate]], a samo 3 minute kasnije zabio je pogodak za 5:0. [[Pau Torres]] također je debitirao i zabio svoj prvi gol za Španjolsku na toj utakmici te je tako Španjolska prvi put nakon 30 godina imala dva igrača koji su zabili na svojim debijima.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://en.as.com/en/2019/11/15/football/1573854279_669899.html|title=Dani Olmo and Pau Torres make history in Spain stroll|newspaper=Diario AS|date=15 November 2019|access-date=16 November 2019|archive-date=2019-12-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20191220171425/https://en.as.com/en/2019/11/15/football/1573854279_669899.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [https://www.gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=dani-olmo Profile]
* {{Soccerbase|88229}}
* {{Soccerway|daniel-olmo/395366}}

{{Sastav Španija 2020 EP}}
{{Sastav Španija 2020 OI fudbal}}
{{Sastav Španjolska 2022 SP}}
{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci UEFA Eura}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1998||Olmo, Dani}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Dinamo Zagreba]]
[[Kategorija:Fudbaleri RB Leipziga]]
[[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Španski olimpijci]]
[[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Katalonci]]</text>
      <sha1>pzx3mwlbhopgk8p6eba3w1nhwevh5cq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rodri (fudbaler, rođen 1996.)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4668199</id>
    <revision>
      <id>42656081</id>
      <parentid>42643546</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:51:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4818" sha1="hmia9y5c1t6kj5h90v9k0y0fzig5pm5" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Rodri
| slika                     = Rodri France v Spain 7.24.26-095.jpg
| punoime                   = Rodrigo Hernández Cascante
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[22. lipnja]] [[1996.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠPA}} [[Madrid]]
| rodnadržava               = [[Španjolska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]]
| visina                    = 1.91 m

| pozicija                  = defenzivni vezni
| trenutniklub              = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| brojnadresu               = 16

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2015 – 2018
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
| nastupi(golovi)1           = 63 (1)
| godine2                    = 2018 – 2019
| klubovi2                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
| nastupi(golovi)2           = 34 (3)
| godine3                    = 2019 –
| klubovi3                   = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| nastupi(golovi)3           = 174 (22)
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2018 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ŠPA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 57 (4)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 29. 10. 2024
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Rodrigo Hernández Cascante''', poznatiji kao '''Rodri''' ili '''Rodrigo''' ([[Madrid]], [[22. lipnja]] [[1996.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao defenzivni vezni. Od [[2019.]] godine član je [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]], s kojim je osvojio nekoliko nacionalnih turnira. Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Španjolske]] nastupa od [[2018.]] godine, a prvo veliko natjecanje bio mu je odgođeni [[UEFA Euro 2020.]]

Dobitnik je [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]] za [[2024.]] godinu.

== Priznanja ==
===Individualna ===
*Igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]
*Gol mjeseca [[FA Premier liga|Premier lige]]: studeni 2021.
*Najbolji igrač završnog turnira [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]
*[[Zlatna lopta France Footballa|Zlatne lopte]]: [[2024.]]

=== Klupska ===
'''Atlético Madrid'''
*[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2018.|2018.]]

'''Manchester City'''
*[[FA Premier liga|Premier liga]]: 2020./21., 2021./22., 2022./23.
*[[FA kup]]: 2022./23.
*[[Engleski liga kup]]: 2019./20., 2020./21.
*[[FA Community Shield]]: 2019.
*[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]
*[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]]

=== Reprezentativna ===
'''Španija do 19 godina'''
*[[Europsko prvenstvo u fudbalu do 19 godina]]: 2015.

'''Španija'''
*[[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]]

== Vanjske veze ==
{{commons category|Rodrigo Hernández Cascante}}
*[https://www.mancity.com/players/rodrigo Profile] at the Manchester City F.C. website

{{Sastav Španija 2020 EP}}
{{Sastav Španija 2022 SP}}
{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa}}
{{Igrač godine World Soccera}}
{{Španski sportista godine}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1996||Rodri}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]]
[[Kategorija:Fudbaleri Atlético Madrida]]
[[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Biografije, Madrid]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte]]</text>
      <sha1>hmia9y5c1t6kj5h90v9k0y0fzig5pm5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sivi vukovi (pokret)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673411</id>
    <revision>
      <id>42655928</id>
      <parentid>41262053</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T13:09:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>178920</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Operacija Gladio|Operacija Gladio]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42655928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3610" sha1="ppeqc6zzy3uz8rczgei1t6wkpgn6v84" xml:space="preserve">{{Infobox Military Unit
|unit_name= Sivi vukovi &lt;br/&gt; Bozkurtlar
|image=[[Datoteka:Grey Wolves Gokturk Flag.svg|250px]]
|caption= 
|dates= od [[1968.]]
|country={{flag|Turska}}&lt;br/&gt;
|branch= 
|type= [[Paravojna organizacija]]
|role= 
|size= 
|command_structure=
|garrison=
|garrison_label=
|nickname=
|patron=
|equipment=
|equipment_label=
|battles= 
|decorations=
|battle_honours= 
|disbanded = 
|commander1= 
|commander1_label=
}}
'''Sivi vukovi''' ({{Šablon:Jez-tur|Bozkurtlar}}), službeno poznati kao «Idealistička ognjišta» ({{Šablon:Jez-tur|Ülkü Ocakları}}), su [[turska]] [[Nacionalizam|ultranacionalistička]] oružana organizacija.

==Osobine i historija==
Pokret je opisan kao [[Neofašizam|neofašistički]], [[Antikomunizam|antikomunistički]], protu[[Grci|grčki]], protu[[Aleviti|alevijski]], protu[[Kurdi|kurdski]], protu[[Armenci|armenski]], [[Homofobija|homofobni]], [[Antisemitizam|antisemitski]] i anti[[Hrišćanstvo|kršćanski]]. Ima vrlo bliske odnose sa [[Stranka nacionalne akcije (Turska)|Strankom nacionalne akcije]] (MHP), od koje predstavlja [[Paravojska|paravojni ogranak]].&lt;br/&gt;
Naime prvobitna ideja pokreta je se temeljila na principe [[Panturkizam|panturkizma]] čime su apostoli bili [[Ziya Gökalp]] i [[Nihal Atsiz]] u prvoj polovici [[20. vijek|20. stoljeća]]. Za vrijeme prve republike [[Kemal Atatürk|Atatürk]] je stvorio «Turska ognjišta», lanac društava koja su imale svrhu promicati turski nacionalni ideal i panturkizam. Poslije Atatürkove smrti [[1938.]] godine, članovi «turskih ognjišta» prigovarali su tadašnjoj politici na političku dekadenciju panturkizma. Vlada je zatim smatrala te primjedbe opasnima i zahtijevao raspuštanje «turskih ognjišta» i suđenje njihovih članova. Među njima nalazio je se i Alparslan Türkeş. Dana 3. maja 1944. u [[Ankara|Ankari]] su se okupile tisuće ljudi koji su demonstrirali protiv optužnice protiv pripadnika «turskih ognjišta».&lt;br/&gt;
Sive vukove je stoga formirao [[1968.]] pukovnik [[Alparslan Türkeş]] iz već postojećeg omladinskog krajnje desničarskog pokreta. 9. februara 1969. će Türkeş osnovati zvaničnu političku stranku [[Stranka nacionalne akcije (Turska)|MHP]] a Sivi vukovi će mahom djelovati u [[Turska dijaspora|dijaspori]], napose u [[Turci u Njemačkoj|Njemačkoj]], Austriji, Nizozemskoj i [[Turci u Francuskoj|Francuskoj]]. Pokret Sivih vukova je obilježio talas nasilja koji je [[70-e|70-ih]] ukrokovao više od 5.000 smrti u Turskoj od razne političke prirode. Vođa organizacije će biti desetljećima [[Abdullah Çatlı]], koji je umro [[1996.]] u saobraćajnom udesu u autu zajedno sa Hüseyinom Kocadağom, zamjenikom šefa istanbulske policije.&lt;br/&gt;
Nakon [[Državni udar u Turskoj 1980.|državnog udara]] [[1980.]], general [[Kenan Evren|Evren]] je osudio na zatvor nekoliko desetina pripadnika Sivih vukova zbog nasilja u prethodnjem desetljeću.

==Poznati slučajevi==
* Ubojstvo Bedrettina Cömerta (11. marta 1978.)
* Ubojstov Doğana Öza (24. marta 1978.)
* [[Pokolj na trgu Taksim]] (1. maj 1977.)
* [[Pokolj u Bahçelievleru]] ([[Ankara, 8. oktobra 1978.)
* [[Pokolj u Maraşu]] (decembar 1978.)
* Ubojstvo Abdije İpekçije (1. februara 1979.)
* [[Atentat na Ivana Pavla II.]] (13. maja 1981.)
* Slučaj Emanuele Orlandi (22. juna 1983.)
* [[Rat za Nagorno-Karabah]] (1988–1994)
* Pobuna u mahali Gazi (12–15. marta 1995.)
* [[Državni udar u Azerbejdžanu]] (13–17. marta 1995.)

[[Kategorija:Paravojne formacije]] [[Kategorija:Politika Turske]] [[Kategorija:Historija Turske]] [[Kategorija:Fašizam]]
[[Kategorija:Operacija Gladio]]</text>
      <sha1>ppeqc6zzy3uz8rczgei1t6wkpgn6v84</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pravopis turskog jezika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4674042</id>
    <revision>
      <id>42656046</id>
      <parentid>42407712</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T03:09:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osmansko–tursko pismo */</comment>
      <origin>42656046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6650" sha1="bafl8ykquz0v0qgehevtvclikw5f5ps" xml:space="preserve">'''Pravopis turskog jezika''' je ogranak [[Turski jezik#Gramatika|turske gramatike]] koji proučava pravilan način pisanja odnosno grafičkog izražaja glasova u turskom jeziku. Današnji službeni pisani [[turski jezik]] se služi svojim [[Latinica|latinskim]] [[alfabet]]om koji se sastoji od 29 grafema: 
&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Aa
!Bb
!Cc
!Çç
!Dd
!Ee
!Ff
!Gg
!Ğğ
!Hh
!Iı
!İi
!Jj
!Kk
!Ll
!Mm
!Nn
!Oo
!Öö
!Pp
!Rr
!Ss
!Şş
!Tt
!Uu
!Üü
!Vv
!Yy
!Zz
|}
&lt;/center&gt;

Najraniji pisani oblik turskog (odnosno turkijskog) jezika je starotursko pismo, poznato znanstvenicima kao Orhonsko pismo {{efn|Alternativni nazivi za Orhonsko pismo su Orhonsko-jenisejsko pismo, Turske rune, Pismo Göktürk ili jednostavno Starotursko pismo.}} i bilo je pismo kojim su se služili [[Gok Turkijci|Göktürkijci]]. Glavni uzorak ovog alfabeta su [[Orhonski natpisi]]. Nalazimo ga i u prvim turkijskim [[Kan (titula)|kanatima]] – počevši od [[Ujgurski Kaganat|Ujgurskog kaganata]] – između [[8. vijek|8.]] i [[10. vijek]]a, gdje su izražavali [[staroturkijski jezik]]. Imamo tragove orhonskog pisma također u nekim kirgiškim natpisima iz [[9. vijek|9. stoljeća]], te u drugim grafički srodnim oblicima u dolini rijeke [[Talas (rijeka)|Talas]] u [[Turkestan]]u i u [[Mađari|staromađarskom]] alfabetu iz [[10. vijek]]a. Obično riječi su bile pisane s desna na lijevo.
[[Datoteka:Tunga_tigin.svg|thumb|center|500px|Stari turski natpis u [[Spomenici Khöshöö Tsaidam|Spomeniku Khöshöö Tsaidam]] transliteriran kao «Toŋra tegin yoγïnta egrip diertimiz», na suvremenom turkom «Na Tongateginovom sprovodu».]]

== Osmansko-tursko pismo ==
::''V. također: [[Osmanski turski jezik#Pismo|Osmansko tursko pismo]]''
Osmansko tursko pismo (''elifba''{{efn|[[Osmanski turski jezik|Osm. tur.]] الفبا, ''elifbâ''}}) je jedna verzija izvornog arapskog pisma koja se koristila za pisanje [[Osmanski turski jezik|osmanskog turskog jezika]] sve do [[1928.]], kada je zamijenjeno modernim turskim alfabetom koji se temelji na [[Latinica|latinici]].

Doduše, tijekom njihovog razvitka nalazimo tragove [[Turkijski jezici|turkijskih]] jezika pisanih na raznim pismima, kao na primjer [[Ćirilica|ćiriličnim]], [[Arapsko pismo|arapskim]], [[Grčki alfabet|grčkim]], [[Latinica|latiničnim]] i drugim. Kada su [[Turkijski narodi|Turkijci]] prihvatili [[islam]] (cfr. [[Seldžuk]]), počeli su koristiti [[arapsko pismo]] za izražavanje na [[Turkijski jezici|svojim jezicima]], a to je osobito bio slučaj kod [[Karahanidski Kanat|Karahanida]]. [[Seldžuci]] su koristili [[Perzijski jezik|perzijski]] kao službeni jezik, ali su u kasnom periodu [[Seldžučka Monarhija|Seldžučkog carstva]] u Anadoliji se vratili na turkijski pisani jezik.

[[Datoteka:Bâkî Diwan.jpeg|thumb|200px|Stranica iz [[Divan (književnost)|Divana]] pjesnika [[Baki]]ja]]
Osmansko–tursko pismo je zapravo jedan miješani oblik perzo–arapskog pisma. Dobro prikladan za pisanje arapskih posuđenica, bio je slabo pogodan za izvorne turkijske riječi: arapski ima nekoliko [[suglasnik]]a koji ne postoje u turkijskom, što čini nekoliko arapskih slova suvišnim izuzev slučejeva arapskih posuđenica; i obratno, neki turkijski glasovi ne postoje u [[Arapski jezik|arapskom jeziku]], kao što su '''g''' i '''p'''. Turski ima osam različitih kratkih samoglasnika i nema dugih samoglasnika, dok arapski ima tri kratka i tri duga samoglasnika; a u arapskom pismu obično se pišu samo dugi samoglasnici. Slova osmanskog pisma su se razlikovala zavisno od njihovog položaja u riječi: samostalano slovo (tj. samo slovo izvan riječi), krajnje (slovo na kraju riječi), srednje (u sredini riječi), početno (na početku riječi), tako da na primjer suvremeno–tursko slovo '''''b''''' je u osmanskom pismu se pisalo '''ﺏ''' kao samostalno, '''ﺐ''' kao krajnje, '''ﺒ''' kao srednje i '''ﺑ''' kao početno.

No, nije moguće povući preciznu granicu između osmanskog i modernog turskog jezika. Osmanski se temelji na anadolijskom turskom jeziku kojim su se služili pozni [[Oguzi]] a nastaje uveliko uključivati arapske i perzijske elemente krajem [[15. vijek]]a, od arapskog i perzijskog vokabulara do gramatičkih struktura. Najobrazovaniji dio osmanskog [[Topkapi Saraj|dvora]] (''[[Visoka Porta|Visoke Porte]]'') kao i većina književnika [[Osmansko Carstvo|Carstva]] bili su trojezični i na ovaj ili onaj način su poznavali turski, arapski i perzijski. Jedan sjajan primjer je [[Fuzuli]] ([[15. vijek|15]]/[[16. vijek]]), [[Iračani]]n, intelektualac i vrstan pjesnik čiji se opus dijeli na ta tri jezika.

Stoga, od ranog [[18. vijek]]a do otprilike [[1950.]] godine osmanski turski jezik je bio također pisan na armenskom pismu&lt;ref name=&quot;matossian&quot;&gt;Petross Ter Matossian, [[Columbia University]].{{Nedostaje referenca}}&lt;/ref&gt;. U tom je obliku tiskano više od 2.000 knjiga na turskom jeziku&lt;ref name=&quot;matossian&quot;/&gt;, što je slučaj i za jednog od prvih [[roman]]a objavljenih u Carstvu, ''Akabi'' (1851){{efn|[[Vartan–paša]] (1813–1879): ''Akabi Hikâyesi'' (1851)}}.

Pritom, za razvoj jezika i pisma valja skrenuti pažnju na promjene tehnike. Na osmanskom prostoru, prvi [[Štamparstvo|tiskarski stroj]] su u uveli u Istanbul [[1493.]] godine [[Sefardi]] izbjegli iz [[Kraljevina Španija|Španije]] [[Katolički kraljevi|katoličkih kraljeva]]. Tiskali su knjige na latinskom, grčkom, talijanskom, sirijskom i jevrejskom jeziku, dok im je bilo zabranjeno tiskati na arapskom i na turskom. A sa druge strane, dosta su utjecale i razmjene sa [[Mletačka Republika|Prejasnom Mletačkom Republikom]] mada sa izvjesnim zakašnjenjem, tako da je tek početkom [[18. vijek]]a (oko [[1726.]]) [[Ibrahim Muteferika]] uz odobrenje [[Ahmed III|Ahmeda III.]] otvorio u Istanbulu prvu štampariju na arapskim slovima. Istovremeno, mora se dodati da je osmanska kultura prihvatila i rafinirala umjetnost [[Kaligrafija|kaligrafije]] od Arapa, do te mjere da se estetska vrijednost književnog djela procjenjivala i u odnosu na njegove slikovno-kaligrafske aspekte. S vremenom su pisari (''müstensih'') razvili različite kaligrafske stilove i različite estetske škole.

[[Datoteka:Printed form of Şah İsmail's letter to Sultan Bayezid II.jpg|thumb|200px|Tiskana verzija (1848-1857) pisma koje je [[1508.]] šah Izmail poslao sultanu [[Bajazid II|Bajazidu II.]] ]]

[[Datoteka:Ataturk-September 20, 1928.jpg|thumb|250px|right|Kemal Atatürk predstavlja narodu u [[Kayseri|Kayserju]] novi alfabet (1928)]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Turski jezik]]
[[Kategorija:Pisma]]</text>
      <sha1>bafl8ykquz0v0qgehevtvclikw5f5ps</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gavi (fudbaler)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4674947</id>
    <revision>
      <id>42656078</id>
      <parentid>42643543</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:49:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9878" sha1="jpj4ivajmvhjex67sw5smqc00esp82s" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Gavi
| slika                     = Gavi France v Spain 7.24.26-276 (cropped).jpg
| punoime                   = Pablo Martín Páez Gavira
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[5. kolovoza]] [[2004.]]
| rodnigrad                 = {{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Los Palacios y Villafranca]], [[Španjolska]]}}
| rodnadržava               = 
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = 
| visina                    = 1.73 m

| pozicija                  = centralni vezni
| trenutniklub              = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| brojnadresu               = 30

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2021 –
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| nastupi(golovi)1           = 48 (2)
| godine2                    = 
| klubovi2                   = 
| nastupi(golovi)2           = 
| godine3                    = 
| klubovi3                   = 
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2021 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ŠPA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 15 (3)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 28.11.2022
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Pablo Martín Páez Gavira''', poznatiji kao '''Gavi''' ([[Los Palacios y Villafranca]], [[5. kolovoza]] [[2004.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog]]. Trenutačno igra za [[FC Barcelona|Barcelonu]].

== Klupska karijera ==
=== Rana karijera ===
Gavi je rođen u [[Andaluzija|andaluzijskom]] mjestu [[Los Palacios y Villafranca]].&lt;ref name=WF/&gt; Svoju nogometnu karijeru započeo je u mjesnom klubu zvanom La Liara Balompié za koji je igrao od 2010. do 2012.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://inews.co.uk/sport/football/gavi-fc-barcelona-youngster-undone-laces-born-big-stage-la-liara-balompie-1340007|title=Gavi: The FC Barcelona youngster with undone laces who was ‘born’ for the big stage|first=Simon|last=Hart|date=8 December 2021|accessdate=3 August 2022|website=inews.co.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.marca.com/futbol/barcelona/2021/09/06/613217d8e2704e391a8b4580.html|title=&quot;El equipo de Gavi&quot;|first=Cristina|last=Navarro|date=6 September 2021|accessdate=3 August 2022|newspaper=Marca}}&lt;/ref&gt; Potom je proveo dvije godine igrajući za omladinske selekcije [[Real Betis]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.estadiodeportivo.com/futbol-sevillano/2021/10/07/liara-reivindica-gavi-oliver-atom/358663.html|title=La Liara reivindica a Gavi: &quot;Era Oliver Atom&quot;|date=8 October 2021|access-date=8 October 2021|first=Rafael|last=Cala|website=estadiodeportivo.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/2606115/a-special-fixture-for-gavi|title=A special fixture for Gavi|date=6 May 2022|accessdate=3 August 2022|publisher=FC Barcelona}}&lt;/ref&gt;

=== Barcelona ===
Kao jedanaestogodišnjak potpisao je za [[FC Barcelona|Barcelonu]] 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.forbes.com/sites/tomsanderson/2021/07/30/fc-barcelona-preseason-has-seen-coach-ronald-koeman-find-new-golden-boys/?sh=6599bcd2a2ab|title=FC Barcelona Preseason Has Seen Coach Ronald Koeman Find New ‘Golden Boys’|first=Tom|last=Sanderson|date=30 July 2021|accessdate=2 August 2021|website=forbes.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tribuna.com/en/blogs/43c43d29-7517-4d8b-8cfb-153fa6a929fd/|title=Scouting report on Pablo Paez 'Gavi' - the little maestro from La Masia|first=Jacek|last=Kulig|date=19 May 2020|accessdate=2 August 2021|website=tribuna.com}}&lt;/ref&gt;

Za [[FC Barcelona B|Barcelonu B]] debitirao je 21. veljače 2021. u utakmici protiv kluba [[CE L'Hospitalet|L'Hospitalet]] koji je poražen s visokih 6:0.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/barca-b/news/2040540/gavi-becomes-14th-under-19s-player-to-debut-for-barca-b-under-garcia-pimienta|title=Gavi becomes 14th Under-19s player to debut for Barça B under Garcia Pimienta|date=22 February 2021 |publisher=FC Barcelona |access-date=24 November 2021}}&lt;/ref&gt; 

Za prvu momčad Barcelone debitirao je 29. kolovoza 2021. kada je Barcelona dobila [[Getafe CF|Getafe]] 2:1 u utakmici [[La Liga|La Lige]]. Svoj prvi klupski pogodak postigao je 18. prosinca u ligaškoj utakmici protiv [[Elche CF|Elchea]] koji je izgubio 3:2.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/2421309/first-goals-for-gavi-and-jutgla|title=First goals for Gavi and Jutglà|publisher=FC Barcelona|date=18 December 2021|accessdate=19 December 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolsku]] je debitirao 6. listopada 2021. u polufinalnoj utakmici [[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Lige nacija 2020./21.]] te je time postao najmlađi reprezentativac Španjolske u povijesti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/58820411|title=Italy 1 Spain 2|date=6 October 2021|website=BBC Sport|accessdate= 7 October 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;future&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/spain-esp/story/4493392/how-barcelonas-gavi-became-spains-present-and-future |title=How 17-year-old Gavi became Spain's present and future |publisher=ESPN |last1=Lowe |first1=Sid |date=8 October 2021 |access-date=11 October 2021 }}&lt;/ref&gt; Četiri dana kasnije igrao je u u finalu tog natjecanja u kojem je Španjolska izgubila 1:2 od [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]].&lt;ref name=&quot;2021 Nations League Final&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.espn.co.uk/football/report?gameId=589985 |title=Spain vs. France – Football Match Report |publisher=ESPN |date=10 October 2021 |access-date=10 October 2021 }}&lt;/ref&gt; Dana 5. lipnja 2022. Gavi je postigao svoj prvi reprezentativni pogodak i to u utakmici [[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Lige nacija 2022./23.]] protiv [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] koja je završila 2:2. Time je postao najmlađi strijelac u povijesti španjolske reprezentacije.&lt;ref name=&quot;Youngest goalscorer of senior Spain national team – Gavi&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/2640386/gavi-becomes-youngest-ever-goalscorer-for-spanish-national-side |title=Gavi becomes youngest ever goalscorer for Spanish national side |date=6 June 2022 |publisher=FC Barcelona |access-date=12 June 2022 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220612202223/https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/2640386/gavi-becomes-youngest-ever-goalscorer-for-spanish-national-side |df=dmy-all |archive-date=12 June 2022}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
=== Individualna ===
* [[Trofej Kopa]]: 2022.
* [[Zlatni dječak]]: 2022.

=== Reprezentativna ===
;Španjolska
* [[UEFA Liga nacija]] (finalist): [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]&lt;ref&gt;{{cite web|date=10 October 2021|title=Spain–France|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2030761--spain-vs-france/|url-status=live|access-date=10 October 2021|publisher=UEFA}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Sastav FC Barcelona}}
{{Sastav Španjolska 2022 SP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|2004||}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]]</text>
      <sha1>jpj4ivajmvhjex67sw5smqc00esp82s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista Jugoslavena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676818</id>
    <revision>
      <id>42656025</id>
      <parentid>42655705</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:19:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mala dop.</comment>
      <origin>42656025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="315686" sha1="lsm42tju2621h874y8fz5i9f3h7begb" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Adžija, Božidar]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>lsm42tju2621h874y8fz5i9f3h7begb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656026</id>
      <parentid>42656025</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:25:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+D. Simandl</comment>
      <origin>42656026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="315730" sha1="bnc0vmk8fntp5qg0fmm3j8prdamojdt" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Adžija, Božidar]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>bnc0vmk8fntp5qg0fmm3j8prdamojdt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656033</id>
      <parentid>42656026</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:35:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42656033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="316088" sha1="4nqjhyxevww4u7aq2hutyow5l0ir82q" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Adžija, Božidar]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>4nqjhyxevww4u7aq2hutyow5l0ir82q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656034</id>
      <parentid>42656033</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T01:51:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42656034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="316410" sha1="pyqawsre1ettfa2ssntnkb0y0aicos3" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Adžija, Božidar]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>pyqawsre1ettfa2ssntnkb0y0aicos3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656038</id>
      <parentid>42656034</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T02:30:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+V. Janežič</comment>
      <origin>42656038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="316449" sha1="im3ee7ede5xho2p38yu99l6te7spsyn" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Adžija, Božidar]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>im3ee7ede5xho2p38yu99l6te7spsyn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656042</id>
      <parentid>42656038</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T02:39:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42656042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="316905" sha1="0n6a01ipqu5spo0i8uklteiax1ckmwc" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Adžija, Božidar]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>0n6a01ipqu5spo0i8uklteiax1ckmwc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656043</id>
      <parentid>42656042</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T02:44:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+slika</comment>
      <origin>42656043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="317002" sha1="359qgnz1cv59r32zk6823qiwhw6t6zi" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Adžija, Božidar]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>359qgnz1cv59r32zk6823qiwhw6t6zi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656044</id>
      <parentid>42656043</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T03:06:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+I. Navratil</comment>
      <origin>42656044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="317036" sha1="cp53en75fwn8txrin4jss12ce7un7rn" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Adžija, Božidar]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>cp53en75fwn8txrin4jss12ce7un7rn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656048</id>
      <parentid>42656044</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T03:14:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42656048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="317399" sha1="i1nfc3emh09mtqu5vw4c9huj1vlarux" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Adžija, Božidar]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>i1nfc3emh09mtqu5vw4c9huj1vlarux</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656050</id>
      <parentid>42656048</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T03:16:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+slika</comment>
      <origin>42656050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="317440" sha1="76ey72kbtmcta3ouhhcixcprdr1zp63" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=peric1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=osavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=ilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Adžija, Božidar]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>76ey72kbtmcta3ouhhcixcprdr1zp63</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Pijaca/Jezička pitanja</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4681651</id>
    <revision>
      <id>42655997</id>
      <parentid>42581398</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T20:59:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Slovo Y */</comment>
      <origin>42655997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33607" sha1="9fpnzb1ucn25252t6jjrk0r8se9rs3u" xml:space="preserve">{{Pijaca}}

== Slovo Y ==
Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET)

:Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET)

::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET)

:::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''sch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET)
::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da &quot;po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?&quot;, pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET)

:::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET)

== ''Po prvi puta'' ==

''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST)
::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST)

== Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima ==

Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]:
* Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski.
Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST)

:Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet:
:# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima?
:# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao &quot;film noar&quot;. Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? 
:# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. 
:# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. 
:# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo &quot;korehimijento&quot;, mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati &quot;samuraj&quot;, taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati &quot;kandži&quot; ili &quot;kanđi&quot; umjesto &quot;kanji&quot; mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice.
:Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog:
::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu.
::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu:
::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}}
::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST)
:::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da &quot;srbizira&quot; jezik, so... :D). 
:::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze...  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST)
::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se &quot;ne uklapaju u glasovni sastav&quot; naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao &quot;tipografska indikacija promene grafičkog koda&quot;. Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST)
:::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore &quot;Alternativni ''rock''&quot; ili &quot;''Gay'' parada&quot;. Isto vrijedi i za pizzu.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST)
::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST)
:::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer &quot;alternativni rok&quot; može značiti i &quot;alternativni rock&quot; i &quot;zamjenski vremenski rok&quot;, a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija &quot;alternativni ''rock''&quot;.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST)
::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST)
:::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST)
::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST)
:::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST)
::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano &quot;dz&quot;... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST)
:::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST)
::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST)

== Otok ili ostrvo ==

Predložio bih da se članci o otocima premjeste na &quot;ostrvo&quot;. Argumenti u nastavku:
* Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]].
* Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire &quot;ostrvo&quot; jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju.
* Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=eFdkWBU%3D&amp;keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost.
Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST)

:Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove &quot;Ostrva u Hrvatskoj&quot;, a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ &quot;otok&quot; u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST)
:::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju &quot;Ade&quot;, ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST)
::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST)
:::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije &quot;osobno&quot; ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST)
::::::Ne slažem se. &quot;Sveučilište&quot; nije vlastito ime, ali &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost &quot;ostrvo&quot;. No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST)
:::::::Goli otok je &quot;otok Goli otok&quot;, odnosno &quot;ostrvo Goli otok&quot;. Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije &quot;sveučilište Sveučilište u Zagrebu&quot;, odnosno &quot;univerzitet Sveučilište u Zagrebu&quot;. Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš &quot;Goli otok&quot;, a ovo &quot;gospodin&quot; - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti &quot;Mister Jean-Paul&quot;, neće ostaviti ovo &quot;Gospodin&quot;. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST)
::::::::Pa i &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno &quot;univerzitet koji se nalazi u Zagrebu&quot;, već službeno ime institucije, odnosno reč &quot;sveučilište&quot; službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je &quot;sveučilište&quot; reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST)
:::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka &quot;Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb&quot; išao bi &quot;Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb&quot; (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio &quot;GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u &quot;University&quot;, sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je &quot;Univerziteti u Hrvatskoj&quot;, a svi su članci &quot;Sveučilište&quot;? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS.
:::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. 
:::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se &quot;službeno&quot; zove &quot;Grof Monte Cristo&quot; (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. 
:::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo &lt;u&gt;naziv ade&lt;/u&gt;, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST)
::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST)
:::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST)
:U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ &quot;otok&quot; u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). &quot;Otok&quot; se češće nađe u naslovima članaka od &quot;ostrva&quot;, a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost &quot;otoku&quot; zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST)
::Ova mi je argumentacija jača ili makar razboritija od Edgarove &quot;otok otok&quot; i &quot;sveučilište sveučilište&quot; :D, tako da zahvaljujem na izjašnjavanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:10 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Sunce li ti jebem, doslovno sam isto rekao! *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. aprila 2026. u 19:18 (CEST)
::::A jeste sad :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:07 (CEST)</text>
      <sha1>9fpnzb1ucn25252t6jjrk0r8se9rs3u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sam Neua</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4687376</id>
    <revision>
      <id>42656021</id>
      <parentid>42514622</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T00:44:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42656021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5933" sha1="n424q9zjunlilm96xws9cpqncb0bbn2" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Sam Neua
| ime_genitiv = Sam Neue
| izvorno_ime = ຊຳເໜືອ
| translit_jezik1 =

| slika_panorama = Sam Neua.JPG
| veličina_slike =
| opis_slike =

| slika_zastava = 
| slika_zastava_veličina   =
| slika_pečat  =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb= 
| slika_grb_veličina   = 
| slika_amblem_prazno  =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta =
| veličina_karte  =
| opis_karte  =
| slika_karta1=
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država = Laos
| slika_lokacijska_karta_opis   = &lt;center&gt;Sam Neua na karti Laosa&lt;/center&gt;

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi = 20
| širina-minute= 24
| širina-oznaka= N
| dužina-stupnjevi = 104
| dužina-minute= 02
| dužina-oznaka= E

| lokacija_ime   = [[Spisak država|Država]]
| lokacija_info  = {{flag|Laos}}
| lokacija1_ime  = [[Provincije Laosa|Provincija]]
| lokacija1_info = [[Houaphanh (Provincija)|Houaphanh]]
| lokacija2_ime  = 
| lokacija2_info = 
| lokacija3_ime  = 
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime=
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač=
| nazvan_po  =

| dijelovi   =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe= 
| ime_vođe   = 
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1  =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2  =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3  =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 
| površina_kopna=
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža  =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina= 1.200 [[Nadmorska visina|m. n. v.]]
| visina_izvor  =
| visina_max=
| visina_min=

| stanovništvo_godina   = 2015
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 56.900
| stanovništvo_gustoća= 
| stanovništvo_uže  =
| stanovništvo_uže_gustoća  = 
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1  =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = UTC+7
| utc_pomak  = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST  =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj   =
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica = 
| bilješke =
}}
'''Sam Neua''' ([[Lao jezik|lao]]: ຊຳເໜືອ, doslovce &quot;sjeverna močvara&quot;) je [[grad]] u [[Laos]]u od 56.900 stanovnika (2015). Glavni je grad sjeveroistočne [[Provincije Laosa|provincije]] [[Houaphanh (Provincija)|Houaphanh]].

== Geografija ==
Sam Neua leži u dolini koju je oblikovala rijeka [[Nam Sam]] na nadmorskoj visini od 1.200 metara. Grad je [[administrativni centar]] [[Provincije Laosa|provincije]] [[Houaphanh (Provincija)|Houaphanh]].

== Klima ==
Klima je vlažna i [[Suptropska klima|suptropska]]. Prosječna godišnja temperatura području je 18&amp;nbsp;°C, najtopliji mjesec je april sa prosječnom temperaturom od 22&amp;nbsp;°C, a najhladniji je januar sa 14&amp;nbsp;°C. Prosječna godišnja količina oborina je 1.986 milimetara. Najkišovitiji mjesec je juli sa prosječno 410&amp;nbsp;mm oborine, a najsušniji je februar sa 7&amp;nbsp;mm oborine.

== Stanovništvo ==
Etnički sastav Sam Neue čine [[Lao narod|Lao]], [[Vijetnamci]], [[Hmong|Hmonzi]], sa nešto [[Taj Dam]]a, [[Taj Deng]]a i [[Taj Lu]]a. [[Francuski jezik|Francuskim]] govori jedna manjina kao naslijeđe [[Francusko kolonijalno carstvo|francuskog kolonijalnog]] doba. Uči se u školama i koristi u javnim djelatnostima i u vladi.

== Historija ==
Kada su potpisani [[Ženevski sporazum (1954)|Ženevski sporazumi]] ([[1954]]), dogovoreno je da je stranka [[Pathet Lao]] mogla zadržati teritorije osvojene od [[Laoška narodna armija|Laoške narodne armije]]. Međutim, u samneuavskom kraju su [[Narodna revolucionarna partija Laosa|komunističke]] trupe posjedovale brojne teritorije, ponekad i okolna sela koja su još uvijek bila pod kontrolom [[Laoška kraljevska vojska|Kraljevske vojske]]. Za praćenje prekida sukoba osnovana je Međunarodna kontrolna komisija (ICC) koja se sastojla od [[Indija|indijskih]], [[Kanada|kanadskih]] i [[Poljska|poljskih]] predstavnika. Ta komisija je zasjedala u gradu Sam Neua od [[1955.]] do [[1958.]] godine. Francuska, dobro uspostavljena u zemlji, bila je odgovorna za logistiku komisije (transport i zalihe).

Grad je bio glavno uporište stranke [[Pathet Lao|Laoškog naroda]] za vrijeme [[Laoški građanski rat|Laoškog građanskog rata]] (1959-1975) i [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]]. Grad i okolica su služili su kao sjedište vlade komunističke partije i bili su pod kontrolom [[Sjeverni Vijetnam|sjevernovijetnamskih]] trupa. Područje oko Sam Neua smatra se jednim od najteže bombardiranih područja na svijetu.

Prema nekim izvorima, u blizini Sam Neua nalazi se danas jedan [[Logor|kamp za preodgoj]].

== Prijevoz ==
Tri kilometra od centra grada nalazi se aerodrom sa neredovitim letovima iz [[Vientiane]]a.

== Znamenitosti == 
U Sam Neui se nalazi „Wat Pho Xai”, jedini samostan u gradu. U njemu stalno živi samo pet redovnika. Još jedna atrakcija je „Spomenik nezavisnosti”, izgrađen [[1979.]] godine. Nalazi se na brežuljku na sjeverozapadu grada.

== Značajne osobe ==
* [[Phankham Viphavanh]] (r. 1951), političar, premijer Laosa;
* [[At Viengkham]] (r. 2000), fudbaler;

{{Commonscat|Sam Neua}}
== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Sam_Neua_-_Wat_Pho_Xai.JPG|Wat Pho Xai
Sam Nuea, Laos - panoramio (1).jpg|Ulice Sam Neue
Sam Neua, Laos - panoramio (4977).jpg|Ulice Sam Neue
Countryside Around Sam Neua - Laos01.JPG|Naselja u blizini Sam Neue
&lt;/gallery&gt;

== Povezano ==
* [[Popis gradova u Laosu|Gradovi Laosa]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Laosu]]</text>
      <sha1>n424q9zjunlilm96xws9cpqncb0bbn2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fudbalska reprezentacija Turske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4689273</id>
    <revision>
      <id>42656006</id>
      <parentid>42648368</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T21:43:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42656006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="158552" sha1="ldvn9oaz3h1ai0n6ei19rkiraxk478r" xml:space="preserve">{{Infokutija Nogometna reprezentacija
| bg                    = FF0000
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|TUR}} Turska
| logo                  = [[File:Roundel flag of Turkey.svg|220px]]
| konfederacija         = [[UEFA]]
| simbol                = 
| boje                  = {{color box|red}} {{color box|white}}
| nadimci               = Ay-Yıldızlılar, Bizim Çocuklar
| stadion               = 
| FIFA                  = {{decrease}} 42.
| izbornik              = {{flagicon|ITA}} [[Vincenzo Montella]]
| nastupi               = [[Rüştü Reçber]] (120)
| golovi                = [[Hakan Şükür]] (51)
| utakmica              = {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunija]] 2:2 Turska {{flagicon|TUR}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Istanbul]]; [[26. oktobra]] [[1923.]])&lt;/small&gt;
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|TUR}} Turska 7:0 [[Fudbalska reprezentacija Sirije|Sirija]] {{flagicon|SYR}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Ankara]]; [[20. novembra]] [[1949.]])&lt;/small&gt;
{{flagicon|TUR}} Turska 7:0 [[Fudbalska reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{flagicon|Južna Koreja}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Ženeva]]; [[20. juna]] [[1954.]])&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;
{{flagicon|TUR}} Turska 7:0 [[Fudbalska reprezentacija San Marina|San Marino]] {{flagicon|San Marino}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Istanbul]]; [[10. novembra]] [[1996.]])&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;
| poraz                 = {{flagicon|POL}} [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]] 8:0 Turska {{flagicon|TUR}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Chorzów]]; [[24. aprila]] [[1968.]])&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;
{{flagicon|TUR}} Turska 0:8 [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]] {{flagicon|ENG}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Istanbul]]; [[14. novembra]] [[1984.]])&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;
{{flagicon|ENG}} [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]] 8:0 Turska {{flagicon|TUR}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[London]]; [[14. oktobra]] [[1987.]])&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;
| SP                    = Treći ([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|2002.]])
| kontinent             = [[UEFA Euro]]
| KP                    = Treći ([[UEFA Euro 2008|2008.]])
| kontinent 2           = [[FIFA Kup konfederacija|Kup konfederacija]]
| KP 2                  = Treći ([[FIFA Kup konfederacija 2003|2003.]])
| OI                    = Četvrtfinale ([[Olimpijada 1948|1948.]], [[Olimpijada 1952|1952.]])
| domaći                = 
| pattern_la1        = _usa18h 
| pattern_b1         = _TUR18a
| pattern_ra1        = _usa18h
| pattern_sh1        = _usa18h
| pattern_so1        = _pol18H
| leftarm1           = FFFFFF
| body1              = FFFFFF
| rightarm1          = FFFFFF
| shorts1            = FFFFFF
| socks1             = FFFFFF
| pattern_la2        = _tur24a 
| pattern_b2         = _tur24a 
| pattern_ra2        = _tur24a 
| pattern_sh2        = _tur24a 
| pattern_so2        = _tur24a 
| leftarm2           = E10016
| body2              = FF0000
| rightarm2          = E10016
| shorts2            = E10016
| socks2             = E10016
}}
'''Fudbalska reprezentacija Turske''' ([[Turski jezik|tr]]. ''Türkiye millî futbol takımı'') predstavlja [[Turska|Tursku]] na međunarodnim [[nogomet]]nim natjecanjima. Reprezentacija se nalazi pod upravom [[Fudbalski savez Turske|Turskog fudbalskog saveza]] ([[turski]]: ''Türkiye Futbol Federasyonu''), a natječe se kao članica [[UEFA]]-e. Tradicionalne reprezentativne boje su crvena i bijela, derivirane iz [[Zastava Turske|nacionalne zastave]].

Prvu utakmicu turska reprezentacija odigrala je u oktobru [[1923.]] godine u [[Istanbul]]u. U zemlji strastvenoj za fudbal, turski tim nije blistao sve do [[1950-e|1950-ih]] kada je se kvalificirao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]] sa prilično pristojnim rezultatima. Međutim, od tada je imala vrlo loše međunarodne rezultate barem do [[1990-e|1990-ih]], kada se na scenu pojavila momčad koju je predvodio [[Fatih Terim]]. Od tada je reprezentacija imala niz rastućih rezultata, uz značajan napredak koji se nastavlja i danas.

Stoga, turski fudbal je iznjedrio niz kvalitetnih igrača koji su igrali za seniorsku reprezentaciju, među kojima su [[Rüştü Reçber]], [[Lefter Küçükandonyadis]], [[Can Bartu]], [[Bülent Korkmaz]], [[Metin Oktay]], [[Cemil Turan]], [[Tanju Çolak]], [[Arda Turan]], [[Ümit Davala]], [[Hakan Ünsal]], [[Hakan Çalhanoğlu]], [[Hakan Şükür]], [[Hasan Şaş]], [[Emre Belözoğlu]], [[Zeki Rıza Sporel]].

==Historija==
Iako će kroz godine kasniti s međunarodnim rezultatima, fudbal je vrlo rano stigao u [[Istanbul]] i neke turske lučke gradove, uglavnom zahvaljujući engleskim mornarima. 

Naime, neke kršćanske manjine [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (Armenci, Grci i Englezi) osnovale su klubove i međusobno se natjecale. Između [[1877.]] i [[1896.]] osnovani su klubovi poput [[Hermes AC|Hermesa]], [[Orpheus MSC|Orpheusa]], [[Apollon Smyrnis|Izmirskog Apollona]], [[Smyrna FC|Smyrne]] i [[Kurtuluş SK|Kurtulusa]]. Prvi turski klub bio je kratkovječni [[Crne Čarape FK|Black Stockings F.C.]] iz carigradskog naselja [[Kadıköy]], osnovan [[1901.]] godine. Međutim, Carstvo se nalazilo usred geopolitičke krize i gubilo je značajne dijelove teritorija, posebno u sjevernoj Africi i na Balkanu. Turci su protjerani s tih zemalja, a sultan [[Abdul Hamid II|Abdulhamid II]], bojeći se pobuna, uveo je dekret s kojim se zabranjivalo okupljanje svim muslimanima zemlje. [[Fuad Hüsnü Karacan]] (1879-1963) bio je prvi turski fudbaler, [[1904.]] igrao je za engleski klub [[Cadi-Keuy FC]] služeći se pseudonimom &quot;Bobby&quot;. Prvi inozemni kontakti turskog fudbala započeli su u aprilu [[1911.]] kada je [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]] odigrao u Istanbulu prijateljsku utakmicu protiv mađarskog (tada [[Austro-Ugarska|austrougarskog]]) kluba Varara,&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; a zatim će iste godine odigrati utakmice protiv [[CFR Cluj|Kolozsvára]] i [[Ferencvárosi TC|Ferencvárosa]].

{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = left
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 450px
 | caption_align     = center
 | image1            = Turkiyeromanya.jpg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = Prva utakmica 1923.
 | image2            = Ilkmac1923.jpg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = 
}}

No, između [[1912.]] i [[1923.]] godine zemlju su pogodile teški politički potresi, koji su doveli do rata, sloma [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], kraja sultanata i kalifata te proglašenja [[Turska|Republike Turske]] [[29. oktobra]] [[1923.]] pod vodstvom [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafe Kemala Atatürka]]. Tih godina su osnovana tri glavna istanbulska kluba: [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]] ([[1905]]), [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] ([[1907]]) i [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] ([[1911]]). Rat je završio s vrlo velikim brojem mrtvih i ogromnim egzodusom ljudi protjeranih iz jedne zemlje u drugu s ozbiljnim posljedicama, tako materijalnim kako moralnim. Na primjer, neki turski klubovi koje su osnovali Grci nestat će, a zatim će ih prognanici ponovno osnovati u Grčkoj ([[Α.Ε.Κ. (fudbalski klub)|AEK Atina]], [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]], [[Panionios G.S.S.|Panionios]], [[GS Apollon Smyrnis|Apolon]]).

Bilo je to vrijeme društvenih preobražaja i velike otvorenosti prema Zapadu. Tursko muslimansko društvo željelo je sudjelovati u modernosti i putem sporta, osnivajući vlastite klubove a [[Kemalizam|kemalistički sustav]] je blagonaklono gledao na fudbal i poticao sudjelovanje naroda, jer je ga smatrao pozitivnim za stvaranje nove, istovremeno nacionalne i moderne zajednice. Nogomet tako postaje zabava koju tursko stanovništvo prati s velikom strašću, na pola puta između borbenog naboja i kolektivne zabave. U fudbal su se izlijevali osjećaji ogorčenosti i revanšizma koji su bili imali korijene u događajima ne vezanim za loptu.

Turska je se pridružila [[FIFA|Međunarodnoj fudbalskoj federacii]] u [[1923.]] godini. Prva utakmica – ''[[de facto]]'' osnivački akt turske reprezentacije – isprva je trebala se igrati protiv [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]], no Poljaci su odbili jer im godišnje doba nije odgovaralo,&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; ​​​​pa posredstvom [[Yusuf Ziya-beg|Yusufa Ziya-bega]] i predsjednika [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaraya]] [[Ali Sami Yen|Alije Sami Yena]]&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; ​​​​su Turci postigli dogovor sa [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|rumunjskom reprezentacijom]]. Utakmica je odigrana popodne [[26. 10.|26. oktobra]] [[1923.]],&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; ​​​​nekoliko dana prije proglašenja [[Republika Turska|Turske Republike]] (29. oktobra 1923.)&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; ​​​​na ispunjenom [[Stadion Taksim|stadionu Taksim]] u [[Beyoğlu]], ispred oko 8/10.000 gledatelja.&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; Rumuni, navikli igrati na travi, žalili su se na prašnjavi i tvrdi teren od zemlje&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt;, mada je utakmica uglavnom protekla u prijateljskoj atmosferi&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt;. Rumunija je zapravo imala mješovitu momčad, sa nekoliko njemačkih i mađarskih igrača koji su predstavljali rumunsku državu.&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; Utakmica je počela poslije intoniranja državnih himni.&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; Rumuni su poveli&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; ​​​​golom u 20. minuti Isidora Gansla, mađarskog Židova.&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; Uslijedila su dva pogotka koja je postigao [[Zeki Rıza Sporel]], najveći turski igrač tog vremena.&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; Sporel je bio prirodni ljevak, vrlo plodan, karijeru će provesti u [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçeu]] od [[1915.]] do [[1934.]] godine, a za reprezentaciju je ukupno odigrao 16 utakmica i postigao 15 golova te tako postao jedan od njezinih stupova. Nakon povlačenja iz nogometa ući će u politiku s [[Adnan Menderes|Menderesovom]] [[Demokratska stranka (Turska)|Demokratskom strankom]].&lt;ref name=hazim&gt;{{Cite web|url=http://www.hazimgokcen.net/meslek-buyukleri/tarihe-dusulen-not-veteriner-hekimi-zeki-riza-sporel|title = Tarihe Düşülen Not, Veteriner Hekimi Zeki Rıza Sporel &amp;#124; Prof. Dr. Hazım GÖKÇEN}}&lt;/ref&gt; U tom prvom tursko-rumunskom susretu, uslijedio je veliki pritisak Rumuna&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; ​​​​sve dok im nije odobren slobodan udarac, koji je doveo do grugog gola Isidora Gansla.&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;/&gt; Utakmica je se završila konačnim ishodom 2:2.&lt;ref name=&quot;Yüce&quot;&gt;{{cite AV media |people= |date= |title= Mehmet Yüce, Tarihimizin İlk Maçı : Türkiye 2-2 Romanya |trans-title= |type= |language= [[Turski jezik|turski]] |url= https://www.youtube.com/watch?v=Y7QDfkNkSik |access-date= 2024-06-04 |archive-url= |archive-date= |format= |time= |location= |publisher= [[Fudbalski savez Turske|Türkiye Futbol Federasyonu]] @[[Youtube]] |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Erdinç|first=Sivritepe|title=Turkey 2–2 Romania|url=http://www.angelfire.com/nj/sivritepe/2324/znta.html|work=Turkey international football matches|access-date=31. oktobar 2010|archive-date=19. august 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180819001703/http://www.angelfire.com/nj/sivritepe/2324/znta.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Poslije toga, Turska je odigrala prvu službenu utakmicu na [[Olimpijada 1924|Ljetnim olimpijskim igrama 1924.]] izgubivši od 5:2 od [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačke]]. Prva dva pogotka u toj službenoj utakmici postigao je [[Bekir Refet]], napadač [[1. FC Pforzheim|FC Pforzheima]].

[[Datoteka:Turkey 1-4 Hungary B.jpg|thumb|right|300px|Turska vs Mađarska 1:4, 22. april 1932.]]
Prva odigrana utakmica protiv [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavije]] bila je prijateljska odigrana 8. aprila 1928. u [[Zagreb]]u na [[Stadion Kranjčevićeva|stadionu Kranjčevićeva]]. Utakmica se završila 2:1 golovima [[Dragutin Babić|Dragutina Babića]] u 39., [[Franjo Giler|Franje Gilera]] u 41. i [[Latif Yalınlı|Latifa Yalınlıja]] u 62. minuti. Turska će se na svom putu često susresti sa [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarskom]], fudbalski dominantnom reprezentacijom na početku stoljeća. U aprilu [[1932.]] reprezentacije su odigrale dvostruku prijateljsku utakmicu u Istanbulu, na stadionu Taksim. Prvi susret 17. aprila dobili su Mađari 2:1. Nakon prvog pogotka Almaya, Mađari su u drugom poluvremenu izjednačili sa golovima Bihámyja i Kármána.&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web |url= https://eu-football.info/_match.php?id=5627 |title= Turkey vs Hungary* international football match report |last= |first= |date= |website= |publisher= eu-football.info |accessdate= 5. jun 2024 |quote=}}&lt;/ref&gt; Drugu utakmicu 22. aprila Mađarska je također dobila 1:4 uz tri gola Tunyogija i gol Bihamya, dok je Almay Selahattin dao jedini gol za Turke na jedanaestercu.&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web |url= https://www.11v11.com/matches/turkey-v-hungary-22-april-1932-224165/ |title= Turkey v Hungary, 22 April 1932 |last= |first= |date= |website= |publisher= 11v11.com |accessdate= 5. jun 2024 |quote=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{en}} {{cite web |url= https://eu-football.info/_match.php?id=24446 |title= Turkey vs Hungary* international football match report |last= |first= |date= |website= |publisher= eu-football.info |accessdate= 5. jun 2024 |quote=}}&lt;/ref&gt;

Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetskom prvenstvu 1934.]] Turska je trebala nastupiti u kvalifikacijama u grupi sa tri tima zajedno sa Egiptom i Palestinom pod britanskim mandatom, ali je se unaprijed povukla pa je se Egipat plasirao na turnir.

Ataturk je umro u novembru [[1938]]. Njegov sprovod na državnom pogrebu je pratila ogromna narodna masa, obilježujući prijelaz u novo razdoblje Turske republike. Poslije njega i turski fudbal je se promijenio, poglavito glede odnosa između fudbala i politike. [[Marshallov plan|Maršalov plan]], kao i drugdje u Europi, podržavao je gospodarski razvoj te je se [[1950.]] godine zemlja se otvorila višestranačkom režimu. Godine [[1959.]] nastalo je [[Süper Lig (Turska)|Tursko fudbalsko prvenstvo]]. [[Metin Oktay]] i [[Lefter Küçükandonyadis]] su dvije zvijezde turskog fudbala tih godina. U septembru [[1955.]] prvi ministar [[Adnan Menderes]] i Demokratska stranka iskoristili su ekonomsko napeto stanje kako bi potaknuli mržnju protiv kršćanskih manjina koje su još uvijek bile prisutne u Turskoj. To je dovelo do [[Istanbulski pogrom (1955)|istanbulskog pogroma]], koji je doveo do trinaest smrtnih slučajeva i brojnim napadima na grčke trgovine. Vojni krugovi su potom svrgnuli Menderesovu vladu, bojeći se islamističkog skretanja režima. Zemlja je došla do ruba građanskog rata, Menderes je osuđen i obješen. Grčka zajednica je konačno napustila Istanbul nakon [[Invazija Turske na Kipar|turske invazije na Cipar]] (ljeto [[1974]]). Tursko društvo, a s njim i fudbal, ostalo je duboko polarizirano i podijeljeno.

[[Datoteka:Hüseyin Saygun.png|thumb|right|150px|[[Hüseyin Saygun]]]]
Prva historijska utakmica između Turske i [[Fudbalska reprezentacija Grčke|Grčke]] reprezentacije je odigrana [[23. 4.|23. aprila]] [[1948.]] u [[Atena|Ateni]], na [[Stadion Apostolos Nikolaidis|stadionu Leoforos Alexandras]] (danas stadion [[PAE Panathinaikos|Panathinaikosa]]).&lt;ref name=&quot;eufootball-grcka48&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= https://eu-football.info/_matches.php?id=203 |title= Turkey national football team: all-time results |last= |first= |date= |website= |publisher= eu-football.info |accessdate= 4. 6. 2024 |quote=}}&lt;/ref&gt; Prijateljska utakmica je se završila rezultatom 1:3 za goste. Za Grke je jedini pogodak dao Kleanthis Vikelidis, za Turke su strijelci bili [[Fikret Kırcan|Kırcan]] u 9. minuti, [[Lefter Küçükandonyadis|Küçükandonyadis]] u 20. i [[Şükrü Gülesin|Gülesin]] u 74. Uzvratna utakmica je se održala u novembru na istambulskom [[Stadion BJK İnönü|stadionu Dolmabahçe]] sa turskom pobjedom za 2:1.&lt;ref name=&quot;eufootball-grcka48&quot;/&gt; Za Turke je [[Reha Eken|Eken]] postigao dva gola (3., 19.) a za Grke [[Haralambos Filaktos|Filaktos]] jedan.

Iako je se Turska kvalificirala za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950. u Brazilu]] pobijedivši Siriju 7:0,{{efn|Utakmica 20. novembra 1949. u Ankari, Turska je pobijedila sa tri gola Fahrettina Cansevera, uz one Ekena Bülenta, Leftera Küçükandonyadisa, Erola Keskina, Kilica Gündüza. Zatim je se Sirija povukla, tako da se povratna utakmica nije odigrala.}} bila je prisiljena povući se sa turnira zbog financijskih problema. Međutim je država nakon [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürkove]] smrti ([[1938]]) prošla kroz dugu fazu političke tranzicije, koja je dosegla prekretnicu [[1950-e|1950-ih]], zatim krizu ([[Državni udar u Turskoj 1960.|državni udar u 1960.]]) i konačno dugu fazu sustavne političke nestabilnosti, što je utjecalo na društveno tkivo i, naravno, na sport. U [[1952.]] za trenera reprezentacije je izabran Talijan [[Sandro Puppo]], bivši veznjak [[Venezia F.C.|FK Venecije]] koji je od 1945. trenirao nekoliko timova u Italiji: Piacenzu, Thiene, Veneciju i Rovereto. Puppo će voditi reprezentaciju u nekoliko navrata između 1952. i 1966. godine, označujući jedno razdoblje turskog nogometa. Neće postići velike rezultate, no ostat će u vijestima kao preteča zonske igre. Vodio je reprezentaciju na [[Olimpijada 1952|Olimpijskim igrama u Helsinkiju]] [[1952.]] godine i doveo do kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]] iznenađujuće eliminirajući favorita [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španiju]] u kojoj je tada igrao [[László Kubala]]. Zatim će Puppo često odlaziti u Italiju i vraćati se u Tursku. U sezoni 1953/54. trenirao je i [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] sa kojim je osvojio tursko prvenstvo.

[[Datoteka:Lefter 1958.jpg|thumb|left|150px|[[Lefter Küçükandonyadis]]]]
Stvari su išle drugačije u kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954. godine]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Da bi se kvalificirali, morali su se suočiti sa Španijom u kvalifikacijskom krugu. U prvoj utakmici u Madridu su izgubili 4:1,{{efn|Utakmica 6. januara 1954. na [[Santiago Bernabéu]], nakon prvog poluvremena koje je završilo 1:1, Španija je u drugom poluvremenu uspjela postići još tri gola.}} ali su u uzvratu u Istanbulu{{efn|[[Stadion BJK İnönü|Stadion Mithat Paşa]], 14. marta 1954.}} pobijedili 1:0 golom [[Burhan Sargun|Burhana Sarguna]] u 16. minuti sa jakim udarcem iz lijeve noge. Treća odlučna utakmica odigrana je u Rimu 17. marta 1954. Dva tima su remizirala 2:2 nakon vrlo napete utakmice. Odluka je donesena ždrijebom: Luigi Franco Gemma, 14-godišnji talijanski dječak čiji je otac radio na stadionu, izabrao je ime Turske sa poveza preko očiju.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Play-off history provides no clues for Spain|url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2005/m=10/news=play-off-history-provides-clues-for-spain-37037.html|date=20. oktobar 2005|publisher=FIFA|access-date=2. novembar 2017|archive-date=21. oktobar 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021005325/http://www.fifa.com/worldcup/news/y=2005/m=10/news=play-off-history-provides-clues-for-spain-37037.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Rogers|first1=Iain|title=Don't mention the draw!|url=http://blogs.reuters.com/soccer/2009/03/27/dont-mention-the-draw/|work=Reuters|date=27. mart 2009|access-date=20. oktobar 2017|archive-date=15. novembar 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201115052022/http://blogs.reuters.com/soccer/2009/03/27/dont-mention-the-draw/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija iz 1954. je imala šest igrača iz Galatasaraya i sedam igrača Fenerbahçea. Među istaknutim igračima bili su golman Turgay Şeren (Galatasaray), branič Bülent Eken (Galatasaray), napadač Suat Mamat (Galatasaray), napadači Lefter Küçükandonyadis i Burhan Sargun iz Fenerbahçea, napadač Erol Keskin iz Adaleta, mada je prethodno dugo igrao za Fenerbahçe. Turska, koju je trenirao Sandro Puppo, završila je u grupi Zapadne Njemačke, mađarske [[Zlatni tim|Zlatnog tima]] i Južne Koreje. U prvom meču su se suočili sa strašnom Njemačkom [[Max Morlock|Morlocka]], [[Hans Schäfer|Schäfera]], [[Ottmar Walter|Ottmara Waltera]] i [[Fritz Walter|Fritza Waltera]], izgubivši rezultatom 4:1. Nisu se susreli sa Mađarskom, tada najbolje procijenjenim timom turnira, već su se suočili sa Južnom Korejom, savladavši ju rezultatom 7:0 sa golovima [[Suat Mamat|Suata Mamata]], [[Lefter Küçükandonyadis|Leftera Küçükandonyadisa]], [[Burhan Sargun|Burhana Sarguna]] i [[Erol Keskin|Erola Keskina]]. U odlučujućem doigravanju, ponovo protiv Zapadne Njemačke, Turska je izgubila sa razornim rezultatom 7:2.&lt;ref name=&quot;soccer365-1954&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= https://soccer365.me/competitions/742/1954/results/ |title= Turkey at FIFA World Cup 1954 |last=  |first=  |date=  |website=  |publisher= soccer365.me |accessdate= 4. 6. 2024 |quote=  |archive-date= 2024-06-04 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240604000711/https://soccer365.me/competitions/742/1954/results/ }}&lt;/ref&gt; Turnir će osvojiti ista Njemačka koja je u finalu pobijedila [[Ferenc Puskás|Puskásevu]] Mađarsku rezultatom 3:2. Međutim, 1956. godine Turska je se 19. februara 1956. suočila sa Mađarskom u prijateljskoj utakmici u Istanbulu, savladavši jedan od najjačih timova tog vremena, sa rezultatom od 3:1. Lijevonogi Küçükandonyadis, vjerovatno jedan od najboljih turskih napadača svih vremena, postigao je dva gola, čemu su uslijedili jedan gol [[Metin Oktay|Metina Oktaya]] i jedan Puskásov za Mađare.&lt;ref&gt;{{cite AV media |people= |date= |title= Turkey V. Hungary (1956) |trans-title= |type= |language= |url= https://www.youtube.com/watch?v=th59nZ3P5zA|access-date= 2024-06-05 |archive-url= |archive-date= |format= |time= |location= |publisher= British Pathé @ [[Youtube]] |id= |isbn= |oclc= |quote= |ref=}}&lt;/ref&gt;

U kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetsko prvenstvo 1958.]] Turska reprezentacija je odbila igrati protiv Izraela, pa je Izrael automatski prošao prvu fazu,&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{cite news |last=Spencer |first=Pete |date=5. mart 2022 |title=Israel's gameless 1958 World Cup qualifying campaign: how Wales' stopped the madness |url=https://footballpink.net/israels-gameless-1958-world-cup-qualifying-campaign-how-wales-stopped-the-madness/ |url-status=live |work=Football Pink |location= |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305130220/https://footballpink.net/israels-gameless-1958-world-cup-qualifying-campaign-how-wales-stopped-the-madness/ |archive-date=5. mart 2022 |access-date=12. mart 2022}}&lt;/ref&gt; u razdoblju fudbala snažno obilježenom političkim događajima. U nedjelju 4. maja 1954. Turska je odigrala prijateljsku utakmicu protiv [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]], na Olympisch Stadionu u [[Amsterdam]]u ispred 60.000 navijača. Nakon što su Nizozemci poveli iz penala Wilkesa, Metin Oktay je u roku dvije minute drugog poluvremena postigao dva pogotka i tako postavio konačni 1:2.&lt;ref name=&quot;eufootball-nizozemska58&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url= https://eu-football.info/_match.php?id=14895 |title= Netherlands vs Turkey international football match report |last= |first= |date= |website= |publisher= eu-football.info |accessdate= 4. 6. 2024 |quote=}}&lt;/ref&gt;
&lt;center&gt;
&lt;small&gt;{{center|Amsterdam 1958., Nizozemska – Turska 1:2}}&lt;/small&gt; 
&lt;gallery&gt;
Voetbal Nederland tegen Turkije in het Olympisch stadion Elftallen, Bestanddeelnr 909-5589.jpg
Voetbal Nederland Turkije 1-2, in het Olympisch stadion te Amsterdam, Bestanddeelnr 909-5369.jpg
Voetbal Nederland Turkije 1-2, in het Olympisch stadion te Amsterdam, Bestanddeelnr 909-5362.jpg
Voetbal Nederland Turkije 1-2, in het Olympisch stadion te Amsterdam,, Bestanddeelnr 909-5368.jpg
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

Od 1958. do 1994. turska reprezentacija postigla je vrlo slabe rezultate, iako je unutar reprezentacije bilo igrača dobrog kalibra kao što su bili [[Metin Oktay]]{{efn|Vrlo plodan napadač, u reprezentaciji igrao od 1955. do 1968.}}, [[Cemil Turan]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1970. do 1979.}}, [[Selçuk Yula]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1981. do 1988.}}, [[Tanju Çolak]]{{efn|Isto vrlo plodan napadač, u reprezentaciji od 1984. do 1991., dobitnik [[Europska Zlatna kopačka|Europske Zlatne kopačke]] za sezonu 1987/88.}}, [[Rıdvan Dilmen]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1984. do 1992.}}, [[Oğuz Çetin]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1984. do 2002.}}, [[Rıza Çalımbay]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1981. do 1992.}}, [[Feyyaz Uçar]]{{efn|U reprezentaciji igrao od 1988. do 1993.}}.

Unatoč uvođenju državne lige i nastupima turskih klubova u europskim takmičenjima, [[1960-e]] će biti neplodno vrijeme za reprezentaciju. Većina igrača iz reprezentacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954.]] je penzionisana a nova generacija igrača nije se uspjela kvalificirati za veliki turnir. Između 1958. i 1994. reprezentacija se nije uspjela kvalificirati niti za Europsko prvenstvo niti za Svjetsko prvenstvo. U [[1970-e|1970-ima]] Turska se suzdržavala u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo i UEFA Europsko prvenstvo, mada je tîm bio za jedan bod prekratak da se kvalifikuje i za [[UEFA Euro 1972.]] i [[UEFA Euro 1976.|Euro 1976]]. U [[1980-e|1980-ima]] turska momčad također je pretrpjela svoje najgore poraze sa 8:0 protiv [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]] i dvakrat protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]]. Kvalificirali su se za [[Ljetne olimpijske igre 1960.|Olimpijske igre 1960.]] u [[Rim]]u, gdje su bili u skupini s [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|Jugoslavijom]], [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarskom]] i [[Fudbalska reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjenim Emiratima]]. Izgubili su svoju prvu utakmicu, odigranu u [[Grosseto|Grossetu]] [[26. augusta]] [[1960.]], 3:0 od Bugarske. 29. augusta igrali su u [[L'Aquila|L'Aquili]] protiv Jugoslavije, izgubivši 4:0 golovima [[Bora Kostić (fudbaler)|Kostića]], [[Milan Galić|Galića]] i [[Tomislav Knez|Tomislava Kneza]]. Konačno, [[1. septembra]] igrali su u [[Livorno|Livornu]] protiv Emirata, završivši utakmicu rezultatom 3:3. Golove za Tursku postigli su napadač [[İstanbulspor AŞ|Istanbulspora]] [[Bilge Tarhan]], [[Uğur Köken]] iz [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaraya]] i [[İbrahim Yalçınkaya]] iz [[Vefa SK|Vefe]]. Nisu dakle prošli prvu fazu, a prvenstvo je završilo finalom između Jugoslavije i [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]], koje je Jugoslavija dobila 3:1. 

Slabost turskog fudbala tijekom tog dugog razdoblja na prvi pogled se čini neobjašnjivom, s obzirom na potencijal zemlje, ali postoji nekoliko uzroka. Turski fudbal bio je marginalan u usporedbi s europskom scenom, bio je jedna relativno zatvorena cjelina, ali istovremeno izuzetno opterećen unutarnjim političkim konotacijama. Među razlozima marginalnosti turskog fudbala je činjenica da [[Fudbalski savez Turske]] nije bio ni potpuno samostalan niti posvećen stvaranju međunarodno uspješnog nogometa, već je bio ogranak centraliziranog državnog sustava koji je upravljao sportom u državi. Taj model bio je više usmjeren na popularizaciju sporta među stanovništvom nego na razvoju turskog fudbala i postizanju visokih rezultata. Tek je početkom [[1990-e|1990-ih]] godine savez postao potpuno autonoman zakonom br. 3813 iz 1992. Turski fudbal je stvarao dobre igrače, ali u nekonzistentnom kontekstu s prilično niskom prosječnom razinom. [[Süper Lig (Turska)|Turskim prvenstvom]] je uglavnom dominirala istanbulska trijada ([[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]], [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaray]], [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]), čiju je nadmoć prekinuo samo [[Trabzonspor]] između [[1975.]] i [[1984]]. Ponticka momčad uspjela je osvojiti šest prvenstava zahvaljujući nekim dobrim igračima poput [[Necmi Perekli|Pereklija]], [[Serdar Bali|Balija]] i [[Hüsnü Özkara|Özkare]]. No, ostatak zemlje proizvodio je fudbal niže kvalitete. Bilo je naravno dobrih igrača: kao [[Metin Oktay]], snažno građen, tehnički nadareni napadač [[Galatasaray SK (fudbal)|Galatasaraya]] koji je nekoliko puta bio najbolji strijelac turnira, postigavši ​​33 gola u sezoni 1959/60. i 36 u sezoni 1960/61; [[Cemil Turan]], napadač [[Sarıyer SK|Sarıyera]], [[İstanbulspor AŞ|İstanbulspora]] i Fenerbahçea 1960-ih i 1970-ih; [[Tanju Çolak]], još jedan talentirani napadač koji je igrao za Galatasaray i Fenerbahçe; [[Rıdvan Dilmen]], ofenzivni veznjak i jedan od najtalentiranijih turskih fudbalera svih vremena; [[Oğuz Çetin]], vezni igrač Fenerbahçea; [[Mustafa Denizli]], snažan napadač za [[Altay SK|Altay]]; Alpaslan Eradlı, branič najprije u İstanbulsporu, a zatim u Fenerbahçeu; [[Müjdat Yetkiner]], ključni branič u sastavu Fenerbahçea tijekom 1980-ih i 1990-ih. Turska je se pridružila [[UEFA|Europskom fudbalskom savezu]] [[1962.]] godine, ali su turski klubovi postigli slabe međunarodne rezultate kroz godine, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] (Galatasaray [[Kup prvaka 1962./63.|1962/63.]] i [[Kup prvaka 1969./70.|1969/70.]], [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]] [[Kup prvaka 1986./87.|1986/87.]]) i četvrtfinale [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] ([[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]] [[UEFA Kup pobjednika kupova 1963/64.|1963/64.]], [[Bursaspor]] [[UEFA Kup pobjednika kupova 1974/75.|1974/75.]], Galatasaray [[UEFA Kup pobjednika kupova 1991/92.|1991/92.]]). Njihovi najbolji rezultati bili su Galatasaray u polufinalu [[Kup prvaka 1988./89.|Lige prvaka 1988/89.]] i [[Göztepe SK|Göztepe]] u polufinalu [[Kup velesajamskih gradova 1968/69.|Kupa sajmova 1968/69]]. Također postoji historijsko zakašnjenje na tehničkoj i taktičkoj razini, budući da su inovacije modernog fudbala stigle kasno, tek u drugoj polovici [[1980-e|1980-ih]] zahvaljujući [[Jupp Derwall|Juppu Derwallu]] i [[Sepp Piontek|Seppu Pionteku]]. Određeni klubovi su tu i tamo pratili glavne međunarodne tokove, ali cijeli turski fudbalski ekosustav tek je se od [[1994.]] počeo razvijati u koherentan i moderniziran sustav. S druge strane, tome je također doprinijela posebno nestabilna političko stanje u državi, s nekoliko pučeva ([[Državni udar u Turskoj 1960.|1960]], [[Državni udar u Turskoj 1960.|1963]], [[Vojni memorandum u Turskoj 1971.|1971]], [[Državni udar u Turskoj 1980.|1980]]) i zemljom uhvaćenom u središtu oluje između [[1967.]] i [[1974.]] u kontekstu [[Hladni rat|Hladnog rata]] u mediteranskom bazenu. Nakon Atatürka, Turska je ušla u novo doba, ne uspijevajući dovršiti proces modernizacije u zemlji koja je još uvijek bila uglavnom poljoprivredna, s jasnom socijalnom podjelom između istoka i zapada zemlje te dubokim i ukorijenjenim unutarnjim političkim podjelama. Gradovi poput [[Istanbul|Istanbula]], [[Ankara|Ankare]] i [[Izmir]]a doživjeli su brz i nekontroliran priljev stanovništva iz sela, dok je istovremeno veliki broj Turaka [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i Turske|odselio u Njemačku]] počevši od [[1961]], stvarajući veliki val [[Turska dijaspora|turske ekonomske emigracije]]. Na razini gospodarstva, zemlja je provela izuzetno snažan [[protekcionizam]], te je patila od visoke [[Inflacija|inflacije]] i sustavne ovisnosti o vanjskim izvorima energije.

Kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|Svjetsko prvenstvo 1990.]] označile su prelomnicu za turski fudbal, s tim da je Turska propustila kvalifikacije samo u zadnjoj utakmici.

Godine [[1990.]] Nijemac [[Sepp Piontek]] je imenovan za selektora. Pod njegovim nadzorom u reprezentaciji je nastupala grupa novih igrača, od kojih će mnogi – uključujući [[Bülent Korkmaz|Bülenta Korkmaza]], [[Alpay Özalan|Alpaya Özalana]], [[Sergen Yalçın|Sergena Yalçına]], [[Rüştü Reçber]]a, [[Hakan Şükür|Hakana Şüküra]] – postati okosnica reprezentacije na dugi niz godina. Piontekovo imenovanje bio je potez koji je preporučio drugi trener, [[Jupp Derwall]], koji je prethodno stekao iskustvo vodeći Galatasaray tri sezone (1984/88). Piontekova misija je se završila 1993. godine.

[[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (177).jpg|thumb|right|225px|[[Fatih Terim]]]]
Godine [[1993.]] [[Fatih Terim]] je imenovan za izbornika turske reprezentacije. Između [[1990-e|90-ih]] i [[2000-e|2000-ih]] postat će najuspješniji trener u historiji turskog fudbala, toliko da su mu navijači dali nadimak &quot;Cara&quot; (''Imparator''). U mladim godinama Terim je igrao deset godina kao branič u Galatasarayju, a između [[1990.]] i 1993. trenirao je mlađu reprezentaciju ''under-21''. Imao je pobjednički mentalitet i veliku karizmu, bio sposoban voditi svoje timove do neviđenih podviga. Svoje uspjehe će graditi na kombinaciji Galatasaray/reprezentacija, temeljenoj na igračima koje je vidio kao početnike i pratio njihov rast. Oslanjao se na dobru fizičku spremu svojih igrača, na vrlo visoku motivaciju i na građenju velikog međusobnog povjerenja u timu. Riječ je o ekipama koje su prakticirale izrazito agresivan presing na nositelja lopte. Orijentir u napadu – kako u Galatasarayu, tako i u reprezentaciji – bit će napadač [[Hakan Şükür]]. No, umjesto da pod svaku cijenu traže vertikalizaciju, Terimove momčadimi su nastojale graditi i diktirati igru ​​u gustoj mreži dodavanja na sredini terena. Bile su to momčadi vrlo usredotočene na posjed lopte, tražeći brojčanu nadmoć u veznom redu. Terim će eksperimentirati na [[Fudbalske formacije|formaciji 4-1-4-1]] u Galatasarayu, sa jednim igračem u sredini između obrambene i srednje linije. Alternativno, odlučivao se za 4-4-2, sa napadačkim akcijama koje su često prolazile kroz središnju os terena. No, stvarao je momčadi prilično solidne u obrani. Terim je uspio plasirati reprezentaciju na [[UEFA Euro 1996.|Euro 1996.]], prvo veliko natjecanje nakon četrdeset i dvije godine tj. od nastupa na Svjetkom prvenstvu u 1954. Turski tim je se kvalificirao pobijedivši Švicarsku i Švedsku 2:1 tijekom kvalifikacija. Međutim, unatoč dobrom nastupu na kvalifikacijama, reprezentacija je izgubila sve utakmice tijekom turnira, bez ijednog pogotka. Ipak, vratili su se kući sa jednim priznanjem: nagradom za ''fair play'' dodijeljenoj Alpayju Özalanu. Turska je završila u grupi sa prilično talentovanim timovima: Hrvatska, Portugal i Danska (nositelj titule). Prvi meč bio je žestok okršaj odigran u [[Nottingham]]u protiv [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]], odlučen tek u 86. minuti pogotkom [[Goran Vlaović|Gorana Vlaovića]] u kontranapadu, koji je driblao vratara i pospremao loptu u mrežu. Drugi meč je odigran tri dana kasnije, ponovo u Nottinghamu, protiv [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]]. Bila je izbalansirana utakmica sa prilikama na obje strane, sve do 66. minute kada je [[Fernando Couto]] postigao odlučni pogodak sa udarcem iz lijeve noge. Finalna utakmica završila je sa čistih 3:0 za Dansku. Unatoč sporadičnim turskim prilikama, Danska je bila predvođena odličnom igrom virtuoza [[Brian Laudrup|Briana Laudrupa]] koji je u drugom poluvremenu postigao dva gola a zatim se dodao i pogodak [[Allan Nielsen|A. Nielsena]].

Godine 1996. Terim je napustio reprezentaciju i počeo trenirati Galatasaray, a na njegovo mjesto postavljen je [[Mustafa Denizli]], izbornik već [[1987.]] godine i nekadašnjo lijevo krilo [[Altay SK (fudbal)|Altaya]]. Značajan faktor tog razdoblja je [[Galatasaray SK|Galatasaray]], najčistije Terimovo stvorenje. Između [[1996.]] i [[2002.]] istambulski klub je dominirao turskom scenom i redovito je posjećivao scenu europskih međunarodnih kupova. Trenirao ga je Fatih Terim, a u njemu su bili [[Gheorghe Popescu]], [[Gheorghe Hagi]] i niz igrača koji će tih godina postati okosnica turske reprezentacije: [[Bülent Korkmaz]], [[Ümit Davala]], [[Okan Buruk]], [[Emre Belözoğlu]], [[Ergün Penbe]], [[Tugay Kerimoğlu]], [[Arif Erdem]], [[Hakan Şükür]], [[Hasan Şaş]]. Ekipa će sudjelovati u nekoliko izdanja [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], pokazujući dobru igru u sezonama 1998/99. i 1999/00., i konačno osvojivši [[UEFA Europska liga|Kup UEFA]] u maju [[2000.]] u finalu protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]]. Sljedeće godine osvojio je i [[UEFA Superkup]] protiv [[Real Madrid]]a. Iako se nije uspjela kvalificirati za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]], Turska reprezentacija je se kvalificirala za [[UEFA Euro 2000.|Euro 2000.]] nakon pobjede u ''play-offu'' protiv [[Fudbalska reprezentacija Irske|Republike Irske]]. Izgubila je prvu utakmicu 2:1 od [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]], zatim remizirala u drugoj utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]] 0:0 i pobijedila domaćina [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgiju]] 2:0, što je prvi put u historiji [[UEFA Euro|UEFA Europskog prvenstva]] da je zemlja domaćin eliminirana u prvom kolu. Ta pobjeda je dovela Tursku u četvrtfinale turnira, gdje je poražena od [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]] sa 2:0, s jednim promašenim jedanaestercom od Arifa Erdema.

Na kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2002. Turska je postigla drugo mjesto, izgubivši od [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedske]] 1:2 u zadnjim minutama utakmice. Turci su stoga morali igrati ''play-off'' protiv [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]]. Utakmica u Istanbulu završila se rezultatom 5:0 (Bastürk, Şükür, Buruk i dva Erdemova gola) dok je uzvrat u Beču završen 1:0 (Buruk). [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002.]] Turska reprezentacija je započela porazom od 2:1 protiv kasnijeg pobjednika [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]] (Şaş, Ronaldo, Rivaldo).&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/brazil_v_turkey/default.stm|title=Brazil beat brave Turks|date=3. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=23. novembar 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091123140331/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/brazil_v_turkey/default.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U drugoj utakmici je pobijedila 3:0 [[Fudbalska reprezentacija Kine|Kinu]] (Şaş, Korkmaz i prekrasan pogodak Ümita Davale) te nakon 1:1 sa [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarikom]] (Parks, Emre Belözoğlu),&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/costa_rica_v_turkey/default.stm|title=Parks strike denies Turkey|date=14. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=11. maj 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511134236/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/costa_rica_v_turkey/default.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/turkey_v_china/default.stm|title=Turkey reach last 16|date=13. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=7. jun 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090607024932/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/turkey_v_china/default.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; se kvalificirala za drugi krug, u kojemu je našla sudomaćine iz [[Fudbalska reprezentacija Japana|Japana]], u utakmici koju su konačno izvukli 1:0 sa pogodkom Ümita Davale u 12. minuti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/japan_v_turkey/default.stm|title=Türkiye end Japan's dream|date=18. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=11. maj 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511134302/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/japan_v_turkey/default.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Slijedila je napeta utakmica protiv [[Fudbalska reprezentacija Senegala|Senegala]], pobijeđna 1:0 [[Zlatni gol|zlatnim golom]] [[İlhan Mansız|İlhana Mansıza]] i osiguravši tako mjesto u polufinalu, gdje im je poraz 1:0 od kasnijeg pobjednika turnira Brazila otklonilo finalu. Unatoč tehnički superiornog protivnika ([[Roberto Carlos]], [[Cafu]], [[Vampeta]], [[Denílson]], [[Rivaldo]], [[Ronaldinho]], [[Ronaldo]]), Turska je dovela Brazil u ozbiljne poteškoće. Brazilci su na kraju pobijedili sa jednim golom Ronalda koji je iz neočekivane pozicije i udarcem iz špica pospremio loptu u mrežu. Brončanu medalju su Turci osvojili nakon pobjede 3:2 nad drugim sudomaćinom [[Fudbalska reprezentacija Južne Koreje|Južnom Korejom]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/senegal_v_turkey/default.stm|title=Turkey's golden delight|date=22. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=5. septembar 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905093557/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/senegal_v_turkey/default.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/brazil_v_turkey_semi_final/default.stm|title=Brazil stride into final|date=26. jun 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=31. juli 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120731025831/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/brazil_v_turkey_semi_final/default.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/south_korea_v_turkey/default.stm|title=Turkey finish in style|date=29. juni 2002|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=11. maj 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511134224/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/matches_wallchart/south_korea_v_turkey/default.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Hakan Şükür postigao je prvi pogodak za Tursku za za vrijeme od 10,8 sekundi, unatoč tome što su Južnokorejanci prvi počeli. Bio je to najbrži gol u historiji Svjetskog prvenstva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/news/2014/6/world-cup-rewind-hakan-%C5%9Fuekuer-scores-the-tournament%E2%80%99s-fastest-ever-goal-57884/|title=World Cup Rewind: Hakan Şükür scores the tournament's fastest ever goal|website=guinnessworldrecords.com|publisher=[[Guinness World Records]]|date=6. jun 2014|access-date=25. novembar 2018|archive-date=5. oktobar 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151005123353/http://www.guinnessworldrecords.com/news/2014/6/world-cup-rewind-hakan-%C5%9Fuekuer-scores-the-tournament%E2%80%99s-fastest-ever-goal-57884/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Zatim je u 9. minuti Koreja izjednačila sa golom Lee Eul-yonga, ali je Turska u prvom poluvremenu povećala zaostatak sa dva pogotka İlhana Mansıza. Na kraju korejska opsada nije uspjela, unatoč golu Song Chong-guga izvan regularnog vremena. Deseci tisuća turskih navijača su pozdravili povratak reprezentacije sa Svjetskog prvenstva u [[Istanbul]], gdje su se pridružili velikoj uličnoj proslavi na [[Trg Taksim|trgu Taksim]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/turkey/newsid_2077000/2077163.stm|title=Türkiye heroes return home|date=1. juli 2002|work=BBC Sport|access-date=20 August 2009|archive-date=6 June 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090606115308/http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/turkey/newsid_2077000/2077163.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Rüştü Reçber, Alpay Özalan i Hasan Şaş bili su uključeni u ''All-Star tim'' Svjetskog prvenstva, a Reçber je također izabran za najboljeg vratara u UEFA timu 2002. godine, dok je [[Şenol Güneş]] izabran za najboljeg trenera.

Turska je [[2003.]] godine završila na trećem mjestu na [[FIFA Kup konfederacija|Kupu konfederacija]]. U grupnoj fazi je pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] rezultatom 2:1 prije nego što je izgubila od [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kameruna]] 1:0. U svojoj posljednjoj utakmici u grupi, Turska je remizirala 2:2 protiv [[Fudbalska reprezentacija Brazila|Brazila]], eliminirajući ih sa turnira. U polufinalu je izgubila od konačnog pobjednika turnira [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuske]] sa 3:2, a zatim je u utakmici za treće mjesto savladala [[Fudbalska reprezentacija Kolombije|Kolumbiju]] sa 2:1. [[Tuncay Şanlı|Tuncay]] je postigao tri gola i jednu asistenciju, čime je osvojio Srebrnu kopačku i Srebrnu loptu za drugog najboljeg igrača turnira.

2004. je nastala i reprezentacija ''under 21'', čija je prva utakmica odigrana 7. septembra 2004. protiv Grčke sa rezultatom 2:1.

Turci nisu uspjeli da se kvalificiraju za [[UEFA Euro 2004.|Euro 2004.]] nakon što su izgubili od [[Fudbalska reprezentacija Latvije|Latvije]] u kvalifikacionom doigravanju. Također su propustili [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006.]] nakon što nisu uspjeli izboriti doigravanje, ovog puta golovima u gostima protiv [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarske]], ponovo nakon što su završili na drugom mjestu u grupi.

[[Datoteka:Ukr-Tur (2).jpg|thumb|left|275px|Reprezentacija iz 2009.]]
U ljeto [[2005.]] Fatih Terim se vratio na čelo reprezentacije. No, turska momčad je također propustila [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006.]] nakon što je završila kvalifikacijski krug na drugom mjestu iza [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine|Ukrajine]], nije uspjela izboriti doigravanje protiv [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarske]] – 2:0 za Švicarce u [[Bern]]u i 4:2 za Turke u Istanbulu, utakmica se završila tučnjavom na terenu. No, Terim je, usprkos burnom razdoblju u kojem su neke kontroverze nekoliko puta dovodile u pitanje njegovu poziciju, odveo Tursku do kvalifikacija za [[UEFA Euro 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]], završivši kvalifikacijsku skupinu na drugom mjestu iza [[Fudbalska reprezentacija Grčke|Grčke]]. Turska je tada smještena u skupinu [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarske]], [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češke]] i [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]]. Nakon što su prvu utakmicu izgubili od Portugala 2:0, u drugoj su pobijedili Švicarsku 2:1. Trećeg dana pobijedili su Češku 3:2, nakon što su zaostajali 2:0, čime su se plasirali u četvrtfinale.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7362969.stm|title=Portugal 2–0 Turkey|date=7. juni 2008|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=10 October 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091010201106/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7362969.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363001.stm|title=Switzerland 1–2 Turkey|date=11. juni 2008|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=26 February 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226233540/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363001.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363029.stm|title=Turkey 3–2 Czech R &amp; Switzerland 2–0 Portugal|date=15.juni 2008|work=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=5 March 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305085429/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363029.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Tom prilikom su po drugi put izbacili domaćina – Švicarsku – u grupnoj fazi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/confederationcup/news/newsid=804461.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20080618003533/http://www.fifa.com/confederationcup/news/newsid=804461.html|url-status=dead|archive-date=18. juni 2008|title=Turkey edge out Czechs in thriller|website=FIFA.com|publisher=FIFA|date=15 June 2008|access-date=20. august 2009}}&lt;/ref&gt; U četvrtfinalu se susreću sa Hrvatskom. Utakmica je protekla bez golova nakon devedeset minuta, a Hrvatska je vodila 1:0 u posljednjoj minuti sudačke nadoknade, no još jedan kasni turski pogodak napadača [[Semih Şentürk|Semiha Şentürka]] je doveo utakmicu do jedanaesteraca. Pogodak je izazvao polemiku među navijačima Hrvatske i izbornikom Hrvatske [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]], koji je tvrdio da je pogodak postignut nakon isteka produžetka. Međutim, žalba je odbijena i utakmica je otišla u jedanaesterce. Turska je pobijedila Hrvatsku u jedanaestercima, 3:1.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363499.stm|title=Croatia 1–1 Turkey (1–3 pens)|date=20 June 2008|website=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=5. decembar 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141205081727/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363499.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U polufinalu se Turska, koja je ostala sa samo 14 igrača na raspolaganju zbog suspenzija i ozljeda, sučeljava sa [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačkom]], koja je pobijedila 3:2 golom [[Philipp Lahm|Philippa Lahma]] postignutim u nadoknadi.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363524.stm|title=Germany 3–2 Turkey|date=25 June 2008|website=BBC Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=2. novembar 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081102220824/http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/euro_2008/7363524.stm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon što je obnovio ugovor sa reprezentacijom do 2012. godine, trener Terim je u oktobru 2009. doživio poraz u ključnoj utakmici pretkola Svjetskog prvenstva 2010. protiv Belgije i tako se nije plasirao na Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi. Stoga je dao ostavku na mjesto selektora i u maju 2011. vratio se na klupu Galatasaraya. [[Hakan Şükür]] je se nakon posljednje sezone u Galatasarayju [[2008.]] godine povukao iz fudbala. Ostat će legenda turskog fudbala, ali ubrzo će postati vrlo kritičan prema režimu [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepa Erdoğana]] i odseliti u Sjedinjene Države.

[[Datoteka:Azerbaijan - Turkey, 12 October 2010.jpg|thumb|right|225px|Turska protiv Azerbejdžana 2010.]]
Na kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]], Turska je izvučena u UEFA skupini 5 zajedno sa [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenijom]], [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgijom]], [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnom i Hercegovinom]], [[Fudbalska reprezentacija Estonije|Estonijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španijom]]. Završila je sa 15 bodova i propustila mjesto u ''play-offu'' u odnosu na Bosnu i Hercegovinu sa 19 bodova. Španija je bila prva u skupini da bi se kvalificirala, pobijedivši sve utakmice. Nakon propuštene kvalifikacije trener [[Fatih Terim]] najavio je da će dati ostavku sa mjesta selektora reprezentacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2009/oct/11/fatih-terim-turkey-resigns|title=Terim Resignation|date=7 June 2008|work=Guardian Sport|access-date=20. august 2009|archive-date=12. januar 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150112101859/http://www.theguardian.com/football/2009/oct/11/fatih-terim-turkey-resigns|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2012.|Euro 2012.]], Turska je izvučena u skupinu A zajedno sa [[Fudbalska reprezentacija Kazahstana|Kazahstanom]], [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrijom]], Belgijom, [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačkom]] i [[Fudbalska reprezentacija Azerbajdžana|Azerbajdžanom]]. Turci su stigli do doigravanja nakon što su pobijedili Azerbajdžan 1:0, ali su eliminirani ukupnim rezultatom 3:0 od Hrvatske. Dana 14. novembra [[2012.]] Turska je proslavila svoju 500. utakmicu u prijateljskoj utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]] u [[Türk Telekom Arena|Türk Telekom Areni]] u Istanbulu, koja je završila neriješenim rezultatom 1:1. Prije utakmice odana je počast fudbalerima i trenerima koji su doprinijeli dosadašnjim uspjesima reprezentacije. Turska pop pjevačica [[Hadise Açıkgöz|Hadise]], koja je nosila dres reprezentacije sa brojem 500, održala je mali koncert.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.hurriyetdailynews.com/turkey-marks-500th-match.aspx?pageID=238&amp;nID=34580&amp;NewsCatID=362 |newspaper= Hürriyet Daily News |title=Turkey marks 500th match |date=14. novembar 2012 |access-date=15. novembar 2012 |archive-date= 2015-01-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150112042152/http://www.hurriyetdailynews.com/turkey-marks-500th-match.aspx?pageID=238&amp;nID=34580&amp;NewsCatID=362 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.hurriyet.com.tr/spor/futbol/21925790.asp |newspaper=[[Hürriyet]] Spor |title=Türkiye 1–1 Danimarka |last=Er |first=İsmail |date=15 novembar 2012 |language=tr |access-date=15. novembar 2012 |archive-date=2012-11-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121116031734/http://www.hurriyet.com.tr/spor/futbol/21925790.asp |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

U augustu [[2013.]] na tursku klupu je se po treći put vratio legendarni Fatih Terim. Vodit će reprezentaciju do [[2017.]], kvalificirajući se za Europsko prvenstvo 2016., gdje je momčad eliminirana u prvom kolu, ali nije uspijeva Tursku vratiti na Svjetsko prvenstvo, niti na turnir 2014. niti na izdanje iz prvenstva iz 2018. U kvalificijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014.]], Turska je izvučena u skupinu D zajedno s Andorom, Estonijom, Mađarskom, Nizozemskom i Rumunijom, završivši četvrta. Trener [[Abdullah Avcı]] je ubrzo nakon toga smijenjen. Fatih Terim je po treći put imenovan da vodi reprezentaciju, ali poraz od 2-0 protiv Nizozemske prekinuo je nade u kvalifikacije. Prva historijska utakmica između Turske i [[Fudbalska reprezentacija Kipra|Kipra]] je se odigrala 12. novembra 2015. za reprezentacije ''under 21'' sa pobjedom 3:0 za Tursku. Zatim će se mlađe reprezentacije susresti u 2016. (1:0 za Tursku), 2017. (2:1 za Kipar) i 2018. (4:0 za Tursku). Starije reprezentacije još uvijek nisu se susrele do danas.

[[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (001).jpg|thumb|right|225px|Reprezentacija iz 2016.]]
Grupirana u skupini A u kvalifikacijskoj kampanji za [[UEFA Euro 2016.|Euro 2016.]] zajedno s Islandom, Latvijom, Kazahstanom, Nizozemskom i Češkom Republikom, reprezentacija je se kvalificirala za svoj prvi veliki turnir u osam godina kao najbolja trećeplasirana momčad nakon pobjede nad Islandom 1:0, sa slobodnim udarcem [[Selçuk İnan|Selçuka İnana]] u 89. minuti, dok je Kazahstan pobijedio Latviju 1:0.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2015-10-13 |title=Turkey qualify as Selçuk İnan stunner seals win over Iceland |url=https://www.eurosport.com/football/euro-qualification/2016/selcuk-inan-scores-stunning-late-free-kick-to-seal-turkey-qualification_sto4948804/story.shtml |access-date=2024-01-22 |website=Eurosport |language=en |archive-date=9 December 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171209211509/http://www.eurosport.com/football/euro-qualification/2016/selcuk-inan-scores-stunning-late-free-kick-to-seal-turkey-qualification_sto4948804/story.shtml |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Football: Kazakh international happy to help Turkey |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/football-kazakh-international-happy-to-help-turkey/445315 |access-date=2024-01-22 |website=www.aa.com.tr |archive-date=16 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231216020728/https://www.aa.com.tr/en/sports/football-kazakh-international-happy-to-help-turkey/445315 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Turkey qualify for Euro 2016 after late free-kick against Iceland |url=https://www.skysports.com/football/news/12022/10027909/euro-round-up-turkey-leave-it-late |access-date=2024-01-22 |website=Sky Sports |language=en |archive-date=27 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180227155041/http://www.skysports.com/football/news/12022/10027909/euro-round-up-turkey-leave-it-late |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Netherlands loses 3-2 to Czech Republic, misses Euro 2016 |url=https://www.usatoday.com/story/sports/soccer/2015/10/13/netherlands-loses-3-2-to-czech-republic-misses-euro-2016/73886862/ |access-date=2024-01-22 |website=USA TODAY |language=en-US |archive-date=19 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240219135406/https://www.usatoday.com/story/sports/soccer/2015/10/13/netherlands-loses-3-2-to-czech-republic-misses-euro-2016/73886862/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Murray |first=Scott |date=2015-10-13 |title=Euro 2016 qualifiers clockwatch – as it happened |url=http://www.theguardian.com/football/live/2015/oct/13/turkey-v-iceland-and-holland-on-the-brink-euro-2016-qualifiers-clockwatch-live |access-date=2024-01-22 |work=the Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012201806/https://www.theguardian.com/football/live/2015/oct/13/turkey-v-iceland-and-holland-on-the-brink-euro-2016-qualifiers-clockwatch-live |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Nakon godinu i pol neporaženosti, poraz od Engleske u prijateljskoj utakmici prije turnira prekinuo je pobjednički niz turske ekipe, što je kasnije dovelo do uzastopnih poraza od Hrvatske (0:1 sa golom [[Luka Modrić|Modrića]]) i Španjolske (3:0) na turniru. Turska je dobila posljednju utakmicu protiv Češke, 2:0. Gotovo su stigli do šesnaestfinala sve dok kasni pobjednik Irske protiv Italije nije značio da se potonja kvalificirala kao jedna od najboljih trećeplasiranih momčadi.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=UEFA.com |date=2016-06-22 |title=How the UEFA EURO 2016 third-placed teams ended {{!}} UEFA EURO |url=https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0253-0d818cd682ef-6b178979a7aa-1000--how-the-uefa-euro-2016-third-placed-teams-ended/ |access-date=2024-01-22 |website=UEFA.com |language=en |archive-date=19 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240219135408/https://www.uefa.com/uefaeuro/history/news/0253-0d818cd682ef-6b178979a7aa-1000--how-the-uefa-euro-2016-third-placed-teams-ended/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Na kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018.]], turska reprezentacija je postavljena sa Hrvatskom, Finskom, Islandom, Kosovom i Ukrajinom. Trener Fatih Terim je otišao nakon incidenta izvan terena,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.goal.com/en/news/fatih-terim-turkey-brawl/pznglloa6a3a1mhubqlunvndw|title=Terim leaves Türkiye role after brawl|website=goal.com|publisher=Goal|date=26 July 2017|access-date=31 January 2018|archive-date=31 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180131202706/http://www.goal.com/en/news/fatih-terim-turkey-brawl/pznglloa6a3a1mhubqlunvndw|url-status=live}}&lt;/ref&gt; pritom je 72-godišnji bivši rumunski izbornik [[Mircea Lucescu]] preuzeo mjesto. Nakon osam utakmica, reprezentacija je bila favorit za kvalifikaciju, ali je poraz od 3:0 od Islanda kod kuće prekinuo nade za direktnu kvalifikaciju. Nakon 2:2 remija protiv Finske, momčad je završila na četvrtom mjestu u skupini I. Turska je izvučena sa Rusijom i Švedskom u [[UEFA Liga nacija|UEFA Ligi nacija]] 2018/19. i odigrala je loše, što je dovelo do posljednjeg mjesta. U prvoj utakmici kod kuće protiv Rusije izgubila je 2:1, zatim je prikazala svoju najbolju izvedbu u Ligi, pobijedivši 3:2 protiv Švedske na švedskom tlu. Međutim, Turska nije mogla produžiti svoje nastupe i izgubila je od Rusije u Sočiju prije nego što je pretrpjela ponižavajući 1:0 poraz kod kuće od Švedske, čime je izbačena u Ligu C. No, promjene pravila UEFE značile su da je Turskoj dopušteno ostati u Ligi B.

Na kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2020.|Euro 2020.]], Turska je izvučena u skupinu H zajedno s prvacima Svjetskog prvenstva 2018. [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuskom]], [[Fudbalska reprezentacija Islanda|Islandom]], [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanijom]], [[Fudbalska reprezentacija Moldavije|Moldavijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Andore|Andorom]]. Trener i veteran [[Şenol Güneş]] napravio je revoluciju u momčadi, izabrao mnogo mladih talenata, kombinirajući ih s iskusnim igračima poput [[Burak Yılmaz|Buraka Yılmaza]] i [[Emre Belözoglu|Emrea Belözoglua]]. Tim je na kraju uspio ostvariti pobjedu 2:0 protiv Francuske u [[Konya|Konyi]] i 1:1 na [[Stade de France]]u. Turska se zatim mučila protiv Andore u svojoj prvoj utakmici, pobijedivši nakon gola u 89. minuti na [[Stadion Beşiktaş|Vodafone Parku]] u Istanbulu. Jedini poraz u skupini je došao od strane Islanda u [[Rejkjavik|Reykjavíku]], izgubivši 2:1. Poraz je uslijedio nakon maltretiranja turske grupe na islandskoj carini, zadržavajući ih tri sata u zračnoj luci. Nakon toga je islandski navijač držao WC četku kapetanu momčadi Emreu Belozogluu kao lažni mikrofon tijekom intervjua. Događaje su oštro kritizirali turski i europski mediji. Turska je u deveto kolo ušla kao prva u skupini sa 19 bodova. Uzvratna utakmica sa Islandom završena je 0:0 u Turk Telekom Areni u Istanbulu. Nakon što je završila iza Francuske, remi je bio dovoljan da Turskoj osigura mjesto u finalu Eura 2020., uoči gostujuće utakmice protiv Andore.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2021/jun/01/euro-2020-team-guides-part-3-turkey|title=Euro 2020 team guides part 3: Turkey|date=1 June 2021|work=Guardian|access-date=1 June 2021|archive-date=31 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210531234925/https://www.theguardian.com/football/2021/jun/01/euro-2020-team-guides-part-3-turkey|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon kvalifikacija za Euro 2020., koje će biti odgođeno za juni i juli 2021. zbog [[Pandemija COVID-a 19|COVID-19]], Turska je izvučena protiv Rusije, zajedno sa Mađarskom i Srbijom u UEFA Ligi nacija B 2020/21. Dvije uvodne utakmice su odigrali loše u septembru 2020. U prvoj utakmici protiv Mađarske kod kuće Turska je pretrpjela 1:0 zahvaljujući slobodnom udarcu [[Dominik Szoboszlai|Dominika Szoboszlaija]]. Igrajući u Beogradu, nakon crvenog kartona [[Aleksandar Kolarov|Aleksandra Kolarova]], Turci su protiv Srbije ostali bez golova. To je umanjilo njihove izglede da se kvalificiraju za Ligu A, budući da će im sljedeći protivnici u oktobru biti Rusija – zemlja koju Turska nije pobijedila od [[1975.]] – i Mađarska. U Moskvi je Turska zaključila 1:1 nakon izjednačujućeg pogotka Kenana Karamana. Protiv Srbije je zatim remizirala 2:2 kod kuće.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Agencies |first=Daily Sabah with |date=2020-10-15 |title=With no wins in 4 matches, Turkey's hopes in Nations League fade |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/with-no-wins-in-4-matches-turkeys-hopes-in-nations-league-fade |access-date=2023-12-19 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171709/https://www.dailysabah.com/sports/football/with-no-wins-in-4-matches-turkeys-hopes-in-nations-league-fade |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Protiv Rusije, [[Denis Čerišev]] zabio je Rusima za rano vodstvo, turska je dugo patila. Ali nakon što je crvenim kartonom skratio rusku ekipu na deset igrača, Turci su konačno pobijedili 3:2.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Shurrab |first=Hatem |title=Turkey beat Russia while Italy win over Poland in UEFA Nations League |url=https://www.trtworld.com/sport/turkey-beat-russia-while-italy-win-over-poland-in-uefa-nations-league-41499 |access-date=2023-12-19 |website=Turkey beat Russia while Italy win over Poland in UEFA Nations League |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171708/https://www.trtworld.com/sport/turkey-beat-russia-while-italy-win-over-poland-in-uefa-nations-league-41499 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Asikci |first=Emre |date=November 15, 2020 |title=Nations League: Turkey beat Russia 3-2 in Istanbul |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/nations-league-turkey-beat-russia-3-2-in-istanbul/2044920 |access-date=2023-12-19 |website=www.aa.com.tr |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171709/https://www.aa.com.tr/en/sports/nations-league-turkey-beat-russia-3-2-in-istanbul/2044920 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2020-11-16 |title=Turkey beat Russia 3-2 in Nations League - Turkish News |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-beat-russia-3-2-in-nations-league-160078 |access-date=2023-12-19 |website=Hürriyet Daily News |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171708/https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-beat-russia-3-2-in-nations-league-160078 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Turci su potom otputovali u Mađarsku sa nadom da bi pobjedom mogli doći do promocije, ukoliko Rusija izgubi od Srbije. Dok je Rusija pretrpjela ponižavajući poraz 5:0 na gostovanju u Beogradu, Turska je također izgubila 2:0 od Mađara. To je značilo da su Turska i Srbija bile izjednačene po bodovima, ali su ispale u niži rang nakon što su izgubile u međusobnom susretu sa golovima u gostima, 2:0.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Erözden |first=Can |date=November 19, 2020 |title=Nations League: Turkey relegated after loss to Hungary |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/nations-league-turkey-relegated-after-loss-to-hungary/2048612 |access-date=2023-12-19 |website=www.aa.com.tr |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171708/https://www.aa.com.tr/en/sports/nations-league-turkey-relegated-after-loss-to-hungary/2048612 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2020-11-19 |title=Turkey relegated after loss to Hungary in Nations League - Turkish News |url=https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-relegated-after-loss-to-hungary-in-nations-league-160155 |access-date=2023-12-19 |website=Hürriyet Daily News |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171710/https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-relegated-after-loss-to-hungary-in-nations-league-160155 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=AA |first=DAILY SABAH WITH |date=2020-11-19 |title=Losing 2-0 to Hungary, Turkey relegated to Nations League C |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/losing-2-0-to-hungary-turkey-relegated-to-nations-league-c |access-date=2023-12-19 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219171708/https://www.dailysabah.com/sports/football/losing-2-0-to-hungary-turkey-relegated-to-nations-league-c |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Turskoj je pripala čast otvoriti finale [[UEFA Euro 2020.|Eura 2021.]], ali golovima [[Ciro Immobile|Cira Immobilea]] i [[Lorenzo Insigne|Lorenza Insignea]] je izgubila od Italije sa 3:0. Ekipa [[Roberto Mancini|Roberta Mancinija]] bila je frustrirana obrambenim pristupom Turske u prvom poluvremenu, ali je probila u 53. minuti kada je [[Domenico Berardi]] nakon teškog ubačaja ubacio turskog braniča [[Merih Demiral|Meriha Demirala]] za autogol. U nastavku su izgubili sljedeće dvije utakmice od Švicarske i Walesa, izgubivši sve tri utakmice zajedno sa debitantima Sjevernom Makedonijom.

[[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (345).jpg|thumb|right|350px|[[Hakan Çalhanoğlu]]]]
U kvalifikacijama za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] Turska je uvučena u skupinu G sa [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemskom]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveškom]], [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crnom Gorom]], [[Fudbalska reprezentacija Latvije|Latvijom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gibraltara|Gibraltarom]]. Nakon što su završili na drugom mjestu u skupini iza Nizozemske,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Buğra Gökalp |first=Selçuk |date=November 17, 2021 |title=Turkey beat Montenegro 2-1, qualify for 2022 World Cup playoffs |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/turkey-beat-montenegro-2-1-qualify-for-2022-world-cup-playoffs/2422795 |access-date=2023-12-19 |website=www.aa.com.tr |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://www.aa.com.tr/en/sports/turkey-beat-montenegro-2-1-qualify-for-2022-world-cup-playoffs/2422795 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Netherlands book place at World Cup |language=en-GB |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.com/sport/football/59234079 |access-date=2023-12-19 |archive-date=17 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211117232151/https://www.bbc.com/sport/football/59234079 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Corder |first=Mike |date=2021-11-16 |title=Netherlands beats Norway 2-0 to qualify for World Cup |url=https://apnews.com/article/soccer-sports-international-soccer-netherlands-europe-7d0652b7db6819ee8c300151acfe6103 |access-date=2023-12-19 |website=AP News |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170454/https://apnews.com/article/soccer-sports-international-soccer-netherlands-europe-7d0652b7db6819ee8c300151acfe6103 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; ušli su u doigravanje za protiv [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugala]]&lt;ref&gt;{{Cite web |last=AFP |first=Daily Sabah with |date=2021-11-26 |title=Turkey to face Portugal in 2022 FIFA World Cup playoffs semifinal |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/turkey-to-face-portugal-in-2022-fifa-world-cup-playoffs-semifinal |access-date=2023-12-19 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://www.dailysabah.com/sports/football/turkey-to-face-portugal-in-2022-fifa-world-cup-playoffs-semifinal |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Grounds |first=Ben |date=November 26, 2021 |title=World Cup play-offs: Portugal vs Turkey, Italy vs North Macedonia, Wales vs Austria and more |url=https://www.skysports.com/football/news/22524/12572039/world-cup-play-offs-portugal-face-turkey-while-italy-take-on-north-macedonia-in-crucial-semi-finals |access-date=2023-12-19 |website=Sky Sports |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://www.skysports.com/football/news/22524/12572039/world-cup-play-offs-portugal-face-turkey-while-italy-take-on-north-macedonia-in-crucial-semi-finals |url-status=live }}&lt;/ref&gt;, ali su izgubili 3:1 u utakmici u kojoj je [[Burak Yılmaz]] propustio ključni jedanaesterac za izjednačenje i tako se tim nije uspio kvalificirati za Svjetsko prvenstvo.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-03-24 |title=Portugal beats Turkey 3-1 to move closer to World Cup |url=https://apnews.com/article/soccer-sports-italy-world-cup-porto-47cf987a142c0eaadf58784e9c5fd778 |access-date=2023-12-19 |website=AP News |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://apnews.com/article/soccer-sports-italy-world-cup-porto-47cf987a142c0eaadf58784e9c5fd778 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Nakon toga je Yılmaz najavio svoje međunarodno umirovljenje.&lt;ref&gt;{{Cite web |agency=Reuters |date=2022-03-25 |title=Turkey's Yilmaz announces international retirement after loss against Portugal |url=https://sportstar.thehindu.com/football/burak-yilmaz-retires-loss-portugal-wc-qualifiers/article38461827.ece |access-date=2023-12-19 |website=Sportstar |language=en |archive-date=19 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231219170453/https://sportstar.thehindu.com/football/burak-yilmaz-retires-loss-portugal-wc-qualifiers/article38461827.ece |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=AA |first=DAILY SABAH WITH |date=2022-03-25 |title=Turkey forward Burak Yılmaz quits national team after penalty drama |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/turkey-forward-burak-yilmaz-quits-national-team-after-penalty-drama |access-date=2023-12-19 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=22 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231022164129/https://www.dailysabah.com/sports/football/turkey-forward-burak-yilmaz-quits-national-team-after-penalty-drama |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U UEFA Ligi nacija C 2022/23. izvučeni su u skupini 1 sa [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburgom]], [[Fudbalska reprezentacija Farskih otoka|Farskim otocima]] i [[Fudbalska reprezentacija Litve|Litvom]]. Promaknuli su u Ligu B nakon što su u šest utakmica upisali 13 bodova. Njihov uspjeh u Ligi nacija ne samo da ih je nagradio mjestom u doigravanju ako se ne uspiju izravno kvalificirati,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Erözden |first=Can |date=September 23, 2022 |title=Türkiye fight to secure 3-3 draw with Luxembourg but promoted to UEFA Nations B League |url=https://www.aa.com.tr/en/sports/turkiye-fight-to-secure-3-3-draw-with-luxembourg-but-promoted-to-uefa-nations-b-league/2692674 |access-date=2024-01-11 |website=www.aa.com.tr |archive-date=11 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240111182140/https://www.aa.com.tr/en/sports/turkiye-fight-to-secure-3-3-draw-with-luxembourg-but-promoted-to-uefa-nations-b-league/2692674 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; već i lakšim ždrijebom u skupini D sa Hrvatskom, Walesom, Armenijom i Latvijom. Nakon toga su se kvalificirali izravno 16. oktobra 2023. i završili prvi 19. novembra 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Reporter |first=Staff |title=Türkiye beat Latvia 4-0 to qualify for UEFA EURO 2024 |url=https://www.trtworld.com/turkiye/turkiye-beat-latvia-4-0-to-qualify-for-uefa-euro-2024-15412644 |access-date=2023-12-28 |website=Türkiye beat Latvia 4-0 to qualify for UEFA EURO 2024 |language=en |archive-date=28 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228033944/https://www.trtworld.com/turkiye/turkiye-beat-latvia-4-0-to-qualify-for-uefa-euro-2024-15412644 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=O'Connor |first=Philipp |date=15 October 2023 |title=Gavi strike sends Spain to Euro 2024, Turkey and Scotland also qualify |url=https://www.reuters.com/sports/soccer/spain-turkey-scotland-qualify-euro-2024-2023-10-15/ |access-date=December 27, 2023 |website=[[Reuters]] |archive-date=18 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231018071729/https://www.reuters.com/sports/soccer/spain-turkey-scotland-qualify-euro-2024-2023-10-15/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Agencies |first=Daily Sabah with |date=2023-11-22 |title=Türkiye end Euro qualifiers in style as group leaders after Wales draw |url=https://www.dailysabah.com/sports/football/turkiye-end-euro-qualifiers-in-style-as-group-leaders-after-wales-draw |access-date=2023-12-28 |website=Daily Sabah |language=en-US |archive-date=28 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228033943/https://www.dailysabah.com/sports/football/turkiye-end-euro-qualifiers-in-style-as-group-leaders-after-wales-draw |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Od septembra 2023. za selektora Turske reprezentacije je izabran [[Vincenzo Montella]],&lt;ref&gt;{{it}} {{cite web |url= https://www.corriere.it/sport/calcio/23_settembre_20/vincenzo-montella-nuovo-allenatore-turchia-bada3134-5786-11ee-ad09-f5d0e4dba93a.shtml?refresh_ce-cp |title= Vincenzo Montella è il nuovo allenatore della Turchia |last= Riggio |first= Salvatore |date= 20. 9. 2023|website= |publisher= [[Corriere della Sera]] |accessdate= 11. 6. 2024 |quote=}}&lt;/ref&gt; – bivši napadač [[U.C. Sampdoria|Sampdorije]] i [[A.S. Roma|Rome]] i [[Fudbalska reprezentacija Italije|italijanski reprezentativac]] – sa zadatkom odvesti reprezentaciju na Europsko prvenstvo. Momčad može računati na jednog od trenutno najvještijih veznjaka, [[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlua]], kao i na napad sa sposobnim strijelcima kao što su [[Yusuf Yazıcı|Yazıcı]] i [[İrfan Kahveci|Kahveci]], kao i niz vrlo perspektivnih mladih igrača kao što su Ajaxov središnji branič [[Ahmetcan Kaplan|Kaplan]], veznjaci [[Arda Güler|Güler]] i [[Can Uzun|Uzun]], napadač [[Kenan Yıldız|Yıldız]]. Prije Europskog prvenstva Montellina momčad nanizala je niz dobrih predstava. Poražena Hrvatska 1:0 u Osijeku, Latvija 4:0 kod kuće u Konyi, zatim slijedio je niz prijateljskih utakmica, u kojima su pobijedili Njemačku (3:2), remizirali protiv Walesa (1:1) i izgubili od Mađarske (1:0 u Budimpešti), Austrije (6:1 u Beču) i Poljske (2:1 u Varšavi). Na [[UEFA Euro 2024.|Euro 2024.]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], Turska je smještena u skupinu F zajedno sa [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugalom]], [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češkom Republikom]] i [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzijom]].

Na [[UEFA Euro 2024.|Europskom prvenstvu 2024.]] je se pokazala kao jedna od najuvjerljivijih reprezentacija. Uoči turnira, selektor [[Vincenzo Montella|Montella]] je najavio da provodi novi projekt fokusiran na mladim fudbalerima u usponu.{{efn|Prosječna starost Turske reprezentacije na EP 2024. je ipak bila između 26 i 27 godina.}} U prvoj utakmici protiv Gruzije povela je sa spektakularnim dalekometnim udarcem [[Mert Müldür|Merta Müldüra]]. Uslijedio je jedan pogodak koji je poništen [[Kenan Yıldız|Yıldızu]] zbog ofsajda. Uporan protunapad Gruzije doveo je do izjednačenja s golom [[Georges Mikautadze|Mikautadzea]]. Utakmica je bila napeta, s nekoliko prekršaja. U 65. minuti [[Arda Güler]] je postigao još jedan spektakularan pogodak udarcem iz lijeve noge izvan šesnaesterca. [[Kerem Aktürkoğlu|Aktürkoğlu]] je konačno zaključio rezultat na 3:1 u nadoknadi. Drugu utakmicu izgubila je 0:3 od Portugala u kojem su igrali [[Cristiano Ronaldo|Ronaldom]], [[Bruno Fernandes]], [[Bernardo Silva]] i [[Rafael Leão]]. Golovi Bernarda Silve i Bruna Fernandesa omogućili su Portugalcima unaprijedno kvalificiranje u osminu finala. Utakmica je otkrila izrazitu tursku slabost u obrambenoj fazi, a uz to, prema Montellinim riječima, neki turski igrači nisu bili navikli igrati svaka četiri dana. Cristiano Ronaldo je odigrao izrazito dobru utakmicu.  Presudnu utakmicu u grupi su odigrali protiv [[Fudbalska reprezentacija Češke|Češke]], u kojoj su Česi igrali više od 70 minuta s desetoricom nakon isključenja [[Antonín Barák|Baráka]] zbog drugog žutog kartona. Güler je se u nekoliko navrata pokazao vrlo živahnim i opasnim, no, utakmica je ipak došla do preokreta samo u drugom poluvremenu, kada je Çalhanoğlu s jednim sjajnim udarcem iskosa desnom nogom probio češka vrata koja je branio Stanek. Drugi češki kapetan [[Tomáš Souček|Souček]] je u 66. minuti vratio izjednačenje iskoristivši niz pogrešaka turske obrane, ali je na kraju duge borbe, u nadoknadi, sjajno proigravanje [[Cenk Tosun|Cenka Tosuna]] donijelo pobjedu Turcima s 1:2. Turska momčad je prošla osminu finala s dva pogotka braniča [[Merih Demiral|Meriha Demirala]], u utakmici kojoj su djelomično presudile pogreške u napadu Austrije, dok je na kraju utakmice mnogo kontroverzi izazvalo Demiralovo slavlje nakon jednog gola s gestom prisjećanja na krajnje desničarsku grupu [[Sivi vukovi|Sivih vukova]]. Turci su se u četvrtfinalu susreli s [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemskom]] trenera [[Ronald Koeman|Ronalda Koemana]] i izgubili 1:2 u dostojno borbenoj utakmici. U prvom poluvremenu Montellina momčad, vrlo zgusnuta na centru terena, povela je s [[Samet Akaydin|Akaydinom]] u prvom poluvremenu, no u 6. minuti [[Stefan de Vrij|De Vrij]] i autogol [[Mert Müldür|Müldüra]] prelomili su utakmicu. Turska je tako izašla uzdignute glave iz turnira, plaćajući dvije neizvjesnosti u obrani.

U kvalifikacijskoj skupini za Svjetsko prvenstvo, Turska je igrala dobro, pobijedivši u svim utakmicama protiv [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzije]] i [[Fudbalska reprezentacija Bugarske|Bugarske]]; dok su protiv favorita, [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španije]], pretrpjeli težak poraz od 6:0 u [[Konya|Konyi]] i izjednačili 2:2 u [[Sevilja|Sevilli]].

Montellina momčad je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] stigla s iznimno talentiranom napadačkom linijom ([[Arda Güler|Güler]], [[Kenan Yıldız|Yıldız]], [[Can Uzun|Uzun]], [[Barış Alper Yılmaz]], [[Yunus Akgün|Akgün]], [[Kerem Aktürkoğlu|Aktürkoğlu]]), s izvrsnim, napadački orijentiranim veznim redom ([[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlu]], [[Orkun Kökçü|Kökçü]]) i s vrhunskim lijevim bekom ([[Ferdi Kadıoğlu]]). Na njezinom krugu D bili su [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]], [[Fudbalska reprezentacija Australije|Australija]] i [[Fudbalska reprezentacija Paragvaja|Paragvaj]]. Crveni su završili posljednji s tri boda – nakon što su izgubili dvije utakmice i pobijedili u jednoj. Debitirali su [[13. juna]] [[2026.]] u [[Vancouver]]u protiv Australije. Tursku obranu iznenadila je brzina [[Nestory Irankunda|Nestoryja Irankunde]], koji je postigao gol okružen trojicom braniča. Turska momčad je izgradila složene napadačke akcije - često orkestrirane od strane Gülera - ali na kraju ih nije uspjela pretvoriti u golove. Petnaest minuta prije kraja utakmice, [[Connor Metcalfe|Metcalfeov]] udarac iz daljine je osigurao pobjedu Australije od 2:0. Tijekom utakmice, Turska je stvorila trideset napadačkih pokušaja u usporedbi s devet Australije. [[Ferdi Kadıoğlu|Kadıoğlu]] i Arda Güler su pružili snažne nastupe. Druga utakmica je bila protiv Paragvaja u [[San Francisco|San Franciscu]]. U drugoj minuti igre, Paragvajci su iznenada dali gol s niskim udarcem [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matíasa Galarze]] iz daljine. Paragvaj je potom sveden na deset igrača nakon što je [[Miguel Almirón]] isključen jer je nešto rekao protivniku pokrivajući usta. Turska je nastavila stvarati brojne prilike za postizanje gola, snažno pritiskajući s Ardom Gülerom u inspirativnoj formi i snažnim nastupima Çalhanoğlua, [[Merih Demiral|Demirala]] i [[Abdülkerim Bardakcı|Bardakcıja]]. Međutim, na kraju, obrambena čvrstoća Paragvaja i nekoliko nesretnih trenutaka doveli su do poraza od 1:0 za Turke - unatoč tome što je Turska generirala 32 napadačke akcije u usporedbi sa sedam Paragvaja. U trećoj utakmici, Turska je pobijedila rezultatom 3:2 domaćine, [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] - koji su do tada igrali izvrsno na turniru, pobijedivši Paragvaj 4:1 i Australiju 2:0. Utakmica se održala u [[Los Angeles]]u, a Amerikanci su rano poveli preko [[Auston Trusty|Trustyja]], koji je zabio iz blizine nakon akcije s kornera. Sedam minuta kasnije, Turska je izjednačila lijepom napadačkom akcijom koja je dovela Gülera do gola, gdje je svladao američkog vratara. U 31. minuti, Turska je pokrenula još jedan napad, Güler je brzo ubacio loptu s lijevog boka u sredinu, gdje je [[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] pronašao put do mreže. Početkom drugog poluvremena, [[Sebastian Berhalter|Berhalter]] je izjednačio rezultat snažnim udarcem iz daljine. Utakmica je ostala neriješena na 2:2. U posljednjoj minuti, Turska je izvršila pritisak na američku obranu. [[Salih Özcan|Özcan]] je dodao loptu u lijevu stranu i pronašao nečuvanog [[Can Uzun|Cana Uzuna]], koji je centrirao u sredinu, a [[Kaan Ayhan|Ayhan]] je postigao gol klizećim završetkom. Utakmica je završila 3:2 u korist Turske, iako je i protivnička momčad igrala vrlo dobro. Bila je to vrlo napeta utakmica, s brojnim američkim napadima i izvrsnom izvedbom Sebastiana Berhaltera. Montellina momčad završila je posljednja u skupini, a SAD i Australija su prošli u sljedeću fazu. Međutim, Turska je ostala jedna od najkohezivnijih momčadi, pokazujući jedan od najnapadačnijih stilova igre na turniru. Glavne slabosti ove reprezentacije vjerojatno su bile izostanak jednog efikasnog središnjeg napadača te nedostatak pravog središnjeg obrambenog veznika sposobnog pokriti prostor ispred obrane tijekom obrambene faze.

== Simboli i rivalstva ==
[[Datoteka:Greece vs Turkey, 17 November 2015.jpg|thumb|right|200px|Turski navijači]]
Fudbal se u Turskoj prati sa strašću i velikim napetošću, toliko da se ponekad doživljava gotovo kao neka kolektivna religija koju prati i posebna ljubav prema domovini i privrženost zastavi. Prema tome, utakmice reprezentacije uživaju u velikoj podršci i učešću od strane publike. Tradicionalne boje turske reprezentacije i turskih navijača su [[Crveno|crvena]] i [[Bijelo|bijela]]. Česti nazivi za reprezentaciju su ''Ay-Yıldızlılar'' (Mjesec i zvijezde), ''Osmanlılar'' (Osmanlije), ''Sultanlar'' (Sultani) ili još ''Bizim Çocuklar'' (naši dečki).

Najvažnija nogometna rivalstva su sa [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], s [[Fudbalska reprezentacija Grčke|Grčkom]] i do neke mjere s [[Fudbalska reprezentacija Armenije|Armenijom]]. Posebno srčane utakmice su i one protiv [[Fudbalska reprezentacija Cipra|Cipra]], [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačke]], [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrije]] i [[Fudbalska reprezentacija Izraela|Izraela]], dok Turska i u fudbalu ima prijateljske odnose s [[Fudbalska reprezentacija Azerbejdžana|Azerbejdžanom]].

==Dresovi==
{{Commons|Turkey national football team kits}}
Prema tradiciji, boje turske opreme bile su crvene za domaće utakmice i bijele za gostujuće. Dresove je proizvodio [[Adidas]] od [[1982.]] do [[2002]], a zatim je [[Nike]] postao dobavljač od [[2003.]] godine. Sedamnaest godina kasnije, reprezentacija je promijenila boju dresova u bijelu za domaće dresove i u crvenu za gostujuće.
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Dobavljač kompleta
! Razdoblje
|-
| {{flagicon|GER}} [[Adidas]]
| 1982 – 2002
|-
| {{flagicon|USA}} [[Nike]]
| 2003 – ''danas''
|}

{{collapse top|title= Kronologija dresova}}
{| style=&quot;width:50%;text-align:left;&quot;
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr =
| uzorak_t  = _tur10a
| uzorak_dr =
| uzorak_š =
| lijeva ruka    = FFFFFF
| tijelo       = FFFFFF
| desna ruka   = FFFFFF
| šorc     = FFFFFF
| čarape      = FF0000
| opis      = Klasični domaći dres
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr  = _tur96h
| uzorak_t  = _tur96h
| uzorak_dr  = _tur96h
| uzorak_š  = _tur96h
| lijeva ruka  = FFFFFF
| tijelo  = FFFFFF
| desna ruka  = FFFFFF
| šorc    = FFFFFF
| čarape  = FF0000
| opis  = 1996-1997 (D)
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr  = 
| uzorak_t  = _tur96a
| uzorak_dr  =  
| uzorak_š  = _tur96a
| uzorak_č  = _denmark2012away
| lijeva ruka  = FFFFFF
| tijelo  = FFFFFF
| desna ruka  = FFFFFF
| šorc    = FFFFFF
| čarape  = FFFFFF
| opis  = 1996-1997 (G)
}}
|
|{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr   = _tur00
| uzorak_t    = _tur98h
| uzorak_dr   = _tur00
| uzorak_š    = _white_stripes
| uzorak_č    =  
| lijeva ruka = D00000
| tijelo      = D00000
| desna ruka  = D00000
| šorc        = D00000
| čarape      = D00000
| opis        = 1998-2000 (D)
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr  = _tur98a
| uzorak_t  = _tur98a
| uzorak_dr  = _tur98a
| uzorak_š  = _red_stripes_adidas
| uzorak_č  = _denmark2012away
| lijeva ruka  = FFFFFF
| tijelo  = FFFFFF
| desna ruka  = FFFFFF
| šorc    = FFFFFF
| čarape  = FFFFFF
| opis  = 1998-2000 (G)
}}
|
|{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr  = _tur00
| uzorak_t  = _tur00
| uzorak_dr  = _tur00
| uzorak_š  = _tur00
| uzorak_č  = _denmark2012home
| lijeva ruka  = FF0000
| tijelo  = FFFFFF
| desna ruka  = FF0000
| šorc    = FFFFFF
| čarape  = FF0000
| opis  = 2000-2001 (D)
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr  = _turkey2000
| uzorak_t  = _turkey2000
| uzorak_dr  = _turkey2000
| uzorak_š  = _turkey2000
| uzorak_č  = _denmark2012away
| lijeva ruka  = FFFFFF
| tijelo  = FFFFFF
| desna ruka  = FFFFFF
| šorc    = FFFFFF
| čarape  = FFFFFF
| opis  = 2000-2001 (G)
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr  = _peter1011a
| uzorak_t  = _shoulder_stripes_white_stripes
| uzorak_dr  = _peter1011a
| uzorak_š  = _adidaswhite
| uzorak_č  = 
| lijeva ruka  = FF0000
| tijelo  = FF0000
| desna ruka  = FF0000
| šorc    = FF0000
| čarape  = FF0000
| opis  = 2002-2003 (D)
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr  = _fcb0809T
| uzorak_t  = _turkey2002
| uzorak_dr  = _fcb0809T
| uzorak_š  = _red_stripes_adidas
| uzorak_č  = 
| lijeva ruka  = FFFFFF
| tijelo  = FFFFFF
| desna ruka  = FFFFFF
| šorc    = FFFFFF
| čarape  = FFFFFF
| opis  = 2002-2003 (G)
}}
|
{{Fudbalski dres 
 | uzorak_lr = _whitelower
 | uzorak_t  = _tur03h
 | uzorak_dr = _whitelower
 | uzorak_š = _white_stripes
 | uzorak_č = 
 | lijeva ruka    = DD0000
 | tijelo       = D00000
 | desna ruka   = D00000
 | šorc     = D00000
 | čarape      = DD0000
 | opis      = 2003 (D)
}}
|
|}
{|
|
{{Fudbalski dres 
 | uzorak_lr = _redlower
 | uzorak_t  = _tur03a
 | uzorak_dr = _redlower
 | uzorak_š = _red_stripes
 | uzorak_č = 
 | lijeva ruka    = FFFFFF 
 | tijelo       = D00000
 | desna ruka   = FFFFFF
 | šorc     = FFFFFF
 | čarape      = FFFFFF 
 | opis      = 2003 (G)
}}
|
{{Fudbalski dres 
 | uzorak_lr = _thinwhiteborder
 | uzorak_t  = _tur04h
 | uzorak_dr = _tur04h
 | uzorak_š = _tur04h
 | uzorak_č = 
 | lijeva ruka    = FF0000
 | tijelo       = FF0000
 | desna ruka   = FF0000
 | šorc     = FF0000
 | čarape      = FF0000
 | opis      = 2004-2005 (D)
}}
|
{{Fudbalski dres 
 | uzorak_lr = _thinborderonwhite
 | uzorak_t  = _tur04a
 | uzorak_dr = _tur04a
 | uzorak_š = _tur04a
 | uzorak_č = 
 | lijeva ruka    = D00000 
 | tijelo       = D00000
 | desna ruka   = D00000
 | šorc     = D00000
 | čarape      = FFFFFF 
 | opis      = 2004-2005 (G)
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr   =
| uzorak_t    = _tur06h
| uzorak_dr   = 
| lijeva ruka = FF0000
| tijelo1     = D00000
| desna ruka  = D00000
| šorc        = D00000
| čarape      = D00000
| opis        = 2006-2007 (D)
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr = 
| uzorak_t = _tur06a
| uzorak_dr = _tur06a
| lijeva ruka= FFFFFF 
| tijelo = FFFFFF 
| desna ruka = FFFFFF
| šorc = FFFFFF 
| čarape = FFFFFF 
| opis  = 2006-2007 (G)
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr =
| uzorak_t = _turkey
| uzorak_dr =
| lijeva ruka = D00000
| tijelo1 = D00000
| desna ruka = D00000
| šorc = D00000
| čarape = D00000
| opis  = 2008-2009 (D)
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr =
| uzorak_t = _turkey_away
| uzorak_dr =
| lijeva ruka= FFFFFF
| tijelo = 3FA9A9
| desna ruka = FFFFFF
| šorc = 3Fb9b9
| čarape = 3Fb9b9
| opis  = 2008 (G)
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr = 
| uzorak_t =_redcollar 
| uzorak_dr =
| lijeva ruka2 =FFFFFF 
| tijelo = FFFFFF 
| desna ruka = FFFFFF
| šorc = D00000
| čarape = FFFFFF
| opis  = 2009 (G)
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr = _sin10h
| uzorak_t = _tur10h
| uzorak_dr = _sin10h
| uzorak_š = _ser10H
| uzorak_č = _ser10a
| lijeva ruka = FF0000
| tijelo = FF0000
| desna ruka = FF0000
| šorc = FF0000
| čarape = FF0000
| opis  = 2010-2011 (D)
}}
|
{{Fudbalski dres  
| uzorak_lr = _tur10a
| uzorak_t = _tur10a
| uzorak_dr = _usa10h
| lijeva ruka = FFFFFF
| tijelo = FFFFFF
| desna ruka = FFFFFF
| uzorak_š  = _usa10h
| šorc =FFFFFF
| uzorak_č = _ser10h
| čarape = FFFFFF
| opis  = 2010-2011 (G)
}}
|
|}
{{collapse bottom}}

== Stadioni, adrese i sjedišta ==
[[Datoteka:TFFRivaFacility_(1).jpg|thumb|right|225px|Ulaz u sportski kompleks [[TFF Riva]].]]
[[Istanbul]] je bio i ostaje referentni centar za tursku fudbalsku reprezentaciju.

[[Fudbalski savez Turske|Turski fudbalski savez]] osnovan je [[23. 4.|23. aprila]] [[1923.]] godine, a sjedište mu je u velikom sportskom objektu [[TFF Riva]]{{efn|{{Tr icon}} ''Türkiye Futbol Federasyonu Riva Hasan Doğan Milli Takımlar Kamp ve Eğitim Tesisleri''.}} u istambulskoj četvrti [[Beykoz]]. U tom sportskom kompleksu se sastaje i trenira ekipa reprezentacije.

Domaće utakmice reprezentacija igra u Istanbulu, na najvećem stadionu u zemlji, [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u četvrti [[Başakşehir]]. Među prvih pet najvećih stadiona u zemlji, tri se nalaze u Istanbulu – [[Türk Telekom Arena]], [[Stadion Şükrü Saracoğlu]] i [[Stadion Beşiktaş]] – jedan u [[Izmir]]u ([[Stadion Atatürk (Izmir)|Stadion Atatürk]]) i jedan u [[Bursa|Bursi]] ([[Stogodišnji Stadion Atatürk (Bursa)|Stadion Atatürk]]).

Reprezentacija je domaće utakmice dugo igrala u [[Istanbul]]u, [[Ankara|Ankari]] i [[Izmir]]u. Od [[1997.]] također je počela igrati u drugim turskim gradovima, kao što su [[Eskişehir]], [[Bursa]], [[Antalya]], [[Konya]], [[Alanya]], [[Sivas]], [[Diyarbakır]], [[Gaziantep]], [[Denizli]], [[Trabzon]], [[Kayseri]].

==Aktualni kadar==
===Trenerski kadar===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Položaj
!Ime
|-
|Izbornik
|{{flagicon|ITA}} [[Vincenzo Montella]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Pomoćni treneri&lt;ref&gt;{{cite news |title=A Millî Takım Teknik Ekibi Belli Oldu - A Milli Takım Haber Detayları TFF |url=https://www.tff.org/default.aspx?pageID=202&amp;ftxtID=42334 |access-date=6. oktobar 2023 |work=www.tff.org |language=tr |archive-date=10. oktobar 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231010103558/https://www.tff.org/default.aspx?pageID=202&amp;ftxtID=42334 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|{{flagicon|ITA}} [[Daniele Russo (footballer, born 1973)|Daniele Russo]]
|-
|{{flagicon|TUR}} [[Selçuk Şahin (footballer, born 1981)|Selçuk Şahin]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Treneri golmana
|{{flagicon|TUR}} [[Ozan Özerkan]]
|-
|{{flagicon|TUR}} [[Emrah Karakovan]]
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Kondicijski treneri
|{{flagicon|ITA}} [[Pierpaolo Polino]]
|-
|{{flagicon|TUR}} [[Ömür Serdal Altunsöz]]
|-
|{{flagicon|TUR}} [[Vural Durmuş]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Analitičari
|{{flagicon|ITA}} [[Massimo Crivellaro]]
|-
|{{flagicon|TUR}} [[Okan Aydıner]]
|-
|Voditelj tima
|{{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]
|}

== Uspjeh na međunarodnim natjecanjima ==
=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! style=&quot;width:1%&quot; rowspan=26|
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|URU}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930|1930.]]
|colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
|{{flagicon|ITA|1861}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934|1934.]]
|colspan=8 {{N/A|''Povukli se''}}
|colspan=6 {{N/A|''Povukli se''}}
|-
|{{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]]
|colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
|{{flagicon|Brazil|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]]
|colspan=8 {{N/A|''Kvalificirali se, ali se povukli''}}
|1
|1
|0
|0
|7
|0
|-
|-
|{{flagicon|ŠVI}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954|1954.]]
| Grupna faza
| 9.
|3
|1
|0
|2
|10
|11
|3
|1
|1
|1
|4
|6
|-
|{{flagicon|ŠVE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958|1958.]]
|colspan=8 {{N/A|''Povukli se''}}
|colspan=6 {{N/A|''Povukli se''}}
|-
|{{flagicon|ČIL}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962|1962.]]
|colspan=8 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
|4
|2
|0
|2
|4
|4
|-
|{{flagicon|ENG}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966|1966.]]
|6
|1
|0
|5
|4
|19
|-
|{{flagicon|MEX}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970|1970.]]
|4
|0
|0
|4
|2
|13
|-
|{{flagicon|ZNJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974|1974.]]
|6
|2
|2
|2
|5
|3
|-
|{{flagicon|Argentina}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978|1978.]]
|6
|2
|1
|3
|9
|5
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982|1982.]]
|8
|0
|0
|8
|1
|22
|-
|{{flagicon|MEX}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986|1986.]]
|8
|0
|1
|7
|2
|24
|-
|{{flagicon|ITA|1946}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990|1990.]]
|8
|3
|1
|4
|12
|10
|-
|{{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994|1994.]]
|10
|3
|1
|6
|11
|19
|-
|{{flagicon|FRA|1976}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]]
|8
|4
|2
|2
|21
|9
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|JKO|1997}} {{flagicon|Japan}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002|2002.]]
|'''Treće mjesto'''
|'''3.'''
|'''7'''
|'''4'''
|'''1'''
|'''2'''
|'''10'''
|'''6'''
|12
|8
|3
|1
|24
|8
|-
|{{flagicon|NJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|2006.]]
|colspan=8 rowspan=5 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
|14
|7
|5
|2
|27
|13
|-
|{{flagicon|JAR}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010|2010.]]
|10
|4
|3
|3
|13
|10
|-
|{{flagicon|Brazil}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]
|10
|5
|1
|4
|16
|9
|-
|{{flagicon|Rusija}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]]
|10
|4
|3
|3
|14
|13
|-
|{{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]]
|11
|6
|3
|2
|28
|19
|-
|{{flagicon|Meksiko}}{{flagicon|SAD}}{{flagicon|Kanada}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
|Grupna faza
|35.
|3
|1
|0
|2
|3
|5
|8
|6
|1
|1
|19
|12
|-
|'''Ukupno'''||'''0 naslova'''|||'''2/26'''||'''13'''||'''6'''||'''1'''||'''6'''||'''23'''||'''22'''||'''147'''||'''59'''||'''28'''||'''60'''||'''223'''||'''218'''
|}

=== [[UEFA Euro|UEFA Europsko prvenstvo]] ===
[[File:Turkish_Football_Federation_crest.svg|thumb|220px|Grb Fudbalskog saveza Turske ranije je bio i reprezentativni grb.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[UEFA Euro]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;28&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|France|1794}} [[Europski kup nacija 1960.|1960.]]
|colspan=9 rowspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
|2
|1
|0
|1
|2
|3
|-
|{{flagicon|Spain|1945}} [[Europski kup nacija 1964,|1964.]]
|2
|0
|0
|2
|0
|7
|-
|{{flagicon|Italy|1946}} [[UEFA Euro 1968.|1968.]]
|6
|1
|2
|3
|3
|8
|-
|{{flagicon|BEL}} [[UEFA Euro 1972.|1972.]]
|6
|2
|1
|3
|5
|13
|-
|{{flagicon|SFRJ}} [[UEFA Euro 1976.|1976.]]
|6
|2
|2
|2
|5
|10
|-
|{{flagicon|ITA|1946}} [[UEFA Euro 1980.|1980.]]
|6
|3
|1
|2
|5
|5
|-
|{{flagicon|FRA|1974}} [[UEFA Euro 1984.|1984.]]
|8
|3
|1
|4
|8
|16
|-
|{{flagicon|ZNJE}} [[UEFA Euro 1988.|1988.]]
|6
|0
|2
|4
|2
|16
|-
|{{flagicon|ŠVE}} [[UEFA Euro 1992.|1992.]]
|6
|0
|0
|6
|1
|14
|-
|{{flagicon|ENG}} [[UEFA Euro 1996.|1996.]]
|Grupna faza
|16.
|3
|0
|0
|3
|0
|5
|8
|4
|3
|1
|16
|8
|-
|{{flagicon|BEL}} {{flagicon|NIZ}} [[UEFA Euro 2000.|2000.]]
|Četvrtfinale
|6.
|4
|1
|1
|2
|3
|4
|10
|5
|4
|1
|16
|7
|-
|{{flagicon|Portugal}} [[UEFA Euro 2004.|2004.]]
|colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
|10
|6
|2
|2
|19
|8
|- style=&quot;background:#c96;&quot;
|{{flagicon|AUT}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[UEFA Euro 2008.|2008.]]
|'''Polufinale'''
|'''3.'''
|'''5'''
|'''2'''
|'''1'''
|'''2'''
|'''8'''
|'''9'''
|12
|7
|3
|2
|25
|11
|-
|{{flagicon|POLJ}} {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012.|2012.]]
|colspan=9 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}
|12
|5
|3
|4
|13
|14
|-
|{{flagicon|FRA|1974}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]]
|Grupna faza
|17.
|3
|1
|0
|2
|2
|4
|10
|5
|3
|2
|14
|9
|-
|{{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]]
|Grupna faza
|24.
|3
|0
|0
|3
|1
|8
|10
|7
|2
|1
|18
|3
|-
|{{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
|Četvrtfinale
|7.
|5
|3
|0
|2
|8
|8
|8
|5
|2
|1
|14
|7
|-
|{{flagicon|UK}} {{flagicon|IRS}} [[UEFA Euro 2028.|2028.]]
|colspan=9 {{N/A|TBD}}
|colspan=6 {{N/A|TBD}}
|-
| style=&quot;border: 3px solid red&quot;|{{flagicon|ITA}} {{flagicon|TUR}} [[UEFA Euro 2032.|2032.]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|colspan=6 {{N/A|''Kvalificirani kao sudomaćini''}}
|-
|'''Ukupno'''||'''0 naslova'''||'''6/17'''||'''18'''||'''4'''||'''2'''||'''12'''||'''14'''||'''30'''||'''128'''||'''56'''||'''31'''||'''41'''||'''166'''||'''159'''
|}

=== [[Olimpijske igre]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;   
! colspan=&quot;9&quot; |[[Olimpijske igre]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;33&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije   
|-
! width=&quot;115&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
|{{flagicon|FRA|1830}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1900.|1900.]]||colspan=9 rowspan=5 {{N/A|''Nisu mogli sudjelovati''&lt;br&gt;{{small|(vidi {{flagicon|Osmansko Carstvo|1844}} [[Osmansko Carstvo|{{color|black|Osmansko Carstvo}}]])}}}} ||colspan=6 rowspan=10 {{N/A|''Bez kvalifikacija''}}
|- 
|{{flagicon|SAD|1896}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1904.|1904.]]
|- 
|{{flagicon|UK}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1908.|1908.]]
|- 
|{{flagicon|ŠVE}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1912.|1912.]] 
|- 
|{{flagicon|BEL}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1920.|1920.]]
|- 
|{{flagicon|FRA|1830}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1924.|1924.]]||Prvi krug||13.||1||0||0||1||2||5
|- 
|{{flagicon|NIZ}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1928.|1928.]]||Prvi krug||14.||1||0||0||1||1||7
|- 
|{{flagicon|Treći Reich|1933n}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|1936.]]||Prvi krug||15.||1||0||0||1||0||1
|- 
|{{flagicon|UK}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1948.|1948.]]||Četvrtfinale||6.||2||1||0||1||5||3
|- 
|{{flagicon|FIN}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]]||Četvrtfinale||8.||2||1||0||1||3||8
|- 
|{{flagicon|AUS}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1956.|1956.]]||colspan=9 {{N/A|''Povukli se''}} ||colspan=6 {{N/A|''Kvalificirali se automatski''}}
|-
|{{flagicon|ITA|1946}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1960.|1960.]]||Prvi krug||14.||3||0||1||2||3||10||4||4||0||0||10||3
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1964.|1964.]]||colspan=9 rowspan=5 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||2||0||1||1||3||9
|-
|{{flagicon|MEX}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1968.|1968.]]||2||0||0||2||2||6
|-
|{{flagicon|ZNJE}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]||2||0||1||1||0||4
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1976.|1976.]]||4||0||1||3||0||7
|-
|{{flagicon|SSSR}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1980.|1980.]]||6||1||0||5||2||13
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1984.|1984.]]||colspan=9 {{N/A|''Povukli se''}} ||colspan=6 {{N/A|''Povukli se''}}
|-
|{{flagicon|JKO|1984}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.|1988.]]||colspan=9 rowspan=10 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||8||1||2||5||5||15
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|1992.]]||colspan=6 rowspan=9 {{N/A|''Bez kvalifikacija''&lt;br&gt;{{small|(vidi [[UEFA U-21 Euro|{{color|black|UEFA U-21 Euro}}]])}}}}
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|1996.]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|2000.]]
|-
|{{flagicon|GRČ}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|2004.]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|2008.]]
|-
|{{flagicon|UK}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|2012.]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|2016.]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|2020.]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|2024.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|2028.]]||colspan=9 rowspan=2 {{N/A|''TBD''}} || || || || || ||
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|2032.]]|| || || || || ||
|-
!'''Ukupno'''!!'''0 naslova'''!!'''6/30'''!!'''10'''!!'''2'''!!'''1'''!!'''7'''!!'''13'''!!'''34'''!!'''28'''!!'''6'''!!'''5'''!!'''17'''!!'''22'''!!'''57'''
|}

=== Sažetak nastupa ===
Do danas je Turska sudjelovala na tri Svjetska prvenstva, šest Europskih prvenstava i šest Olimpijskih igara. Na Svjetskom prvenstvu najbolji postignuti rezultat bilo je treće mjesto 2002. godine, a na Europskom prvenstvu treće mjesto 2008. godine.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:30%; font-size:90%; text-align:center;&quot;
|-
!style=&quot;color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}&quot; colspan=&quot;6&quot; | Pregled nastupa na međunarodnim natjecanjima
|-
! Natjecanje
!style=&quot;width:14%; background:gold;&quot; | Prvaci
!style=&quot;width:14%; background:silver;&quot; | Drugi
!style=&quot;width:14%; background:#c96;&quot; | Treći
!style=&quot;width:14%; background:#9acdff;&quot; | Četvrti
|-
|align=left|[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
!0
!0
!1
!0
|-
|align=left|[[UEFA Euro]]
!0
!0
!1
!0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[FIFA Kup konfederacija]]
!0
!0
!1
!0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Fudbal na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
!0
!0
!0
!0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Fudbal na Mediteranskim igrama|Mediteranske igre]]
!1
!7
!2
!3
|-
|-style=&quot;background:silver&quot;
!style=&quot;color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}&quot;|Ukupno
!style=&quot;color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}; width:14%&quot; | 1
!style=&quot;color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}; width:14%&quot; | 7
!style=&quot;color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}; width:14%&quot; | 5
!style=&quot;color:#FFFFFF; background:#EE2536; border:2px solid silver; {{box-shadow border|a|white|2px}}; width:14%&quot; | 3
|}

== Statistike ==
Među rekorderima turske reprezentacije su [[Rüştü Reçber]] i [[Hakan Şükür]], igrači s najvećim brojem nastupa, Reçber je jedan od vratara s najviše obranjenih golova, dok je Şükür jedan od napadača s najviše postignutih golova. Neki od rekordera daleke prošlosti bili su [[Metin Oktay]], [[Lefter Küçükandonyadis]], [[Tanju Çolak]], [[Cemil Turan]].

{{small|Ažurirano: [[22. maja]] [[2023.]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Turkey |url=https://www.national-football-teams.com/country/192/2024/Turkey.html |website=National Football Teams |access-date=22. maj 2024 | url-status=live }}&lt;/ref&gt;}}
{{legend|#CFECEC|{{small|Plava pozadina označava da igrač još uvijek igra za reprezentaciju.}}|outline=#AAAAAA}}

===Igrači s najviše nastupa===
[[Datoteka:AUT vs. TUR 2016-03-29 (134).jpg|thumb|right|160px|[[Arda Turan]]]]
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:100%; text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Uta.
!width=50px|Gol.
!width=100px|Karijera
|-
|1
|align=&quot;left&quot;|[[Rüştü Reçber]]
|120
|0
|{{nowrap|1994–2012}}
|-
|2
|align=&quot;left&quot;|[[Hakan Şükür]]
|112
|51
|{{nowrap|1992–2007}}
|- bgcolor=#CFECEC
|3
|align=&quot;left&quot;|'''[[Hakan Çalhanoğlu]]'''
|107
|22
|2013-{{0|0000}}
|-
|4
|align=&quot;left&quot;|[[Bülent Korkmaz]]
|102
|2
|1990–2005
|-
|5
|align=&quot;left&quot;|[[Emre Belözoğlu]]
|101
|9
|2000–2019
|-
|6
|align=&quot;left&quot;|[[Arda Turan]]
|100
|17
|2006–2017
|-
|7
|align=&quot;left&quot;|[[Tugay Kerimoğlu]]
|94
|2
|1990–2007
|-
|8
|align=&quot;left&quot;|[[Alpay Özalan]]
|90
|4
|1995–2005
|-
|9
|align=&quot;left&quot;|[[Hamit Altıntop]]
|82
|7
|2004–2014
|-
|10
|align=&quot;left&quot;|[[Mehmet Topal]]
|81
|2
|2008–2018
|}

===Najbolji strijelci===
[[Datoteka:Hakan.jpg|thumb|right|175px|[[Hakan Şükür]]]]
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:100%; text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Gol.
!width=50px|Uta.
!width=50px|Prosjek
!width=100px|Karijera
|-
|1
|align=&quot;left&quot;|[[Hakan Şükür]]
|51
|112
|{{#expr:51/112 round 2}}
|{{nowrap|1992–2007}}
|-
|2
|align=&quot;left&quot;|[[Burak Yılmaz]]
|31
|77
|{{#expr:31/77 round 2}}
|2006–2022

|-
| rowspan=2|3
|align=&quot;left&quot;|[[Tuncay Şanlı]]
|22
|80
|{{#expr:22/80 round 2}}
|2002–2010
|- bgcolor=#CFECEC
| align=&quot;left&quot; |'''[[Hakan Çalhanoğlu]]'''
|22
|107
|{{#expr:22/107 round 2}}
|2013-{{0|0000}}
|-
| rowspan=2|5
|align=&quot;left&quot;|[[Lefter Küçükandonyadis]]
|21
|46
|{{#expr:21/46 round 2}}
|1948–1963
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Cenk Tosun]]
|21
|53
|{{#expr:21/53 round 2}}
|2013-2024
|-
| rowspan=3|7
|align=&quot;left&quot;|[[Metin Oktay]]
|19
|36
|{{#expr:19/36 round 2}}
|1956–1968
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Cemil Turan]]
|19
|44
|{{#expr:19/44 round 2}}
|1969–1979
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Nihat Kahveci]]
|19
|68
|{{#expr:19/68 round 2}}
|2000–2011
|-
|10
| align=&quot;left&quot; |[[Arda Turan]]
|17
|100
|{{#expr:17/100 round 2}}
|2006–2017
|-
|}

=== Vratari sa najviše utakmica bez primljenog gola ===
[[Datoteka:Rustu Recber 2010.jpg|thumb|right|155px|[[Rüştü Reçber]]]]
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:100%; text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Uta.
!width=50px|Ukupno
!width=50px|Prosjek
!width=100px|Karijera
|-
|1
|align=&quot;left&quot;|[[Rüştü Reçber]]
|'''58'''
|120
|{{#expr:58/120 round 2}}
|{{nowrap|1994–2012}}
|-
|2
|align=&quot;left&quot;|[[Volkan Demirel]]
|'''22'''
|63
|{{#expr:22/63 round 2}}
|2004–2014
|-
|3
|align=&quot;left&quot;|[[Turgay Şeren]]
|'''16'''
|46
|{{#expr:16/46 round 2}}
|1950–1966
|-  
|4
|align=&quot;left&quot; |[[Volkan Babacan]]
|'''15'''
|35
|{{#expr:15/35 round 2}}
|2014–2018
|- bgcolor=#CFECEC
| rowspan=2|5 
|align=&quot;left&quot;|'''[[Mert Günok]]'''
|'''14'''
|37
|{{#expr:14/37 round 2}}
|2011-{{0|0000}}
|- bgcolor=#CFECEC
|align=&quot;left&quot;|'''[[Uğurcan Çakır]]'''
|'''14'''
|41
|{{#expr:14/41 round 2}}
|2019-{{0|0000}}
|-
| rowspan=2|7
|align=&quot;left&quot;|[[Ömer Çatkıç]]
|'''10'''
|19
|{{#expr:10/19 round 2}}
|2000–2005
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Engin İpekoğlu]]
|'''10'''
|32
|{{#expr:10/32 round 2}}
|1989–1999
|-
| rowspan=2|10
|align=&quot;left&quot;|[[Sabri Dino]]
|'''7'''
|12
|{{#expr:7/12 round 2}}
|1969–1975
|-  
|align=&quot;left&quot;|[[Sinan Bolat]]
|'''7'''
|12
|{{#expr:7/12 round 2}}
|2009–2019
|}

== Sve utakmice ==
{{main|Lista utakmica fudbalske reprezentacije Turske}}

== Sastavi ==
{{collapse top|title= Sastav Turske na SP 1954.}}
{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=|pos=GK|name=[[Turgay Şeren]]&lt;sup&gt;'''kap'''&lt;/sup&gt;|age={{Birth date|1932|5|15|df=y}}|caps=2|goals=-4|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Rıdvan Bolatlı]]|age={{Birth date|1928|12|2|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Basri Dirimlili]]|age={{Birth date|1929|6|7|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Mustafa Ertan]]|age={{Birth date|1926|4|21|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Çetin Zeybek]]|age={{Birth date|1932|9|12|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Kasımpaşa S.K.|Kasımpaşa]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Rober Eryol]]|age={{Birth date|1930|12|21|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Erol Keskin]]|age={{Birth date|1927|3|2|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Adalet SK|Adalet]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Suat Mamat]]|age={{Birth date|1930|11|8|df=y}}|caps=2|goals=3|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Feridun Buğeker]]|age={{Birth date|1933|4|5|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Burhan Sargun]]|age={{Birth date|1929|2|11|df=y}}|caps=2|goals=3|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Lefter Küçükandonyadis]]|age={{Birth date|1925|12|22|df=y}}|caps=3|goals=2|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=GK|name=[[Şükrü Ersoy]]|age={{Birth date|1931|1|14|df=y}}|caps=1|goals=-7|club=[[Vefa SK|Vefa]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Bülent Eken]]|age={{Birth date|1923|10|26|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Ali Beratlıgil]]|age={{Birth date|1931|10|21|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Mehmet Dinçer]]|age={{Birth date|1924|1|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Nedim Günar]]|age={{Birth date|1932|1|2|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Naci Erdem]]|age={{Birth date|1931|1|28|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Kaçmaz Akgün]]|age={{Birth date|1935|2|19|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Ahmet Berman]]|age={{Birth date|1932|1|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Necmi Onarıcı]]|age={{Birth date|1925|11|2|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Adalet SK|Adalet]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Kadri Aytaç]]|age={{Birth date|1931|8|6|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Coşkun Taş]]|age={{Birth date|1935|4|23|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g end}}
Trener: [[Sandro Puppo]]
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Sastav Turske na EP 1996.}}
{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Adnan Erkan]]|age={{Birth date|1968|1|15|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Ankaragücü]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Recep Çetin]]|age={{Birth date|1965|10|1|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Alpay Özalan]]|age={{Birth date|1973|5|29|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Vedat İnceefe]]|age={{Birth date|1974|4|1|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Karabükspor|Kardemir Karabükspor]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Tugay Kerimoğlu]]|age={{Birth date|1970|8|24|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=6|pos=FW|name=[[Ertuğrul Sağlam]]|age={{Birth date|1969|11|19|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Hami Mandıralı]]|age={{Birth date|1968|7|20|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=8|pos=DF|name=[[Ogün Temizkanoğlu]]|age={{Birth date|1969|10|6|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Hakan Şükür]]|age={{Birth date|1971|9|1|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Oğuz Çetin]]&lt;sup&gt;'''kap'''&lt;/sup&gt;|age={{Birth date|1963|2|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Orhan Çıkırıkçı]]|age={{Birth date|1967|4|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=12|pos=FW|name=[[Faruk Yiğit]]|age={{Birth date|1968|4|15|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Kocaelispor]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Rahim Zafer]]|age={{Birth date|1971|1|25|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Gençlerbirliği SK (fudbal)|Gençlerbirliği]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=14|pos=FW|name=[[Saffet Sancaklı]]|age={{Birth date|1966|2|27|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Kocaelispor]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[Tayfun Korkut]]|age={{Birth date|1974|4|2|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[Sergen Yalçın]]|age={{Birth date|1972|10|5|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=17|pos=MF|name=[[Abdullah Ercan]]|age={{Birth date|1971|12|8|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=18|pos=FW|name=[[Arif Erdem]]|age={{Birth date|1972|1|2|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Tolunay Kafkas]]|age={{Birth date|1968|3|31|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Bülent Korkmaz]]|age={{Birth date|1968|11|24|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=21|pos=GK|name=[[Şanver Göymen]]|age={{Birth date|1967|1|22|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Altay SK (fudbal)|Altay]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g player|no=22|pos=GK|name=[[Rüştü Reçber]]|age={{Birth date|1973|5|10|df=y}}|caps=3|goals=-5|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=Turkey}}
{{nat fs g end}}
Trener: [[Fatih Terim]]
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2000.}}
{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rüştü Reçber]]|age={{Birth date|1973|5|10|df=y}}|caps=4|goals=-4|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=2|pos=MF|name=[[Tayfur Havutçu]]|age={{Birth date|1970|4|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Ogün Temizkanoğlu]]&lt;sup&gt;'''kap'''&lt;/sup&gt;|age={{Birth date|1969|10|6|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Fatih Akyel]]|age={{Birth date|1977|12|26|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Alpay Özalan]]|age={{Birth date|1973|5|29|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=6|pos=FW|name=[[Arif Erdem]]|age={{Birth date|1972|1|2|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=MF|name=[[Okan Buruk]]|age={{Birth date|1973|10|19|df=y}}|caps=4|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Tugay Kerimoğlu]]|age={{Birth date|1970|8|24|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Glasgow Rangers FC|Rangers]]|clubnat=SCO}}
{{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Hakan Şükür]]|age={{Birth date|1971|9|1|df=y}}|caps=4|goals=2|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Sergen Yalçın]]|age={{Birth date|1972|10|5|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=11|pos=MF|name=[[Tayfun Korkut]]|age={{Birth date|1974|4|2|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Ömer Çatkıç]]|age={{Birth date|1974|10|15|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Gaziantepspor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Osman Özköylü]]|age={{Birth date|1971|8|26|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Suat Kaya]]|age={{Birth date|1967|8|26|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[Muzzy Izzet]]|age={{Birth date|1974|10|31|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=16|pos=DF|name=[[Ergün Penbe]]|age={{Birth date|1972|5|17|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Oktay Derelioğlu]]|age={{Birth date|1975|12|17|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Gaziantepspor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Ayhan Akman]]|age={{Birth date|1977|2|23|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Abdullah Ercan]]|age={{Birth date|1971|12|8|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Hakan Ünsal]]|age={{Birth date|1973|5|14|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=21|pos=GK|name=[[Fevzi Tuncay]]|age={{Birth date|1977|9|14|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Ümit Davala]]|age={{Birth date|1973|7|30|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g end}}
Trener: [[Mustafa Denizli]]
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Sastav Turske na SP 2002.}}
{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rüştü Reçber]]|age={{Birth date|1973|5|10|df=y}}|caps=7|goals=-6|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Emre Aşık]]|age={{Birth date|1973|12|31|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Bülent Korkmaz]]|age={{Birth date|1968|11|24|df=y}}|caps=6|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Fatih Akyel]]|age={{Birth date|1977|12|26|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Alpay Özalan]]|age={{Birth date|1973|5|29|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=6|pos=FW|name=[[Arif Erdem]]|age={{Birth date|1972|1|2|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=MF|name=[[Okan Buruk]]|age={{Birth date|1973|10|19|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Tugay Kerimoğlu]]|age={{Birth date|1970|8|24|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[Blackburn Rovers FC|Blackburn Rovers]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Hakan Şükür]]&lt;sup&gt;'''kap'''&lt;/sup&gt;|age={{Birth date|1971|9|1|df=y}}|caps=7|goals=1|club=[[Parma Calcio 1913|Parma]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Yıldıray Baştürk]]|age={{Birth date|1978|12|24|df=y}}|caps=7|goals=0|club=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|clubnat=NJE}}
{{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Hasan Şaş]]|age={{Birth date|1976|8|1|df=y}}|caps=6|goals=2|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Ömer Çatkıç]]|age={{Birth date|1974|10|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Gaziantepspor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=13|pos=MF|name=[[Muzzy Izzet|Mustafa İzzet]]|age={{Birth date|1974|10|31|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Tayfur Havutçu]]|age={{Birth date|1970|4|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=15|pos=FW|name=[[Nihat Kahveci]]|age={{Birth date|1979|11|23|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Real Sociedad]]|clubnat=SPA}}
{{nat fs g player|no=16|pos=DF|name=[[Ümit Özat]]|age={{Birth date|1976|10|30|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[İlhan Mansız]]|age={{Birth date|1975|8|10|df=y}}|caps=7|goals=3|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Ergün Penbe]]|age={{Birth date|1972|5|17|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Abdullah Ercan]]|age={{Birth date|1971|12|8|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Hakan Ünsal]]|age={{Birth date|1973|5|14|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=21|pos=MF|name=[[Emre Belözoğlu]]|age={{Birth date|1980|9|7|df=y}}|caps=6|goals=1|club=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Ümit Davala]]|age={{Birth date|1973|7|30|df=y}}|caps=7|goals=2|club=[[A.C. Milan|Milan]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Zafer Özgültekin]]|age={{Birth date|1975|3|10|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g end}}
Trener: [[Şenol Güneş]]
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2008.}}
{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Rüştü Reçber]]|age={{Birth date|df=y|1973|5|10}}|caps=2|goals=-4|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Servet Çetin]]|age={{Birth date|df=y|1981|3|17}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Hakan Balta]]|age={{Birth date|df=y|1983|3|23}}|caps=5|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Gökhan Zan]]|age={{Birth date|df=y|1981|9|7}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Emre Belözoğlu]]&lt;sup&gt;'''kap'''&lt;/sup&gt;|age={{Birth date|df=y|1980|9|7}}|caps=1|goals=0|club=[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Mehmet Topal]]|age={{Birth date|df=y|1986|3|3}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=MF|name=[[Mehmet Aurélio]]|age={{Birth date|df=y|1977|12|15}}|caps=4|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=8|pos=FW|name=[[Nihat Kahveci]]|age={{Birth date|df=y|1979|11|23}}|caps=4|goals=2|club=[[Villarreal CF|Villarreal]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Semih Şentürk]]|age={{Birth date|df=y|1983|4|29}}|caps=5|goals=3|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Gökdeniz Karadeniz]]|age={{Birth date|df=y|1980|1|11}}|caps=3|goals=0|club=[[FC Rubin Kazan|Rubin Kazan]]|clubnat=RUS}}
{{nat fs g player|no=11|pos=MF|name=[[Tümer Metin]]|age={{Birth date|df=y|1974|10|14}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Tolga Zengin]]|age={{Birth date|df=y|1983|10|10}}|caps=0|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Emre Güngör]]|age={{Birth date|df=y|1984|8|1}}|caps=1|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Arda Turan]]|age={{Birth date|df=y|1987|1|30}}|caps=3|goals=2|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=15|pos=DF|name=[[Emre Aşık]]|age={{Birth date|df=y|1973|12|13}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=16|pos=DF|name=[[Uğur Boral]]|age={{Birth date|df=y|1982|4|14}}|caps=2|goals=1|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Tuncay Şanlı]]|age={{Birth date|df=y|1982|1|16}}|caps=4|goals=0|club=[[Middlesbrough F.C.|Middlesbrough]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=18|pos=FW|name=[[Colin Kazim-Richards]]|age={{Birth date|df=y|1986|8|26}}|caps=5|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Ayhan Akman]]|age={{Birth date|df=y|1977|2|23}}|caps=1|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Sabri Sarıoğlu]]|age={{Birth date|df=y|1984|7|26}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Mevlüt Erdinç]]|age={{Birth date|df=y|1987|2|25}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]]|clubnat=FRA|natvar=1974}}
{{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Hamit Altıntop]]|age={{Birth date|df=y|1982|12|8}}|caps=5|goals=0|club=[[FC Bayern München|Bayern München]]|clubnat=GER}}
{{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Volkan Demirel]]|age={{Birth date|df=y|1981|10|27}}|caps=3|goals=-5|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs end}}
Trener: [[Fatih Terim]]
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2016.}}
{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Volkan Babacan]]|age={{Birth date|1988|8|12|df=y}}|caps=3|goals=-4|club=[[İstanbul Başakşehir FK|Başakşehir]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Semih Kaya]]|age={{Birth date|1991|2|24|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Hakan Balta]]|age={{Birth date|1983|3|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Ahmet Yılmaz Çalık]]|age={{Birth date|1994|2|26|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Gençlerbirliği SK (fudbal)|Gençlerbirliği]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Nuri Şahin]]|age={{Birth date|1988|9|5|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Borussia Dortmund]]|clubnat=GER}}
{{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Hakan Çalhanoğlu]]|age={{Birth date|1994|2|8|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|clubnat=GER}}
{{nat fs g player|no=7|pos=DF|name=[[Gökhan Gönül]]|age={{Birth date|1985|1|4|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Selçuk İnan]]|age={{Birth date|1985|2|10|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Cenk Tosun]]|age={{Birth date|1991|6|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Arda Turan]]&lt;sup&gt;'''kap'''&lt;/sup&gt;|age={{Birth date|1987|1|30|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[FC Barcelona|Barcelona]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=11|pos=MF|name=[[Olcay Şahan]]|age={{Birth date|1987|5|26|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Onur Kıvrak]]|age={{Birth date|1988|1|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[İsmail Köybaşı]]|age={{Birth date|1989|7|10|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Oğuzhan Özyakup]]|age={{Birth date|1992|9|23|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[Mehmet Topal]]|age={{Birth date|1986|3|3|df=y}}|caps=3 |goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[Ozan Tufan]]|age={{Birth date|1995|3|23|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Burak Yılmaz]]|age={{Birth date|1985|7|15|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Beijing Sinobo Guoan F.C.|Beijing Guoan]]|clubnat=CHN}}
{{nat fs g player|no=18|pos=MF|name=[[Caner Erkin]]|age={{Birth date|1988|10|4|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Yunus Mallı]]|age={{Birth date|1992|2|24|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]|clubnat=GER}}
{{nat fs g player|no=20|pos=MF|name=[[Volkan Şen]]|age={{Birth date|1987|7|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Emre Mor]]|age={{Birth date|1997|7|24|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]|clubnat=DEN}}
{{nat fs g player|no=22|pos=DF|name=[[Şener Özbayraklı]]|age={{Birth date|1990|1|23|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Harun Tekin (footballer)|Harun Tekin]]|age={{Birth date|1989|6|17|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Bursaspor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs end}}
Trener: [[Fatih Terim]]
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2020.}}
{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Mert Günok]]|sortname=Gunok, Mert|age={{Birth date|df=y|1989|3|1}}|caps=0|goals=0|club=[[İstanbul Başakşehir FK|Başakşehir]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Zeki Çelik]]|sortname=Celik, Zeki|age={{Birth date|df=y|1997|2|17}}|caps=3|goals=0|club=[[Lille OSC|Lille]]|clubnat=FRA}}
{{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Merih Demiral]]|sortname=Demiral, Merih|age={{Birth date|df=y|1998|3|5}}|caps=3|goals=-1|club=[[Juventus F.C.|Juventus]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Çağlar Söyüncü]]|sortname=Soyuncu, Caglar|age={{Birth date|df=y|1996|5|23}}|caps=3|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Okay Yokuşlu]]|sortname=Yokuslu, Okay|age={{Birth date|df=y|1994|3|9}}|caps=2|goals=0|club=[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Ozan Tufan]]|sortname=Tufan, Ozan|age={{Birth date|df=y|1995|3|23}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Cengiz Ünder]]|sortname=Under, Cengiz|age={{Birth date|df=y|1997|7|14}}|caps=0|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Dorukhan Toköz]]|sortname=Tokoz, Dorukhan|age={{Birth date|df=y|1996|5|21}}|caps=1|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Kenan Karaman]]|sortname=Karaman, Kenan|age={{Birth date|df=y|1994|3|5}}|caps=3|goals=0|club=[[Fortuna Düsseldorf]]|clubnat=GER}}
{{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Hakan Çalhanoğlu]]|sortname=Calhanoglu, Hakan|age={{Birth date|df=y|1994|2|8}}|caps=3|goals=0|club=[[A.C. Milan|Milan]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Yusuf Yazıcı]]|sortname=Yazici, Yusuf|age={{Birth date|df=y|1997|1|29}}|caps=3|goals=0|club=[[Lille OSC|Lille]]|clubnat=FRA}}
{{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Altay Bayındır]]|sortname=Bayindir, Altay|age={{Birth date|df=y|1998|4|14}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Umut Meraş]]|sortname=Meras, Umut|age={{Birth date|df=y|1995|12|20}}|caps=1|goals=0|club=[[Le Havre AC|Le Havre]]|clubnat=FRA}}
{{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[Taylan Antalyalı]]|sortname=Antalyali, Taylan|age={{Birth date|df=y|1995|1|8}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=15|pos=DF|name=[[Ozan Kabak]]|sortname=Kabak, Ozan|age={{Birth date|df=y|2000|3|25}}|caps=0|goals=0|club=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=16|pos=FW|name=[[Enes Ünal]]|sortname=Unal, Enes|age={{Birth date|df=y|1997|5|10}}|caps=0|goals=0|club=[[Getafe CF|Getafe]]|clubnat=ESP}}
{{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[Burak Yılmaz]]|sortname=Yilmaz, Burak|other=kapetan|age={{Birth date|df=y|1985|7|15}}|caps=3|goals=0|club=[[Lille OSC|Lille]]|clubnat=FRA}}
{{nat fs g player|no=18|pos=DF|name=[[Rıdvan Yılmaz]]|sortname=Yilmaz, Ridvan|age={{Birth date|df=y|2001|5|21}}|caps=0|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=19|pos=MF|name=[[Orkun Kökçü]]|sortname=Kokcu, Orkun|age={{Birth date|df=y|2000|12|29}}|caps=1|goals=0|club=[[Feyenoord]]|clubnat=NED}}
{{nat fs g player|no=20|pos=MF|name=[[Abdülkadir Ömür]]|sortname=Omur, Abdulkadir|age={{Birth date|df=y|1999|6|25}}|caps=0|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=21|pos=MF|name=[[İrfan Kahveci]]|sortname=Kahveci, Irfan|age={{Birth date|df=y|1995|7|15}}|caps=3|goals=1|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=22|pos=DF|name=[[Kaan Ayhan]]|sortname=Ayhan, Kaan|age={{Birth date|df=y|1994|11|10}}|caps=3|goals=0|club=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Uğurcan Çakır]]|sortname=Cakir, Ugurcan|age={{Birth date|df=y|1996|4|5}}|caps=3|goals=-8|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=24|pos=MF|name=[[Kerem Aktürkoğlu]]|sortname=Akturkoglu, Kerem|age={{Birth date|df=y|1998|10|21}}|caps=0|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=25|pos=DF|name=[[Mert Müldür]]|sortname=Muldur, Mert|age={{Birth date|df=y|1999|4|3}}|caps=2|goals=0|club=[[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=26|pos=MF|name=[[Halil Dervişoğlu]]|sortname=Dervisoglu, Halil|age={{Birth date|df=y|1999|12|8}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs end}}
Trener: [[Şenol Güneş]]
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Sastav Turske na EP 2024.}}
{{nat fs g start|background=#0055A4|color=white}}
{{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Uğurcan Çakır]]|other=||age={{Birth date|1996|04|5|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Trabzonspor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Mert Günok]]|other=||age={{Birth date|1989|03|1|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Altay Bayındır]]|other=||age={{Birth date|1998|04|14|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Zeki Çelik]]|other=||age={{Birth date|1997|02|17|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[A.S. Roma|Roma]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Merih Demiral]]|other=||age={{Birth date|1998|03|5|df=y}}|caps=4|goals=2|club=[[Al-Ahli Saudi F.C.|Al-Ahlī]]|clubnat=SAU}}
{{nat fs g player|no=14|pos=DF|name=[[Abdülkerim Bardakcı]]|other=||age={{Birth date|1994|11|7|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=18|pos=DF|name=[[Mert Müldür]]|other=||age={{Birth date|1999|04|3|df=y}}|caps=4|goals=1 (-1)|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Ferdi Kadıoğlu]]|other=||age={{Birth date|1999|10|7|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Samet Akaydin]]|other=||age={{Birth date|1994|03|13|df=y}}|caps=4|goals=1 (-1)|club=[[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]]|clubnat=GRE}}
{{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Ahmetcan Kaplan]]|other=||age={{Birth date|2003|01|16|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[AFC Ajax|Ajax]]|clubnat=NED}}
{{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Hakan Çalhanoğlu]]|other=||age={{Birth date|1994|02|8|df=y}}|caps=4|goals=1|club=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Okay Yokuşlu]]|other=||age={{Birth date|1994|03|9|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Kaan Ayhan]]|other=||age={{Birth date|1994|11|10|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Orkun Kökçü]]|other=||age={{Birth date|2000|12|29|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[S.L. Benfica|Benfica]]|clubnat=POR}}
{{nat fs g player|no=15|pos=MF|name=[[Salih Özcan]]|other=||age={{Birth date|1998|01|11|df=y}}|caps=4|goals=0|club=[[Borussia Dortmund]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[İsmail Yüksek]]|other=||age={{Birth date|1999|01|26|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Arda Güler]]|other=||age={{Birth date|2005|02|25|df=y}}|caps=5|goals=1|club=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|clubnat=SPA}}
{{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Cenk Tosun]]|other=||age={{Birth date|1991|06|7|df=y}}|caps=2|goals=1|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Yusuf Yazıcı]]|other=||age={{Birth date|1997|01|29|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Lille OSC|Lille]]|clubnat=FRA}}
{{nat fs g player|no=17|pos=FW|name=[[İrfan Kahveci]]|other=||age={{Birth date|1995|07|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Kerem Aktürkoğlu]]|other=||age={{Birth date|1998|10|21|df=y}}|caps=5|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=21|pos=FW|name=[[Barış Alper Yılmaz]]|other=||age={{Birth date|2000|05|23|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=25|pos=FW|name=[[Yunus Akgün]]|other=||age={{Birth date|2000|07|7|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=19|pos=FW|name=[[Kenan Yıldız]]|other=||age={{Birth date|2005|05|4|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Juventus F.C.|Juventus]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=24|pos=FW|name=[[Semih Kılıçsoy]]|other=||age={{Birth date|2005|08|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=26|pos=FW|name=[[Bertuğ Yıldırım]]|other=||age={{Birth date|2002|01|12|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Stade Rennais FC|Rennes]]|clubnat=FRA}}
{{nat fs end|background=#0055A4}}
Trener: [[Vincenzo Montella]]
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Sastav Turske na SP 2026.}}
{{nat fs g start|background=#0055A4|color=white}}
{{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Mert Günok]]|other=||age={{Birth date|1989|03|1|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=12|pos=GK|name=[[Altay Bayındır]]|other=||age={{Birth date|1998|04|14|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=23|pos=GK|name=[[Uğurcan Çakır]]|other=||age={{Birth date|2000|10|27|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Zeki Çelik]]|other=||age={{Birth date|1997|02|17|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[A.S. Roma|Roma]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Merih Demiral]]|other=||age={{Birth date|1998|03|5|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Al-Ahli Saudi F.C.|Al-Ahlī]]|clubnat=SAU}}
{{nat fs g player|no=4|pos=DF|name=[[Çağlar Söyüncü]]|other=||age={{Birth date|1996|05|23|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Eren Elmalı]]|other=||age={{Birth date|2000|07|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=14|pos=DF|name=[[Abdülkerim Bardakcı]]|other=||age={{Birth date|1994|11|7|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=15|pos=DF|name=[[Ozan Kabak]]|other=||age={{Birth date|2000|03|25|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]]|clubnat=DEU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=DF|name=[[Mert Müldür]]|other=||age={{Birth date|1999|04|3|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=20|pos=DF|name=[[Ferdi Kadıoğlu]]|other=||age={{Birth date|1999|10|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Brighton &amp; Hove Albion F.C.|Brighton]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=22|pos=DF|name=[[Kaan Ayhan]]|other=||age={{Birth date|1994|11|10|df=y}}|caps=1|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=25|pos=DF|name=[[Samet Akaydin]]|other=||age={{Birth date|1994|03|13|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Çaykur Rizespor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=5|pos=MF|name=[[Salih Özcan]]|other=||age={{Birth date|1998|01|11|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]|clubnat=DEU}}
{{nat fs g player|no=6|pos=MF|name=[[Orkun Kökçü]]|other=||age={{Birth date|2000|12|29|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=7|pos=MF|name=[[Kerem Aktürkoğlu]]|other=||age={{Birth date|1998|10|21|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=8|pos=MF|name=[[Arda Güler]]|other=||age={{Birth date|2005|02|25|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|clubnat=SPA}}
{{nat fs g player|no=10|pos=MF|name=[[Hakan Çalhanoğlu]]|other=||age={{Birth date|1994|02|8|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[F.C. Internazionale Milano|Inter]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[İsmail Yüksek]]|other=||age={{Birth date|1999|01|26|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Bursaspor]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=17|pos=MF|name=[[İrfan Kahveci]]|other=||age={{Birth date|1995|07|15|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=21|pos=MF|name=[[Barış Alper Yılmaz]]|other=||age={{Birth date|2000|05|23|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs g player|no=26|pos=MF|name=[[Can Uzun]]|other=||age={{Birth date|2005|11|11|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Eintracht Frankfurt]]|clubnat=DEU}}
{{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Deniz Gül]]|other=||age={{Birth date|2004|07|2|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[FC Porto|Porto]]|clubnat=POR}}
{{nat fs g player|no=11|pos=FW|name=[[Kenan Yıldız]]|other=||age={{Birth date|2005|05|4|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[Juventus F.C.|Juventus]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=19|pos=FW|name=[[Yunus Akgün]]|other=||age={{Birth date|2000|07|7|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=24|pos=FW|name=[[Oğuz Aydın]]|other=||age={{Birth date|1991|06|7|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe]]|clubnat=TUR}}
{{nat fs end|background=#0055A4}}
Trener: [[Vincenzo Montella]]
{{collapse bottom}}

== Značajni igrači ==
'''''Vratari''''':
{{Div col|colwidth=24em}}
* [[Ömer Çatkıç]]
* [[Volkan Demirel]]
* '''[[Rüştü Reçber]]'''
{{div col end}}

'''''Braniči''''':
{{Div col|colwidth=24em}}
* [[Fatih Akyel]]
* [[Emre Aşık]]
* [[Kaan Ayhan]]
* [[Hakan Balta]]
* [[Nihat Bekdik]]
* [[Recep Çetin]]
* [[Servet Çetin]]
* [[Gökhan Gönül]]
* [[Tolunay Kafkas]]
* '''[[Bülent Korkmaz]]'''
* '''[[Alpay Ozalan]]'''
* [[Sabri Sarıoğlu]]
* [[Ogün Temizkanoğlu]]
* [[Fatih Terim]]
* [[Mehmet Topal]]
{{div col end}}

[[Datoteka:Emre in national team (11.08.2010).JPG|thumb|right|125px|[[Emre Belözoğlu]]]]
'''''Veznjaci''''':
{{Div col|colwidth=24em}}
* [[Emre Akbaba]]
* '''[[Hamit Altıntop]]'''
* [[Sabih Arca]]
* '''[[Yıldıray Baştürk]]'''
* '''[[Emre Belözoğlu]]'''
* [[Okan Buruk]]
* [[Oğuz Çetin]]
* [[Ümit Davala]]
* '''[[Arda Turan]]'''
* [[Rıdvan Dilmen]]
* [[Ayhan Elmastaşoğlu]]
* [[Abdullah Ercan]]
* [[Tayfur Havutçu]]
* [[Selçuk İnan]]
* [[Gökdeniz Karadeniz]]
* [[Ünal Karaman]]
* '''[[Tugay Kerimoğlu]]'''
* [[Metin Kurt]]
* [[Tümer Metin]]
* [[Sedat Özden]]
* [[Ergün Penbe]]
* '''[[Nuri Şahin]]'''
* [[Hasan Şaş]]
* [[Ozan Tufan]]
* '''[[Hakan Ünsal]]'''
* '''[[Sergen Yalçın]]'''
{{div col end}}

'''''Napadački veznjaci''''':
* [[Can Bartu]]
* '''[[Hakan Çalhanoğlu]]'''
* [[Ender Konca]]
* '''[[Lefter Küçükandonyadis]]'''
* '''[[Tuncay Şanlı]]'''
* [[Cengiz Ünder]]

'''''Napadači''''':
{{Div col|colwidth=24em}}
* [[Ogün Altıparmak]]
* [[Umut Bulut]]
* '''[[Tanju Çolak]]'''
* [[Oktay Derelioğlu]]
* [[Reha Eken]]
* [[Arif Erdem]]
* '''[[Nihat Kahveci]]'''
* [[Gündüz Kılıç]]
* [[Suat Mamat]]
* '''[[Metin Oktay]]'''
* [[Ertuğrul Sağlam]]
* [[Saffet Sancaklı]]
* [[Burhan Sargın]]
* [[Zeki Rıza Sporel]]
* '''[[Hakan Şükür]]'''
* [[Fatih Tekke]]
* [[Cenk Tosun]]
* [[Cemil Turan]]
* [[Feyyaz Uçar]]
* [[Burak Yılmaz]]
{{div col end}}

==Izbornici==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; width: 100%;&quot;
|-
!Izbornik
!Karijera
!Uta.
!Pob.
!Rem.
!Por.
!% pob.
!Natjecanja
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Ali Sami|Yen}} 
|1923
|1
|0
|1
|0
|{{#expr:0/1 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|SCO}} {{sortname|Billy|Hunter|Billy Hunter (fudbaler)}}
|1924–1926
|12
|5
|0
|7
|{{#expr:5/12 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|HUN|1920}} {{sortname|Béla|Tóth|Béla Tóth (fudbaler)}}
|1927–1932
|8
|2
|1
|5
|{{#expr:2/8 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ENG}} {{sortname|Fred|Pagnam}} 
|1932
|3
|0
|1
|2
|{{#expr:0/3 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|IRL}} {{sortname|James|Donnelly|James Donnelly (fudbaler)}} 
|1936–1937
|3
|0
|1
|2
|{{#expr:0/3 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|HUN|1946}} {{sortname|Ignác|Molnár}}
|1948
|2
|1
|0
|1
|{{#expr:1/2 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Ulvi|Yenal}} 
|1948
|2
|1
|0
|1
|{{#expr:1/2 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ENG}} {{sortname|Pat|Molloy}}
|1948–1949
|5
|3
|0
|2
|{{#expr:3/5 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Cihat|Arman}}
|1949
|1
|1
|0
|0
|{{#expr:1/1 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ENG}} {{sortname|Pat|Molloy}} 
|1950–1951
|2
|1
|0
|1
|{{#expr:1/2 *100 round1}}%
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ENG}} {{sortname|Jimmy|McCormick}}
|1951
|2
|1
|0
|1
|{{#expr:1/2 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Rebii|Erkal}}
|1951
|3
|2
|0
|1
|{{#expr:2/3 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Sadri|Usuoğlu}} 
|1952
|2
|0
|1
|1
|{{#expr:0/2 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}}
|1952–1954
|9
|3
|2
|4
|{{#expr:3/9 *100 round1}}%
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|Svjetsko prvenstvo 1954]]
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Gündüz|ılıç}} 
|1954
|1
|0
|0
|1
|{{#expr:0/1 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|FNRJ}} {{sortname|Žarko|Mihajlović}}
|1955
|2
|0
|2
|0
|{{#expr:0/2 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Giovanni|Varglien}} 
|1955–1956
|5
|2
|0
|3
|{{#expr:2/5 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Cihat|Arman}} 
|1956
|2
|0
|2
|0
|{{#expr:0/2 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|HUN}} {{sortname|László|Székely}}
|1957
|4
|2
|1
|1
|50
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Leandro|Remondini}} 
|1958–1959
|7
|3
|3
|1
|{{#expr:3/7 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|HUN}} {{sortname|Ignác|Molnár}}
|1960
|1
|1
|0
|0
|{{#expr:1/1 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}}
|1960–1962
|10
|4
|0
|6
|{{#expr:4/10 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Şeref|Görkey}}
|1962
|1
|1
|0
|0
|{{#expr:1/1 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|FNRJ}} {{sortname|Ljubiša|Spajić}} 
|1962
|4
|1
|2
|1
|{{#expr:1/4 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}}
|1963–1964
|4
|0
|2
|2
|{{#expr:0/4 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Cihat|Arman}}
|1964
|3
|1
|1
|1
|{{#expr:1/3 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}}
|1965
|4
|0
|0
|4
|{{#expr:0/4 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Doğan|Andaç}}
|1965
|2
|1
|1
|0
|{{#expr:1/2 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ITA|1946}} {{sortname|Sandro|Puppo}}
|1965–1966
|5
|1
|2
|2
|{{#expr:1/5 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Adnan|Süvari}}
|1966–1969
|17
|5
|4
|8
|{{#expr:5/17 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Abdullah|Gegiç}} 
|1969
|6
|3
|0
|3
|{{#expr:3/6 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Cihat|Arman}} 
|1970–1971
|6
|1
|1
|4
|{{#expr:1/6 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ROU|1965}} {{sortname|Nicolae|Petrescu}} 
|1971
|1
|1
|0
|0
|{{#expr:1/1 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Coşkun|Özarı}}
|1972–1976
|29
|8
|11
|10
|{{#expr:8/29 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Doğan|Andaç}}
|1976
|1
|0
|1
|0
|{{#expr:0/1 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Metin|Türel}} 
|1977–1978
|13
|2
|1
|10
|{{#expr:2/13 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Sabri|Kiraz}} 
|1978–1980
|12
|5
|1
|6
|{{#expr:5/12 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Özkan|Sümer}}
|1980–1981
|2
|0
|0
|2
|{{#expr:0/2 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fethi|Demircan}}
|1981
|4
|0
|0
|4
|{{#expr:0/4 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Coşkun|Özarı}}
|1982–1984
|17
|5
|2
|10
|{{#expr:5/17 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Candan|Tarhan}}
|1984
|5
|1
|1
|3
|{{#expr:1/5 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Yılmaz|Gökdel}}
|1984–1985
|3
|1
|1
|1
|{{#expr:1/3 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|HUN}} {{sortname|Kálmán|Mészöly}}
|1985
|2
|0
|1
|1
|{{#expr:0/2 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Coşkun|Özarı}} 
|1985–1986
|8
|1
|3
|4
|{{#expr:1/8 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Mustafa|Denizli}}
|1987
|6
|1
|1
|4
|{{#expr:1/6 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Tınaz|Tırpan}}
|1988–1989
|11
|5
|1
|5
|{{#expr:5/11 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fatih|Terim}}
|1990
|1
|0
|0
|1
|{{#expr:0/1 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|GER}} {{sortname|Sepp|Piontek}}
|1990–1993
|27
|4
|8
|15
|{{#expr:4/27 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fatih|Terim}} 
|1993–1996
|33
|17
|8
|8
|{{#expr:17/33 *100 round1}}%
| [[UEFA Euro 1996.|Euro 1996]]
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Mustafa|Denizli}}
|1996–2000
|31
|11
|9
|11
|{{#expr:11/31 *100 round1}}%
| [[UEFA Euro 2000.|Euro 2000]]
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Şenol|Güneş}}
|2000–2004
|50
|23
|13
|14
|{{#expr:23/50 *100 round1}}%
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Ünal|Karaman}}
|2004
|1
|0
|1
|0
|{{#expr:0/1 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Ersun|Yanal}}
|2004–2005
|15
|8
|4
|3
|{{#expr:8/15 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fatih|Terim}}
|2005–2009
|58
|26
|18
|14
|{{#expr:26/58 *100 round1}}%
| [[UEFA Euro 2008.|Euro 2008]]
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Oğuz|Çetin}}
|2010
|4
|3
|0
|1
|{{#expr:3/4 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|NED}} {{sortname|Guus|Hiddink}}
|2010–2011
|16
|7
|4
|5
|{{#expr:7/16 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Abdullah|Avcı}}
|2011–2013
|18
|6
|4
|8
|{{#expr:6/18 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Fatih|Terim}}
|2013–2017
|44
|27
|8
|9
|{{#expr:27/44 *100 round1}}%
| [[UEFA Euro 2016.|Euro 2016]]
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ROU}} {{sortname|Mircea|Lucescu}}
|2017–2019
|17
|4
|6
|7
|{{#expr:4/17 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|TUR}} {{sortname|Şenol|Güneş}}
|2019–2021
|32
|15
|10
|7
|{{#expr:15/32 *100 round1}}%
| [[UEFA Euro 2020.|Euro 2020]]
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|GER}} {{sortname|Stefan|Kuntz}}
|2021–2023
|20
|12
|3
|5
|{{#expr:12/20 *100 round1}}%
| 
|-
|style=&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ITA}} {{sortname|Vincenzo|Montella}}
|2023-{{0|0000}}
|36
|21
|5
|10
|{{#expr:21/36 *100 round1}}%
| [[UEFA Euro 2024.|Euro 2024]]&lt;br/&gt;[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026]]
|}

== Galerija slika ==
{{commonscat|Turkey national association football team}}
&lt;gallery&gt;
First ever national game.jpg|Prva utakmica reprezentacije
Millitakim 1922.jpg|Reprezentacija 1922.
Militakim1922.jpg|Reprezentacija 1922.
1923 10 20 Resimli Gazete Milli Takim.jpg|Turska fudbalska reprezentacija iz 20. 10. 1923.
Turkey 1923.jpg|Turska protiv Rumunije, 26. oktobar 1923.
1924-Paris.jpg|Reprezentacija u Parizu 1924.
Ilk-turk-milli-takımı.jpg|Reprezentacija 1924.
1924 (16.11) USSR-Turkey-3-0 Friendly Match.webm|1924, utakmica protiv Sovjetskog Saveza
File:Kemal Faruki.jpg|Kemal Faruki
1925 05 16 Cumhuriyet Turk Milli Takimi.jpg|Slika turske fudbalske reprezentacije u novinama Cumhuriyet iz 16. 5. 1925.
Turkey - USSR 15 May 1925.jpg|Turska vs. SSSR, Ankara, 15. maj 1925.
1925 04 10 Turkiye Milli Takim.jpg|Turska fudbalska reprezentacija koja je 10. aprila 1925. pobijedila Bugarsku 2:1
Millitakim.jpg|Reprezentacija 1925.
Egypt-Turkey 1928 Summer Olympics.jpg|Turska vs. Egipat, Olimpijske igre 1928.
Sport, Olympische Spelen 1928, Amsterdam, Voetbal Egypte-Turkije (uitslag 7-1) Opname de toss, SFA006003328.jpg|Protiv Egipta na Olimpijskim igrama
Turkey 1925.jpg|Turska reprezentacija iz 1929.
Friendly match between Israel and Turkey, Ramat Gan stadium, September 1950 D448-100.jpg|Turska vs. Izrael, prijateljska, 10. septembar 1950.
Turkey national football team (28.05.1950).png|Reprezentacija iz 1950.
Nazionale di calcio turca con l'allenatore László Székely 1957.jpg|Turska reprezentacija 1957. sa trenerom Lászlóm Székelyjom
Tuerkische Fußballnationalmannschaft 2011-09-06 (02).jpg|Reprezentacija iz 2011.
Attila Szalai and Karaman in the international match (November 2020).jpg|Kenan Karaman
Ayhan and Holender in the international match (November 2020).jpg|Kaan Ayhan
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske veze ==
* [https://www.tff.org/ ''Türkiye Futbol Federasyonu'' (TFF)], zvanična stranica Turske fudbalske federacije.
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=203&amp;page=15 Sve utakmice od Fudbalske reprezentacije Turske], eu-football.info

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

{{UEFA reprezentacije}}
{{Normativna kontrola}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Turska]]
[[Kategorija:Fudbal u Turskoj| ]]</text>
      <sha1>ldvn9oaz3h1ai0n6ei19rkiraxk478r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fabián Ruiz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690259</id>
    <revision>
      <id>42656072</id>
      <parentid>42643542</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:45:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4012" sha1="n8fwznkbmhbrgqgb770ebogi7ezq40k" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Fabián
| slika                     = Fabian Ruiz France v Spain 7.24.26-110.jpg
| punoime                   = Fabián Ruiz Peña
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[3. travnja]] [[1996.]]
| rodnigrad                 = {{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Los Palacios y Villafranca]], [[Španjolska]]}}
| rodnadržava               = 
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.89 m
| pozicija                  = vezni igrač
| trenutniklub              = {{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain]]
| brojnadresu               = 8
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2014 – 2018
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]]
| nastupi(golovi)1           = 56 (3)
| godine2                    = 2017
| klubovi2                   = → {{flagicon|ŠPA}} [[Elche CF|Elche]]
| nastupi(golovi)2           = 18 (1)
| godine3                    = 2018 – 2022
| klubovi3                   = {{flagicon|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]]
| nastupi(golovi)3           = 125 (18)
| godine4                    = 2022 –
| klubovi4                   = {{flagicon|FRA}} [[Paris Saint-Germain]]
| nastupi(golovi)4           = 48 (4)
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2019 –
| nacionalneekipe1           = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 24 (3)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 15.6.2024
}}
'''Fabián Ruiz Peña''' ({{IPA-es|faˈβjan rwiθ ˈpeɲa}}), poznatiji kao '''Fabián''' ([[Los Palacios y Villafranca]], [[3. travnja]] [[1996.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji veznog igrača. Trenutno je član [[Francuska|francuskog]] kluba [[Paris Saint-Germain]]. Za [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Španjolske]] debitirao je [[2019.]] godine te je sudjelovao na nekoliko međunarodnih natjecanja; bio je dio momčad koja je osvojila [[UEFA Liga nacija|Ligu nacija]] [[2023.]] godine. 

{{Sastav Španija 2020 EP}}
{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1996||Ruiz, Fabián}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Napolija]]
[[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Betisa]]</text>
      <sha1>n8fwznkbmhbrgqgb770ebogi7ezq40k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lamine Yamal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690261</id>
    <revision>
      <id>42656073</id>
      <parentid>42643548</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:46:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4203" sha1="sskj92ee28ra9cco8ppgworgni0vzj4" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Lamine Yamal
| slika                     = Lamine Yamal France v Spain 7.24.26-058.jpg
| punoime                   = Lamine Yamal Nasraoui Ebana
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[13. srpnja]] [[2007.]]
| rodnigrad                 = {{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Esplugues de Llobregat]], [[Španjolska]]}}
| rodnadržava               = 
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.80 m
| pozicija                  = krilo
| trenutniklub              = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| brojnadresu               = 10
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2023 –
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| nastupi(golovi)1           = 76 (16)
| godine2                    = 
| klubovi2                   = 
| nastupi(golovi)2           = 
| godine3                    = 
| klubovi3                   = 
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2023 –
| nacionalneekipe1           = {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 21 (6)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 4. 9. 2025
}}
'''Lamine Yamal Nasraoui Ebana''' ([[Esplugues de Llobregat]], [[13. srpnja]] [[2007.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac [[Maroko|marokanskog]] porijekla koji igra na poziciji krila. Smatra se jednim od najvećih talenata svoje generacije, a karijeru je započeo [[2023.]] godine, sa samo 15 godina, u [[FC Barcelona|Barceloni]]. Iste godine debitirao je i za [[Španjolska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]], s kojom je nastupio i na [[UEFA Euro 2024.|Euru 2024.]] godine; sa 16 godina i 338 dana, dana [[15. lipnja]] [[2024.]] godine postao je najmlađi igrač u historiji [[UEFA Euro|Europskih prvenstava]]. Golom u polufinalu protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]], koji je na kraju odabran kao najbolji gol turnira, također je postao i najmlađi strijelac u historiji Europskih prvenstava, postigavši gol sa 16 godina i 362 dana. Na turniru, na kojem u Španjolci osvojili svoj četvrti naslov prvaka, Yamal je proglašen za najboljeg mladog igrača turnira.

{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|2007||Yamal, Lamine}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]</text>
      <sha1>sskj92ee28ra9cco8ppgworgni0vzj4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nico Williams</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690554</id>
    <revision>
      <id>42656082</id>
      <parentid>42643547</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:51:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4349" sha1="92i1btx94i6344gy7wz3k089c5sgyi8" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Nico Williams
| slika                     = Nico Williams France v Spain 7.24.26-247.jpg
| punoime                   = Nicholas Williams Arthuer
| nadimak                   = Nico
| datumrođenja              = [[12. srpnja]] [[2002.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠPA}} [[Pamplona]]
| rodnadržava               = [[Španjolska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Ganci|Ganac]] 
| državljanstvo             = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|španjolsko]]
| visina                    = 1.81 m
| pozicija                  = krilo
| trenutniklub              = {{flagicon|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]]
| brojnadresu               = 11
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2019 – 2020
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[CD Basconia|Basconia]]
| nastupi(golovi)1           = 3 (0)
| godine2                    = 2020 –
| klubovi2                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]]
| nastupi(golovi)2           = 103 (11)
| godine3                    = 
| klubovi3                   = 
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2022 –
| nacionalneekipe1           = {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 17 (3)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 1.7.20024
}}
'''Nicholas &quot;Nico&quot; Williams Arthuer''' ([[Pamplona]], [[12. srpnja]] [[2002.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac [[Gana|ganskog]] porijekla koji igra na poziciji krila. Trenutno igra za [[Španjolska|španjolski]] klub [[Athletic Bilbao]], kojemu se pridružio [[2020.]] godine, iako je debi za prvu momčad imao tek godinu dana kasnije. U klubu igra zajedno sa svojim starijim bratom [[Iñaki Williams|Iñakijem]] pa mu na dresu piše &quot;Williams Jr.&quot;; tu je tradiciju zadržao i u reprezentaciji, iako brat i on ne igraju za istu reprezentaciju.

Obitelj Nica i Iñakija Williamsa porijeklom je iz [[Gana|Gane]], odakle su, preko [[Sahara|Sahare]], doputovali do španjolske [[Melilla|Melille]]. Oba brata rođeni su u [[Španjolska|Španjolskoj]] te imaju španjolsko državljanstvo, s tim da Iñaki nastupa za [[Fudbalska reprezentacija Gane|Ganu]], dok Nico igra za Španjolsku. Za ''Furiju'' debitira [[2022.]] godine, a prvo veliko natjecanje bio mu je [[UEFA Euro 2024.]], na kojemu je postigao i gol. 

{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|2002||Williams, Nico}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Ganski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Athletic Bilbaa]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]</text>
      <sha1>92i1btx94i6344gy7wz3k089c5sgyi8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mikel Merino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690682</id>
    <revision>
      <id>42656074</id>
      <parentid>42644863</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:46:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5067" sha1="fdi23v38516umjbxypud5lnxm188whb" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Mikel Merino
| slika                     = Mikel Merino France v Spain 7.24.26-241.jpg
| punoime                   = Mikel Merino Zazón
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[22. lipnja]] [[1996.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠPA}} [[Pamplona]]
| rodnadržava               = [[Španjolska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.88 m
| pozicija                  = vezni igrač
| trenutniklub              = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]
| brojnadresu               = 23
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2014 – 2016
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[CA Osasuna|Osasuna]]
| nastupi(golovi)1           = 63 (5)
| godine2                    = 2016 – 2017
| klubovi2                   = {{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| nastupi(golovi)2           = 8 (0)
| godine3                    = 2017
| klubovi3                   = {{nowrap|→ {{flagicon|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]}}
| nastupi(golovi)3           = 7 (0)
| godine4                    = {{nowrap|2017 – 2018}}
| klubovi4                   = {{flagicon|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
| nastupi(golovi)4           = 17 (1)
| godine5                    = 2018 – 2024
| klubovi5                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Sociedad]]
| nastupi(golovi)5           = 190 (20)
| godine6                    = 2024 –
| klubovi6                   = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]
| nastupi(golovi)6           = 0 (0)
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2020 – 
| nacionalneekipe1           = {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 28 (2)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 27.8.2024
}}
'''Mikel Merino Zazón''' ({{IPA-es|ˈmikel meˈɾino}}; [[Pamplona]], [[22. lipnja]] [[1996.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač. Trenutno igra za [[Arsenal FC|Arsenal]]. 

Njegov otac, [[Ángel Merino]], također je bio profesionalni nogometaš koji je većinu svoje karijere proveo kao igrač [[CA Osasuna|Osasune]] i [[RC Celta de Vigo|Celte]], a sam Merino profesionalnu karijeru započeo je upravo u Osasuni, gdje je ranije igrao i njegov otac. Kasnije je igrao za [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]] i [[Newcastle United FC|Newcastle United]] prije nego je [[2018.]] godine prešao u Real Sociedad. Tamo je igrao sve do [[2024.]] godine, kada prelazi u [[Arsenal FC|Arsenal]].

Za [[Fudbalska reprezentacija Španije|seniorsku reprezentaciju Španjolske]] debitirao je [[2020.]] godine, a sljedeće je godine bio dio olimpijskog tima koji je osvojio srebrnu medalju. S reprezentacijom je osvojio [[UEFA Liga nacija|Ligu nacija]], a prvi veliki turnir bio mu je [[UEFA Euro 2024.]], na kojem je postigao pobjednički pogodak u 119. minuti utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačke]], koji je Španjolsku odveo u polufinale turnira. Te je godine s reprezentacijom postao europski prvak.

{{Arsenalsastav}}
{{Sastav Španija 2020 OI fudbal}}
{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1996||Merino, Mikel}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Fudbaleri Newcastle Uniteda]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Sociedada]]
[[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]]
[[Kategorija:Španski olimpijci]]
[[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Fudbaleri Osasune]]</text>
      <sha1>fdi23v38516umjbxypud5lnxm188whb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656076</id>
      <parentid>42656074</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:48:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5067" sha1="bm5u1amzutrqo0rpldliuo4mblz0wtn" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Mikel Merino
| slika                     = Mikel Merino France v Spain 7.24.26-281.jpg
| punoime                   = Mikel Merino Zazón
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[22. lipnja]] [[1996.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠPA}} [[Pamplona]]
| rodnadržava               = [[Španjolska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.88 m
| pozicija                  = vezni igrač
| trenutniklub              = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]
| brojnadresu               = 23
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2014 – 2016
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[CA Osasuna|Osasuna]]
| nastupi(golovi)1           = 63 (5)
| godine2                    = 2016 – 2017
| klubovi2                   = {{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
| nastupi(golovi)2           = 8 (0)
| godine3                    = 2017
| klubovi3                   = {{nowrap|→ {{flagicon|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]}}
| nastupi(golovi)3           = 7 (0)
| godine4                    = {{nowrap|2017 – 2018}}
| klubovi4                   = {{flagicon|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
| nastupi(golovi)4           = 17 (1)
| godine5                    = 2018 – 2024
| klubovi5                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Sociedad]]
| nastupi(golovi)5           = 190 (20)
| godine6                    = 2024 –
| klubovi6                   = {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]
| nastupi(golovi)6           = 0 (0)
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2020 – 
| nacionalneekipe1           = {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 28 (2)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 27.8.2024
}}
'''Mikel Merino Zazón''' ({{IPA-es|ˈmikel meˈɾino}}; [[Pamplona]], [[22. lipnja]] [[1996.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač. Trenutno igra za [[Arsenal FC|Arsenal]]. 

Njegov otac, [[Ángel Merino]], također je bio profesionalni nogometaš koji je većinu svoje karijere proveo kao igrač [[CA Osasuna|Osasune]] i [[RC Celta de Vigo|Celte]], a sam Merino profesionalnu karijeru započeo je upravo u Osasuni, gdje je ranije igrao i njegov otac. Kasnije je igrao za [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]] i [[Newcastle United FC|Newcastle United]] prije nego je [[2018.]] godine prešao u Real Sociedad. Tamo je igrao sve do [[2024.]] godine, kada prelazi u [[Arsenal FC|Arsenal]].

Za [[Fudbalska reprezentacija Španije|seniorsku reprezentaciju Španjolske]] debitirao je [[2020.]] godine, a sljedeće je godine bio dio olimpijskog tima koji je osvojio srebrnu medalju. S reprezentacijom je osvojio [[UEFA Liga nacija|Ligu nacija]], a prvi veliki turnir bio mu je [[UEFA Euro 2024.]], na kojem je postigao pobjednički pogodak u 119. minuti utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačke]], koji je Španjolsku odveo u polufinale turnira. Te je godine s reprezentacijom postao europski prvak.

{{Arsenalsastav}}
{{Sastav Španija 2020 OI fudbal}}
{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1996||Merino, Mikel}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Fudbaleri Newcastle Uniteda]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Sociedada]]
[[Kategorija:Fudbaleri Arsenala]]
[[Kategorija:Španski olimpijci]]
[[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Fudbaleri Osasune]]</text>
      <sha1>bm5u1amzutrqo0rpldliuo4mblz0wtn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kolaboracija četnika s Trećim Reichom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690760</id>
    <revision>
      <id>42656062</id>
      <parentid>42655884</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T10:36:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-33838-53</username>
        <id>362805</id>
      </contributor>
      <origin>42656062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="332399" sha1="m8p7tntqn25mz0isyg8658zl07d9r4d" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;/br&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika – koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila – nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo određenom uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;/br&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika (&quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: &quot;Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].&quot;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;/br&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;/br&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;/br&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;/br&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;/br&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;/br&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>m8p7tntqn25mz0isyg8658zl07d9r4d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656063</id>
      <parentid>42656062</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T10:36:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-33838-53</username>
        <id>362805</id>
      </contributor>
      <origin>42656063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="332389" sha1="1uglxk6imwjpwadww6ka8pdxod7375s" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;/br&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika – koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila – nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo određenom uzdržanošću prema kom. bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;/br&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika (&quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: &quot;Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].&quot;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;/br&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;/br&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;/br&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;/br&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;/br&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;/br&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>1uglxk6imwjpwadww6ka8pdxod7375s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gracie Abrams</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4715727</id>
    <revision>
      <id>42656014</id>
      <parentid>42467213</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T23:37:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42656014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1620" sha1="pmmga7rqjmzqg6fua3xkgdr7v4nmbw3" xml:space="preserve">[[Datoteka:2022GracieAbramsCloseup.jpg|mini|Gracie Abrams u 2022.                                                               '''Puno ime'''      Gracie Madigan Abrams         

'''Rođenje'''       [[7. 9.|7.septembra]] [[1999.]]                                         '''Djelovanje'''     2019-sadašnjost                                                 '''Djelatnost'''      [[Pjevač|pjevačica]], [[Tekstopisac|tekstopiskinja]]   '''Žanrovi'''          ''[[Pop glazba|pop, electropop,]]''                  

[[Indie pop|indiepop]]                                                                                              '''Web-site'''         [https://site.gracieabrams.com/]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}                   ]]
'''Gracie Madigan Abrams''' ([[7. 9.|7. rujna]] [[1999.]]) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je pjevačica i tekstopiskinja. Ima dva albuma – ''Good Riddance'', objavljen 2023. godine, i ''The Secret of Us'', objavljen u ožujku 2024. godine. 

== Biografija ==
Gracie Abrams rođena je 7. rujna 1999. u [[Los Angeles|Los Angelesu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Ima brata Finneasa, oca [[J. J. Abrams|J. J. Abramsa]] i majku Katie McGrath. Irskog je i škotskog podrijetla. Djetinjstvo je provela u obiteljskoj kući u Los Angelesu.

Njezina prva objavljena pjesma &quot;Close to You&quot; postala je iznimno popularna. Zato je odlučila nastaviti svoju muzičku karijeru.

==Vanjske veze==
* {{Official website}}
* {{IMDb name|Gracie Abrams}}

{{authority control}}

{{Lifetime|1999||Abrams, Gracie}}
[[Category:Američke pjevačice]]</text>
      <sha1>pmmga7rqjmzqg6fua3xkgdr7v4nmbw3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mehmed Begić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716696</id>
    <revision>
      <id>42656068</id>
      <parentid>42583875</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:04:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>popravak ChatGPT refke</comment>
      <origin>42656068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11426" sha1="glqite1n3d4h0b697r9yvsag30v0r7w" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime               = Mehmed Begić
| slika             = Mehmed_Begić_2.jpg
| opis_slike        = Mehmed Begić
| datum_rođenja     = 1977.
| mjesto_rođenja    = [[Čapljina]], [[Bosna i Hercegovina]]
| prebivalište      = [[Madrid]], [[Španija]]
| zanimanje         = pjesnik, prevodilac, saradnik na muzičkim projektima
| poznata_djela     = ''Savršen metak u stomak'', ''Opasan čovjek'', ''Predaja''
| web_stranica      = [https://madvibratingsand.com/ Oficijelna stranica]
| druge_veze        =
}}

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Krajišnik|first=Đorđe|title=Vojni udar duše|url=https://infobiro.ba/article/940520/vojni-udar-duse-djordje-krajisnik|website=Oslobođenje / Infobiro|date=5 March 2016|access-date=26 July 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Lepo opasna knjiga|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/lepo-opasna-knjiga|website=Danas|date=26 July 2022|access-date=26 July 2025|language=|quote=Mehmed Begić rođen je 1977. u Čapljini}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Recenzija: Pauk u meškalinu – Mehmed Begić|url=http://literatura.hr/recenzija-pauk-u-meskalinu-mehmed-begic/|website=Literatura.hr|access-date=26 July 2025|language=hr}}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Pjesnik Mehmed Meša Begić za BUKU: Nacionalizam i patriotizam me ne dodiruju, nisam njihova mušterija|url=https://6yka.com/intervju/pjesnik-mehmed-mesa-begic-za-buku-nacionalizam-i-patriotizam-me-ne-dodiruju-nisam-njihova-musterija/|website=Buka|access-date=26 July 2025|language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 1977. godine u [[Čapljina|Čapljini]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mehmed Begić: Budale su me davno ostavile bez riječi |website=Interview.ba |date=2017-07-25 |url=https://interview.ba/b-mehmed-begic-b-budale-su-me-davno-ostavile-bez-rijeci/ |access-date=2025-07-11}}&lt;/ref&gt;
Djetinjstvo je proveo u rodnom gradu, kao i u [[Mostar]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2017-07-25 |title=Mehmed Begić: Budale su me davno ostavile bez riječi |url=https://interview.ba/b-mehmed-begic-b-budale-su-me-davno-ostavile-bez-rijeci/ |access-date=2025-07-11 |website=Interview.ba |language=hr}}&lt;/ref&gt;
Jedan je od osnivača i urednika kulturnog časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', koji je izlazio između 1999. i 2010. godine, opisan kao „vodič za urbane spavače“.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://utopia.pro.ba/case-studies/individual-case-studies/individual-case-studies-scca/kolaps-vodic-za-urbane-spavace/|title=Kolaps – vodič za urbane spavače|website=Utopia PRO|access-date=2025-07-11}}&lt;/ref&gt;

Njegovi prevodi poezije [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] na bosanski jezik objavljeni su u zbirci ''Moj život u umjetnosti'', koju je 2003. izdao Alternativni institut Mostar.&lt;ref&gt;{{Cite web
|title=Moj život u umjetnosti : (izabrana poezija i pjesme) / Leonard Cohen ; preveo Mehmed Begić
|website=Katalog Knjižnica grada Zagreba
|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=11006363
|access-date=2025-07-12
}}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
Zastupljen je u zbirci intervjua i poezije ''Jer mi smo mnogi'' hrvatskog pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mvinfo.hr/knjiga/jer-mi-smo-mnogi/|title=Jer mi smo mnogi – razgovori i izbor poezije|website=MVinfo.hr|publisher=Multimedijalni institut|access-date=2025-07-12}}&lt;/ref&gt;

Sarađivao je s bendom [[Vuneny]] i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online publikacije poput ''Žurnala'' (Sarajevo), ''Blesoka'' (Skoplje), te časopise ''Tema'' (Zagreb) i ''Enklava'' (Beograd).
Zajedno s [[Damir Šodan|Damirom Šodanom]] prevodi hispanoameričku poeziju u ediciji ''Divlji detektivi''.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Begić |first=Mehmed |last2=Šodan |first2=Damir |date=2019-09-01 |title=Žurnal, s ponosom, najavljuje: Divlji detektivi ili dva lica u potrazi za prevodiocem |url=https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 |access-date=2025-07-11 |website=Žurnal.info |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Šodan|first=Damir|author2=Begić|first2=Mehmed|date=2019-10-20|title=Divlji detektivi vam predstavljaju: Mario Benedetti, tamna strana srca (1)|url=https://zurnal.info/clanak/mario-benedetti-tamna-strana-srca-1/22479|access-date=2025-07-11|website=Žurnal.info|language=hr}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Cite web
 |title=Mehmed Begić
 |website=Buybook.ba
 |url=https://buybook.ba/author/begic-mehmed-331
 |access-date=2025-07-12
 |archive-date=2025-05-18
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250518233015/https://buybook.ba/author/begic-mehmed-331
 |url-status=dead
 }}&lt;/ref&gt;

Begić već dugi niz godina sarađuje s producentom i multiinstrumentalistom [[Nedim Zlatar|Basheskiom]] iz Sarajeva, s kojim je objavio više eksperimentalnih albuma koji kombinuju poeziju i muziku. Godine 2015. izašao je album ''Savršen metak''.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2015-11-13 |title=Savršen metak – bezuslovna predaja muzike i poezije |url=https://zurnal.info/clanak/savrsen-metak-bezuslovna-predaja-muzike-i-poezije/19465 |access-date=2025-07-11 |website=Žurnal.info |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je i u albumu ''Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru'' (2023), projekta ''[[Novi odmetnici (projekt)|Novi odmetnici]]'', za koji je napisao sve tekstove.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zurnal.info/clanak/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru/26266|title=Izdan album Novi odmetnici: Iznad tame|website=Žurnal.info|date=2023-09-17|access-date=2025-07-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://noviodmetnici1.bandcamp.com/album/iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru|title=Iznad tame – Bandcamp|website=Bandcamp|access-date=2025-07-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ravnododna.com/novi-odmetnici-iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru-nauci-ko-je-viktor-hara/|title=Novi odmetnici ‘Iznad tame (pjesme za Viktora Haru)’ – nauči ko je Viktor Hara|website=Ravno do dna|date=2023-09-26|access-date=2025-07-11|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Njegova poezija i tekstovi na engleskom objavljivani su u međunarodnim časopisima poput ''Blesok''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://blesok.mk/en/authors/mehmed-begic/|title=Mehmed Begić – Blesok author page|website=Blesok|access-date=2025-07-11}}&lt;/ref&gt;

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Trenutno živi u [[Madrid]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://rtv.rs/sr_lat/vojvodina/novi-sad/objavljen-album-novi-odmetnici-iznad-tame-pjesme-za-viktora-haru_1475360.html|title=Objavljen album Novi odmetnici - Iznad tame (pjesme za Viktora Haru)|website=RTV Vojvodina|date=2024-03-06|access-date=2025-07-11|language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Kritički prijem ==

Poezija Mehmeda Begića zapažena je u književnim krugovima bivše Jugoslavije, gdje je više istaknutih autora i kritičara prepoznalo njegov autentičan i melankoličan glas.

U pogovoru iz 2020. objavljenom u časopisu ''Žurnal'', književnik [[Semezdin Mehmedinović]] piše o Begićevoj poetici kao izrazu “novog identiteta, koji se opire ustaljenim limitima geografskih, etničkih i kulturnih granica.”&lt;ref&gt;{{cite web |last=Mehmedinović |first=Semezdin |title=O Nesvrstanim pjesmama: Odakle ovaj glas dolazi? |url=https://zurnal.info/clanak/odakle-ovaj-glas-dolazi/22691 |website=Žurnal |date=11 January 2020 |access-date=27 July 2025}}&lt;/ref&gt;

Književni kritičar Marko Pogačar u časopisu ''Zarez'' piše kako se zbirka ''Savršeni metak u stomak'' naslanja na tradiciju Beat poezije, Leonarda Cohena i [[Charles Simic|Charlesa Simića]], pri čemu kombinuje pop-kulturu i egzistencijalnu melankoliju. Prema njegovim riječima, autor uspijeva autobiografsko i svakodnevno prevesti u univerzalni izraz.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Pogačar |first=Marko |title=Savršeni metak u stomak |url=https://www.zarez.hr/clanci/savrseni-metak-u-stomak |website=Zarez |date=1 December 2015 |access-date=27 July 2025 |archive-date=2025-06-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250624074642/https://zarez.hr/clanci/savrseni-metak-u-stomak }}&lt;/ref&gt;

U kritici ''Ritam i aritmija'' objavljenoj u ''Novostima'', Saša Ćirić analizira zbirku ''Opasan čovjek'' unutar šireg konteksta suvremene bh. poezije. Ističe Begićevu sklonost stilskim pomacima i unutarnjoj ritmičkoj složenosti.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ćirić |first=Saša |title=Ritam i aritmija |url=https://www.portalnovosti.com/knjizevna-kritika-ritam-i-aritmija/ |website=Novosti |date=2017 |access-date=27 July 2025}}&lt;/ref&gt;

U oštroj i analitičnoj kritici za ''Oslobođenje'', [[Đorđe Krajišnik]] opisuje zbirku ''Opasan čovjek'' kao egzistencijalnu prekretnicu u autorovom stvaralaštvu, koristeći izraz “vojni udar duše” kako bi ilustrirao razgradnju identiteta do njegove poetske srži.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://infobiro.ba/article/940520/vojni-udar-duse-djordje-krajisnik|title=Vojni udar duše|last=Krajišnik|first=Đorđe|date=5 March 2016|website=Oslobođenje / Infobiro|access-date=26 July 2025}}&lt;/ref&gt;

Novinar i pisac [[Predrag Lucić]] u eseju ''Žiletni vijenac Mehmeda Begića'' opisuje autorovu estetiku kao &quot;egzistencijalnu, sanjivu i obilježenu krhkošću i preživljavanjem&quot;. Referirajući se na stih “Na svakom žiletu piše da je život san”, Lucić zaključuje da bi i samo taj stih bio dovoljan &quot;za cijeli jedan život, za cijeli jedan san.”&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vrijeme Morfina: Žiletni vijenac Mehmeda Begića |url=https://www.zurnal.info/clanak/ziletni-vijenac-mehmeda-begica/21302 |website=Žurnal |date=22. juli 2018 |access-date=27. juli 2025 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>glqite1n3d4h0b697r9yvsag30v0r7w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Tooltip-ca-nstab-main/sh-latn</title>
    <ns>8</ns>
    <id>4719467</id>
    <revision>
      <id>42655999</id>
      <parentid>42550604</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T21:07:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42655999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="i0aesix8dmzv9x5df1cjaxyj83qcrty" xml:space="preserve">Pogledajte ovaj članak</text>
      <sha1>i0aesix8dmzv9x5df1cjaxyj83qcrty</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656003</id>
      <parentid>42655999</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T21:10:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42656003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18" sha1="9geknbs1cb7rcpnwwr08dhymvirm5f2" xml:space="preserve">Pogledajte članak</text>
      <sha1>9geknbs1cb7rcpnwwr08dhymvirm5f2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721781</id>
    <revision>
      <id>42656069</id>
      <parentid>42655533</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:36:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Utakmica za treće mjesto */</comment>
      <origin>42656069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="177663" sha1="r0sgr2obx9np98v4s4imc1nrj13swkn" xml:space="preserve">{{Aktualni sportski događaj}}
{{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje
| Name                    = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.
| izvorni naziv           = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}}
| Logo                    = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg
| Size                    = 220px
| Optional caption        = 
| Zemlja domaćin          = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}}
| datum                   = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]]
| Broj reprezentacija     = 48
| stadioni                = 16
| gradovi                 = 16
| Prvaci                  = 
| drugi                   = 
| treći                   = 
| četvrti                 = 
| Broj utakmica           = 104
| Broj golova             = 
| gledanost               = 
| Najbolji strijelac      = 
| Najbolji igrač          = 
| ažurirano               = [[2. svibnja]] [[2026]]
}}
'''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija.

Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. 

Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]].

== Izbor domaćina ==
[[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}}
{|
|-
!Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati
|-
|{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}}
|-
|{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}}
|-
|{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}}
|-
|{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}}
|}]]
[[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,&lt;ref&gt;{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}&lt;/ref&gt; nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.&lt;ref name=&quot;fifacouncil&quot;&gt;{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ap-cbc&quot;&gt;{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}&lt;/ref&gt; 

U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}&lt;/ref&gt; 

Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}&lt;/ref&gt; 

Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}&lt;/ref&gt; pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;&lt;ref&gt;{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US &amp; Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana &amp; Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Rezultati su izgledali ovako:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0 auto;text-align: center&quot;
|+ Rezultati glasovanja
|-
!Kandidature
!1. krug&lt;br&gt;{{small|(glasovi)}}
|- style=&quot;background:#90ee90&quot;
|align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}'''
|'''134'''
|-
|align=left|{{flag|Maroko}}
|65
|-
|align=left|Nijedna kandidatura
|1
|-
|align=left|Nisu glasovali
|3
|}

== Proširenje i promjena formata ==

Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],&lt;ref&gt;{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}&lt;/ref&gt; a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}&lt;/ref&gt; Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}&lt;/ref&gt; da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}&lt;/ref&gt; te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}&lt;/ref&gt;

Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,&lt;ref name=&quot;48teams&quot;&gt;{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt; što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.&lt;ref name=&quot;48teams&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}&lt;/ref&gt; Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,&lt;ref name=&quot;guyon&quot;&gt;{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,&lt;ref&gt;{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,&lt;ref name=&quot;guyon&quot;/&gt; što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; 

U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.&lt;ref name=&quot;IMC&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Kvalifikacije ==
{{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}}
[[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]]
Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,&lt;ref name=&quot;bid_cities&quot;&gt;{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}&lt;/ref&gt; a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,&lt;ref name=&quot;slot&quot;&gt;{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt; gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.&lt;ref name=&quot;fifa_council&quot;&gt;{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt; Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama.

=== Kvalificirane momčadi ===

Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}&lt;/ref&gt; [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt; [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.&lt;ref&gt;{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}&lt;/ref&gt; [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)&lt;ref&gt;{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}&lt;/ref&gt; te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]&lt;ref&gt;{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}&lt;/ref&gt; i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}&lt;/ref&gt;

Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]].

Kvalificirane momčadi su sljedeće:
{{col-begin}}
{{col-4}}
'''[[AFC]]''' (9)
* {{NogRep|AUS}}
* {{NogRep|IRK}}
* {{NogRep|IRN}}
* {{NogRep|JAP}}
* {{NogRep|JOR}} (debi)
* {{NogRep|JKO}}
* {{NogRep|KAT}}
* {{NogRep|SAU}}
* {{NogRep|UZB}} (debi)
'''[[CAF]]''' (10)
* {{NogRep|ALŽ}}
* {{NogRep|COD}}
* {{NogRep|EGI}}
* {{NogRep|GAN}}
* {{NogRep|JAR}}
* {{NogRep|MAR}}
* {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]]
* {{NogRep|SEN}}
* {{NogRep|TUN}}
* {{NogRep|ZEL}} (debi)
{{col-4}}
'''[[CONCACAF]]''' (6)
* {{NogRep|CUW}} (debi)
* {{NogRep|HAI}}
* {{NogRep|KAN}} (domaćin)
* {{NogRep|MEX}} (domaćin)
* {{NogRep|PAN}}
* {{NogRep|SAD}} (domaćin)
'''[[CONMEBOL]]''' (6)
* {{NogRep|ARG}}
* {{NogRep|BRA}}
* {{NogRep|EKV}}
* {{NogRep|KOL}}
* {{NogRep|PAR}}
* {{NogRep|URU}}
'''[[OFC]]''' (1)
* {{NogRep|NZL}}
{{col-4}}
'''[[UEFA]]''' (16)
* {{NogRep|AUT}}
* {{NogRep|BEL}}
* {{NogRep|BIH}}
* {{NogRep|ČEŠ}}
* {{NogRep|ENG}}
* {{NogRep|FRA}}
* {{NogRep|HRV}}
* {{NogRep|NIZ}}
* {{NogRep|NOR}}
* {{NogRep|NJE}}
* {{NogRep|POR}}
* {{NogRep|ŠKO}}
* {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
* {{NogRep|ŠVE}}
* {{NogRep|ŠVI}}
* {{NogRep|TUR}}
{{col-end}}

== Gradovi domaćini ==

Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).&lt;ref name=&quot;bids&quot;&gt;{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}&lt;/ref&gt; Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,&lt;ref name=&quot;vancouver_candidatecity&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je dovelo broj gradova domaćina na 24. 

Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}&lt;/ref&gt; FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.&lt;ref name=&quot;ESPN-Schedule&quot;&gt;{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}&lt;/ref&gt; Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]].

Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FIFA stadia&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}&lt;/ref&gt; Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.&lt;ref name=&quot;FIFA stadia&quot;/&gt;

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]]
!{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]]
!{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]]
!{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]]
!{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]]
!{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]]
|-
|[[AT&amp;T Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Dallas Stadium)}}
|[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]&lt;br&gt;{{small|(Mexico City Stadium)}}
|[[MetLife Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(New York New Jersey Stadium)}}
|[[Mercedes-Benz Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Atlanta Stadium)}}
|[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Kansas City Stadium)}}
|[[NRG Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Houston Stadium)}}
|-
|Kapacitet: '''94,000'''
|Kapacitet: '''83,000'''
|Kapacitet: '''82,500'''
|Kapacitet: '''75,000'''
|Kapacitet: '''73,000'''
|Kapacitet: '''72,000'''
|-
|[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]]
|[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]]
|[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]]
|[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]]
|[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]]
|[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]]
|-
!{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]]
!rowspan=&quot;8&quot; colspan=&quot;4&quot;|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=&lt;b&gt;Zapadna regija&lt;/b&gt;,1 |legendItem2=&lt;b&gt;Centralna regija&lt;/b&gt;,5,14 |legendItem3=&lt;b&gt;Istočna regija&lt;/b&gt;,11,25

&lt;!-- Western region --&gt;

|label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]]

|label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]]

|label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]]

|label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]]

&lt;!-- Central region --&gt;

|label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&amp;T Stadium]]

|label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]]

|label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]]

|label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]]

|label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]]

|label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]]

&lt;!-- Eastern region --&gt;

|label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]]

|label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red
|mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]]

|label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]]

|label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]]

|label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]]

|label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]]
}}
!{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]]
|-
|[[Levi's Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}
|[[SoFi Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Los Angeles Stadium)}}
|-
|Kapacitet: '''71,000'''
|Kapacitet: '''70,000'''
|-
|[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]]
|[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]]
|-
!{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]]
!{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]]
|-
|[[Lincoln Financial Field]]&lt;br&gt;{{small|(Philadelphia Stadium)}}
|[[Lumen Field]]&lt;br&gt;{{small|(Seattle Stadium)}}
|-
|Kapacitet: '''69,000'''
|Kapacitet: '''69,000'''
|-
|[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]]
|[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]]
|-
!{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]]
!{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]]
!{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]]
!{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]]
!{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]]
!{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]]
|-
|[[Gillette Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Boston Stadium)}}
|[[Hard Rock Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Miami Stadium)}}
|[[BC Place]]&lt;br&gt;{{small|(BC Place Vancouver)}}
|[[Estadio BBVA]]&lt;br&gt;{{small|(Estadio Monterrey)}}
|[[Estadio Akron]]&lt;br&gt;{{small|(Estadio Guadalajara)}}
|[[BMO Field]]&lt;br&gt;{{small|(Toronto Stadium)}}
|-
|Kapacitet: '''65,000'''
|Kapacitet: '''65,000'''
|Kapacitet: '''54,000'''
|Kapacitet: '''53,500'''
|Kapacitet: '''48,000'''
|Kapacitet: '''45,000'''
|-
|[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]]
|[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]]
|[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]]
|[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]]
|[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]]
|[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]]
|}
&lt;/center&gt;

== Finalni ždrijeb ==

Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}&lt;/ref&gt; Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}&lt;/ref&gt; Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}&lt;/ref&gt; Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. 

Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.&lt;ref name=&quot;Schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}&lt;/ref&gt; Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. 

Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,&lt;ref&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}&lt;/ref&gt; odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space:nowrap; display:inline-table;&quot;
|+Skupina 1
|-
! style=&quot;width:150px&quot; | Reprezentacija
! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}}
! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}}
|- 
| {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}}
| {{center|[[#Grupa D|D]]}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 14
|-
| {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}}
| {{center|[[#Grupa A|A]]}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 15
|- style=&quot;border-bottom:2px solid blue;&quot;
| {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}}
| {{center|[[#Grupa B|B]]}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 27
|-
| {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 1
|-
| {{fb|ARG}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 2
|-
| {{fb|FRA}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 3
|-
| {{fb|ENG}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 4
|-
| {{fb|BRA}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 5
|-
| {{fb|POR}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 6
|-
| {{fb|NIZ}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 7
|-
| {{fb|BEL}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 8
|-
| {{fb|NJE}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 9
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space:nowrap; display:inline-table;&quot;
|+Skupina 2
|-
! style=&quot;width:150px&quot; | Reprezentacija
! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}}
! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}}
|-
| {{fb|HRV}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 10
|-
| {{fb|MAR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 11
|-
| {{fb|KOL}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 13
|-
| {{fb|URU}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 16
|-
| {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 17
|-
| {{fb|JAP}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 18
|-
| {{fb|SEN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 19
|-
| {{fb|IRN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 20
|-
| {{fb|JKO}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 22
|-
| {{fb|EKV}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 23
|-
| {{fb|AUT}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 24
|-
| {{fb|AUS}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 26
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space:nowrap; display:inline-table;&quot;
|+Skupina 3
|-
! style=&quot;width:150px&quot; | Reprezentacija
! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}}
! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}}
|-
| {{fb|NOR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 29
|-
| {{fb|PAN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 30
|-
| {{fb|EGI}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 34
|-
| {{fb|ALŽ}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 35
|-
| {{fb|ŠKO}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 36
|-
| {{fb|PAR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 39
|-
| {{fb|TUN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 40
|-
| {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]]
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 42
|-
| {{fb|UZB}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 50
|-
| {{fb|KAT}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 51
|-
| {{fb|SAU}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 60
|-
| {{fb|JAR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 61
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space:nowrap; display:inline-table;&quot;
|+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}}
|-
! style=&quot;width:150px&quot; | Reprezentacija
! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}}
! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}}
|-
| {{fb|JOR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 66
|-
| {{fb|ZEL}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 68
|-
| {{fb|GAN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 72
|-
| {{fb|CUW}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 82
|-
| {{fb|HAI}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 84
|-
| {{fb|NZL}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 86
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path A winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}}
| style=&quot;text-align:center&quot; rowspan=&quot;6&quot; {{N/a}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path A winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path A winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path A winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path B winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path C winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}}
|}
{{notelist}}

== Suci ==

FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt;

Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako:

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
!colspan=&quot;4&quot;|Lista sudaca
|-
!Konfederacija
!Glavni sudac
!Pomoćni suci
!VAR suci
|-
|rowspan=&quot;8&quot;|[[AFC]]
|{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])
|rowspan=&quot;8&quot;|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}}
|rowspan=&quot;8&quot;|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}}
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]])
|-
|{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]])
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]])
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]])
|-
|{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]])
|-
|{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]])
|-
|{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]])
|-
|rowspan=&quot;7&quot;|[[CAF]]
|&lt;s&gt;{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])&lt;/s&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
 |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;7&quot;|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}}
|rowspan=&quot;7&quot;|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}}
|-
|{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]])
|-
|{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]])
|-
|{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]])
|-
|{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]])
|-
|{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]])
|-
|{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]])
|-
|rowspan=&quot;9&quot;|[[CONCACAF]]
|{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]])
|rowspan=&quot;9&quot;|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}}
|rowspan=&quot;9&quot;|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}}
|-
|{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]])
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]])
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]])
|-
|{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]])
|-
|{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]])
|-
|{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]])
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]])
|-
|{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]])
|-
|rowspan=&quot;12&quot;|[[CONMEBOL]]
|{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]])
|rowspan=&quot;12&quot;|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}}
|rowspan=&quot;12&quot;|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}}
|-
|{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]])
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]])
|-
|{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]])
|-
|{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]])
|-
|{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]])
|-
|{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]])
|-
|{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]])
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]])
|-
|{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]])
|-
|{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]])
|-
|{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]])
|-
|[[OFC]]
|{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]])
|Isaac Trevis ([[Novi Zeland]])
|{{N/A|—}}
|-
|rowspan=&quot;15&quot;|[[UEFA]]
|{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]])
|rowspan=&quot;15&quot;|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}}
|rowspan=&quot;15&quot;|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|&lt;s&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])&lt;/s&gt;&lt;ref name=&quot;RD1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RD2&quot;/&gt;|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])&lt;ref name=&quot;RD1&quot;&gt;{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RD2&quot;&gt;{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]])
|-
|{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]])
|-
|{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]])
|-
|{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]])
|-
|{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]])
|-
|{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]])
|-
|{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]])
|-
|{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]])
|-
|{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]])
|-
|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]])
|-
|{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]])
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]])
|-
|{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]])
|-
|{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]])
|}

== Grupna faza ==
{{quote box| width=20%| quote = 
'''Legenda:'''

:{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja.
:{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. 
:{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}}
'''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.''

Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
# Broj bodova u svim utakmicama u grupi;
# Gol razlika u svim utakmicama u grupi;
# Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi;
# Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima;
# Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima;
# Više postignutih golova u međusobnim susretima;
# Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici):
##Žuti karton: -1 bod
##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda
##Direktni crveni karton: -4 boda
##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova
# Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici;
# Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti.

=== Grupa A ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|MEX}}
|'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|JAR}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|JKO}}
|'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4
|}

{{footballbox
|datum= [[11. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}}
|strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}&lt;br&gt;[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[11. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Češka}}
|strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}&lt;br&gt;[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}}
|strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]]
|gledatelji= 44,985
|sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[18. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}}
|strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}}
|strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 67,442
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[18. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Južna Koreja}}
|strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]]
|gledatelji= 45,522
|sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Meksiko}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}&lt;br&gt;[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}&lt;br&gt;[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Južna Koreja}}
|strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]]
|gledatelji= 51,243
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]]
}}

=== Grupa B ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|ŠVI}}
|'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|KAN}}
|'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|BIH}}
|'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|KAT}}
|'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8
|}

{{footballbox
|datum= [[12. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}}
|strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}}
|strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,002
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[13. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švicarska}}
|strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}}
|strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 67,966
|sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[18. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}}
|strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}&lt;br&gt;[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}&lt;br&gt;[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}}
|strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,026
|sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[18. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}}
|rezultat= 6:0
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Katar}}
|strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}&lt;br&gt;[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}&lt;br&gt;[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}&lt;br&gt;[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Kanada}}
|strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}&lt;br&gt;[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}}
|strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Katar}}
|strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}&lt;br&gt;[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}&lt;br&gt;[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}}
|strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]]
}}

=== Grupa C ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|BRA}}
|'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|MAR}}
|'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|ŠKO}}
|'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|HAI}}
|'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6
|}

{{footballbox
|datum= [[13. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}}
|strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663 
|sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[13. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Škotska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 64,146
|sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[19. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji=  64,146
|sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[19. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Haiti}}
|strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}&lt;br&gt;[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Brazil}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}&lt;br&gt;[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,487
|sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}}
|rezultat= 4:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Haiti}}
|strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}&lt;br&gt;[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}&lt;br&gt;[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}&lt;br&gt;[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}}
|strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}&lt;br&gt;[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]]
}}

=== Grupa D ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}}
|'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|AUS}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|PAR}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|TUR}}
|'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2
|}

{{footballbox
|datum= [[12. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Paragvaj}}
|strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}&lt;br&gt;[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}&lt;br&gt;[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}}
|strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,492
|sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[13. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Turska}}
|strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}&lt;br&gt;[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[19. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Australija}}
|strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}&lt;br&gt;[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[19. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Paragvaj}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,827
|sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}}
|strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}&lt;br&gt;[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}&lt;br&gt;[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}}
|strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}&lt;br&gt;[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,492
|sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Australija}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,827
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]]
}}

=== Grupa E ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|NJE}}
|'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]]
|'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|EKV}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|CUW}}
|'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8
|}

{{footballbox
|datum= [[14. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}}
|rezultat= 7:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Curaçao}}
|strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}&lt;br&gt;[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}&lt;br&gt;[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}&lt;br&gt;[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}&lt;br&gt;[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}&lt;br&gt;[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}}
|strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,021
|sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[14. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Ekvador}}
|strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,274
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
}}
----
{{footballbox
|datum= [[20. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}}
|strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}}
|strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,036
|sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[20. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Curaçao}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 68,598
|sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Njemačka}}
|strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}&lt;br&gt;[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}}
|strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]]
}}

=== Grupa F ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|NIZ}}
|'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|JAP}}
|'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|ŠVE}}
|'''4'''||3||1||1||1||7||7||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|TUN}}
|'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10
|}

{{footballbox
|datum= [[14. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Japan}}
|strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}&lt;br&gt;[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}}
|strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}&lt;br&gt;[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 69,285
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[14. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}}
|rezultat= 5:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Tunis}}
|strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}&lt;br&gt;[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}&lt;br&gt;[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}&lt;br&gt;[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}}
|strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]]
|gledatelji= 50,987
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[20. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}}
|rezultat= 5:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švedska}}
|strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}&lt;br&gt;[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}&lt;br&gt;[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}}
|strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[20. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}}
|rezultat= 0:4
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Japan}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}&lt;br&gt;[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}&lt;br&gt;[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]]
|gledatelji= 51,243
|sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švedska}}
|strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}}
|strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,137
|sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Nizozemska}}
|strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}}
|strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}&lt;br&gt;[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}&lt;br&gt;[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 68,391
|sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]]
}}

=== Grupa G ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|BEL}}
|'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|EGI}}
|'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|IRN}}
|'''3'''||3||0||3||0||3||3||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|NZL}}
|'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6
|}

{{footballbox
|datum= [[15. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Egipat}}
|strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}}
|strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,775
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[15. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Novi Zeland}}
|strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}&lt;br&gt;[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}}
|strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,108
|sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[21. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Iran}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,317
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[21. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Egipat}}
|strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}}
|strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}&lt;br&gt;[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}&lt;br&gt;[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Iran}}
|strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}}
|strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}}
|rezultat= 1:5
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Belgija}}
|strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}}
|strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}&lt;br&gt;[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}&lt;br&gt;[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}&lt;br&gt;[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]]
}}

=== Grupa H ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
|'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|ZEL}}
|'''3'''||3||0||3||0||2||2||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|URU}}
|'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|SAU}}
|'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4
|}

{{footballbox
|datum= [[15. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 67,640
|sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[15. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Urugvaj}}
|strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}}
|strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 62,764
|sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[21. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 4:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}}
|strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}&lt;br&gt;[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}&lt;br&gt;[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[21. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}}
|strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}&lt;br&gt;[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}}
|strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}&lt;br&gt;[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,003
|sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,278
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Španjolska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]]
|gledatelji= 45,065
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]]
}}

=== Grupa I ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|FRA}}
|'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|NOR}}
|'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|SEN}}
|'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|IRK}}
|'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11
|}

{{footballbox
|datum= [[16. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Senegal}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}&lt;br&gt;[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}}
|strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,545
|sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[16. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}}
|rezultat= 1:4
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Norveška}}
|strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}}
|strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}&lt;br&gt;[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}&lt;br&gt;[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 63,106
|sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[22. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Irak}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}&lt;br&gt;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[22. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Senegal}}
|strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}&lt;br&gt;[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}}
|strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}}
|rezultat= 1:4
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Francuska}}
|strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}}
|strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}&lt;br&gt;[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 64,146
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] 
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}}
|rezultat= 5:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Irak}}
|strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}&lt;br&gt;[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}&lt;br&gt;[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}&lt;br&gt;[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,036
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]]
}}

=== Grupa J ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|ARG}}
|'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|AUT}}
|'''4'''||3||1||1||1||6||6||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|ALŽ}}
|'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|JOR}}
|'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5
|}

{{footballbox
|datum= [[16. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Alžir}}
|strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 69,045
|sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[16. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Jordan}}
|strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}&lt;br&gt;[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}&lt;br&gt;[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}}
|strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,527
|sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[22. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Austrija}}
|strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,649
|sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[22. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Alžir}}
|strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}}
|strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}&lt;br&gt;[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,371
|sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}}
|rezultat= 3:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Austrija}}
|strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}&lt;br&gt;[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}}
|strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}&lt;br&gt;[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}&lt;br&gt;[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 69,045
|sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Argentina}}
|strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}}
|strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}&lt;br&gt;[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}&lt;br&gt;[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,649
|sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]]
}}

=== Grupa K ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|KOL}}
|'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|POR}}
|'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|COD}}
|'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|UZB}}
|'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9
|}

{{footballbox
|datum= [[17. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|DR Kongo}}
|strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}}
|strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[17. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Kolumbija}}
|strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}}
|strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}&lt;br&gt;[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}&lt;br&gt;[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[23. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
|rezultat= 5:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Uzbekistan}}
|strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}&lt;br&gt;[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}&lt;br&gt;[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}&lt;br&gt;[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[23. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|DR Kongo}}
|strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]]
|gledatelji= 45,358
|sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Portugal}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,478
|sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Uzbekistan}}
|strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}&lt;br&gt;[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}}
|strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]]
}}

=== Grupa L ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|ENG}}
|'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|HRV}}
|'''6'''||3||2||0||1||5||5||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|GAN}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|PAN}}
|'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4
|}

{{footballbox
|datum= [[17. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}
|rezultat= 4:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Hrvatska}}
|strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}&lt;br&gt;[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}&lt;br&gt;[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}}
|strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}&lt;br&gt;[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,389
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[17. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Panama}}
|strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 42,942
|sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[23. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Gana}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 63,983
|sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[23. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Hrvatska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,036
|sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Engleska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}&lt;br&gt;[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Gana}}
|strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}&lt;br&gt;[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}}
|strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]]
}}

=== Rangiranje trećeplasiranih momčadi ===
{| style=&quot;background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}&quot;
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}}
! | Grupa
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;40&quot;|Bod.
!width=&quot;40&quot;|Ut.
!width=&quot;40&quot;|Pob.
!width=&quot;40&quot;|N.
!width=&quot;40&quot;|Por.
!width=&quot;40&quot;|Pos.
!width=&quot;40&quot;|Pri.
!width=&quot;40&quot;|GR
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|[[#Grupa K|K]]
|align=left|{{NogRep|COD}}
|'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|[[#Grupa F|F]]
|align=left|{{NogRep|ŠVE}}
|'''4'''||3||1||1||1||7||7||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|[[#Grupa L|L]]
|align=left|{{NogRep|GAN}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|4.
|[[#Grupa E|E]]
|align=left|{{NogRep|EKV}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|5.
|[[#Grupa B|B]]
|align=left|{{NogRep|BIH}}
|'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|6.
|[[#Grupa J|J]]
|align=left|{{NogRep|ALŽ}}
|'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|7.
|[[#Grupa D|D]]
|align=left|{{NogRep|PAR}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|8.
|[[#Grupa I|I]]
|align=left|{{NogRep|SEN}}
|'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2
|-
|9.
|[[#Grupa G|G]]
|align=left|{{NogRep|IRN}}
|'''3'''||3||0||3||0||3||3||0
|-
|10.
|[[#Grupa A|A]]
|align=left|{{NogRep|JKO}}
|'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1
|-
|11.
|[[#Grupa C|C]]
|align=left|{{NogRep|ŠKO}}
|'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3
|-
|12.
|[[#Grupa H|H]]
|align=left|{{NogRep|URU}}
|'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1
|}
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |
Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
# Najviše osvojenih bodova;
# Bolja gol razlika;
# Veći broj postignutih golova;
# Manje disciplinskih bodova;
# Pozicija na najrecentnijoj ljestvici;
# Pozicija na starijim ljestvicama.

|}

== Faza na izbacivanje ==
&lt;section begin=Bracket /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}|1 {{small|(3)}}|{{flag|Paragvaj}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}}
|[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}|3|{{flag|Švedska}}|0
|[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1
|[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Maroko}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(3)}}
|[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}|2|{{flag|Hrvatska}}|1
|[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|3|{{flag|Austrija}}|0
|[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}|2|{{flagcountry|BIH}}|0
|[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Senegal}}|2
|[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}|2|{{flag|Japan}}|1
|[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}|1|{{flag|Norveška}}|2
|[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Ekvador}}|0
|[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|2|{{flag|DR Kongo}}|1
|[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Zelenortska Republika}}|2
|[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Egipat}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}}
|[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Alžir}}|0
|[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}|1|{{flag|Gana}}|0
&lt;!--Round of 16--&gt;
|[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|{{flag|Paragvaj}}|0|{{flag|Francuska}}|1
|[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}|0|{{flag|Maroko}}|3
|[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Portugal}}|0|{{flag|Španjolska}}|1
|[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flagcountry|SAD}}|1|{{flag|Belgija}}|4
|[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Brazil}}|1|{{flag|Norveška}}|2
|[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Engleska}}|3
|[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Argentina}}|3|{{flag|Egipat}}|2
|[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|0 {{small|(4)}}|{{flag|Kolumbija}}|0 {{small|(3)}}
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|[[9. srpnja]] – [[Boston]]|{{flag|Francuska}}|2|{{flag|Maroko}}|0
|[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|2|{{flag|Belgija}}|1
|[[11. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Norveška}}|1|{{flag|Engleska}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|2
|[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Švicarska|size=16px}}|1
&lt;!--Semifinals--&gt;
|[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Francuska}}|0|{{flag|Španjolska}}|2
|[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|1|{{flag|Argentina}}|2
&lt;!--Final--&gt;
|[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Argentina}}|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|[[18. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Engleska}}|
}}&lt;section end=Bracket /&gt;

=== Šesnaestina finala ===

{{footballbox
|datum= [[28. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Kanada}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 69,237
|sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[29. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Japan}}
|strijelci1= [[Casemiro]] {{gol|56}}&lt;br&gt;[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}}
|strijelci2= [[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[29. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}}
|rezultat= 1:1
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Paragvaj}}
|strijelci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}}
|strijelci2= [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Enciso]] {{gol|42}}
|11m=3:4
|11m1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}}
|11m2={{pengoal}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[José Canale|Canale]]
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 63,945
|sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[29. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}}
|rezultat= 1:1
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}}
|strijelci2= [[Issa Diop (fudbaler)|Diop]] {{gol|90+1}}
|11m=2:3
|11m1=[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}}
|11m2={{penmiss}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]]
|gledatelji= 51,243
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[30. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Norveška}}
|strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}}
|strijelci2= [[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}}&lt;br&gt;[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 69,665
|sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[30. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švedska}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}}&lt;br&gt;[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[30. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode na utakmici, FIFA je izvorno objavila da neće biti pauza za hidrataciju, međutim one su na kraju ipak održane.}}
|momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Ekvador}}
|strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}}&lt;br&gt;[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[1. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|DR Kongo}}
|strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}}
|strijelci2= [[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[1. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}}
|rezultat= 3:2
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Senegal}}
|strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}}&lt;br&gt;[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}}
|strijelci2= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}}&lt;br&gt;[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[1. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 Izvještaj]
|momčad2= {{flagcountry|BIH}}
|strijelci1= [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}&lt;br&gt;[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,827
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[2. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Austrija}}
|strijelci1= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}}&lt;br&gt;[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,492
|sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[2. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Hrvatska}}
|strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen}}&lt;br&gt;[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}}
|strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,036
|sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[2. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Alžir}}
|strijelci1= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}}&lt;br&gt;[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[3. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}}
|rezultat= 1:1
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Egipat}}
|strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|55|ag}}
|strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|13}}
|11m=2:4
|11m1=[[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Jackson Irvine|Irvine]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Awer Mabil|Mabil]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}}
|11m2={{gol}} [[Mahmud Saber|Saber]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Rami Rabia|Rabia]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Mohammad Salah|Salah]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Hosam Abdelmagid|Abdelmagid]]
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,244
|sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[3. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 3:2
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}}
|strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}}&lt;br&gt;[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|93}}&lt;br&gt;[[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{gol|111|ag}}
|strijelci2= [[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}}&lt;br&gt;[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,478
|sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[3. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Gana}}
|strijelci1= [[Jhon Arias (fudbaler)|J. Arias]] {{gol|14}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 69,045
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]]
}}

=== Osmina finala ===

{{footballbox
|datum= [[4. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}}&lt;br&gt;[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[4. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Francuska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[5. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Norveška}}
|strijelci1= [[Neymar]] {{gol|90+10|pen}}
|strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[5. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 19:00 po lokalnom vremenu.}}
|momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}}
|rezultat= 2:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Engleska}}
|strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}}&lt;br&gt;[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen}}
|strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}}&lt;br&gt;[[Harry Kane|Kane]] {{gol|60|pen}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[6. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Španjolska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,649
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[6. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}}
|rezultat= 1:4
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Belgija}}
|strijelci1= [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}}
|strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}}&lt;br&gt;[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}}&lt;br&gt;[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[7. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Egipat}}
|strijelci1= [[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}}&lt;br&gt;[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}}&lt;br&gt;[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}}
|strijelci2= [[Jaser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}}&lt;br&gt;[[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[7. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}}
|rezultat= 0:0
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Kolumbija}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=4:3
|11m1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}}
|11m2= {{gol}} [[Juan Fernando Quintero|Quintero]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Davinson Sánchez|Sánchez]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Jaminton Campaz|Campaz]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Cucho Hernández|Hernández]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]]
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]]
}}

=== Četvrtfinale ===

{{footballbox
|datum= [[9. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|60}}&lt;br&gt;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 63,811
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[10. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Belgija}}
|strijelci1= [[Fabián Ruiz|Ruiz]] {{gol|30}}&lt;br&gt;[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|88}}
|strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|41}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 70,492
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[11. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}}
|rezultat= 1:2
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Engleska}}
|strijelci1= [[Andreas Schjelderup|Schjelderup]] {{gol|36}}
|strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|45+2}}, {{gol|93}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,478
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[11. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 3:1
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švicarska}}
|strijelci1= [[Alexis Mac Allister|Mac Allister]] {{gol|10}}&lt;br&gt;[[Julián Álvarez (fudbaler)|Álvarez]] {{gol|112}}&lt;br&gt;[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|120+1}}
|strijelci2= [[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|67}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 69,045
|sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]]
}}

=== Polufinale ===

{{footballbox
|datum= [[14. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Španjolska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|22|pen}}&lt;br&gt;[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|58}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,176
|sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[15. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Argentina}}
|strijelci1= [[Anthony Gordon (fudbaler)|Gordon]] {{gol|55}}
|strijelci2= [[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|85}}&lt;br&gt;[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|90+2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]]
}}

=== Utakmica za treće mjesto ===

{{footballbox
|datum= [[18. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Engleska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 
|sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]]
}}

=== Finale ===

{{footballbox
|datum= [[19. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Argentina}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 
|sudac= 
}}

==Statistike i nagrade==

===Statistike===

{{small|'''Ažurirano:''' [[15. srpnja]] [[2026.]]}}
{| style=&quot;background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}&quot;
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |
'''Prvi pogodak'''
* {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]])

'''Najbrži pogodak'''
* {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]])

'''Najkasniji pogodak'''
* {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] – 120+5. minuta (pen.) ([[Belgija]] 3:2 [[Senegal]], pr.)

'''Prvi žuti karton'''
* {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]])

'''Prvi crveni karton'''
* {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]])

'''Najstariji igrač s nastupom'''
* {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|6}}

'''Najmlađi igrač s nastupom'''
* {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}}

'''Najstariji igrač s postignutim golom'''
* {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|2}}

'''Najmlađi igrač s postignutim golom'''
* {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}}

'''Prvi hat-trick'''
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]])

'''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)'''
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]
* {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]
* {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]

| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |

'''Najviše golova na utakmici'''
* {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}}

'''Najmanje golova na utakmici'''
* {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}}
* {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}}
* {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}}
* {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}}
* {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}}
* {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}}
* {{flag|Kolumbija}} 0:0 [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
* {{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|(4)}}0:0{{small|(3)}} [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}}

'''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (19)'''
* {{NogRep|ARG}}

'''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)'''
* {{NogRep|IRK}}
* {{NogRep|TUN}}

'''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (1)'''
* {{NogRep|KOL}}
* {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}}

'''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)'''
* {{NogRep|PAN}}

|}

===Strijelci===
{{small|'''Ažurirano:''' [[15. srpnja]] [[2026.]]}}

;8 golova
{{div col|4}}
* '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]'''
* '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]'''
{{div col end}}

;7 golova
{{div col|4}}
* {{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]'''
{{div col end}}

;6 golova
{{div col|4}}
* '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]
* '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]
{{div col end}}

;5 golova
{{div col|4}}
* '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]
* '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]
{{div col end}}

;4 gola
{{div col|4}}
* {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
* {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]
* {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]]
{{div col end}}

;3 gola
{{div col|4}}
* '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]]
* {{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]
* {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]
* {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]
* {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]
* {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]'''
* {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]
* {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]
* {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]
* {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]]
* {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]
* {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]
* {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]
{{div col end}}

;2 gola
{{div col|4}}
* {{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]]
* '''{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]
* {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]]
* {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]]
* {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]
* {{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]'''
* {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]
* {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]
* '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]
* {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]
* {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]
* {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]
* {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]
* {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]
* {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]
* {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]
* {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]
* {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]
* {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]
* {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]
* {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]
* '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]
* '''{{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]]
* {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]
{{div col end}}

;1 gol
{{div col|4}}
* {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]
* {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]
* {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]
* '''{{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]
* '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]
* '''{{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]
* '''{{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]]
* '''{{flagicon|ARG}} [[Cristian Romero]]
* {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]
* {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]
* {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]
* {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]]
* {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]
* {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
* {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]
* {{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]
* {{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]]
* {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]]
* {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]]
* {{flagicon|BRA}} [[Gabriel Martinelli]]
* {{flagicon|BRA}} [[Neymar]]
* {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]
* {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]
* {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]
* {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]
* {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]
* {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]
* {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]
* {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]]
* {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]
* {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]
* {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]
* '''{{flagicon|ENG}} [[Anthony Gordon (fudbaler)|Anthony Gordon]]
* '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]
* '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]]
* {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]
* {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]
* {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]
* {{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]]
* {{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]]
* {{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]]
* {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]]
* {{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]]
* {{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]]
* {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]
* {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]
* {{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]]
* {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]
* {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]
* {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]
* {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]
* {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]
* {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]
* {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]
* {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]
* {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]
* {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]
* {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]
* {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]
* {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]
* {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]
* {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]
* {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]
* {{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]]
* {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]
* {{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]]
* {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]
* {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]
* {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]
* {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]
* {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]
* {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]
* {{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]
* {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]
* {{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]
* {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]
* {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]
* {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]
* {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]
* {{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]]
* {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]
* {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] 
* {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]
* {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]
* {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]
* {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]]
* {{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]]
* {{flagicon|POR}} [[João Neves]]
* {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]
* {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]
* {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]
* {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]
* {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]
* {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]
* {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]
* {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]
* {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]
* '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]
* '''{{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]
* '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]
* {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]
* {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]
* {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]
* {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]]
* {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]]
* {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]
* {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]
* {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]
* {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]
* {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]]
* {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]
* {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]
{{div col end}}

;1 autogol
{{div col|4}}
* {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}}
* {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}}
* {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}}
* {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}}
* {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}}
* {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]] {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}}
* {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}}
* {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}}
* {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}}
* {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}}
* {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}}
* {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])}}
{{div col end}}

;2 autogola
{{div col|4}}
* {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]] i {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}}
{{div col end}}

===Jedanaesterci===
Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre:
{| style=&quot;background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}&quot; 
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |
==== Realizirani ====
* {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a
* {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]]
* {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a
* {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]]
* {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]]
* {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a
* {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a
* {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] za [[Belgija|Belgiju]] u utakmici protiv [[Senegal]]a
* {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]]
* {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Paragvaj]]a
* {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]]
* {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]]
* {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] za [[Meksiko]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]]
* {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] za [[Španjolska|Španjolsku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]]
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |

==== Promašeni ====
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]]
* {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]]
* {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]]
* {{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]]
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]]
* {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Maroko|Maroka]]

|}

===Nagrade===

&lt;!--{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0 auto; width: 20%;&quot;
|-
!Pobjednici&lt;br&gt;FIFA Svjetskog prvenstva 2026.
|-
|align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}&lt;br&gt;'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''&lt;br /&gt;'''3. naslov'''
|}
&lt;br&gt;--&gt;
&lt;!--{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0 auto; width: 100%;&quot;
|-
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]]
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]]
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]]
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]]
|-
|align=center|  {{small|(? golova)}}
|align=center| 
|align=center| 
|align=center| 
|align=center| 
|}--&gt;

&lt;!--==== Idealna momčad ====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0 auto; width: 80%;&quot;
|-
!Vratari
!Braniči
!Veznjaci
!Napadači
|-
|align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]]

|align=left valign=top|

|align=left valign=top|

|align=left valign=top|

|}--&gt;

== Konačni poredak ==
[[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}}
{{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}}
{{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}}
{{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: center;&quot;
|-
!width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod.
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Finale'''
|-bgcolor=gold
| 1  || align=&quot;left&quot;| || &lt;!--[[#Grupa C|C]]--&gt; || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0
|-bgcolor=silver
| 2  || align=&quot;left&quot;| || &lt;!--[[#Grupa C|C]]--&gt; || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Treće i četvrto mjesto'''
|-bgcolor=cc9966
| 3  || align=&quot;left&quot;| || &lt;!--[[#Grupa C|C]]--&gt; || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0
|-bgcolor=beige
| 4  || align=&quot;left&quot;| || &lt;!--[[#Grupa C|C]]--&gt; || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Četvrtfinale'''
|-
| 5  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|NOR}} || [[#Grupa I|I]] || 6 || 4 || 0 || 2 || 13 || 11 || +2 || 12
|-
| 6  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|BEL}} || [[#Grupa G|G]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 14 || 5 || +1 || 11
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| 7  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|MAR}} || [[#Grupa C|C]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 10 || 6 || +4 || 11
|-
| align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ŠVI}} || [[#Grupa B|B]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 10 || 6 || +4 || 11
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Osmina finala'''
|-
| 9  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|MEX}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 4 || 0 || 1 || 10 || 3 || +7 || 12
|-
| 10 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|KOL}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 5 || 1 || +4 || 11
|-
| 11 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|BRA}} || [[#Grupa C|C]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 4 || +6 || 10
|-
| 12 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|SAD}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 11 || 8 || +3 || 9
|-
| 13 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|POR}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 8 || 3 || +5 || 8
|-
| 14 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|KAN}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 2 || 1 || 2 || 9 || 6 || +3 || 7
|-
| 15 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|EGI}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 1 || 3 || 1 || 8 || 7 || +1 || 6
|-
| 16 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|PAR}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 1 || 2 || 2 || 3 || 6 || -3 || 5
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Šesnaestina finala'''
|-
| 17 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 2 || 2 || 0 || 11 || 5 || +6 || 8
|-
| 18 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 11 || 5 || +6 || 7
|-
| 19 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|CIV|ime=Obala Bjelokosti}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6
|-
| 20 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|HRV}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 6 || 7 || -1 || 6
|-
| 21 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|JAP}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 8 || 5 || +3 || 5
|-
| 22 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || 5
|-
| 23 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|COD}} || [[#Grupa K|K]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 5 || 0 || 4
|-
| 24 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|GAN}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 3 || -1 || 4
|-
| 25 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|EKV}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4
|-
| 26 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|JAR}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4
|-
| 27 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ŠVE}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 10 || -3 || 4
|-
| 28 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|AUT}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 6 || 9 || -3 || 4
|-
| 29 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|BIH}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4
|-
| 30 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ALŽ}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 9 || -4 || 4
|-
| 31 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|SEN}} || [[#Grupa I|I]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 10 || 9 || +1 || 3
|-
| 32 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ZEL}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 4 || 5 || -1 || 3
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Grupna faza'''
|-
| 33 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3
|-
| 34 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3
|-
| 35 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3
|-
| 36 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3
|-
| 37 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2
|-
| 38 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2
|-
| 39 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1
|-
| 40 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1
|-
| 41 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1
|-
| 42 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1
|-
| 43 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0
|-
| 44 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0
|-
| 45 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0
|-
| 46 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0
|-
| 47 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0
|-
| 48 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0
|}

== Marketing ==

=== Službena lopta ===
{{main|Adidas Trionda}}
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         = horizontal
 | background color  = 
 | total_width       = 500px
 | caption_align     = 
 | image1            = Trionda (cropped).jpg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = 
 | image2            = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | caption2          = 
 | footer            = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine.

}}
Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da &quot;trionda&quot; na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}&lt;/ref&gt; Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt;

=== Maskote ===
{{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}}
Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}&lt;/ref&gt; 

=== Muzika ===
{{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}}
Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva &quot;FIFA World Cup 26 Theme Song&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt; Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma &quot;[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]&quot;, koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}&lt;/ref&gt; Druga pjesma, &quot;[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]&quot;, koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.&lt;ref&gt;{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt; Treća pjesma, &quot;[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]&quot;, koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}}
*[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com

{{Svjetski kup FIFA}}
{{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:2026.]]
[[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]]
[[Kategorija:Fudbal u Kanadi]]
[[Kategorija:Fudbal u Meksiku]]
[[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>r0sgr2obx9np98v4s4imc1nrj13swkn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656070</id>
      <parentid>42656069</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:38:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Finale */</comment>
      <origin>42656070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="177699" sha1="ko2z0mik9pnzr40vl4j7o17h9dpwbck" xml:space="preserve">{{Aktualni sportski događaj}}
{{Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje
| Name                    = FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.
| izvorni naziv           = {{ubl|FIFA World Cup 26|Copa Mundial de la FIFA 2026|Coupe du Monde de la FIFA 2026}}
| Logo                    = 2026_FIFA_World_Cup_emblem.svg
| Size                    = 220px
| Optional caption        = 
| Zemlja domaćin          = {{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}}
| datum                   = [[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]]
| Broj reprezentacija     = 48
| stadioni                = 16
| gradovi                 = 16
| Prvaci                  = 
| drugi                   = 
| treći                   = 
| četvrti                 = 
| Broj utakmica           = 104
| Broj golova             = 
| gledanost               = 
| Najbolji strijelac      = 
| Najbolji igrač          = 
| ažurirano               = [[2. svibnja]] [[2026]]
}}
'''FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.''' ([[engleski]]: ''FIFA World Cup 26''; [[španjolski]]: ''Copa Mundial de la FIFA 2026''; [[francuski]]: ''Coupe du Monde de la FIFA 2026'') je 23. izdanje [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskog prvenstva]] koje se od [[11. lipnja]] do [[19. srpnja]] [[2026.]] godine održava u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. To je prvo prvenstvo nakon [[1994.]] godine koje se održalo na tlu [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; [[Kanada]] je prvi put domaćin, dok su [[Meksiko]] (dva puta, [[1970.]] i [[1986.]]) i [[SAD|Sjedinjene Države]] (jednom, [[1994.]]) ranije već ugostili Svjetsko prvenstvo. Turnir se igra u ukupno 16 gradova na 16 stadiona – 11 u Sjedinjenim Državana, tri u Meksiku i dva u Kanadi. Bio je to prvi put u historiji turnira da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo te prvi put da je na njemu sudjelovalo 48 reprezentacija.

Sjevernoamerička kandidatura za turnir [[2026.]] godine pobijedila je [[Maroko|marokansku]] kandidaturu na glasovanju u [[Moskva|Moskvi]]. Bio je to prvi turnir nakon [[2002.]] godine s više od jednog domaćina. Uz to, Meksiko je postao prva zemlja u historiji koja je čak tri puta bila domaćin ovog natjecanja. Nakon promjene termina za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodno prvenstvo]], koje se igralo tijekom zime, termin je za ovaj turnir vraćen na tradicionalni ljetni termin. 

Proširenje s 32 na 48 reprezentacija dovelo je do velikog broja debitanata, tako da su svoje prve nastupe na ovom natjecanju imali [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]]. Istovremeno, sva tri domaćina imali su direktan plasman na turnir. Branitelj naslova je [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]], koja je četiri godine ranije u finalu pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francusku]].

== Izbor domaćina ==
[[File:2026 world cup bid election.png|thumb|500px|upright=1.6|{{center|'''Rezultati glasovanja'''}}
{|
|-
!Mogli su glasovati !! Nisu mogli glasovati
|-
|{{legend|#867650|Glasovali za sjevernoameričku kandidaturu}}||{{legend|#FFBD41|Kanada–Meksiko–Sjedinjene Države}}
|-
|{{legend|#2770AB|Glasovali za marokansku kandidaturu}}||{{legend|#55208D|Maroko}}
|-
|{{legend|#008E2A|Nisu glasovali ni za jednu kandidaturu}}||{{legend|#000000|Pod suspenzijom FIFA-e}}
|-
|{{legend|#B32A2F|Nisu glasovali}}||{{legend|#C1C1C1|Nije članica FIFA-e}}
|}]]
[[Vijeće FIFA-e]] je u periodu od [[2013.]] do [[2017.]] godine intenzivno raspravljalo o ograničenjima u kontekstu rotacije domaćina prema kontinentalnom ključu. Inicijalno je pravilo glasilo da se za domaćinstvo mogla kandidirati samo država iz konfederacije koja nije bila domaćin prethodna dva turnira. Privremeno je ograničenje suženo na samo prethodni turnir,&lt;ref&gt;{{Cite news |date=May 30, 2015 |title=Current allocation of FIFA World Cup confederation slots maintained |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2015/m=5/news=current-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150530211217/http://www.fifa.com/worldcup/news/y%3D2015/m%3D5/news%3Dcurrent-allocation-of-fifa-world-cuptm-confederation-slots-maintained-2610611.html |archive-date=May 30, 2015}}&lt;/ref&gt; nakon čega je opet prošireno na prethodna dva. Dogovorena je i iznimka za domaćine pretposljednjeg prethodnog turnira u slučaju da nijedna pristigla kandidatura ne ispunjava stroge tehničke i financijske kriterije.&lt;ref name=&quot;fifacouncil&quot;&gt;{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA Council discusses vision for the future of football |publisher=FIFA |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2016/m=10/news=fifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161017181207/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2016/m%3D10/news%3Dfifa-council-discusses-vision-for-the-future-of-football-2843681.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |archive-date=October 17, 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ap-cbc&quot;&gt;{{Cite news |date=October 14, 2016 |title=FIFA blocks Europe from hosting 2026 World Cup, lifting Canada's chances |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |agency=Associated Press |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014191406/http://www.cbc.ca/sports/soccer/world-cup-expanded-1.3804717 |archive-date=October 14, 2016}}&lt;/ref&gt; 

U ožujku [[2017.]] godine, predsjednik [[FIFA]]-e [[Gianni Infantino]] potvrdio je da se europske i azijske zemlje, zbog [[Rusija|ruskog]] i [[katar]]skog domaćinstva [[2018.]], odnosno [[2022.]] godine, neće moći kandidirati za domaćinstvo prvenstva [[2026.]] godine, što je značilo da se za prvenstvo mogu kandidirati zemlje iz [[CONCACAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[1994.]] godine), [[CAF]]-a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2010.]] godine), [[CONMEBOL|CONMEBOL-]]a (posljednje domaćinstvo bilo je [[2014.]] godine) ili [[OFC]]-a (nikada nisu bili domaćini), odnosno potencijalno iz [[UEFA]]-e ako nijedna ponuda iz ove četiri konfederacije ne bi zadovoljila uvjete.&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{Cite news |last=Hill |first=Tim |date=March 9, 2017 |title=Trump travel ban could prevent United States hosting World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211114173744/https://www.theguardian.com/football/2017/mar/09/donald-trump-travel-ban-could-prevent-united-states-hosting-football-world-cup |archive-date=November 14, 2021 |access-date=March 24, 2017 |work=The Guardian}}&lt;/ref&gt; 

Sudomaćinstvo, koje je [[FIFA]] bila zabranila nakon [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji]], odobreno je za prvenstvo [[2026.]] godine, ali bez ograničenja u broju domaćina, što bi se procjenjivalo od slučaja do slučaja. U konačnici su pred FIFA-u stigle dvije kandidatura – ona [[Maroko|Maroka]] i ujedinjena kandidatura triju sjevernoameričkih država. [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]] su, svaka posebno, razmatrale samostalne kandidature, s tim da je [[10. travnja]] [[2017.]] godine objavljeno kako će poslati zajedničku kandidaturu.&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid |title=USA, Mexico, Canada announce bid to host '26 WC |date=April 10, 2017|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411054626/https://www.si.com/planet-futbol/2017/04/10/2026-world-cup-usa-mexico-canada-host-bid|archive-date=April 11, 2017 |magazine=Sports Illustrated}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=April 10, 2017 |title=U.S., Mexico and Canada officially launch bid to co-host 2026 World Cup|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=April 11, 2017 |work=ESPN}}&lt;/ref&gt; 

Glasovanje o kandidatima održano je [[13. lipnja]] [[2018.]] godine na 68. kongresu FIFA-e u [[Moskva|Moskvi]]. U glasovanju su mogla sudjelovati 203 saveza,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Graham |first=Bryan Armen |date=June 13, 2018 |title=North America to host 2026 World Cup after winning vote over Morocco – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |website=The Guardian |access-date=July 12, 2018 |archive-date=July 18, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180718045428/https://www.theguardian.com/football/live/2018/jun/13/world-cup-2026-vote-fifa-nations-choose-between-north-america-and-morocco-live |url-status=live}}&lt;/ref&gt; pri čemu je [[Gana]] bila pod suspenzijom FIFA-e zbog korupcijskog skandala pa nije mogla glasovati. Sjevernoamerička kandidatura uvjerljivo je pobijedila sa 134 glasa, dok je marokanska kandidatura dobila 65 glasova;&lt;ref&gt;{{cite news |date=June 13, 2018 |title=World Cup 2026: Canada, US &amp; Mexico joint bid wins right to host tournament |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913|url-status=live|access-date=June 13, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210114150230/https://www.bbc.com/sport/football/44464913|archive-date=January 14, 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; tri zemlje ([[Kuba]], [[Slovenija]] i [[Španjolska]]) nisu glasovale, dok [[Iran]] nije glasovao ni za jednu od kandidatura.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Gyamera-Antwi |first1=Evans |title=Ghana &amp; Kosovo excluded from Fifa Congress ahead of 2026 World Cup vote |url=http://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |access-date=June 13, 2018 |work=Goal.com |date=June 12, 2018 |archive-date=October 21, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231021220157/https://www.goal.com/en-gh/news/ghana-kosovo-excluded-from-fifa-congress-ahead-of-2026-world-cup-/zhbmtfxdo6fe1i4r07wrr39b9 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=June 7, 2018 |title=Breaking News: President Akufo-Addo dissolves GFA |url=https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180612162226/https://www.myjoyonline.com/news/2018/June-7th/breaking-news-president-akufo-addo-dissolves-gfa.php |archive-date=June 12, 2018 |access-date=June 14, 2018 |work=myjoyonline.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Fifa bans Ghana football head Kwesi Nyantakyi over 'cash gift' |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |access-date=June 14, 2018 |work=BBC News |date=June 8, 2018 |archive-date=June 9, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180609011624/https://www.bbc.com/news/world-africa-44414780 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=May 15, 2017 |title=FIFA Congress confirms next steps of the bidding process for the 2026 FIFA World Cup - FIFA.com |url=http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |access-date=April 16, 2024 |archive-date=May 15, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515003503/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-congress-confirms-next-steps-of-the-bidding-process-for-the-2026--2883665.html?intcmp=fifacom_hp_module_news_top |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=June 10, 2015 |title=Scandal-plagued FIFA postpones 2026 World Cup bidding |url=https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |access-date=April 16, 2024 |work=ABC News |language=en-AU |archive-date=April 16, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416202847/https://www.abc.net.au/news/2015-06-10/fifa-world-cup-2026-bidding-postponed/6536834 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Rezultati su izgledali ovako:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0 auto;text-align: center&quot;
|+ Rezultati glasovanja
|-
!Kandidature
!1. krug&lt;br&gt;{{small|(glasovi)}}
|- style=&quot;background:#90ee90&quot;
|align=left|'''{{ubl|{{flag|Kanada}}|{{flag|Meksiko}}|{{flag|Sjedinjene Države}}}}'''
|'''134'''
|-
|align=left|{{flag|Maroko}}
|65
|-
|align=left|Nijedna kandidatura
|1
|-
|align=left|Nisu glasovali
|3
|}

== Proširenje i promjena formata ==

Ideja o proširenju prvenstva, odnosno povećanju broja reprezentacija, pojavila se još [[2013.]] godine kada je to predložio tadašnji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]],&lt;ref&gt;{{Cite news |date=October 28, 2013 |title=Michel Platini calls for 40-team World Cup starting with Russia 2018 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |access-date=January 24, 2015 |archive-date=September 15, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180915093947/https://www.theguardian.com/football/2013/oct/28/michel-platini-40-team-world-cup-russia |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=October 29, 2013 |title=Michel Platini's World Cup expansion plan unlikely – Fifa |work=BBC Sport |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/24735765 |url-status=live |access-date=January 24, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140421001646/http://www.bbc.co.uk/sport/0/football/24735765 |archive-date=April 21, 2014}}&lt;/ref&gt; a ponovio ju je i [[FIFA]]-in predsjednik [[Gianni Infantino]] [[2016.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=March 30, 2016 |title=Infantino suggests 40-team World Cup finals |work=Independent Online |publisher=[[Independent Online (South Africa)|IOL]] |agency=Reuters |location=South Africa |url=http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161230230628/http://www.iol.co.za/sport/fifa/infantino-suggests-40-team-world-cup-finals-2002682 |archive-date=December 30, 2016}}&lt;/ref&gt; Protivnici prijedloga tvrdili su da je već sada broj utakmica pretjerano velik,&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite news |last=Macguire |first=Eoghan |date=December 15, 2016 |title=World Cup: Europe's top clubs oppose FIFA's expansion plans |url=https://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224164833/http://edition.cnn.com/2016/12/15/football/eca-world-cup-fifa-expansion-plan/ |archive-date=December 24, 2016 |publisher=CNN}}&lt;/ref&gt; da bi proširenje smanjilo kvalitetu utakmica&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite news |date=October 2, 2016 |title=Low confirms opposition to 40-team World Cup |publisher=sbs.com.au |agency=[[Australian Associated Press]] |url=http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005031826/http://theworldgame.sbs.com.au/article/2016/10/02/low-confirms-opposition-40-team-world-cup |archive-date=October 5, 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{Cite news |last=Martín |first=Idafe |date=January 10, 2017 |title=Mundial de 48 equipos: durísimas críticas en Europa |url=https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170112153909/https://www.clarin.com/deportes/futbol-internacional/mundial-48-equipos-durisimas-criticas-europa_0_BktHNPGUe.html |archive-date=January 12, 2017 |work=[[Clarín (Argentine newspaper)|Clarín]] |language=es}}&lt;/ref&gt; te da je odluka motivirana političkim, a ne sportskim razlozima, optužujući Infantina da koristi ideju u svrhu samopromocije pred izbore za predsjednika.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Críticas a decisión de la FIFA de jugar el Mundial 2026 con 48 selecciones |language=es |work=[[El Universo]] |agency=[[Agence France-Presse]] |url=http://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170111180321/https://www.eluniverso.com/deportes/2017/01/10/nota/5990365/critican-decision-fifa-jugar-mundial-2026-48-selecciones |archive-date=January 11, 2017}}&lt;/ref&gt;

Unatoč kritikama, FIFA je [[10. siječnja]] [[2017.]] godine odobrila proširenje s 32 na 48 reprezentacija,&lt;ref name=&quot;48teams&quot;&gt;{{Cite news |date=January 10, 2017 |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt; što je 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira.&lt;ref name=&quot;48teams&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Conn |first=David |date=January 10, 2017 |title=Fifa approves Infantino's plan to expand World Cup to 48 teams from 2026 |url=https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110104617/https://www.theguardian.com/football/2017/jan/10/fifa-vote-expand-world-cup-48-teams-from-2026 |archive-date=January 10, 2017 |access-date=January 10, 2017 |website=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Izvorno je promijenjeni format trebao imati 16 grupa po tri reprezentacije uz 80 odigranih utakmica, pri čemu bi prve dvije reprezentacije iz svake grupe išle dalje u fazu na izbacivanje. Prema tom formatu, broj utakmica svake momčadi i dalje bi bio maksimalno sedam, pri čemu bi svaka reprezentacija igrala jednu utakmicu manje u grupu, a turnir bi se i dalje mogao završiti unutar standardna 32 dana.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=January 10, 2017 |title=World Cup: Gianni Infantino defends tournament expansion to 48 teams |url=https://www.bbc.com/sport/football/38577001 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170331171815/http://www.bbc.com/sport/football/38577001 |archive-date=March 31, 2017 |publisher=BBC Sport}}&lt;/ref&gt; Kritičari ovog formata isticali su da bi ovo moglo dovesti do koluzije među reprezentacijama,&lt;ref name=&quot;guyon&quot;&gt;{{Cite journal |last=Guyon |first=Julien |date=April 30, 2020 |title=Risk of Collusion: Will Groups of 3 Ruin the FIFA World Cup? |journal=Journal of Sports Analytics |volume=6 |issue=4 |pages=259–279 |doi=10.3233/JSA-200414 |doi-access=free |url=https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |archive-date=2024-08-03 |access-date=2026-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240803091047/https://doi.org/10.3233/JSA-200414 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; na što je FIFA predložila izvođenje penala s ciljem izbjegavanja remija u grupnoj fazi,&lt;ref&gt;{{cite news |date=January 18, 2017 |title=Penalty shootouts may be used to settle drawn World Cup matches |work=World Soccer |url=http://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |access-date=November 12, 2020 |archive-date=October 28, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201028040619/https://www.worldsoccer.com/news/penalty-shootouts-may-be-used-to-settle-drawn-world-cup-matches-394315 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; međutim ni to nije potpuno ukinulo postojeći rizik,&lt;ref name=&quot;guyon&quot;/&gt; što je FIFA-u potaklo na alternativna rješenja.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Martyn |last=Ziegler |title=Format for 2026 World Cup could be revamped amid 'collusion' fears, says Fifa vice-president |url=https://www.thetimes.com/sport/football/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |work=[[The Times]] |location=London |date=April 1, 2022 |access-date=November 5, 2022 |archive-date=November 13, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221113124725/https://www.thetimes.co.uk/article/format-for-2026-world-cup-could-be-revamped-amid-collusion-fears-says-fifa-vice-president-n5kh6l6tg |url-status=live}}&lt;/ref&gt; 

U konačnici je format promijenjen [[14. ožujka]] [[2023.]] godine i to na način da će reprezentacije biti raspoređene u 12 grupa po četiri reprezentacije, pri čemu prve dvije iz svake grupe prolaze dalje, zajedno s osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija iz svih grupa.&lt;ref name=&quot;IMC&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |title=FIFA Council approves international match calendars |publisher=[[FIFA]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema novom formatu, igrat će se ukupno 104 umjesto 64 utakmice, a turnir će trajati 39 dana, duže nego prije;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Ingle |first=Sean |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |title=World Cup 2026: four-team groups and 104 game-tournament confirmed by Fifa |work=[[The Guardian]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173501/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/14/world-cup-2026-four-team-groups-104-game-tournament-approval-fifa |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Bushnell |first=Henry |url=https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |title=FIFA scraps ill-fated 2026 World Cup format, but new plan presents other pros and cons |work=[[Yahoo! Sports]] |date=March 14, 2023 |access-date=April 11, 2023 |archive-date=April 11, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230411012544/https://sports.yahoo.com/world-cup-format-2026-fifa-135958106.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; iako će svaka reprezentacija i dalje igrati po tri utakmice u grupnoj fazi, broj utakmica u fazi na izbacivanje povećan je sa sedam na osam zbog uvođenja šesnaestine finala.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Ziegler |first=Martyn |url=https://www.thetimes.com/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |title=World Cup will be a week longer — but Fifa scraps three-team group plan |work=[[The Times]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314110957/https://www.thetimes.co.uk/article/7d38da2c-c24b-11ed-8e20-0f5794810aad |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Slater |first1=Matt |last2=Ornstein |first2=David |url=https://www.nytimes.com/athletic/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |title=World Cup 2026 format expands again with four-team groups and 104 matches |work=[[The Athletic]] |date=March 14, 2023 |access-date=March 14, 2023 |archive-date=March 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314103434/https://theathletic.com/4307230/2023/03/14/world-cup-2026-format-usa/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Kvalifikacije ==
{{main|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.}}
[[File:2026 world cup qualification map.svg|thumb|400x400px|{{legend|#0000ff|Kvalificirani na Svjetsko prvenstvo}} {{legend|#ffbf00|Nisu se uspjeli kvalificirati}} {{legend|#000000|Diskvalificirani ili se povukli iz kvalifikacija}} {{legend|#cccccc|Nisu članice FIFA-e}}]]
Zbog proširenja broja reprezentacija na 48, došlo je i do promjene formata kvalifikacija te povećanja broja kontinentalnih pozicija za svaku konfederaciju. Što se tiče domaćina, podnositelji kandidature računali su na to da će sve tri reprezentacije imati direktan plasman kao domaćini,&lt;ref name=&quot;bid_cities&quot;&gt;{{Cite web |title=United 2026 bid book |url=https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |publisher=united2026.com |access-date=April 30, 2018 |archive-date=September 15, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210915131958/https://digitalhub.fifa.com/m/3c077448dcd5c0ab/original/w3yjeu7dadt5erw26wmu-pdf.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je prvo potvrdio Infantino, navodeći da će [[CONCACAF]] dobiti šest mjesta, tri od koja će ići domaćinima,&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |title=Presidente de la FIFA confirma cantidad de plazas de Concacaf para el Mundial de 2026 |language=es |website=ESPN Deportes |date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |archive-date=September 22, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220922004259/https://espndeportes.espn.com/futbol/guatemala/nota/_/id/10856065/presidente-fifa-gianni-infantino-plazas-concacaf-mundial-2026 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Vargas |first=Dinia |date=August 31, 2022 |title=Infantino anuncia cuántos cupos tendrá la Concacaf para el Mundial de 2026 |url=https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220831205624/https://www.crhoy.com/deportes/infantino-anuncia-cuantos-cupos-tendra-la-concacaf-para-el-mundial-de-2026/ |archive-date=August 31, 2022 |access-date=October 18, 2022 |website=CRHoy.com |language=es}}&lt;/ref&gt; a onda i [[Vijeće FIFA-e]] na sjednici u veljači [[2023.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/ |title=FIFA confirms U.S., Mexico, Canada automatically in '26 World Cup |publisher=[[Reuters]] |date=February 14, 2023|access-date=February 14, 2023|archive-date=February 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230215070258/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/fifa-confirms-us-mexico-canada-automatically-26-world-cup-2023-02-15/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ostala kontinentalna mjesta potvrđena su na sastanku u [[Manama|Manami]] prije 67. kongresa FIFA-e,&lt;ref name=&quot;slot&quot;&gt;{{cite web |date=March 30, 2017 |title=Bureau of the Council recommends slot allocation for the 2026 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |access-date=August 5, 2022 |publisher=FIFA |archive-date=June 19, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619161123/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/media-releases/bureau-of-the-council-recommends-slot-allocation-for-the-2026-fifa-wor-2878254 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=March 30, 2017 |title=World Cup 2026: Fifa reveals allocation for 48-team tournament |url=https://www.bbc.com/sport/football/39448474 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170330224520/http://www.bbc.com/sport/football/39448474 |archive-date=March 30, 2017 |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt; gdje je potvrđeno i uvođenje interkontinentalnog kvalifikacijskog turnira na koje bi se šest reprezentacija borilo za posljednja dva mjesta na završnom turniru.&lt;ref name=&quot;fifa_council&quot;&gt;{{Cite web |date=May 9, 2017 |title=FIFA Council prepares Congress, takes key decisions for the future of the FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=5/news=fifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170618072825/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y%3D2017/m%3D5/news%3Dfifa-council-prepares-congress-takes-key-decisions-for-the-future-of-t-2883353.html |archive-date=June 18, 2017 |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt; Ostatak kvalifikacija provodio se po konfederacijama kao i ranije, a branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]] također je sudjelovala u kvalifikacijama.

=== Kvalificirane momčadi ===

Od ukupno 48 reprezentacija na turniru, njih je 26 sudjelovalo i na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnom turniru]]. Zbog povećanja broja reprezentacija došlo je i do povećanja broja debitanata, tako da su čak četiri reprezentacije izborile debitantski nastup, a to su [[Fudbalska reprezentacija Curaçaa|Curaçao]],&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite news |last=Wilson |first=Jonathan |title=Curaçao complete fairytale with battling draw in Jamaica to qualify for World Cup |url=https://www.theguardian.com/football/2025/nov/19/curacao-complete-fairytale-with-battling-draw-in-jamaica-to-qualify-for-world-cup |access-date=November 19, 2025 |work=The Guardian}}&lt;/ref&gt; [[Fudbalska reprezentacija Jordana|Jordan]], [[Fudbalska reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Millar |first=Colin |date=June 5, 2025 |title=Uzbekistan, Jordan qualify for World Cup for first time |url=https://www.nytimes.com/athletic/6229851/2025/06/05/uzbekistan-world-cup-qualification-2026/ |access-date=November 19, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; i [[Fudbalska reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=October 13, 2025 |title=Cabo Verde seal historic World Cup qualification |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/cabo-verde-qualify |access-date=October 14, 2025 |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt; [[Fudbalska reprezentacija Katara|Katar]], koji se na prethodno izdanje kvalificirao automatski zbog domaćinstva, prvi je put izborio nastup na završnici kroz kvalifikacije.&lt;ref&gt;{{cite web |date=October 14, 2025 |title=Qatar and Saudi Arabia qualify for 2026 World Cup |url=https://global.espn.com/football/story/_/id/46597037/qatar-saudi-arabia-qualify-2026-fifa-world-cup|access-date=October 15, 2025 |website=ESPN |agency=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Velik broj reprezentacija vratio se nakon značajnijih perioda izbivanja, a to su [[Fudbalska reprezentacija Demokratske Republike Konga|DR Kongo]] i [[Fudbalska reprezentacija Haitija|Haiti]] (posljednji nastup bio im je [[1974.]] godine),&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Williams |first=Ian |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cn43qqy9z8xo |title=Tuanzebe sends DR Congo back to World Cup after 52 years |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=BBC Sport}}&lt;/ref&gt; [[Fudbalska reprezentacija Iraka|Irak]] (posljednji nastup bio je [[1986.]] godine)&lt;ref&gt;{{cite web |last=Luckings |first=Steve |url=https://www.thenationalnews.com/sport/2026/04/01/iraq-beat-bolivia-to-qualify-for-2026-fifa-world-cup/ |title=Iraq beat Bolivia to qualify for 2026 Fifa World Cup |date=March 31, 2026 |access-date=March 31, 2026 |website=The National News}}&lt;/ref&gt; te [[Fudbalska reprezentacija Austrije|Austrija]], [[Fudbalska reprezentacija Norveške|Norveška]]&lt;ref&gt;{{Cite news |date=November 16, 2025 |title=Norway Qualifies for 2026 World Cup and Sends Italy To Dreaded Playoff |url=https://www.foxsports.com/stories/soccer/norway-qualifies-2026-world-cup-sends-italy-dreaded-playoff |access-date=November 16, 2025 |work=Fox Sports}}&lt;/ref&gt; i [[Fudbalska reprezentacija Škotske|Škotska]] (posljednji nastup bio im je [[1998.]] godine).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/uefa-qualifiers-review-matchday-10-november-18 |title=Austria, Belgium, Scotland, Spain and Swiss reach World Cup |publisher=FIFA|access-date=November 19, 2025}}&lt;/ref&gt;

Što se tiče značajnijih izbivanja, četverostruki svjetski prvak [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] nije se uspjela kvalificirati na svoje treće uzastopno Svjetsko prvenstvo, što je neslavni rekord postavljen nakon novog poraza u play-offu.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Bandini |first=Nicky |url=https://www.theguardian.com/football/2026/mar/31/bosnia-herzegovina-italy-world-cup-2026-qualifying-playoff-match-report |title=Italy miss out on World Cup again after Bosnia and Herzegovina's shootout triumph |date=March 31, 2026 |access-date=April 3, 2026 |website=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Talijani su ujedno i jedini bivši prvaci koji se nisu kvalificirali na tri uzastopna prvenstva te najbolje rangirana momčad na FIFA-inoj ljestvici koja nije ostvarila plasman. Reprezentacije koje su igrale na prethodnom turniru, a nisu se kvalificirale za ovaj su [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danska]], [[Fudbalska reprezentacija Kameruna|Kamerun]], [[Fudbalska reprezentacija Kostarike|Kostarika]], [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljska]], [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbija]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]].

Kvalificirane momčadi su sljedeće:
{{col-begin}}
{{col-4}}
'''[[AFC]]''' (9)
* {{NogRep|AUS}}
* {{NogRep|IRK}}
* {{NogRep|IRN}}
* {{NogRep|JAP}}
* {{NogRep|JOR}} (debi)
* {{NogRep|JKO}}
* {{NogRep|KAT}}
* {{NogRep|SAU}}
* {{NogRep|UZB}} (debi)
'''[[CAF]]''' (10)
* {{NogRep|ALŽ}}
* {{NogRep|COD}}
* {{NogRep|EGI}}
* {{NogRep|GAN}}
* {{NogRep|JAR}}
* {{NogRep|MAR}}
* {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]]
* {{NogRep|SEN}}
* {{NogRep|TUN}}
* {{NogRep|ZEL}} (debi)
{{col-4}}
'''[[CONCACAF]]''' (6)
* {{NogRep|CUW}} (debi)
* {{NogRep|HAI}}
* {{NogRep|KAN}} (domaćin)
* {{NogRep|MEX}} (domaćin)
* {{NogRep|PAN}}
* {{NogRep|SAD}} (domaćin)
'''[[CONMEBOL]]''' (6)
* {{NogRep|ARG}}
* {{NogRep|BRA}}
* {{NogRep|EKV}}
* {{NogRep|KOL}}
* {{NogRep|PAR}}
* {{NogRep|URU}}
'''[[OFC]]''' (1)
* {{NogRep|NZL}}
{{col-4}}
'''[[UEFA]]''' (16)
* {{NogRep|AUT}}
* {{NogRep|BEL}}
* {{NogRep|BIH}}
* {{NogRep|ČEŠ}}
* {{NogRep|ENG}}
* {{NogRep|FRA}}
* {{NogRep|HRV}}
* {{NogRep|NIZ}}
* {{NogRep|NOR}}
* {{NogRep|NJE}}
* {{NogRep|POR}}
* {{NogRep|ŠKO}}
* {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
* {{NogRep|ŠVE}}
* {{NogRep|ŠVI}}
* {{NogRep|TUR}}
{{col-end}}

== Gradovi domaćini ==

Tijekom kandidature, tri su zemlje predložile ukupno 41 grad s 42 potpuno funkcionalna stadiona s redovnim posjetiteljima (osim [[Montreal]]a) te dva stadiona u izgradnji (u [[Las Vegas]]u i [[Los Angeles]]u) kao potencijalne domaćine (tri stadiona u tri grada u [[Meksiko|Meksiku]], šest stadiona u šest gradova u [[Kanada|Kanadi]] te 35 stadiona u 32 grada u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]).&lt;ref name=&quot;bids&quot;&gt;{{cite web |title=Forty-one Cities Across Canada, Mexico and the United States Submit Bids to Serve as Host Cities in United Bid for 2026 FIFA World Cup |url=http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908021347/http://www.ussoccer.com/stories/2017/09/07/18/05/20170907-news-wc2026-41-cities-canada-mexico-usa-submit-bids-as-2026-world-cup-hosts |archive-date=September 8, 2017 |access-date=September 7, 2017}}&lt;/ref&gt; Prvi krug eliminacija reducirao je broj gradova i stadiona za devet. Sljedeći je krug eliminirao još devet stadiona u šest gradova, dok su tri grada s tri stadiona ([[Chicago]], [[Minneapolis]] i [[Vancouver]]) odustala jer [[FIFA]] nije bila voljna dogovoriti se oko financijskih detalja.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Carlisle |first=Jeff |title=United States-led World Cup bid cuts list of potential host cities to 23 |url=https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |access-date=November 25, 2021 |publisher=ESPN |date=March 16, 2018 |archive-date=November 25, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125114050/https://www.espn.com/soccer/fifa-world-cup/story/3421045/united-states-led-world-cup-bid-reduces-list-of-potential-host-cities-to-23 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon što je u srpnju [[2021.]] godine [[Montreal]] odustao zbog manjka financijske pomoći od provincije i nevoljkosti da se renovira [[Olimpijski stadion (Montreal)|Olimpijski stadion]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=Montreal withdraws from host city selection process for 2026 World Cup |url=https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |access-date=July 6, 2021 |work=Sportsnet |date=July 6, 2021 |archive-date=August 16, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816132650/https://www.sportsnet.ca/soccer/article/montreal-withdraws-host-city-selection-process-2026-world-cup/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Vancouver]] se ponovo pridružio u travnju [[2022.]] godine,&lt;ref name=&quot;vancouver_candidatecity&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process |title=Update on FIFA World Cup 2026 candidate host city process |publisher=FIFA |date=April 14, 2022|access-date=April 14, 2022|archive-date=July 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220712003456/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/update-on-fifa-world-cup-2026-candidate-host-city-process|url-status=live}}&lt;/ref&gt; što je dovelo broj gradova domaćina na 24. 

Dana [[16. lipnja]] [[2022.]] godine [[FIFA]] je potvrdila šesnaest gradova domaćina (dva u [[Kanada|Kanadi]], tri u [[Meksiko|Meksiku]] te jedanaest u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]), a to su bili: [[Atlanta]], [[Boston]], [[Ciudad de México]], [[Dallas]], [[Guadalajara]], [[Houston]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Los Angeles]], [[Miami]], [[Monterrey]], [[New York]]/[[New Jersey]], [[Philadelphia]], [[San Francisco]], [[Seattle]], [[Toronto]] i [[Vancouver]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement |title=FIFA unveils stellar line-up of FIFA World Cup 2026 Host Cities |publisher=FIFA |date=June 16, 2022|access-date=June 16, 2022|archive-date=June 16, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220616223211/https://www.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/media-release-greater-than-fwc-2026-greater-than-host-cities-announcement|url-status=live}}&lt;/ref&gt; FIFA je [[4. veljače]] [[2024.]] godine potvrdila da će se finale igrati na [[MetLife Stadium]]u.&lt;ref name=&quot;ESPN-Schedule&quot;&gt;{{cite news |last=Bonagura |first=Kyle |date=February 4, 2024 |title=2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off in L.A. |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |publisher=ESPN |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 4, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240204211650/https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Osam od šestanest stadiona ima trajno postavljenu umjetnu travu, koja će pred prvenstvo biti zamijenjena pravom travom. Četiri stadiona ([[Atlanta]], [[Dallas]], [[Houston]] i [[Vancouver]]) su zatvoreni stadioni koji imaju pomočni krov te su opremljeni s uređajima za kontrolu temperature, dok je stadion u [[Los Angeles]]u otvoren, ali ima prozirni krov i uređaje za kontrolu temperature.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Tannenwald |first=Jonathan |date=November 2, 2022 |title=FIFA goes to college to study how to grow grass indoors for the 2026 men's World Cup |work=[[The Philadelphia Inquirer]] |url=https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-access=subscription |access-date=November 6, 2022 |archive-date=November 7, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221107071610/https://www.inquirer.com/soccer/2026-world-cup-stadiums-grass-john-sorochan-20221102.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[Ciudad de México]] je jedini glavni grad među odabranim gradovima, što znači da su se [[Ottawa]] i [[Washington, D.C.]] pridlužili [[Bonn]]u ([[1974.]]) i [[Tokyo|Tōkyu]] ([[2002.]]) kao jedini glavni gradovi koji nisu bili odabrani za domaćine utakmica Svjetskog prvenstva. Washington je bio među kandidatima, ali kako je lokalni [[FedExField]] bio u lošem stanju, kombinirali su svoju kandidaturu zajedno s [[Baltimore]]om, ali ona nije bila uspješna. Stadion u [[TD Place Stadium]] u Ottawi odbijen je vrlo rano zbog premalog kapaciteta gledališta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Platt |first=Oliver |date=September 7, 2017 |title=Rogers Centre removed from list of potential World Cup 2026 venues |url=https://wakingthered.com/2017/09/07/1986/rogers-centre-removed-from-list-of-potential-world-cup-2026-venues/ |access-date=October 21, 2025 |website=Waking The Red |language=en |quote=Mosaic Stadium and TD Place Stadium do not currently meet the minimum-capacity requirement}}&lt;/ref&gt; Ostali odbijeni gradovi bili su [[Cincinnati]], [[Denver]], [[Nashville, Tennessee|Nashville]], [[Orlando]] i [[Edmonton]].

Iako je čak osam gradova ranije također ugostilo utakmice Svjetskih prvenstava ([[Dallas]], [[Los Angeles]], [[San Francisco]], [[New York]]/[[New Jersey]] i [[Boston]] na prvenstvu [[1994.]]; [[Guadalajara]] i [[Ciudad de México]] na prvenstvima [[1970.]] i [[1986.]]; [[Monterrey]] na prvenstvu [[1986.]]), [[Estadio Azteca]] jedini je stadion na kojemu su se i ranije igrale utakmice Svjetskog prvenstva; nijedan od stadiona sa [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|Svjetskog prvenstva 1994.]] godine neće biti korišten na ovom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{cite news |first1=Chuck |last1=Booth |first2=Roger |last2=Gonzalez |title=FIFA World Cup 2026 host cities: Los Angeles, New York/New Jersey among top venues; Washington D.C. snubbed |url=https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |work=CBS Sports |date=June 17, 2022 |access-date=June 27, 2022 |archive-date=June 27, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220627172342/https://www.cbssports.com/soccer/news/fifa-world-cup-2026-host-cities-los-angeles-new-york-new-jersey-among-top-venues-washington-d-c-snubbed/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Zbog sponzorskih razloga, FIFA će za potrebe prvenstva koristiti druga imena za stadione jer izvorna imena sadrže imena sponzora; privremena imena prikazana su u tablici u zagradama.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Pelit |first=Asli |date=February 16, 2024 |title=FIFA RULES MAY COST METLIFE $80M IN WORLD CUP FINAL BRAND VALUE |url=https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240216173018/https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ |archive-date=February 16, 2024 |access-date=July 21, 2024 |work=Sportico}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FIFA stadia&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/world-cup-2026-stadiums-fifa-soccer-football-mexico-usa-canada |title=The FIFA World Cup 26 stadiums |date=July 15, 2025|access-date=November 17, 2025 |publisher=FIFA |quote=Stadium official names for the FIFA World Cup 26 have been matched with Host City names and may differ from the common designation used locally.}}&lt;/ref&gt; Podaci o kapacitetima stadiona temeljeni su na službenim podacima koje je objavila FIFA.&lt;ref name=&quot;FIFA stadia&quot;/&gt;

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!{{flagicon|SAD}} [[Dallas]], [[Texas|TX]]
!{{flagicon|MEX}} [[Ciudad de México]]
!{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]]/[[New Jersey]]
!{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Georgia|GA]]
!{{flagicon|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], [[Missouri|MO]]
!{{flagicon|SAD}} [[Houston]], [[Teksas|TX]]
|-
|[[AT&amp;T Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Dallas Stadium)}}
|[[Estadio Azteca|Estadio Banorte]]&lt;br&gt;{{small|(Mexico City Stadium)}}
|[[MetLife Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(New York New Jersey Stadium)}}
|[[Mercedes-Benz Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Atlanta Stadium)}}
|[[Arrowhead Stadium|GEHA Field at Arrowhead Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Kansas City Stadium)}}
|[[NRG Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Houston Stadium)}}
|-
|Kapacitet: '''94,000'''
|Kapacitet: '''83,000'''
|Kapacitet: '''82,500'''
|Kapacitet: '''75,000'''
|Kapacitet: '''73,000'''
|Kapacitet: '''72,000'''
|-
|[[File:Cowboys stadium inside view 4.JPG|200x200px]]
|[[File:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|200x200px]]
|[[File:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|200x200px]]
|[[File:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|200x200px]]
|[[File:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|200x200px]]
|[[File:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|200x200px]]
|-
!{{flagicon|SAD}} [[San Francisco]], [[Kalifornija|CA]]
!rowspan=&quot;8&quot; colspan=&quot;4&quot;|{{OSM Location map |float=center |nolabels=1 |width=800 |height=500 |coord={{coord|34|-99.5}} |zoom=3 |shapeD=circle |mark-sizeD=8 |label-sizeD=11,background,outline |label-posD=right |legendBox=,120px38px5px,5px457px,background,black |legendItem1=&lt;b&gt;Zapadna regija&lt;/b&gt;,1 |legendItem2=&lt;b&gt;Centralna regija&lt;/b&gt;,5,14 |legendItem3=&lt;b&gt;Istočna regija&lt;/b&gt;,11,25

&lt;!-- Western region --&gt;

|label1='''[[Los Angeles]]''' |mark-coord1={{Coord|33.95340|-118.33902}} |shape-color1=blue |label-pos1=west |mark-title1=[[Los Angeles]] |mark-description1=[[SoFi Stadium]]

|label2='''[[San Francisco]]''' |mark-coord2={{Coord|37.40317|-121.96979}} |shape-color2=blue |label-pos2=west |mark-title2=[[San Francisco]] |mark-description2=[[Levi's Stadium]]

|label3='''[[Seattle]]''' |mark-coord3={{Coord|47.59515|-122.33163}} |shape-color3=blue |mark-title3=[[Seattle]] |mark-description3=[[Lumen Field]]

|label4='''[[Vancouver]]''' |mark-coord4={{Coord|49.27669|-123.11202}} |shape-color4=blue |label-pos4=west |mark-title4=[[Vancouver]] |mark-description4=[[BC Place]]

&lt;!-- Central region --&gt;

|label5='''[[Dallas]]''' |mark-coord5={{Coord|32.74785|-97.09283}} |shape-color5=green |label-pos5=west |mark-title5=[[Dallas]] |mark-description5=[[AT&amp;T Stadium]]

|label6='''[[Guadalajara]]''' |mark-coord6={{Coord|20.68182|-103.46241}} |shape-color6=green |label-pos6=west |mark-title6=[[Guadalajara]] |mark-description6=[[Estadio Akron]]

|label7='''[[Houston]]''' |mark-coord7={{Coord|29.68486|-95.41080}} |shape-color7=green |label-pos7=west |mark-title7=[[Houston]] |mark-description7=[[NRG Stadium]]

|label8='''[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]''' |mark-coord8={{Coord|39.04893|-94.48401}} |shape-color8=green |label-pos8=west |mark-title8=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]] |mark-description8=[[Arrowhead Stadium]]

|label9='''[[Ciudad de México]]''' |mark-coord9={{Coord|19.30295|-99.15047}} |shape-color9=green |mark-title9=[[Ciudad de México]] |mark-description9=[[Estadio Azteca]]

|label10='''[[Monterrey]]''' |mark-coord10={{Coord|25.66911|-100.24437}} |shape-color10=green |mark-title10=[[Monterrey]] |mark-description10=[[Estadio BBVA]]

&lt;!-- Eastern region --&gt;

|label11='''[[Atlanta]]''' |mark-coord11={{Coord|33.75541|-84.40085}} |shape-color11=red |mark-title11=[[Atlanta]] |mark-description11=[[Mercedes-Benz Stadium]]

|label12='''[[Boston]]''' |mark-coord12={{Coord|42.09093|-71.26436}} |shape-color12=red
|mark-title12=[[Boston]] |mark-description12=[[Gillette Stadium]]

|label13='''[[Miami]]''' |mark-coord13={{Coord|25.95795|-80.23885}} |shape-color13=red |mark-title13=[[Miami]] |mark-description13=[[Hard Rock Stadium]]

|label14='''[[New York (grad)|New York]]''' |mark-coord14={{Coord|40.81352|-74.07435}} |shape-color14=red |ldx14=-2 |ldy14=7 |mark-title14=[[New York (grad)|New York/New Jersey]] |mark-description14=[[MetLife Stadium]]

|label15='''[[Philadelphia]]''' |mark-coord15={{Coord|39.90081|-75.16747}} |shape-color15=red |label-pos15=west |mark-title15=[[Philadelphia]] |mark-description15=[[Lincoln Financial Field]]

|label16='''[[Toronto]]''' |mark-coord16={{Coord|43.63322|-79.41858}} |shape-color16=red |label-pos16=west |mark-title16=[[Toronto]] |mark-description16=[[BMO Field]]
}}
!{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Kalifornija|CA]]
|-
|[[Levi's Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}
|[[SoFi Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Los Angeles Stadium)}}
|-
|Kapacitet: '''71,000'''
|Kapacitet: '''70,000'''
|-
|[[File:Entering Levi's Stadium.JPG|200x200px]]
|[[File:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|200x200px]]
|-
!{{flagicon|SAD}} [[Philadelphia]], [[Pennsylvania|PA]]
!{{flagicon|SAD}} [[Seattle]], [[Washington (savezna država)|WA]]
|-
|[[Lincoln Financial Field]]&lt;br&gt;{{small|(Philadelphia Stadium)}}
|[[Lumen Field]]&lt;br&gt;{{small|(Seattle Stadium)}}
|-
|Kapacitet: '''69,000'''
|Kapacitet: '''69,000'''
|-
|[[File:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|200x200px]]
|[[File:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|200x200px]]
|-
!{{flagicon|SAD}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]]
!{{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Florida|FL]]
!{{flagicon|KAN}} [[Vancouver]], [[British Columbia|BC]]
!{{flagicon|MEX}} [[Monterrey]]
!{{flagicon|MEX}} [[Guadalajara]]
!{{flagicon|KAN}} [[Toronto]], [[Ontario|ON]]
|-
|[[Gillette Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Boston Stadium)}}
|[[Hard Rock Stadium]]&lt;br&gt;{{small|(Miami Stadium)}}
|[[BC Place]]&lt;br&gt;{{small|(BC Place Vancouver)}}
|[[Estadio BBVA]]&lt;br&gt;{{small|(Estadio Monterrey)}}
|[[Estadio Akron]]&lt;br&gt;{{small|(Estadio Guadalajara)}}
|[[BMO Field]]&lt;br&gt;{{small|(Toronto Stadium)}}
|-
|Kapacitet: '''65,000'''
|Kapacitet: '''65,000'''
|Kapacitet: '''54,000'''
|Kapacitet: '''53,500'''
|Kapacitet: '''48,000'''
|Kapacitet: '''45,000'''
|-
|[[File:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|200x200px]]
|[[File:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|200x200px]]
|[[File:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|200x200px]]
|[[File:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|200x200px]]
|[[File:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|200x200px]]
|[[File:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|200x200px]]
|}
&lt;/center&gt;

== Finalni ždrijeb ==

Finalni ždrijeb za Svjetsko prvenstvo održao se [[5. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Kennedyjev centar|Kennedyjevom centru]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/final-draw-results |title=Groups revealed in star-studded Final Draw |publisher=FIFA |date=December 5, 2025 |access-date=December 6, 2025}}&lt;/ref&gt; Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine po 12 reprezentacija. U prvoj jakosnoj skupini bili su domaćini te devet najbolje plasiranih reprezentacija prema FIFA-inoj ljestvici. Preostale tri jakosne skupine sadržavale su ostale reprezentacije, također podijeljene prema FIFA-inoj ljestvici. Izuzetak su četiri reprezentacije iz europskog ''play-offa'' te dvije reprezentacije s interkontinentalnog ''play-offa'', koje su smještene u četvrtu jakosnu skupinu jer se u trenutku ždrijeba još nije znalo koje će to reprezentacije biti.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.france24.com/en/sport/20251125-world-cup-draw-to-separate-spain-argentina-france-and-england-until-final-rounds|title=FIFA 2026: World Cup draw to separate Spain, Argentina, France and England until final rounds|work=France 24|access-date=November 27, 2025}}&lt;/ref&gt; Grupe su formirane nasumično izvlačenjem po jedne reprezentacije iz svake jakosne skupine, vodeći se načelnim pravilom da, kada god je to moguće, u istoj grupi ne budu momčadi iz iste konfederacije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/procedures-final-draw-world-cup-2026-revealed |title=Procedures for the Final Draw for the FIFA World Cup 2026 revealed |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=FIFA |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}&lt;/ref&gt; Ovo je pravilo primjenjivo na sve konfederacije osim UEFA-e, tako da su u grupi smjele biti maksimalno dvije europske momčadi. 

Kao što je i inače praksa, domaćini su još prije ždrijeba bili raspoređeni u grupe radi rasporeda igranja.&lt;ref name=&quot;Schedule&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=FIFA |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024 |archive-date=February 5, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240205034420/https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last1=Bushnell |first1=Henry |last2=Crafton |first2=Adam |date=August 22, 2025 |title=2026 World Cup draw to be held at Kennedy Center, President Trump announces |url=https://www.nytimes.com/athletic/6569842/2025/08/22/world-cup-draw-kennedy-center-trump-infantino/ |access-date=August 22, 2025 |work=The New York Times |issn=0362-4331 |url-access=limited}}&lt;/ref&gt; Tako je [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksiko]] smješten u grupu A kako bi [[11. lipnja]] igrao utakmicu otvaranja na [[Estadio Azteca|Azteci]]. [[Fudbalska reprezentacija Kanade|Kanada]] i [[Fudbalska reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] smješteni su u grupu B, odnosno grupu D. 

Kako bi osigurala balans u kompetitivnosti, FIFA je također osigurala da se prve četiri reprezentacije s FIFA-ine ljestvice ne mogu međusobno susresti prije polufinala,&lt;ref&gt;{{cite web |last=Johnson |first=Dale |date=November 25, 2025 |title=Fifa to keep top seeds apart in World Cup draw |url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg84knn2p5o |access-date=November 25, 2025 |work=[[BBC Sport]]}}&lt;/ref&gt; odnosno finala i to tako što je osigurala da prva ([[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]) i druga ([[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentina]]), odnosno treća ([[Fudbalska reprezentacija Francuske|Francuska]]) i četvrta ([[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]]) reprezentacija svijeta budu ždrijebane u suprotnim dijelovima turnira za fazu na izbacivanje, čime se osiguralo da se ne susretnu u ranim fazama turnira u slučaju da osvoje svoje grupe. Ždrijeb je započao s prvom, a završio sa četvrtom jakosnom skupinom, pri čemu je svaka reprezentacija bila raspoređena u prvu slobodnu grupu po abecednom ključu. Zbog rasporeda igranja, momčadi iz prve jakosne skupine automatski su bile ždrijebane na prvu poziciju svake grupe. Za ostale jakosne skupine, FIFA je osmislila predeterminirani način određivanja pozicije u grupu temeljen na jakosnoj skupini i grupu u koju su ždrijebani. Jakosne skupine izgledale su ovako:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA Men's World Ranking: 19 November 2025 |publisher=FIFA |date=November 19, 2025 |access-date=November 27, 2025}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space:nowrap; display:inline-table;&quot;
|+Skupina 1
|-
! style=&quot;width:150px&quot; | Reprezentacija
! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}}
! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}}
|- 
| {{fb|SAD}}{{efn|Sjedinjene Američke Države su kao sudomaćin raspoređene u prvu jakosnu skupinu te im je automatski dodijeljena pozicija D1. Po rangu, Sjedinjene Američke Države bi inače bile u drugoj jakosnoj skupini.}}
| {{center|[[#Grupa D|D]]}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 14
|-
| {{fb|MEX}}{{efn|Meksiko je kao sudomaćin raspoređen u prvu jakosnu skupinu te mu je automatski dodijeljena pozicija A1. Po rangu, Meksiko bi inače bio u drugoj jakosnoj skupini.}}
| {{center|[[#Grupa A|A]]}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 15
|- style=&quot;border-bottom:2px solid blue;&quot;
| {{fb|KAN}}{{efn|Kanada je kao sudomaćin raspoređena u prvu jakosnu skupinu te joj je automatski dodijeljena pozicija B1. Po rangu, Kanada bi inače bila u trećoj jakosnoj skupini.}}
| {{center|[[#Grupa B|B]]}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 27
|-
| {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 1
|-
| {{fb|ARG}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 2
|-
| {{fb|FRA}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 3
|-
| {{fb|ENG}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 4
|-
| {{fb|BRA}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 5
|-
| {{fb|POR}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 6
|-
| {{fb|NIZ}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 7
|-
| {{fb|BEL}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 8
|-
| {{fb|NJE}}
| {{N/A|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 9
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space:nowrap; display:inline-table;&quot;
|+Skupina 2
|-
! style=&quot;width:150px&quot; | Reprezentacija
! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}}
! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}}
|-
| {{fb|HRV}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 10
|-
| {{fb|MAR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 11
|-
| {{fb|KOL}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 13
|-
| {{fb|URU}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 16
|-
| {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 17
|-
| {{fb|JAP}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 18
|-
| {{fb|SEN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 19
|-
| {{fb|IRN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 20
|-
| {{fb|JKO}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 22
|-
| {{fb|EKV}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 23
|-
| {{fb|AUT}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 24
|-
| {{fb|AUS}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 26
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space:nowrap; display:inline-table;&quot;
|+Skupina 3
|-
! style=&quot;width:150px&quot; | Reprezentacija
! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}}
! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}}
|-
| {{fb|NOR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 29
|-
| {{fb|PAN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 30
|-
| {{fb|EGI}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 34
|-
| {{fb|ALŽ}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 35
|-
| {{fb|ŠKO}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 36
|-
| {{fb|PAR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 39
|-
| {{fb|TUN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 40
|-
| {{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]]
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 42
|-
| {{fb|UZB}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 50
|-
| {{fb|KAT}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 51
|-
| {{fb|SAU}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 60
|-
| {{fb|JAR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 61
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space:nowrap; display:inline-table;&quot;
|+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Pobjednici četiri europska ''play-offa'' i pobjednici dva interkontinentalna ''play-offa'' nisu bili poznati u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}}
|-
! style=&quot;width:150px&quot; | Reprezentacija
! {{Abbr|Grupa|Grupa u koju je reprezentacija raspoređena prije ždrijeba ili prije nego je reprezentacija bila poznata}}
! {{Abbr|Rang|Pozicija na FIFA-inoj ljestvici u trenutku ždrijeba}}
|-
| {{fb|JOR}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 66
|-
| {{fb|ZEL}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 68
|-
| {{fb|GAN}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 72
|-
| {{fb|CUW}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 82
|-
| {{fb|HAI}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 84
|-
| {{fb|NZL}}
| {{N/a|}}
| style=&quot;text-align:center&quot; | 86
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path A winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA A]]{{efn|name=UEFA A|U trenutku ždrijeba, pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|BIH}} (71), koja bi svakako bila svrstana u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik A puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto B2.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa B|B]]}}}}
| style=&quot;text-align:center&quot; rowspan=&quot;6&quot; {{N/a}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path A winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA B]]{{efn|name=UEFA B|U trenutku ždrijeba, pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ŠVE}} (43), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik B puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto F3.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa F|F]]}}}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path A winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA C]]{{efn|name=UEFA C|U trenutku ždrijeba, pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|TUR}} (25), koja bi inače išla u drugu jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik C puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto D4.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa D|D]]}}}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path A winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|''Play-off'' UEFA D]]{{efn|name=UEFA D|U trenutku ždrijeba, pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija nije bio poznat. U konačnici je to bila {{fb|ČEŠ}} (44), koja bi inače išla u treću jakosnu skupinu, ali je zbog play-offa svrstana u četvrtu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik D puta UEFA-inih kvalifikacija ići na mjesto A4.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa A|A]]}}}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path B winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 1]]{{efn|name=DR Kongo|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|COD}} (56), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 1 ići na mjesto K2.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa K|K]]}}}}
|-
| &lt;!--Do not replace with eventual Path C winner--&gt;[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Interkontinentalni ''play-off'' 2]]{{efn|name=Irak|U trenutku ždrijeba, pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 nije bio poznat. U konačnici je to bio {{fb|IRK}} (58), koji bi svakako bio svrstan u četvrtu jakosnu skupinu. Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik interkontinentalnog ''play-offa'' 2 ići na mjesto I3.}}
| {{nowrap|{{center|[[#Grupa I|I]]}}}}
|}
{{notelist}}

== Suci ==

FIFA je [[9. travnja]] [[2026.]] godine potvrdila konačni, službeni popis od 52 glavna suca, 88 pomoćnih sudaca i 30 VAR sudaca za turnir.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/match-officials-appointed-referees |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=April 9, 2026 |title=Match officials appointed for World Cup 2026 |url=https://digitalhub.fifa.com/asset/7879a8c6-c228-4848-a8de-7dc69b37b594/Final-List-of-Match-Officials-FWC-2026.pdf |access-date=April 9, 2026 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt;

Konačni popis svih sudaca izgledao je ovako:

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
!colspan=&quot;4&quot;|Lista sudaca
|-
!Konfederacija
!Glavni sudac
!Pomoćni suci
!VAR suci
|-
|rowspan=&quot;8&quot;|[[AFC]]
|{{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])
|rowspan=&quot;8&quot;|{{ubl|George Lakrindis ([[Australija]]) / James Lindsay ([[Australija]])|Jun Mihara ([[Japan]]) / Zhou Fei ([[Kina]])|Muhamad al-Kalaf ([[Jordan]]) / Ahmed al-Roalle ([[Jordan]])|Taleb al-Mari ([[Katar]]) / Saud al-Makaleh ([[Katar]])|Muhamed al-Bakri ([[Saudijska Arabija]]) / Mohamed al-Hamadi ([[Ujedinjeni Arapski Emirati]])|Timur Gaynullin ([[Uzbekistan]]) / Andrey Tsapenko ([[Uzbekistan]])}}
|rowspan=&quot;8&quot;|{{ubl|{{flagicon|AUS}} [[Shaun Evans (fudbalski sudac)|Shaun Evans]] ([[Australija]])|{{flagicon|KAT}} [[Hamis al-Marri]] ([[Katar]])|{{flagicon|KIN}} [[Fu Ming]] ([[Kina]])|{{flagicon|SAU}} [[Abdullah al-Šehri]] ([[Saudijska Arabija]])}}
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Yūsuke Araki]] ([[Japan]])
|-
|{{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]] ([[Katar]])
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]] ([[Australija]])
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]] ([[Kina]])
|-
|{{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]] ([[Jordan]])
|-
|{{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]] ([[Uzbekistan]])
|-
|{{flagicon|SAU}} [[Haled al-Turais]] ([[Saudijska Arabija]])
|-
|rowspan=&quot;7&quot;|[[CAF]]
|&lt;s&gt;{{flagicon|SOM}} [[Omar Abdulkadir Artan]] ([[Somalija]])&lt;/s&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
 |url= https://www.bbc.com/sport/football/articles/cnv9drg0qzgo |title= Somali referee Artan barred from entering USA |author= Mike Peter |date= June 8, 2026 |website= BBC Sport|access-date= June 8, 2026}}&lt;/ref&gt;
|rowspan=&quot;7&quot;|{{ubl|Mokrane Gourari ([[Alžir]]) / Abbes Akram Zerhouni ([[Alžir]])|Jerson Emiliano dos Santos ([[Angola]]) / Elvis Noupue ([[Kamerun]])|Mahmud Aburegal ([[Egipat]]) / Ahmed Hossam Taha ([[Egipat]])|Boris Ditsoga ([[Gabon]]) / Amos Abeigne Ndong ([[Gabon]])|Zakhele Siwela ([[Južnoafrička Republika]])|Zakaria Brinsi ([[Maroko]]) / Mostafa Akarkad ([[Maroko]])}}
|rowspan=&quot;7&quot;|{{ubl|{{flagicon|EGI}} [[Mahmud Ašur]] ([[Egipat]])|{{flagicon|MAR}} [[Hamza al-Fariq]] ([[Maroko]])}}
|-
|{{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]] ([[Gabon]])
|-
|{{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]] ([[Mauritanija]])
|-
|{{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]] ([[Alžir]])
|-
|{{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]] ([[Maroko]])
|-
|{{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]] ([[Egipat]])
|-
|{{flagicon|JAR}} [[Abongile Tom]] ([[Južnoafrička Republika]])
|-
|rowspan=&quot;9&quot;|[[CONCACAF]]
|{{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]] ([[Salvador]])
|rowspan=&quot;9&quot;|{{ubl|Walter López ([[Honduras]]) / Christian Ramírez ([[Honduras]])|Lyes Arfa ([[Kanada]]) / Micheal Barwegen ([[Kanada]])|Juan Carlos Mora ([[Kostarika]]) / Caleb Wales ([[Trinidad i Tobago]])|Alberto Morín ([[Meksiko]]) / Marco Bisguerra ([[Meksiko]])|Sandra Ramírez ([[Meksiko]])|Henry Pupiro ([[Nikaragva]]) / David Morán ([[Salvador]])|Corey Parker ([[Sjedinjene Države]]) / Kyle Atkins ([[Sjedinjene Države]])|Kathryn Nesbitt ([[Sjedinjene Države]]) / Brooke Mayo ([[Sjedinjene Države]])}}
|rowspan=&quot;9&quot;|{{ubl|{{flagicon|SAD}} [[Joe Dickerson]] ([[Sjedinjene Države]])|{{flagicon|NIK}} [[Tatiana Guzmán]] ([[Nikaragva]])|{{flagicon|MEX}} [[Erick Miranda]] ([[Meksiko]])|{{flagicon|SAD}} [[Armando Villarreal]] ([[Sjedinjene Države]])}}
|-
|{{flagicon|CRC}} [[Juan Gabriel Calderón]] ([[Kostarika]])
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]] ([[Sjedinjene Države]])
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]] ([[Kanada]])
|-
|{{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]] ([[Meksiko]])
|-
|{{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]] ([[Honduras]])
|-
|{{flagicon|JAM}} [[Oshane Nation]] ([[Jamajka]])
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]] ([[Sjedinjene Države]])
|-
|{{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]] ([[Meksiko]])
|-
|rowspan=&quot;12&quot;|[[CONMEBOL]]
|{{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]] ([[Brazil]])
|rowspan=&quot;12&quot;|{{ubl|Facundo Rodríguez ([[Argentina]]) / Maximiliano Del Yesso ([[Argentina]])|Juan Pablo Belatti ([[Argentina]]) / Gabriel Chade ([[Argentina]])|Cristian Navarro ([[Argentina]]) / Rodrigo Figueiredo ([[Brazil]])|Rafael Alves ([[Brazil]]) / Danilo Manis ([[Brazil]])|Bruno Boschilia ([[Brazil]]) / Bruno Pires ([[Brazil]])|José Retamal ([[Čile]]) / Miguel Rocha ([[Čile]])|Alexander Guzmán ([[Kolumbija]]) / Michael Orué ([[Peru]])|Eduardo Cardozo ([[Paragvaj]]) / Milcíades Saldívar ([[Paragvaj]])|Nicolás Tarán ([[Urugvaj]]) / Carlos Barreiro ([[Urugvaj]])|Jorge Urrego ([[Venezuela]]) / Tulio Moreno ([[Venezuela]])}}
|rowspan=&quot;12&quot;|{{ubl|{{flagicon|KOL}} [[Nicolás Gallo]] ([[Kolumbija]])|{{flagicon|URU}} [[Antonio García (fudbalski sudac)|Antonio García]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|URU}} [[Leodán González]] ([[Urugvaj]])|{{flagicon|ČIL}} [[Juan Lara]] ([[Čile]])|{{flagicon|ARG}} [[Hernán Mastrángelo]] ([[Argentina]])|{{flagicon|VEN}} [[Juan Soto (fudbalski sudac)|Juan Soto]] ([[Venezuela]])|{{flagicon|BRA}} [[Rodolpho Toski]] ([[Brazil]])}}
|-
|{{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]] ([[Paragvaj]])
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]] ([[Brazil]])
|-
|{{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]] ([[Argentina]])
|-
|{{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]] ([[Čile]])
|-
|{{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]] ([[Argentina]])
|-
|{{flagicon|PER}} [[Kevin Ortega (fudbalski sudac)|Kevin Ortega]] ([[Peru]])
|-
|{{flagicon|KOL}} [[Andrés Rojas]] ([[Kolumbija]])
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]] ([[Brazil]])
|-
|{{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]] ([[Urugvaj]])
|-
|{{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] ([[Argentina]])
|-
|{{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]] ([[Venezuela]])
|-
|[[OFC]]
|{{flagicon|NZL}} [[Campbell-Kirk Kawana-Waugh]] ([[Novi Zeland]])
|Isaac Trevis ([[Novi Zeland]])
|{{N/A|—}}
|-
|rowspan=&quot;15&quot;|[[UEFA]]
|{{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]] ([[Norveška]])
|rowspan=&quot;15&quot;|{{ubl|Stuart Burt ([[Engleska]]) / James Mainwaring ([[Engleska]])|Gary Beswick ([[Engleska]]) / Adam Nunn ([[Engleska]])|Cyril Mugnier ([[Francuska]]) / Mehdi Rahmouni ([[Francuska]])|Nicolas Danos ([[Francuska]]) / Benjamin Pagès ([[Francuska]])|Daniele Bindoni ([[Italija]]) / Alberto Tegoni ([[Italija]])|Hessel Steegstra ([[Nizozemska]]) / Jan de Vries ([[Nizozemska]])|Jan Erik Engan ([[Norveška]]) / Isaak Bashevkin ([[Norveška]])|Robert Kempter ([[Njemačka]]) / Christian Dietz ([[Njemačka]])|Bruno Jesus ([[Portugal]]) / Luciano Maia ([[Portugal]])|Tomasz Listkiewicz ([[Poljska]]) / Adam Kupsik ([[Poljska]])|Mihai Marius Marica ([[Rumunjska]]) / Ferencz Tunyogi ([[Rumunjska]])|Tomaž Klančnik ([[Slovenija]]) / Andraž Kovačič ([[Slovenija]])|Jose Enrique Naranjo Perez ([[Španjolska]]) / Diego Sánchez Rojo ([[Španjolska]])|Mahbod Beigi ([[Švedska]]) / Andreas Söderkvist ([[Švedska]])|Stéphane De Almeida ([[Švicarska]])}}
|rowspan=&quot;15&quot;|{{ubl|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Bebek]] ([[Hrvatska]])|{{flagicon|FRA}} [[Jérôme Brisard]] ([[Francuska]])|{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos del Cerro Grande]] ([[Španjolska]])|{{flagicon|NJE}} [[Bastian Dankert]] ([[Njemačka]])|{{flagicon|ITA}} [[Marco Di Bello]] ([[Italija]])|&lt;s&gt;{{flagicon|NIZ}} [[Rob Dieperink]] ([[Nizozemska]])&lt;/s&gt;&lt;ref name=&quot;RD1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RD2&quot;/&gt;|{{flagicon|BEL}} [[Bram Van Driessche]] ([[Belgija]])|{{flagicon|ENG}} [[Jarred Gillett]] ([[Engleska]])|{{flagicon|NIZ}} [[Dennis Higler]] ([[Nizozemska]])|{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kwiatkowski]] ([[Poljska]])|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Fedayi San]] ([[Švicarska]])|{{flagicon|FRA}} [[Willy Delajod]] ([[Francuska]])&lt;ref name=&quot;RD1&quot;&gt;{{Cite web |date=May 7, 2026 |title=Willy Delajod selected for VAR at 2026 World Cup as France add to contingent |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://onefootball.com/fr/news/willy-delajod-selected-for-var-at-2026-world-cup-as-france-add-to-contingent-42829117}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RD2&quot;&gt;{{Cite web |date=May 15, 2026 |title=KNVB haalt scheidsrechter Rob Dieperink van beslissend duel NEC af |access-date=May 15, 2026 |website=FIFA|url=https://www.telegraaf.nl/sport/voetbal/knvb-haalt-scheidsrechter-rob-dieperink-van-beslissend-duel-nec-af/151711038.html|language=Dutch}}&lt;/ref&gt;}}
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]] ([[Španjolska]])
|-
|{{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] ([[Rumunjska]])
|-
|{{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] ([[Francuska]])
|-
|{{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] ([[Nizozemska]])
|-
|{{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] ([[Poljska]])
|-
|{{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]] ([[Italija]])
|-
|{{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] ([[Švedska]])
|-
|{{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] ([[Engleska]])
|-
|{{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]] ([[Portugal]])
|-
|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] ([[Švicarska]])
|-
|{{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] ([[Engleska]])
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] ([[Francuska]])
|-
|{{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] ([[Slovenija]])
|-
|{{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] ([[Njemačka]])
|}

== Grupna faza ==
{{quote box| width=20%| quote = 
'''Legenda:'''

:{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja.
:{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. 
:{{color box|#BBF3FF}} Momčad može proći kao najbolja trećeplasirana momčad.}}
'''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema lokalnom vremenu.''

Sljedeći kriteriji primjenjivat će se prilikom rangiranja reprezentacija u grupnoj fazi:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
# Broj bodova u svim utakmicama u grupi;
# Gol razlika u svim utakmicama u grupi;
# Broj postignutih golova u svim utakmicama u grupi;
# Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima;
# Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima;
# Više postignutih golova u međusobnim susretima;
# Fair play bodovi u svim utakmicama u grupi (samo jedno oduzimanje bodova može se primijeniti na jednog igrača po utakmici):
##Žuti karton: -1 bod
##Indirektni crveni karton (dva žuta kartona): -3 boda
##Direktni crveni karton: -4 boda
##Žuti i direktni crveni karton: -5 bodova
# Bolji plasman na najrecentnijoj FIFA-inoj ljestvici;
# Bolji plasman na progresivno starijim FIFA-inim ljestvicama do trenutka u kojem se reprezentacije mogu odvojiti.

=== Grupa A ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|MEX}}
|'''9'''||3||3||0||0||6||0||+6
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|JAR}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||3||-1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|JKO}}
|'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|'''1'''||3||0||1||2||2||6||-4
|}

{{footballbox
|datum= [[11. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}}
|strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}}&lt;br&gt;[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[11. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Južna Koreja]] {{flagicon|JKO}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Češka}}
|strijelci1= [[Hwang In-beom]] {{gol|67}}&lt;br&gt;[[O Hyeon-gyu]] {{gol|80}}
|strijelci2= [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Krejčí]] {{gol|59}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]]
|gledatelji= 44,985
|sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[18. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Južnoafrička Republika}}
|strijelci1= [[Michal Sadílek|Sadílek]] {{gol|6}}
|strijelci2= [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Mokoena]] {{gol|83|11m}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 67,442
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[18. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Južna Koreja}}
|strijelci1= [[Luis Romo|Romo]] {{gol|50}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Akron|Estatio Guadalajara]], [[Guadalajara]]
|gledatelji= 45,522
|sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Češka]] {{flagicon|ČEŠ}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Meksiko}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Mateo Chávez|M. Chávez]] {{gol|55}}&lt;br&gt;[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|61}}&lt;br&gt;[[Álvaro Fidalgo|Fidalgo]] {{gol|90+4}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Južna Koreja}}
|strijelci1= [[Thapelo Maseko|Maseko]] {{gol|63}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]]
|gledatelji= 51,243
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]]
}}

=== Grupa B ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|ŠVI}}
|'''7'''||3||2||1||0||7||3||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|KAN}}
|'''4'''||3||1||1||1||8||3||+5
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|BIH}}
|'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|KAT}}
|'''1'''||3||0||1||2||2||10||-8
|}

{{footballbox
|datum= [[12. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}}
|strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}}
|strijelci2= [[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,002
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[13. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Katar]] {{flagicon|KAT}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švicarska}}
|strijelci1= [[Miro Muheim|Muheim]] {{gol|90+4|ag.}}
|strijelci2= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|17|11m}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 67,966
|sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[18. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Bosna i Hercegovina}}
|strijelci1= [[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|74}}, {{gol|90}}&lt;br&gt;[[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|84}}&lt;br&gt;[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|90+7|pen}}
|strijelci2= [[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|90+3}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,026
|sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[18. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}}
|rezultat= 6:0
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Katar}}
|strijelci1= [[Cyle Larin|Larin]] {{gol|16}}&lt;br&gt;[[Jonathan David|J. David]] {{gol|29}}, {{gol|45+3}}, {{gol|90+2}}&lt;br&gt;[[Nathan Saliba|Saliba]] {{gol|64}}&lt;br&gt;[[Mohamed Manai|Manai]] {{gol|75|og}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|ČIL}} [[Cristián Garay]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Kanada}}
|strijelci1= [[Rubén Vargas|Vargas]] {{gol|46}}&lt;br&gt;[[Johan Manzambi|Manzambi]] {{gol|57}}
|strijelci2= [[Promise David|P. David]] {{gol|76}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Katar}}
|strijelci1= [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|29}}&lt;br&gt;[[Mahmud Abu Nada|Abu Nada]] {{gol|34|ag}}&lt;br&gt;[[Ermin Mahmić|Mahmić]] {{gol|80}}
|strijelci2= [[Hasan al-Hejdus|al-Hejdus]] {{gol|42}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]]
}}

=== Grupa C ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|BRA}}
|'''7'''||3||2||1||0||7||1||+6
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|MAR}}
|'''7'''||3||2||1||0||6||3||+3
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|ŠKO}}
|'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|HAI}}
|'''0'''||3||0||0||3||2||8||-6
|}

{{footballbox
|datum= [[13. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|32}}
|strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|21}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663 
|sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[13. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Haiti]] {{flagicon|HAI}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Škotska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[John McGinn|McGinn]] {{gol|28}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 64,146
|sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[19. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji=  64,146
|sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[19. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Haiti}}
|strijelci1= [[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|23}}, {{gol|36}}&lt;br&gt;[[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|45+3}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|ŠPA}} [[Alejandro Hernández Hernández]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Brazil}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Vinícius Júnior|Vinícius]] {{gol|7}}, {{gol|45+3}}&lt;br&gt;[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|60}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,487
|sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[24. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Maroko]] {{flagicon|MAR}}
|rezultat= 4:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Haiti}}
|strijelci1= [[Achraf Hakimi|Hakimi]] {{gol|39}}&lt;br&gt;[[Ismael Saibari|Saibari]] {{gol|45+1}}&lt;br&gt;[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|78}}&lt;br&gt;[[Gessime Yassine|Yassine]] {{gol|89}}
|strijelci2= [[Yassine Bounou|Bounou]] {{gol|10|ag}}&lt;br&gt;[[Wilson Isidor|Isidor]] {{gol|43}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]]
}}

=== Grupa D ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{nowrap|{{NogRep|SAD}}}}
|'''6'''||3||2||0||1||8||4||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|AUS}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|PAR}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|TUR}}
|'''3'''||3||1||0||2||3||5||-2
|}

{{footballbox
|datum= [[12. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}}
|rezultat= 4:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Paragvaj}}
|strijelci1= [[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|ag.}}&lt;br&gt;[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}}&lt;br&gt;[[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}}
|strijelci2= [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,492
|sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[13. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Turska}}
|strijelci1= [[Nestory Irankunda|Irankunda]] {{gol|27}}&lt;br&gt;[[Connor Metcalfe|Metcalfe]] {{gol|75}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[19. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Australija}}
|strijelci1= [[Cameron Burgess|Burgess]] {{gol|11|ag}}&lt;br&gt;[[Alex Freeman|Freeman]] {{gol|43}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[19. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Paragvaj}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]] {{gol|2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,827
|sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Turska]] {{flagicon|TUR}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Sjedinjene Američke Države}}
|strijelci1= [[Arda Güler|Güler]] {{gol|10}}&lt;br&gt;[[Barış Alper Yılmaz|Yılmaz]] {{gol|31}}&lt;br&gt;[[Kaan Ayhan|Ayhan]] {{gol|90+8}}
|strijelci2= [[Auston Trusty|Trusty]] {{gol|3}}&lt;br&gt;[[Sebastian Berhalter|Berhalter]] {{gol|49}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,492
|sudac= {{flagicon|ALŽ}} [[Mustapha Ghorbal]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Australija}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,827
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]]
}}

=== Grupa E ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|NJE}}
|'''6'''||3||2||0||1||10||4||+6
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{flagicon|CIV}} [[Fudbalska reprezentacija Obale Slonovače|Obala Bjelokosti]]
|'''6'''||3||2||0||1||4||2||+2
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|EKV}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|CUW}}
|'''1'''||3||0||1||3||1||9||-8
|}

{{footballbox
|datum= [[14. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}}
|rezultat= 7:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Curaçao}}
|strijelci1= [[Felix Nmecha|Nmecha]] {{gol|6}}&lt;br&gt;[[Nico Schlotterbeck|Schlotterbeck]] {{gol|38}}&lt;br&gt;[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+5|pen.}}, {{gol|88}}&lt;br&gt;[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|47}}&lt;br&gt;[[Nathaniel Brown (fudbaler)|Brown]] {{gol|68}}&lt;br&gt;[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|78}}
|strijelci2= [[Livano Comenencia|Comenencia]] {{gol|21}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,021
|sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[14. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Ekvador}}
|strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|90}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,274
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]&lt;ref&gt;{{Cite web |last1=Fish |first1=Hal |date=June 12, 2026 |title=English Referee Michael Oliver Out of 2026 World Cup Match as FIFA Issue Statement |url=https://www.givemesport.com/referee-michael-oliver-out-world-cup-match-injury-fifa-statement/ |access-date=June 12, 2026 |publisher=givemesport.com |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
}}
----
{{footballbox
|datum= [[20. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}}
|strijelci1= [[Deniz Undav|Undav]] {{gol|68}}, {{gol|90+4}}
|strijelci2= [[Franck Kessié|Kessié]] {{gol|30}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,036
|sudac= {{flagicon|PAR}} [[Juan Gabriel Benítez]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[20. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Curaçao}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 68,598
|sudac= {{flagicon|KIN}} [[Ma Ning (fudbalski sudac)|Ma Ning]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Obala Bjelokosti}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|7}}, {{gol|64}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Ekvador]] {{flagicon|EKV}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Njemačka}}
|strijelci1= [[Nilson Angulo|Angulo]] {{gol|9}}&lt;br&gt;[[Gonzalo Plata|Plata]] {{gol|77}}
|strijelci2= [[Leroy Sané|Sané]] {{gol|2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Tori Penso]]
}}

=== Grupa F ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|NIZ}}
|'''7'''||3||2||1||0||10||4||+6
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|JAP}}
|'''5'''||3||1||2||0||7||3||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|ŠVE}}
|'''4'''||3||1||1||1||7||7||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|TUN}}
|'''0'''||3||0||0||3||2||12||-10
|}

{{footballbox
|datum= [[14. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Japan}}
|strijelci1= [[Virgil van Dijk|van Dijk]] {{gol|51}}&lt;br&gt;[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|64}}
|strijelci2= [[Keito Nakamura|Nakamura]] {{gol|57}}&lt;br&gt;[[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|88}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 69,285
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[14. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Švedska]] {{flagicon|ŠVE}}
|rezultat= 5:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Tunis}}
|strijelci1= [[Yasin Ayari|Ayari]] {{gol|7}}, {{gol|90+6}}&lt;br&gt;[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|30}}&lt;br&gt;[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|59}}&lt;br&gt;[[Mattias Svanberg|Svanberg]] {{gol|84}}
|strijelci2= [[Omar Rekik|Rekik]] {{gol|43}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]]
|gledatelji= 50,987
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[20. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}}
|rezultat= 5:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švedska}}
|strijelci1= [[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|5}}, {{gol|17}}&lt;br&gt;[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}, {{gol|54}}&lt;br&gt;[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{gol|89}}
|strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|59}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[20. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 22:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}}
|rezultat= 0:4
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Japan}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Daichi Kamada|Kamada]] {{gol|4}}&lt;br&gt;[[Ayase Ueda|Ueda]] {{gol|31}}, {{gol|83}}&lt;br&gt;[[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|J. Itō]] {{gol|69}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]]
|gledatelji= 51,243
|sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Japan]] {{flagicon|JAP}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švedska}}
|strijelci1= [[Daizen Maeda|Maeda]] {{gol|56}}
|strijelci2= [[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|62}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,137
|sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[25. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Tunis]] {{flagicon|TUN}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Nizozemska}}
|strijelci1= [[Hazem Mastouri|Mastouri]] {{gol|54}}
|strijelci2= [[Ellyes Skhiri|Skhiri]] {{gol|3|ag}}&lt;br&gt;[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|7}}&lt;br&gt;[[Jan Paul van Hecke|van Hecke]] {{gol|62}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 68,391
|sudac= {{flagicon|MEX}} [[Katia Itzel García]]
}}

=== Grupa G ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|BEL}}
|'''5'''||3||1||2||0||6||2||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|EGI}}
|'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|IRN}}
|'''3'''||3||0||3||0||3||3||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|NZL}}
|'''1'''||3||0||1||2||4||10||-6
|}

{{footballbox
|datum= [[15. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Egipat}}
|strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|66|ag.}}
|strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|19}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,775
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Ramon Abatti]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[15. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Iran]] {{flagicon|IRN}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Novi Zeland}}
|strijelci1= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|32}}&lt;br&gt;[[Mohammad Mohebi|Mohebi]] {{gol|64}}
|strijelci2= [[Elijah Just|Just]] {{gol|7}}, {{gol|54}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,108
|sudac= {{flagicon|MEX}} [[César Arturo Ramos]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[21. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Iran}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,317
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Darío Herrera (fudbalski sudac)|Darío Herrera]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[21. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Egipat}}
|strijelci1= [[Finn Surman|Surman]] {{gol|15}}
|strijelci2= [[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|58}}&lt;br&gt;[[Mohammad Salah|Salah]] {{gol|67}}&lt;br&gt;[[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]] {{gol|82}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|UAE}} [[Omar al-Ali]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Egipat]] {{flagicon|EGI}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Iran}}
|strijelci1= [[Mahmud Saber|Saber]] {{gol|5}}
|strijelci2= [[Ramin Rezaijan|Rezaijan]] {{gol|14}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Novi Zeland]] {{flagicon|NZL}}
|rezultat= 1:5
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Belgija}}
|strijelci1= [[Elijah Just|Just]] {{gol|84}}
|strijelci2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|28}}, {{gol|50}}&lt;br&gt;[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|66}}&lt;br&gt;[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|88}}&lt;br&gt;[[Alexis Saelemaekers|Saelemaekers]] {{gol|90+4}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]]
}}

=== Grupa H ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]]
|'''7'''||3||2||1||0||5||0||+5
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|ZEL}}
|'''3'''||3||0||3||0||2||2||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|URU}}
|'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|SAU}}
|'''2'''||3||0||2||1||1||5||-4
|}

{{footballbox
|datum= [[15. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 67,640
|sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[15. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Urugvaj}}
|strijelci1= [[Abdulelah al-Amri|al-Amri]] {{gol|41}}
|strijelci2= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|80}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 62,764
|sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[21. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 4:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}}
|strijelci1= [[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|10}}&lt;br&gt;[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|21}}, {{gol|24}}&lt;br&gt;[[Hassan al-Tambakti|al-Tambakti]] {{gol|49|ag}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[21. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}}
|rezultat= 2:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}}
|strijelci1= [[Maximiliano Araújo|M. Araújo]] {{gol|44}}&lt;br&gt;[[Agustín Canobbio|Canobbio]] {{gol|45+6}}
|strijelci2= [[Kevin Pina (fudbaler)|K. Pina]] {{gol|21}}&lt;br&gt;[[Hélio Varela|Varela]] {{gol|61}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,003
|sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|ZEL}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Saudijska Arabija}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,278
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Urugvaj]] {{flagicon|URU}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Španjolska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Álex Baena|Baena]] {{gol|42}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]]
|gledatelji= 45,065
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]]
}}

=== Grupa I ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|FRA}}
|'''9'''||3||3||0||0||10||2||+8
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|NOR}}
|'''6'''||3||2||0||1||8||7||+1
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|SEN}}
|'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|IRK}}
|'''0'''||3||0||0||3||1||12||-11
|}

{{footballbox
|datum= [[16. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Senegal}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|66}}, {{gol|90+6}}&lt;br&gt;[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|82}}
|strijelci2= [[Ibrahim Mbaye|Mbaye]] {{gol|90+5}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,545
|sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[16. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Irak]] {{flagicon|IRK}}
|rezultat= 1:4
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Norveška}}
|strijelci1= [[Ejman Husein|Husein]] {{gol|39}}
|strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|29}}, {{gol|43}}&lt;br&gt;[[Leo Østigård|Østigård]] {{gol|76}}&lt;br&gt;[[Ejman Husein|Husein]] {{gol|90+6|ag}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 63,106
|sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[22. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}{{efn|Utakmica je zbog vremenskih neprilika prekinuta nakon prvog poluvremena te je nastavljena u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode, u drugom popluvremenu nije bilo pauze za hidrataciju.}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Irak}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|14}}, {{gol|54}}&lt;br&gt;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[22. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Senegal}}
|strijelci1= [[Marcus Holmgren Pedersen|Holmgren Pedersen]] {{gol|43}}&lt;br&gt;[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|48}}, {{gol|58}}
|strijelci2= [[Ismaïla Sarr|Sarr]] {{gol|53}}, {{gol|90+3}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}}
|rezultat= 1:4
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Francuska}}
|strijelci1= [[Thelo Aasgaard|Aasgaard]] {{gol|21}}
|strijelci2= [[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|7}}, {{gol|20}}, {{gol|32}}&lt;br&gt;[[Désiré Doué|Doué]] {{gol|90+4}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 64,146
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] 
}}
----
{{footballbox
|datum= [[26. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Senegal]] {{flagicon|SEN}}
|rezultat= 5:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Irak}}
|strijelci1= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|4}}&lt;br&gt;[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|56}}&lt;br&gt;[[Pape Gueye|P. Gueye]] {{gol|59}},{{gol| 71}}&lt;br&gt;[[Iliman Ndiaye|I. Ndiaye]] {{gol|82}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,036
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]]
}}

=== Grupa J ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|ARG}}
|'''9'''||3||3||0||0||8||1||+7
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|AUT}}
|'''4'''||3||1||1||1||6||6||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|ALŽ}}
|'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|JOR}}
|'''0'''||3||0||0||3||3||8||-5
|}

{{footballbox
|datum= [[16. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Alžir}}
|strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|16}}, {{gol|60}}, {{gol|76}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 69,045
|sudac= {{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[16. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Jordan}}
|strijelci1= [[Romano Schmid|Scmhid]] {{gol|21}}&lt;br&gt;[[Jazan al-Arab|al-Arab]] {{gol|76|ag}}&lt;br&gt;[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|90+12|pen}}
|strijelci2= [[Ali Alvan|Alvan]] {{gol|50}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,527
|sudac= {{flagicon|Mauritanija}} [[Dahhan Bajdah]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[22. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Austrija}}
|strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|38}}, {{gol|90+5}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,649
|sudac= {{flagicon|EGI}} [[Amin Omar]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[22. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Alžir}}
|strijelci1= [[Nizar al-Rašdan|al-Rašdan]] {{gol|36}}
|strijelci2= [[Nadhir Benbouali|Benbouali]] {{gol|69}}&lt;br&gt;[[Amine Gouiri|Gouiri]] {{gol|82}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,371
|sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Alžir]] {{flagicon|ALŽ}}
|rezultat= 3:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Austrija}}
|strijelci1= [[Rafik Belghali|Belghali]] {{gol|45}}&lt;br&gt;[[Riyad Mahrez|Mahrez]] {{gol|60}}, {{gol|90+3}}
|strijelci2= [[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|28}}&lt;br&gt;[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|55}}&lt;br&gt;[[Saša Kalajdžić|Kalajdžić]] {{gol|90+6}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 69,045
|sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 21:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Jordan]] {{flagicon|JOR}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Argentina}}
|strijelci1= [[Musa al-Taamri|al-Taamri]] {{gol|55}}
|strijelci2= [[Giovani Lo Celso|Lo Celso]] {{gol|19}}&lt;br&gt;[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|31|pen}}&lt;br&gt;[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|80}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,649
|sudac= {{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]]
}}

=== Grupa K ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|KOL}}
|'''7'''||3||2||1||0||4||1||+3
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|POR}}
|'''5'''||3||1||2||0||6||1||+5
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|COD}}
|'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|UZB}}
|'''0'''||3||0||0||3||2||11||-9
|}

{{footballbox
|datum= [[17. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
|rezultat= 1:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|DR Kongo}}
|strijelci1= [[João Neves|J. Neves]] {{gol|6}}
|strijelci2= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|45+5}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[17. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Uzbekistan]] {{flagicon|UZB}}
|rezultat= 1:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Kolumbija}}
|strijelci1= [[Abbosbek Fayzullayev|Fayzullayev]] {{gol|60}}
|strijelci2= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|40}}&lt;br&gt;[[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]] {{goal|65}}&lt;br&gt;[[Jaminton Campaz|Campaz]] {{goal|90+9}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[23. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
|rezultat= 5:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Uzbekistan}}
|strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|6}}, {{gol|39}}&lt;br&gt;[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{gol|17}}&lt;br&gt;[[Abduvohid Neʼmatov|Neʼmatov]] {{gol|60|ag}}&lt;br&gt;[[Rafael Leão|Leão]] {{gol|87}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[23. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|DR Kongo}}
|strijelci1= [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Muñoz]] {{goal|76}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Akron|Estadio Guadalajara]], [[Guadalajara]]
|gledatelji= 45,358
|sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Portugal}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,478
|sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 19:30 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[DR Kongo]] {{flagicon|COD}}
|rezultat= 3:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Uzbekistan}}
|strijelci1= [[Yoane Wissa|Wissa]] {{gol|68|pen}}, {{gol|90+1}}&lt;br&gt;[[Fiston Mayele|Mayele]] {{gol|78}}
|strijelci2= [[Eldor Shomurodov|Shomurodov]] {{gol|10}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]]
}}

=== Grupa L ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
!width=&quot;25&quot; |
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;60&quot;|Bod.
!width=&quot;60&quot;|Ut.
!width=&quot;60&quot;|Pob.
!width=&quot;60&quot;|N.
!width=&quot;60&quot;|Por.
!width=&quot;60&quot;|Pos.
!width=&quot;60&quot;|Pri.
!width=&quot;60&quot;|RP
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|align=left|{{NogRep|ENG}}
|'''7'''||3||2||1||0||6||2||+4
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|align=left|{{NogRep|HRV}}
|'''6'''||3||2||0||1||5||5||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|align=left|{{NogRep|GAN}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ffcccc;&quot;
|4.
|align=left|{{NogRep|PAN}}
|'''0'''||3||0||0||3||0||4||-4
|}

{{footballbox
|datum= [[17. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}
|rezultat= 4:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Hrvatska}}
|strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|12|pen}}, {{gol|42}}&lt;br&gt;[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|47}}&lt;br&gt;[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|85}}
|strijelci2= [[Martin Baturina|Baturina]] {{gol|36}}&lt;br&gt;[[Petar Musa|Musa]] {{gol|45+5}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,389
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[17. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Gana]] {{flagicon|GAN}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Panama}}
|strijelci1= [[Caleb Yirenkyi|Yirenkyi]] {{gol|90+5}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 42,942
|sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[23. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}
|rezultat= 0:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Gana}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 63,983
|sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[23. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511 Izvještaj] 
|momčad2= {{flag|Hrvatska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Ante Budimir|Budimir]] {{gol|54}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,036
|sudac= {{flagicon|GAB}} [[Pierre Atcho]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]] 
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Panama]] {{flagicon|PAN}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Engleska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|62}}&lt;br&gt;[[Harry Kane|Kane]] {{gol|67}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|KAT}} [[Abdulrahman al-Džasim]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[27. lipnja]] [[2026.]]  
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Hrvatska]] {{flagicon|HRV}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Gana}}
|strijelci1= [[Petar Sučić|P. Sučić]] {{gol|31}}&lt;br&gt;[[Nikola Vlašić|Vlašić]] {{gol|83}}
|strijelci2= [[Derrick Luckassen|Luckassen]] {{gol|73}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]]
}}

=== Rangiranje trećeplasiranih momčadi ===
{| style=&quot;background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}&quot;
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|- bgcolor=&quot;#DCDCDC&quot;
! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}}
! | Grupa
!width=&quot;200&quot;|Reprezentacija
!width=&quot;40&quot;|Bod.
!width=&quot;40&quot;|Ut.
!width=&quot;40&quot;|Pob.
!width=&quot;40&quot;|N.
!width=&quot;40&quot;|Por.
!width=&quot;40&quot;|Pos.
!width=&quot;40&quot;|Pri.
!width=&quot;40&quot;|GR
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|1.
|[[#Grupa K|K]]
|align=left|{{NogRep|COD}}
|'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|2.
|[[#Grupa F|F]]
|align=left|{{NogRep|ŠVE}}
|'''4'''||3||1||1||1||7||7||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|3.
|[[#Grupa L|L]]
|align=left|{{NogRep|GAN}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|4.
|[[#Grupa E|E]]
|align=left|{{NogRep|EKV}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||2||0
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|5.
|[[#Grupa B|B]]
|align=left|{{NogRep|BIH}}
|'''4'''||3||1||1||1||5||6||-1
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|6.
|[[#Grupa J|J]]
|align=left|{{NogRep|ALŽ}}
|'''4'''||3||1||1||1||5||7||-2
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|7.
|[[#Grupa D|D]]
|align=left|{{NogRep|PAR}}
|'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2
|- style=&quot;background: #ccffcc;&quot;
|8.
|[[#Grupa I|I]]
|align=left|{{NogRep|SEN}}
|'''3'''||3||1||0||2||8||6||+2
|-
|9.
|[[#Grupa G|G]]
|align=left|{{NogRep|IRN}}
|'''3'''||3||0||3||0||3||3||0
|-
|10.
|[[#Grupa A|A]]
|align=left|{{NogRep|JKO}}
|'''3'''||3||1||0||2||2||3||-1
|-
|11.
|[[#Grupa C|C]]
|align=left|{{NogRep|ŠKO}}
|'''3'''||3||1||0||2||1||4||-3
|-
|12.
|[[#Grupa H|H]]
|align=left|{{NogRep|URU}}
|'''2'''||3||0||2||1||3||4||-1
|}
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |
Osam najboljih trećeplasiranih reprezentacija određuje se prema sljedećim kriterijima:&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;
# Najviše osvojenih bodova;
# Bolja gol razlika;
# Veći broj postignutih golova;
# Manje disciplinskih bodova;
# Pozicija na najrecentnijoj ljestvici;
# Pozicija na starijim ljestvicama.

|}

== Faza na izbacivanje ==
&lt;section begin=Bracket /&gt;{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za treće mjesto|Utakmica za treće mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|[[29. lipnja]] – [[Boston]]|{{flag|Njemačka}}|1 {{small|(3)}}|{{flag|Paragvaj}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}}
|[[30. lipnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Francuska}}|3|{{flag|Švedska}}|0
|[[28. lipnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Južnoafrička Republika}}|0|{{flag|Kanada}}|1
|[[29. lipnja]] – [[Monterrey]]|{{flag|Nizozemska}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Maroko}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(3)}}
|[[2. srpnja]] – [[Toronto]]|{{flag|Portugal}}|2|{{flag|Hrvatska}}|1
|[[2. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|3|{{flag|Austrija}}|0
|[[1. srpnja]] – [[San Francisco]]|{{flagcountry|SAD}}|2|{{flagcountry|BIH}}|0
|[[1. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flag|Belgija}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Senegal}}|2
|[[29. lipnja]] – [[Houston]]|{{flag|Brazil}}|2|{{flag|Japan}}|1
|[[30. lipnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Obala Bjelokosti}}|1|{{flag|Norveška}}|2
|[[30. lipnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Ekvador}}|0
|[[1. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|2|{{flag|DR Kongo}}|1
|[[3. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Zelenortska Republika}}|2
|[[3. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Australija}}|1 {{small|(2)}}|{{flag|Egipat}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|1 {{small|(4)}}
|[[2. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Alžir}}|0
|[[3. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Kolumbija}}|1|{{flag|Gana}}|0
&lt;!--Round of 16--&gt;
|[[4. srpnja]] – [[Philadelphia]]|{{flag|Paragvaj}}|0|{{flag|Francuska}}|1
|[[4. srpnja]] – [[Houston]]|{{flag|Kanada}}|0|{{flag|Maroko}}|3
|[[6. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Portugal}}|0|{{flag|Španjolska}}|1
|[[6. srpnja]] – [[Seattle]]|{{flagcountry|SAD}}|1|{{flag|Belgija}}|4
|[[5. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Brazil}}|1|{{flag|Norveška}}|2
|[[5. srpnja]] – [[Ciudad de México]]|{{flag|Meksiko}}|2|{{flag|Engleska}}|3
|[[7. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Argentina}}|3|{{flag|Egipat}}|2
|[[7. srpnja]] – [[Vancouver]]|{{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|([[Jedanaesterac|pen.]])}}|0 {{small|(4)}}|{{flag|Kolumbija}}|0 {{small|(3)}}
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|[[9. srpnja]] – [[Boston]]|{{flag|Francuska}}|2|{{flag|Maroko}}|0
|[[10. srpnja]] – [[Los Angeles]]|{{flag|Španjolska}}|2|{{flag|Belgija}}|1
|[[11. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Norveška}}|1|{{flag|Engleska}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|2
|[[11. srpnja]] – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|{{flag|Argentina}} {{small|([[Produžeci (fudbal)|pr.]])}}|3|{{flag|Švicarska|size=16px}}|1
&lt;!--Semifinals--&gt;
|[[14. srpnja]] – [[Dallas]]|{{flag|Francuska}}|0|{{flag|Španjolska}}|2
|[[15. srpnja]] – [[Atlanta]]|{{flag|Engleska}}|1|{{flag|Argentina}}|2
&lt;!--Final--&gt;
|[[19. srpnja]] – [[New York (grad)|New York]]|{{flag|Španjolska}}||{{flag|Argentina}}|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|[[18. srpnja]] – [[Miami]]|{{flag|Francuska}}||{{flag|Engleska}}|
}}&lt;section end=Bracket /&gt;

=== Šesnaestina finala ===

{{footballbox
|datum= [[28. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Južnoafrička Republika]] {{flagicon|JAR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Kanada}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Stephen Eustáquio|Eustáquio]] {{gol|90+2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 69,237
|sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[29. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Japan}}
|strijelci1= [[Casemiro]] {{gol|56}}&lt;br&gt;[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+5}}
|strijelci2= [[Kaishū Sano|Sano]] {{gol|29}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|ITA}} [[Maurizio Mariani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[29. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:30 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}}
|rezultat= 1:1
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Paragvaj}}
|strijelci1= [[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|54}}
|strijelci2= [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Enciso]] {{gol|42}}
|11m=3:4
|11m1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Joshua Kimmich|Kimmich]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Jamal Musiala|Musiala]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Nadiem Amiri|Amiri]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Jonathan Tah|Tah]] {{penmiss}}
|11m2={{pengoal}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Gustavo Gómez|G. Gómez]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Galarza]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Antonio Sanabria|Sanabria]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Fabián Balbuena|Balbuena]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[José Canale|Canale]]
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 63,945
|sudac= {{flagicon|MAR}} [[Jalal Jayed]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[29. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}
|momčad1=[[Nizozemska]] {{flagicon|Nizozemska}}
|rezultat= 1:1
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= [[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|72}}
|strijelci2= [[Issa Diop (fudbaler)|Diop]] {{gol|90+1}}
|11m=2:3
|11m1=[[Teun Koopmeiners|Koopmeiners]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Justin Kluivert|Kluivert]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Quinten Timber|Timber]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{penmiss}}
|11m2={{penmiss}} [[Neil El Aynaoui|El Aynaoui]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Soufiane Rahimi|Rahimi]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Chemsdine Talbi|Talbi]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Achraf Hakimi|Hakimi]]&lt;br&gt;{{pengoal}} [[Ismael Saibari|Saibari]]
|stadion= [[Estadio BBVA|Estadio Monterrey]], [[Monterrey]]
|gledatelji= 51,243
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[30. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Obala Bjelokosti]] {{flagicon|CIV}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Norveška}}
|strijelci1= [[Amad Diallo|Diallo]] {{gol|74}}
|strijelci2= [[Antonio Nusa|Nusa]] {{gol|39}}&lt;br&gt;[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|86}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 69,665
|sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[30. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švedska}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|45}}, {{gol|74}}&lt;br&gt;[[Bradley Barcola|Barcola]] {{gol|53}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[30. lipnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 20:00 po lokalnom vremenu. Zbog odgode na utakmici, FIFA je izvorno objavila da neće biti pauza za hidrataciju, međutim one su na kraju ipak održane.}}
|momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Ekvador}}
|strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|22}}&lt;br&gt;[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|31}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[1. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|DR Kongo}}
|strijelci1= [[Harry Kane|Kane]] {{gol|75}}, {{gol|86}}
|strijelci2= [[Brian Cipenga|Cipenga]] {{gol|7}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[1. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Belgija]] {{flagicon|BEL}}
|rezultat= 3:2
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Senegal}}
|strijelci1= [[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|86}}&lt;br&gt;[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|89}}, {{gol|120+5}}
|strijelci2= [[Habib Diarra|Diarra]] {{gol|25}}&lt;br&gt;[[Ismaïla Sarr|I. Sarr]] {{gol|51}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|HON}} [[Saíd Martínez]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[1. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524 Izvještaj]
|momčad2= {{flagcountry|BIH}}
|strijelci1= [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|45}}&lt;br&gt;[[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|82}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 68,827
|sudac= {{flagicon|BRA}} [[Raphael Claus]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[2. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 3:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Austrija}}
|strijelci1= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|36}}, {{gol|89}}&lt;br&gt;[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|66}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[SoFi Stadium|Los Angeles Stadium]], [[Los Angeles]]
|gledatelji= 70,492
|sudac= {{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[2. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 19:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Hrvatska}}
|strijelci1= [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{gol|68|pen}}&lt;br&gt;[[Gonçalo Ramos|Ramos]] {{gol|90+4}}
|strijelci2= [[Ivan Perišić|Perišić]] {{gol|53}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BMO Field|Toronto Stadium]], [[Toronto]]
|gledatelji= 43,036
|sudac= {{flagicon|NOR}} [[Espen Eskås]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[2. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Alžir}}
|strijelci1= [[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|10}}&lt;br&gt;[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|46}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Yael Falcón]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[3. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Australija]] {{flagicon|AUS}}
|rezultat= 1:1
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Egipat}}
|strijelci1= [[Muhammad Hani|Hani]] {{gol|55|ag}}
|strijelci2= [[Imam Ašur|Ašur]] {{gol|13}}
|11m=2:4
|11m1=[[Harry Souttar|Souttar]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Jackson Irvine|Irvine]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Awer Mabil|Mabil]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Lucas Herrington|Herrington]] {{penmiss}}
|11m2={{gol}} [[Mahmud Saber|Saber]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Rami Rabia|Rabia]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Mohammad Salah|Salah]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Hosam Abdelmagid|Abdelmagid]]
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,244
|sudac= {{flagicon|URU}} [[Gustavo Tejera]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[3. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 3:2
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Zelenortska Republika}}
|strijelci1= [[Lionel Messi|Messi]] {{gol|29}}&lt;br&gt;[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]] {{gol|93}}&lt;br&gt;[[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{gol|111|ag}}
|strijelci2= [[Deroy Duarte|D. Duarte]] {{gol|59}}&lt;br&gt;[[Sidny Lopes Cabral|Lopes Cabral]] {{gol|103}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,478
|sudac= {{flagicon|KAN}} [[Drew Fischer]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[3. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:30 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}}
|rezultat= 1:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Gana}}
|strijelci1= [[Jhon Arias (fudbaler)|J. Arias]] {{gol|14}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 69,045
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]]
}}

=== Osmina finala ===

{{footballbox
|datum= [[4. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Kanada]] {{flagicon|KAN}}
|rezultat= 0:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Azzedine Ounahi|Ounahi]] {{gol|50}}, {{gol|82}}&lt;br&gt;[[Soufiane Rahimi|Rahimi]] {{gol|90+8}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[NRG Stadium|Houston Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji= 68,777
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[4. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Paragvaj]] {{flagicon|PAR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Francuska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|70|pen}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lincoln Financial Field|Philadelphia Stadium]], [[Philadelphia]]
|gledatelji= 68,324
|sudac= {{flagicon|UZB}} [[Ilgiz Tantashev]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[5. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Brazil]] {{flagicon|BRA}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Norveška}}
|strijelci1= [[Neymar]] {{gol|90+10|pen}}
|strijelci2= [[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|79}}, {{gol|90}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 80,663
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[5. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 18:00 {{small|(UTC−6)}}{{efn|Početak utakmice odgođen je zbog grmljavinskog nevremena za sat vremena te je ista započela u 19:00 po lokalnom vremenu.}}
|momčad1= [[Meksiko]] {{flagicon|MEX}}
|rezultat= 2:3
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Engleska}}
|strijelci1= [[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|42}}&lt;br&gt;[[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|69|pen}}
|strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|36}}, {{gol|38}}&lt;br&gt;[[Harry Kane|Kane]] {{gol|60|pen}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Estadio Azteca|Mexico City Stadium]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji= 80,824
|sudac= {{flagicon|AUS}} [[Alireza Fagani]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[6. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
|rezultat= 0:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Španjolska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Mikel Merino|Merino]] {{gol|90+1}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,649
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[6. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Sjedinjene Američke Države]] {{flagicon|SAD}}
|rezultat= 1:4
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Belgija}}
|strijelci1= [[Malik Tillman|Tillman]] {{gol|31}}
|strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|9}}, {{gol|33}}&lt;br&gt;[[Hans Vanaken|Vanaken]] {{gol|57}}&lt;br&gt;[[Romelu Lukaku|Lukaku]] {{gol|90+3}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Lumen Field|Seattle Stadium]], [[Seattle]]
|gledatelji= 66,925
|sudac= {{flagicon|JOR}} [[Adham al-Muhadamah]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[7. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 3:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Egipat}}
|strijelci1= [[Cristian Romero|Romero]] {{gol|79}}&lt;br&gt;[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|83}}&lt;br&gt;[[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|90+2}}
|strijelci2= [[Jaser Ibrahim|Ibrahim]] {{gol|15}}&lt;br&gt;[[Mustafa Ziko|Ziko]] {{gol|67}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[François Letexier]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[7. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 13:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI}}
|rezultat= 0:0
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Kolumbija}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=4:3
|11m1= [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Zeki Amdouni|Amdouni]] {{gol}}&lt;br&gt;[[Manuel Akanji|Akanji]] {{penmiss}}&lt;br&gt;[[Cedric Itten|Itten]] {{pengoal}}&lt;br&gt;[[Rubén Vargas|Vargas]] {{pengoal}}
|11m2= {{gol}} [[Juan Fernando Quintero|Quintero]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Davinson Sánchez|Sánchez]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Jaminton Campaz|Campaz]]&lt;br&gt;{{penmiss}} [[Cucho Hernández|Hernández]]&lt;br&gt;{{gol}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Díaz]]
|stadion= [[BC Place|BC Place Vancouver]], [[Vancouver]]
|gledatelji= 52,497
|sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]]
}}

=== Četvrtfinale ===

{{footballbox
|datum= [[9. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 16:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 2:0
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Maroko}}
|strijelci1= [[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|60}}&lt;br&gt;[[Ousmane Dembélé|Dembélé]] {{gol|66}}
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Gillette Stadium|Boston Stadium]], [[Boston]]
|gledatelji= 63,811
|sudac= {{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[10. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 12:00 {{small|(UTC−7)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 2:1
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Belgija}}
|strijelci1= [[Fabián Ruiz|Ruiz]] {{gol|30}}&lt;br&gt;[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|88}}
|strijelci2= [[Charles De Ketelaere|De Ketelaere]] {{gol|41}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Levi's Stadium|San Francisco Bay Area Stadium]], [[San Francisco]]
|gledatelji= 70,492
|sudac= {{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[11. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Norveška]] {{flagicon|NOR}}
|rezultat= 1:2
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Engleska}}
|strijelci1= [[Andreas Schjelderup|Schjelderup]] {{gol|36}}
|strijelci2= [[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|45+2}}, {{gol|93}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 64,478
|sudac= {{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[11. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 20:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Argentina]] {{flagicon|ARG}}
|rezultat= 3:1
|pr=y
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Švicarska}}
|strijelci1= [[Alexis Mac Allister|Mac Allister]] {{gol|10}}&lt;br&gt;[[Julián Álvarez (fudbaler)|Álvarez]] {{gol|112}}&lt;br&gt;[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|120+1}}
|strijelci2= [[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|67}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Arrowhead Stadium|Kansas City Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji= 69,045
|sudac= {{flagicon|POR}} [[João Pinheiro (fudbalski sudac)|João Pinheiro]]
}}

=== Polufinale ===

{{footballbox
|datum= [[14. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 14:00 {{small|(UTC−5)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 0:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Španjolska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= [[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|22|pen}}&lt;br&gt;[[Pedro Porro|Porro]] {{gol|58}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[AT&amp;T Stadium|Dallas Stadium]], [[Dallas]]
|gledatelji= 70,176
|sudac= {{flagicon|SAL}} [[Iván Barton]]
}}
----
{{footballbox
|datum= [[15. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}}
|rezultat= 1:2
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Argentina}}
|strijelci1= [[Anthony Gordon (fudbaler)|Gordon]] {{gol|55}}
|strijelci2= [[Enzo Fernández|Fernández]] {{gol|85}}&lt;br&gt;[[Lautaro Martínez|La. Martínez]] {{gol|90+2}}
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Mercedes-Benz Stadium|Atlanta Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji= 68,239
|sudac= {{flagicon|SAD}} [[Ismail Elfath]]
}}

=== Utakmica za treće mjesto ===

{{footballbox
|datum= [[18. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 17:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|rezultat= 
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Engleska}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[Hard Rock Stadium|Miami Stadium]], [[Miami]]
|gledatelji= 
|sudac= {{flagicon|VEN}} [[Jesús Valenzuela]]
}}

=== Finale ===

{{footballbox
|datum= [[19. srpnja]] [[2026.]]
|vrijeme= 15:00 {{small|(UTC−4)}}
|momčad1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}}
|rezultat= 
|izvještaj= [https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 Izvještaj]
|momčad2= {{flag|Argentina}}
|strijelci1= 
|strijelci2= 
|11m=
|11m1=
|11m2=
|stadion= [[MetLife Stadium|New York New Jersey Stadium]], [[New York (grad)|New York]]
|gledatelji= 
|sudac= {{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]]
}}

==Statistike i nagrade==

===Statistike===

{{small|'''Ažurirano:''' [[15. srpnja]] [[2026.]]}}
{| style=&quot;background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}&quot;
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |
'''Prvi pogodak'''
* {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]] – 9. minuta ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]])

'''Najbrži pogodak'''
* {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]] – 2. minuta ([[Turska]] 0:1 [[Paragvaj]])

'''Najkasniji pogodak'''
* {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] – 120+5. minuta (pen.) ([[Belgija]] 3:2 [[Senegal]], pr.)

'''Prvi žuti karton'''
* {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]])

'''Prvi crveni karton'''
* {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]] ([[Meksiko]] 2:0 [[Južnoafrička Republika]])

'''Najstariji igrač s nastupom'''
* {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|6}}

'''Najmlađi igrač s nastupom'''
* {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]] – {{age in years and days|2008|10|14|2026|6|11}}

'''Najstariji igrač s postignutim golom'''
* {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] – {{age in years and days|1985|2|5|2026|7|2}}

'''Najmlađi igrač s postignutim golom'''
* {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]] – {{age in years and days|2008|1|24|2026|6|16}}

'''Prvi hat-trick'''
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] ([[Argentina]] 3:0 [[Alžir]])

'''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (3)'''
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]
* {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]
* {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]

| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |

'''Najviše golova na utakmici'''
* {{flag|Njemačka}} 7:1 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}}

'''Najmanje golova na utakmici'''
* {{flag|Španjolska}} 0:0 [[Zelenortska Republika]] {{flagicon|CPV}}
* {{flag|Ekvador}} 0:0 [[Curaçao]] {{flagicon|CUW}}
* {{flag|Belgija}} 0:0 [[Iran]] {{flagicon|IRN}}
* {{flag|Engleska}} 0:0 [[Gana]] {{flagicon|GAN}}
* {{flag|Paragvaj}} 0:0 [[Australija]] {{flagicon|AUS}}
* {{flag|Zelenortska Republika}} 0:0 [[Saudijska Arabija]] {{flagicon|SAU}}
* {{flag|Kolumbija}} 0:0 [[Portugal]] {{flagicon|POR}}
* {{flag|Švicarska|size=16px}} {{small|(4)}}0:0{{small|(3)}} [[Kolumbija]] {{flagicon|KOL}}

'''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (19)'''
* {{NogRep|ARG}}

'''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (12)'''
* {{NogRep|IRK}}
* {{NogRep|TUN}}

'''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (1)'''
* {{NogRep|KOL}}
* {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}}

'''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (0)'''
* {{NogRep|PAN}}

|}

===Strijelci===
{{small|'''Ažurirano:''' [[15. srpnja]] [[2026.]]}}

;8 golova
{{div col|4}}
* '''{{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]]'''
* '''{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]'''
{{div col end}}

;7 golova
{{div col|4}}
* {{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]'''
{{div col end}}

;6 golova
{{div col|4}}
* '''{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]
* '''{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]
{{div col end}}

;5 golova
{{div col|4}}
* '''{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]
* '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]
{{div col end}}

;4 gola
{{div col|4}}
* {{flagicon|BRA}} [[Vinícius Júnior]]
* {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]
* {{flagicon|SEN}} [[Ismaïla Sarr]]
{{div col end}}

;3 gola
{{div col|4}}
* '''{{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]]
* {{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]
* {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]
* {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]
* {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]
* {{flagicon|KAN}} [[Jonathan David]]'''
* {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]
* {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]
* {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]
* {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]]
* {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]
* {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]
* {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]
{{div col end}}

;2 gola
{{div col|4}}
* {{flagicon|ALŽ}} [[Riyad Mahrez]]
* '''{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]
* {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]]
* {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]]
* {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]
* {{flagicon|BIH}} [[Ermin Mahmić]]'''
* {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]
* {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]
* '''{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]
* {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]
* {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]
* {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]
* {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]
* {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]
* {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]
* {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]
* {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]
* {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]
* {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]
* {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]
* {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]
* '''{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]
* '''{{flagicon|ŠPA}} [[Pedro Porro]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Rubén Vargas]]
* {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]
{{div col end}}

;1 gol
{{div col|4}}
* {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]
* {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]
* {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]
* '''{{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]
* '''{{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]
* '''{{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]
* '''{{flagicon|ARG}} [[Lisandro Martínez]]
* '''{{flagicon|ARG}} [[Cristian Romero]]
* {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]
* {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]
* {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]
* {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]]
* {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]
* {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]
* {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]
* {{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]
* {{flagicon|BIH}} [[Kerim Alajbegović]]
* {{flagicon|BIH}} [[Jovo Lukić]]
* {{flagicon|BRA}} [[Casemiro]]
* {{flagicon|BRA}} [[Gabriel Martinelli]]
* {{flagicon|BRA}} [[Neymar]]
* {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]
* {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]
* {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]
* {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]
* {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]
* {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]
* {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]
* {{flagicon|EGI}} [[Mohammad Salah]]
* {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]
* {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]
* {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]
* '''{{flagicon|ENG}} [[Anthony Gordon (fudbaler)|Anthony Gordon]]
* '''{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]
* '''{{flagicon|FRA}} [[Désiré Doué]]
* {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]
* {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]
* {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]
* {{flagicon|HRV}} [[Martin Baturina]]
* {{flagicon|HRV}} [[Ante Budimir]]
* {{flagicon|HRV}} [[Petar Musa]]
* {{flagicon|HRV}} [[Ivan Perišić]]
* {{flagicon|HRV}} [[Petar Sučić]]
* {{flagicon|HRV}} [[Nikola Vlašić]]
* {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]
* {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]
* {{flagicon|JAP}} [[Jun'ya Itō (fudbaler, rođen 1993.)|Jun'ya Itō]]
* {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]
* {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]
* {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]
* {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]
* {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]
* {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]
* {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]
* {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]
* {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]
* {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]
* {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]
* {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]
* {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]
* {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]
* {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]
* {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]
* {{flagicon|KOL}} [[Luis Díaz (fudbaler, rođen 1997.)|Luis Díaz]]
* {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]
* {{flagicon|MAR}} [[Achraf Hakimi]]
* {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]
* {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]
* {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]
* {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]]
* {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]
* {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]
* {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]
* {{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]
* {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]
* {{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]
* {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]
* {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]
* {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]
* {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]
* {{flagicon|NJE}} [[Leroy Sané]]
* {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]
* {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]] 
* {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]
* {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]
* {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]
* {{flagicon|POR}} [[Rafael Leão]]
* {{flagicon|POR}} [[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Nuno Mendes]]
* {{flagicon|POR}} [[João Neves]]
* {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]
* {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]
* {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]
* {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]
* {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]
* {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]
* {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]
* {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]
* {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]
* '''{{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]
* '''{{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]
* '''{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Alexander Isak]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]
* {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]
* {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]
* {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]
* {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]]
* {{flagicon|TUR}} [[Barış Alper Yılmaz]]
* {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]
* {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]
* {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]
* {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]
* {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]]
* {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]
* {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]
{{div col end}}

;1 autogol
{{div col|4}}
* {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}}
* {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]] {{small|(protiv {{flagicon|NOR}} [[Norveška|Norveške]])}}
* {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}}
* {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]] {{small|(protiv {{flagicon|BIH}} [[BiH|Bosne i Hercegovine]])}}
* {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]] {{small|(protiv {{flagicon|KAN}} [[Kanada|Kanade]])}}
* {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]] {{small|(protiv {{flagicon|HAI}} [[Haiti]]ja)}}
* {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]] {{small|(protiv {{flagicon|SAD}} [[SAD|Sjedinjenih Država]])}}
* {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}}
* {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]] {{small|(protiv {{flagicon|KAT}} [[Katar]]a)}}
* {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}}
* {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}}
* {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]] {{small|(protiv {{flagicon|ARG}} [[Argentina|Argentine]])}}
{{div col end}}

;2 autogola
{{div col|4}}
* {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]] {{small|(protiv {{flagicon|BEL}} [[Belgija|Belgije]] i {{flagicon|AUS}} [[Australija|Australije]])}}
{{div col end}}

===Jedanaesterci===
Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre:
{| style=&quot;background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}&quot; 
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |
==== Realizirani ====
* {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[Katar]]a
* {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Curaçao|Curaçaa]]
* {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Jordan]]a
* {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]]
* {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]] za [[JAR|Južnoafričku Republiku]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]]
* {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]] za [[Švicarska|Švicarsku]] u utakmici protiv [[BiH|Bosne i Hercegovine]]
* {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]] za [[DR Kongo]] u utakmici protiv [[Uzbekistan]]a
* {{flagicon|ARG}} [[Lautaro Martínez]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Jordan]]a
* {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] za [[Belgija|Belgiju]] u utakmici protiv [[Senegal]]a
* {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Hrvatska|Hrvatske]]
* {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Paragvaj]]a
* {{flagicon|BRA}} [[Neymar]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]]
* {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Meksiko|Meksika]]
* {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]] za [[Meksiko]] u utakmici protiv [[Engleska|Engleske]]
* {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] za [[Španjolska|Španjolsku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]]
| width=&quot;{{{width|}}}&quot; align=&quot;{{{align|left}}}&quot; valign=&quot;{{{valign|top}}}&quot; |

==== Promašeni ====
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Austrija|Austrije]]
* {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]] za [[Norveška|Norvešku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]]
* {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]] za [[Iran]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]]
* {{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]] za [[Brazil]] u utakmici protiv [[Norveška|Norveške]]
* {{flagicon|ARG}} [[Lionel Messi]] za [[Argentina|Argentinu]] u utakmici protiv [[Egipat|Egipta]]
* {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Maroko|Maroka]]

|}

===Nagrade===

&lt;!--{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0 auto; width: 20%;&quot;
|-
!Pobjednici&lt;br&gt;FIFA Svjetskog prvenstva 2026.
|-
|align=center|{{flagicon|ARG|size=100px}}&lt;br&gt;'''[[Fudbalska reprezentacija Argentine|ARGENTINA]]'''&lt;br /&gt;'''3. naslov'''
|}
&lt;br&gt;--&gt;
&lt;!--{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0 auto; width: 100%;&quot;
|-
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna kopačka|Dobitnik zlatne kopačke]]
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna lopta|Dobitnik zlatne lopte]]
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Zlatna rukavica|Dobitnik Zlatne rukavice]]
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]
![[Nagrade na svjetskim nogometnim prvenstvima#FIFA Fair Play pokal|Dobitnik FIFA Fair Play pokala]]
|-
|align=center|  {{small|(? golova)}}
|align=center| 
|align=center| 
|align=center| 
|align=center| 
|}--&gt;

&lt;!--==== Idealna momčad ====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0 auto; width: 80%;&quot;
|-
!Vratari
!Braniči
!Veznjaci
!Napadači
|-
|align=left valign=top|{{flagicon|ARG}} [[Emiliano Martínez]]

|align=left valign=top|

|align=left valign=top|

|align=left valign=top|

|}--&gt;

== Konačni poredak ==
[[File:2026 world cup.png|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika svjetskog prvenstva 2026. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}}
{{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#81c846|Četvrtoplasirani}}
{{col-4}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}}{{legend|#EFE4B0|Osmina finala}}
{{col-4}}{{legend|#ff9f40|Šesnaestina faza}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: center;&quot;
|-
!width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod.
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Finale'''
|-bgcolor=gold
| 1  || align=&quot;left&quot;| || &lt;!--[[#Grupa C|C]]--&gt; || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0
|-bgcolor=silver
| 2  || align=&quot;left&quot;| || &lt;!--[[#Grupa C|C]]--&gt; || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Treće i četvrto mjesto'''
|-bgcolor=cc9966
| 3  || align=&quot;left&quot;| || &lt;!--[[#Grupa C|C]]--&gt; || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0
|-bgcolor=beige
| 4  || align=&quot;left&quot;| || &lt;!--[[#Grupa C|C]]--&gt; || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Četvrtfinale'''
|-
| 5  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|NOR}} || [[#Grupa I|I]] || 6 || 4 || 0 || 2 || 13 || 11 || +2 || 12
|-
| 6  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|BEL}} || [[#Grupa G|G]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 14 || 5 || +1 || 11
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| 7  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|MAR}} || [[#Grupa C|C]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 10 || 6 || +4 || 11
|-
| align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ŠVI}} || [[#Grupa B|B]] || 6 || 3 || 2 || 1 || 10 || 6 || +4 || 11
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Osmina finala'''
|-
| 9  || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|MEX}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 4 || 0 || 1 || 10 || 3 || +7 || 12
|-
| 10 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|KOL}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 3 || 2 || 0 || 5 || 1 || +4 || 11
|-
| 11 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|BRA}} || [[#Grupa C|C]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 10 || 4 || +6 || 10
|-
| 12 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|SAD}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 11 || 8 || +3 || 9
|-
| 13 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|POR}} || [[#Grupa K|K]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 8 || 3 || +5 || 8
|-
| 14 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|KAN}} || [[#Grupa B|B]] || 5 || 2 || 1 || 2 || 9 || 6 || +3 || 7
|-
| 15 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|EGI}} || [[#Grupa G|G]] || 5 || 1 || 3 || 1 || 8 || 7 || +1 || 6
|-
| 16 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|PAR}} || [[#Grupa D|D]] || 5 || 1 || 2 || 2 || 3 || 6 || -3 || 5
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Šesnaestina finala'''
|-
| 17 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 2 || 2 || 0 || 11 || 5 || +6 || 8
|-
| 18 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|NJE}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 1 || 1 || 11 || 5 || +6 || 7
|-
| 19 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|CIV|ime=Obala Bjelokosti}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 5 || 4 || +1 || 6
|-
| 20 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|HRV}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 6 || 7 || -1 || 6
|-
| 21 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|JAP}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 8 || 5 || +3 || 5
|-
| 22 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|AUS}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 1 || 2 || 1 || 3 || 3 || 0 || 5
|-
| 23 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|COD}} || [[#Grupa K|K]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 5 || 0 || 4
|-
| 24 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|GAN}} || [[#Grupa L|L]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 3 || -1 || 4
|-
| 25 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|EKV}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4
|-
| 26 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|JAR}} || [[#Grupa A|A]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 4 || -2 || 4
|-
| 27 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ŠVE}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 7 || 10 || -3 || 4
|-
| 28 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|AUT}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 6 || 9 || -3 || 4
|-
| 29 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|BIH}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || 4
|-
| 30 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ALŽ}} || [[#Grupa J|J]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 9 || -4 || 4
|-
| 31 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|SEN}} || [[#Grupa I|I]] || 4 || 1 || 0 || 3 || 10 || 9 || +1 || 3
|-
| 32 || align=&quot;left&quot;| {{NogRep|ZEL}} || [[#Grupa H|H]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 4 || 5 || -1 || 3
|-
| colspan=&quot;11&quot;| '''Grupna faza'''
|-
| 33 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|IRN}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 3 || 0 || 3 || 3 || 0 || 3
|-
| 34 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|JKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 3 || -1 || 3
|-
| 35 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 3 || 5 || -2 || 3
|-
| 36 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 1 || 4 || -3 || 3
|-
| 37 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|URU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 4 || -1 || 2
|-
| 38 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|SAU}} || [[#Grupa H|H]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 5 || -4 || 2
|-
| 39 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 6 || -4 || 1
|-
| 40 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|NZL}} || [[#Grupa G|G]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 4 || 10 || -6 || 1
|-
| 41 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|KAT}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 10 || -8 || 1
|-
| 42 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|CUW}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 1 || 9 || -8 || 1
|-
| 43 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|PAN}} || [[#Grupa L|L]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 0 || 4 || -4 || 0
|-
| 44 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|JOR}} || [[#Grupa J|J]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 3 || 8 || -5 || 0
|-
| 45 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|HAI}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 8 || -6 || 0
|-
| 46 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|UZB}} || [[#Grupa K|K]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 11 || -9 || 0
|-
| 47 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|TUN}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 2 || 12 || -10 || 0
|-
| 48 || align=&quot;left&quot;|{{NogRep|IRK}} || [[#Grupa I|I]] || 3 || 0 || 0 || 3 || 1 || 12 || -11 || 0
|}

== Marketing ==

=== Službena lopta ===
{{main|Adidas Trionda}}
{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         = horizontal
 | background color  = 
 | total_width       = 500px
 | caption_align     = 
 | image1            = Trionda (cropped).jpg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = 
 | image2            = Maple-Zayu-Clutch (mascot).jpeg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | caption2          = 
 | footer            = [[Adidas Trionda]] (lijevo) službena je lopta, dok su los Maple, jaguar Zayu i orao Clutch službene maskote (desno) FIFA Svjetskog prvenstva 2026. godine.

}}
Dana [[2. svibnja]] [[2025.]] pojavili su se medijski natpisi da će se službena lopta za prvenstvo zvati [[Adidas Trionda]]. Lopta sadrži crvenu, zelenu i plavu boju (što su boje koje predstavljaju [[Kanada|Kanadu]], [[Meksiko]] i [[SAD|Sjedinjene Države]] te se nalaze na njihovim zastavama) koje su međusobno povezane bijelim valom, a što objašnjava i naziv lopte, s obzirom da &quot;trionda&quot; na [[španjolski|španjolskom]] sadrži riječi za tri (''tri'') i val (''onda'').&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Steiner |first=Ben |date=May 2, 2025 |title=FIFA World Cup 2026 'Trionda' Match Ball Leaks, Featuring U.S., Mexico and Canada Colors |url=https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250502232842/https://www.si.com/soccer/fifa-world-cup-2026-trionda-match-ball-leak |archive-date=May 2, 2025 |magazine=Sports Illustrated}}&lt;/ref&gt; Na lopti se nalaze i nacionalni simboli triju domaćina ([[javor]]ov list za [[Kanada|Kanadu]], [[suri orao|zlatni orao]] za [[Meksiko]], zvijezda petokraka za [[Sjedinjene Države]]), kao i zlatni dodaci koji predstavljaju [[trofej FIFA Svjetskog prvenstva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=October 2, 2025 |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |access-date=October 2, 2025 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt;

=== Maskote ===
{{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}}
Službene maskote prvenstva predstavljene su [[25. rujna]] [[2025.]] godine, a to su [[Maple, Zayu i Clutch]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hernandez |first=Cesar |date=September 25, 2025 |title=Who are the 2026 World Cup mascots? Maple, Zayu and Clutch! |url=https://www.espn.com/soccer/story/_/id/46377619/who-2026-fifa-world-cup-mascots-maple-zayu-clutch |access-date=September 25, 2025 |website=ESPN.com |language=en}}&lt;/ref&gt; Maple je antropomorfni kanadski [[los]], a nosi crveni dres i predstavlja kreativnost i upornost. Igra na poziciji golmana, a inspiriran je [[javor]]ovim listom, simbolom [[Kanada|Kanade]]. Zayu je antropomorfni meksički [[jaguar]] koji nosi tradicionalni zeleni dres i igra kao napadač. Inspiriran je značajem jaguara za antičke civilizacije, a predstavlja snagu, agilnost i kulturološki ponos. Clutch je antropomorfni [[bjeloglavi orao]] u plavom dresu, a simbolizira hrabrost, vodstvo i jedinstvo. Igra kao vezni igrač. Maskote su dizajnirane tako da predstavljaju kulturno nasljeđe zemalja domaćina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/clutch-maple-zayu-mascots-unveiled |title=Colourful trio of mascots unveiled for FIFA World Cup 26 |publisher=[[FIFA]] |access-date=September 25, 2025}}&lt;/ref&gt; 

=== Muzika ===
{{see also|FIFA World Cup 2026 Official Album|Lista službenih pjesama FIFA Svjetskih prvenstava}}
Dana [[17. svibnja]] [[2023.]] godine objavljena je službena pjesma prvenstva, instrumentalna kompozicija jednostavnog naziva &quot;FIFA World Cup 26 Theme Song&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE |title=The Official FIFA World Cup 26™ Theme |date=May 17, 2023 |via=YouTube|archive-date=May 30, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250530012949/https://www.youtube.com/watch?v=HmpzUm5j4OE|url-status=live}}&lt;/ref&gt; U ožujku [[2025.]] godine objavljeno je šesnaest remiksova ove teme, a koje su izradili umjetnici iz gradova domaćina i tako im dali lokalni element.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=February 26, 2025 |title=Official FIFA World Cup 26™ Sonic IDs celebrate diversity and creativity of Host Cities |url=https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250226225754/https://inside.fifa.com/organisation/news/world-cup-2026-host-city-sonic-ids |archive-date=February 26, 2025 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt; Dana [[20. ožujka]] [[2026.]] godine potvrđen je izlazak službenog albuma, a istoga je dana objavljen i prvi singl s tog albuma, pjesma &quot;[[Lighter (pjesma, Jelly Roll i Carín León)|Lighter]]&quot;, koju izvode [[Jelly Roll]] i [[Carín León]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/media-releases/official-world-cup-2026-album-lighter-jelly-roll-carin-leon-cirkut |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album kicks off with Lighter by Jelly Roll and Carín León, produced by Cirkut|access-date=March 21, 2026 |date=March 20, 2026 |website=FIFA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=March 20, 2026 |title=Official FIFA World Cup 2026™ Album roll-out begins |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-album-roll-out-begins-lighter |access-date=March 21, 2026 |publisher= |website=FIFA}}&lt;/ref&gt; Druga pjesma, &quot;[[Por Ella (pjesma, Belinda i Los Ángeles Azules song)|Por Ella]]&quot;, koju izvode [[Belinda Peregrín]] i [[Los Ángeles Azules]], objavljena je [[17. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.&lt;ref&gt;{{cite web |date=April 17, 2026 |title=Por Ella released as second single of FIFA World Cup 2026 Album |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/por-ella-los-angeles-azules-belinda-released-as-second-single-of-album|access-date=April 17, 2026 |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt; Treća pjesma, &quot;[[Echo (pjesma, Daddy Yankee i Shenseea song)|Echo]]&quot;, koju izvode [[Daddy Yankee]] i [[Shenseea]], objavljena je [[28. travnja]] [[2026.]] godine zajedno sa spotom.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=April 28, 2026 |title=Daddy Yankee and Shenseea join forces on Echo, the third single from the Official FIFA World Cup 2026™ Album |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/daddy-yankee-shenseea-echo-third-single-fifa-world-cup-2026-album |access-date=April 30, 2026 |website=Inside FIFA |publisher=FIFA}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|FIFA World Cup 2026|2026 FIFA World Cup}}
*[https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.], FIFA.com

{{Svjetski kup FIFA}}
{{Stadioni FIFA Svjetskog prvenstva 2026.}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:2026.]]
[[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo|2026M]]
[[Kategorija:Fudbal u Kanadi]]
[[Kategorija:Fudbal u Meksiku]]
[[Kategorija:Fudbal u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>ko2z0mik9pnzr40vl4j7o17h9dpwbck</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gonzalo Fernández de Oviedo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722627</id>
    <revision>
      <id>42655990</id>
      <parentid>42645832</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T18:53:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42655990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15123" sha1="9n2n88m83gwqplud1izte3jnt1d3n7s" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Gonzalo Fernández de Oviedo
| slika           = Gonzalo Fernández de Oviedo.jpg
| širina_slike    = 
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = {{nowrap|Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés}}
| datum_rođenja   = kolovoz [[1478.]]
| mjesto_rođenja  = {{flagicon|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flagicon image|Flag of Castile.svg}} [[Kraljevina Kastilja]])}} 
| datum_smrti     = [[1557.]]
| mjesto_smrti    = {{flagicon|ŠPA}} [[Valladolid]], [[Španjolska]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flagicon image|Flag of Cross of Burgundy.svg}} [[Habsburška Španjolska]])}} 
| počivalište     = 
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = 
| rodbina         = 
| supružnik       = Margarite de Vergara&lt;br&gt;Isabel de Aguilar
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = 
| alma_mater      = 
| zanimanje       = pisac, historičar, vojnik
| period          = 
| jezik           = [[španjolski jezik]]
| pokret          = [[Španjolsko zlatno doba]]
| žanr            = [[roman]], [[kronika]]
| znamenita_djela = {{ubl|''Historia general y natural de las Indias'' (kronika, [[1526.]] – [[1557.]])}}
| nagrade         = 
| uticaj_od       = 
| uticaj_na       = 
| potpis          = 
| website         = 
}}
'''Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés''' ([[Madrid]], [[kolovoz]] [[1478.]] – [[Valladolid]], [[1557.]]), [[Španjolska|španjolski]] vojnik, historičar, pisac, botaničar i kolonizator. Oviedo je sudjelovao u španjolskoj kolonizaciji [[Zapadne Indije|Zapadnih Indija]], stigavši na to područje nekoliko godina nakon što je [[Kristofor Kolumbo]] [[1492.]] godine postao prvi Europljanin na tom području. 

Svoja iskustva tokom kolonizacije zapisao je u djelu ''La Natural hystoria de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Prirodna historija Indija'') iz [[1526.]] godine, a koje je [[1535.]] godine dobilo prošireno izdanje naslova ''Historia general de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća historija Indija''); oba su izdanja zajednički tiskana pod naslovom ''Historia general y natural de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija'') tri stoljeća nakon njegove smrti. Dio izvornog teksta bio je iznimno popularan u Europi u [[16. vijek|XVI. vijeku]] te je osim na [[španjolski|španjolskom]] bio dostupan i na [[engleski|engleskom]], [[francuski|francuskom]] i [[talijanski|talijanskom jeziku]]. Djelo je Europljane upoznalo s visećom mrežom, [[ananas]]om i [[duhan]]om, a sadržavalo je i iznimno utjecajne prikaze domorodačkog stanovništva te regije.

== Biografija ==

Oviedo je rođen u [[Madrid]]u u obitelji [[Asturija|asturijskog]] porijekla te je obrazovan na dvoru [[Fernando II, kralj Aragona|Fernanda II.]] i [[Isabel I, kraljica Castille|Isabel I.]] Od otprilike njegove četrnaeste godine pa sve do njegove smrti [[1497.]] godine, Oviedo je bio paž kraljevskom sinu, princu [[Juan, princ od Asturije|Juanu]]. Nakon toga je tri godine boravio u [[Italija|Italiji]], a po povratku je postao službenik na kastiljskom dvoru. Prva supruga, Margarite de Vergara, umrla je pri porodu, dok je njegova druga supruga, Isabel de Aguilar, umrla nedugo nakon što se s njihovom brojnom zajedničkom djecom pridružuila Oviedu u Amerikama.&lt;ref name=Omnibus /&gt;

Godine [[1514.]] imenovan je nadzornikom za taljenje zlata u [[Santo Domingo|Santu Domingu]], a po povratku kući [[1523.]] godine imenovan je kroničarem Zapadnih Indija. Prije svoje smrti u [[Valladolid]]u [[1557.]] godine, Oviedo je još pet puta posjetio Amerike.&lt;ref name=&quot;EB1911&quot; /&gt; U jednom je periodu bio upravitelj [[Fortaleza Ozama|utvrde Ozama]] u u [[Santo Domingo|Santu Domingu]], gdje se danas nalazi njegova velika statua, dar španjolskog kralja [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. 

== Opus ==
[[File:Oviedo MS pineapple.png|thumb|left|Oviedova ilustracija [[ananas]]a iz djela ''Historia general y natural de las Indias''. Ovo se smatra prvom ilustracijom ananasa u Europi.]]
Oviedovo prvo djelo bila je [[viteška romanca]] naslova ''Libro del muy esforzado e invencible caballero Don Claribalte'' ([[srpskohrvatski]]: ''Knjiga o jako ambicioznom i nepobjedivom vitezu Donu Claribalteu''), a izdao ju je ugledni [[Valencia|valencijski]] tiskar Juan Viñao [[1519.]] godine. U predgovoru, Oviedo posvećuje djelo [[Fernando, vojvoda od Calabrije|Fernandu, vojvodi od Calabrije]] te navodi da je ideja za priču nastala dok je boravio u [[Santo Domingo|Santu Domingu]], gdje je djelo i napisano. Ako je ta činjenica točna, ovo bi moglo biti prvo djelo [[Španjolska književnost|španjolske književnosti]] nastalo u [[Novi svijet|Novom svijetu]].&lt;ref&gt;[[Agustín González de Amezúa y Mayo|Agustín G. de Amezúa]]. Introduction to the facsimile reprint of ''Libro de Claribalte'' by the [[Spanish Royal Academy]], Madrid, 1956&lt;/ref&gt; Do kraja života napisao je još dva veća djela, ali koja su u cijelosti tiskana tek tri stoljeća nakon njegove smrti. Prvo je ''La historia general y natural de las Indias'', a drugo je zbirka poučnih anegdota u kojima Oviedo prezentira priče iz života tadašnjeg španjolskog plemstva naslova ''Las Quinquagenas de la nobleza de España'', a koje je premijerno tiskana tek [[1880.]] godine u [[Madrid]]u; urednik izdanja bio je Vicente de la Fuente.&lt;ref name=&quot;EB1911&quot; /&gt;

=== ''Historia general y natural de las Indias'' ===

Oviedovo kapitalno djelo, ''Historia general y natural de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija''), započeo je s manjim djelom ''La Natural hystoria de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Prirodna historija Indija''), premijerno tiskanim [[15. veljače]] [[1526.]] godine u [[Toledo|Toledu]];&lt;ref name=ShortTrans / ovo se često navodi kao ''sumario'' ([[srpskohrvatski]]: &quot;sažetak&quot;) glavnog djela.&lt;ref name=Omnibus /&gt; Talijanska verzija pojavila se u [[Venecija|Veneciji]] [[1534.]] godie, dok su se francuska i engleska izdanja pojavila [[1545.]], odnosno [[1555.]] godine; drugo španjolsko izdanje pojavilo se tek [[1749.]] godine. Ovo kratko djelo na 108 stranica imalo je jako malo ilustracija, međutim sadržavalo je ilustraciju viseće mreže.&lt;ref name=ShortTrans /&gt; 

Prvi tom većeg djela naslova ''Historia general y natural de las Indias'' ([[srpskohrvatski]]: ''Opća i prirodna historija Indija'') tiskan je [[1535.]] u [[Sevilla|Sevilli]], a Oviedo je imao nacrte za još dva dodatna toma. Na njima je, kao i na dopunama prvog toma, radio i u [[Santo Domingo|Santu Domingu]] i u [[Španjolska|Španjolskoj]] sve do svoje smrti [[1557.]] godine.&lt;ref name=Biblio /&gt; Ta je godine Fernández de Cordoba u [[Valladolid]]u tiskao cjeloviti revidirani prvi tom te dvije trećine nedovršenog drugog toma. Ostatak teksta, ipak, nije dovršen zbog Oviedove smrti.&lt;ref&gt;{{cite book
&lt;!--Purposefully not marked as translator; the introduction is his own words--&gt;|last=Dille|first=G.&amp;nbsp;F.
|title=Writing from the edge of the world: The memoirs of Darién, 1514-1527
|chapter=Introduction
|publisher=University of Alabama
|location=Tuscaloosa
|year=2006
|isbn=978-0-8173-5339-1
|pp=18–19
}}&lt;/ref&gt; Izvorni rukopis izvorno je čuvan u samostanu Monserrate, a kasnije i u Kraljevskoj historijskoj akademiji; [[José Amador de los Ríos]] je koristio &quot;preživjele&quot; dijelove teksta prilikom pripreme za izdanje iz [[1851.]] godine,&lt;ref name=Biblio /&gt;&lt;ref name=EditionAmador /&gt; međutim dobar dio izvornog rukopisa nestao je tokom godina, pri čemu su okolnosti nestanka nepoznate.&lt;ref name=Biblio /&gt; Zna se da je dio prodan u [[London]]u,&lt;ref name=Cat /&gt; ali za većinu su okolnosti nestanka upitne. 

Iako je stil djela difuzan, ''Historia general y natural de las Indias'' donosi veliku količinu informacija iz prve ruke. [[Bartolomé de las Casas]], Oviedov suvremenik i kolega kroničar španjolske kolonizacije Zapadnih Indija, opisao je Ovieda kao &quot;jednog od najvećih tiranina, lopova i razarača Indija, čija ''Povijest'' sadrži gotovo jednak broj laži koliko i stranica&quot;.&lt;ref&gt;Liévano Aguirre, Indalecio. 2002. ''Los grandes conflictos sociales y económicos de nuestra historia''. Volumes 3–4. Bogotá: Intermedio. page&amp;nbsp;84.&lt;/ref&gt; No, zahvaljujući ''Povijesti'', Europljani su se prvi puta upoznali s visećom mrežom, [[duhan]]om, [[roštilj]]om i [[ananas]]om, kao i drugim stvarima koje su bile uobičajene u Amerikama; smatra se kako je Oviedo autor prve ilustracije ananasa u Europi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lee |first1=Alexander |title=The History of the Barbecue |journal=History Today |date=2019 |volume=69 |issue=8 |url=https://www.historytoday.com/archive/historians-cookbook/history-barbecue}}&lt;/ref&gt;

Djelo je posebno zanimljivo i [[zoologija|zoolozima]] jer sadrži brojne opise i ilustracije tamošnjih vrsta, dio kojih je izumro u periodu između Oviedovog boravka tamo i pojave moderne sistematike. Prema Oviedu, izuzev [[štakor]]a i [[miš]]eva (za koje je Oviedo krivo vjerovao da su tamo inače živjele, dok su ih zapravo slučajno donijeli Europljani), jedine kopnene životinje na tom području bile su ''[[Hutija|hutia]]'',{{efn|Opisana kao siva, četveronoga životinja slična [[zec]]u, samo manja, s manjim ušima i repom poput štakora. I Španjolci i domoroci lovili su ju s psima, tako da je već u Oviedovo doba bila vrlo rijetka u divljini. [[Gerrit Smith Miller Jr.]] identificirao je ovu životinju kao ili živuću [[hispaniolska hutija|hispaniolsku hutiju]] ili kao pripadnika izumrlih hutija iz roda ''[[Isolobodon]]''.&lt;ref name = &quot;Miller&quot;/&gt;}} ''quemi'',{{efn|Slična hutiji izgledom i bojom, ali puno veća, otprilike kao pas srednje veličine. I ona je bila lovljena radi hrane, a Oviedo je vjerovao da je već u njegovo doba bila izumrla. Miller ju je identificirao kao velikog subfosilnog glodavca pronađenog u špiljama i arheološkim naslagama, a kojemu je dao ime ''[[Quemisia]]''.&lt;ref name = &quot;Miller&quot;/&gt;}} ''mohuy'',{{efn|Također slična hutiji, ali manja i svjetlije boje te osjetno gušćeg krzna, koje je bilo jako oštro i uzdignuto na leđima. Meso ove žitovinje slovilo je kao najukusnije te je bilo iznimno vrijedno među otočanima. Temeljem Oviedovog opisa veličine i uzdignute dlake na leđima, Miller je ovu životinju opisao kao nedavno izumrlog [[Hispaniolski jestivi štakor|hispaniolskog jestivog štakora]], koji se često mogao naći u arheološkim naslagama.&lt;ref name = &quot;Miller&quot;/&gt;}} ''cori''{{efn|Ovo je bila domaća vrsta [[Morsko prase|zamorčića]] koja se uzgajala u zatočeništvu radi hrane. Ova je vrsta zapravo došla iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]] preko tamošnjih domorodaca prije dolaska Španjolaca.&lt;ref name = &quot;Miller&quot;/&gt;}} i tzv. &quot;nijemi pas&quot;.{{efn|Vrsta [[indijanski psi|indijanskog psa]] koja nije mogla lajati, imala je uzdignute uši i dlaku raznih boja i duljine, jednako kao i današnji domaći psi. Domoroci su ove pse držali u kućama i koristili ih za lov, iako su europski psi bili učinkovitiji. U Oviedovo je vrijeme ova vrsta već bila izumrla na [[Hispaniola|Hispanioli]], ali on je vidio slične pse u domorodačkim naseljima na drugim otocima i na kopnu (današnja [[Nikaragva]]).&lt;ref name = &quot;Miller&quot;&gt;[https://archive.org/details/smithsonianmisce821931smit/page/n217/mode/2up?q=mohuy Smithsonian Miscellaneous Collections]&lt;/ref&gt;}}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
&lt;references&gt;
&lt;ref name=EditionAmador&gt;{{cite book |url=http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/historia-general-y-natural-de-las-indias-islas-y-tierrafirme-del-mar-oceano-primera-parte--0/html/014747fa-82b2-11df-acc7-002185ce6064_4.htm |title=Historia general y natural de las Indias |first=Gonzalo |last=Fernández de Oviedo y Valdés |author-link=Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés |editor=José Amador de los Ríos |editor-link=José Amador de los Ríos |publisher=La [[Real Academia de la Historia]] |orig-year=1535 |date=1851 |location=Madrid |via=[[Miguel de Cervantes Virtual Library]] |access-date=2020-07-15 |archive-date=2021-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109064407/http://www.cervantesvirtual.com/obra-visor/historia-general-y-natural-de-las-indias-islas-y-tierrafirme-del-mar-oceano-primera-parte--0/html/014747fa-82b2-11df-acc7-002185ce6064_4.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Biblio&gt;{{Cite journal|last=Carrillo|first=Jesús|date=2002|title=The 'Historia General y Natural de las Indias' by Gonzalo Fernández de Oviedo|url=https://archive.org/details/sim_huntington-library-quarterly_2002_65_3-4/page/321|journal=Huntington Library Quarterly|volume=65|issue=3/4|pages=321–344|issn=0018-7895|jstor=3817978}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=EB1911&gt;{{EB1911|inline=y|wstitle=Oviedo y Valdés, Gonzalo Fernández de|volume=20|page=391}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Cat&gt;&quot;[https://catalog.huntington.org/record=b1800280 Card catalog entry b180028]&quot;.  [[Henry E. Huntington Library and Art Gallery|The Huntington]].  {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220829050900/https://catalog.huntington.org/record=b1800280|date=29 Aug 2022}}.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Omnibus&gt;{{Cite book|last=Myers, Kathleen Ann|title=Fernández de Oviedo's chronicle of America : a new history for a New World|date=2007|publisher=University of Texas Press|others=Scott, Nina M.|isbn=978-0-292-79502-0|edition=1st|location=Austin|oclc=608836622}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=ShortTrans&gt;{{Cite book|last=Stoudemire|first=Sterling A.|title=De La Natural Hystoria De Las Indias|publisher=University of North Carolina|year=1969}}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

== Literatura ==
{{Commons category|Gonzalo Fernández de Oviedo}}
*{{cite encyclopedia |title=Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés |encyclopedia=Latin American Writers, vol. 1 |year=1989 |last=Arocena |first=Luis A. |publisher=Scribner |location=New York |pages=10–15 |url=https://archive.org/details/latinamericanwri01sole/page/10 }}
*{{Cite journal |last=Carrillo |first=Jesús |date=2002 |title=The &quot;Historia General y Natural de las Indias&quot; by Gonzalo Fernández de Oviedo |url=https://www.jstor.org/stable/3817978 |journal=Huntington Library Quarterly |volume=65 |issue=3/4 |pages=321–344 |jstor=3817978 |issn=0018-7895}}
*{{cite encyclopedia |title=Gonzalo, Fernández de Oviedo |encyclopedia=The Oxford Companion to World Exploration |year=2007 |last=Meyers |first=Kathleen Ann |publisher=Oxford University Press |url= }}
*{{Cite web |last=Pérez de Tudela y Bueso |first=Juan |title=Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés |url=https://dbe.rah.es/biografias/9417/gonzalo-fernandez-de-oviedo-y-valdes |website=Real Academia de la Historia |language=Spanish}}
*{{Cite journal |last=Turner |first=Daymond |date=1985 |title=Forgotten Treasure from the Indies: The Illustrations and Drawings of Fernández de Oviedo |url=https://www.jstor.org/stable/3817095 |journal=Huntington Library Quarterly |volume=48 |issue=1 |pages=1–46 |doi=10.2307/3817095 |jstor=3817095 |issn=0018-7895|url-access=subscription }}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1478|1557|Oviedo, Gonzalo Fernández de}}

[[Kategorija:Španski pisci]]
[[Kategorija:Španski historičari]]
[[Kategorija:Botaničari]]
[[Kategorija:Panamska književnost]]
[[Kategorija:Biografije, Madrid]]</text>
      <sha1>9n2n88m83gwqplud1izte3jnt1d3n7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Álex Baena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723451</id>
    <revision>
      <id>42656071</id>
      <parentid>42648567</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:45:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3967" sha1="cbrpc88ayu0qnp3jvis4rdbc7kw1yxr" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Álex Baena
| slika                     = Alex Baena France v Spain 7.24.26-024.jpg
| slika_širina              =
| punoime                   = Alejandro Baena Rodríguez
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i dob|2001|7|20|hr=da}}
| rodnigrad                 = {{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Roquetas de Mar]], [[Španjolska]]}}
| rodnadržava               = 
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.74 m
| pozicija                  = vezni igrač
| trenutniklub              = {{flagicon|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
| brojnadresu               = 10
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2020 – 2025
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]]
| nastupi(golovi)1           = 108 (15)
| godine2                    = 2021 – 2022
| klubovi2                   = → {{flagicon|ŠPA}} [[Girona FC|Girona]]
| nastupi(golovi)2           = 38 (5)
| godine3                    = 2025 –
| klubovi3                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
| nastupi(golovi)3           = 27 (2)
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2023 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ŠPA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 19 (3)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 27.6.2026
}}
'''Alejandro &quot;Álex&quot; Baena Rodríguez''' ([[Roquetas de Mar]], [[20. srpnja]] [[2001.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač. Produkt [[Villareal CF|Villarealove]] škole, od [[2025.]] godine igra za [[Atlético Madrid]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Španjolske|reprezentaciju Španjolske]] debitirao je [[2023.]] godine, a sljedeće je godine bio olimpijski i europski prvak s reprezentacijom. 

{{Sastav Španija 2024 EP}}
{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|2001||Baena, Álex}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Villarreala]]
[[Kategorija:Fudbaleri Atlético Madrida]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Španski olimpijci]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2024.]]
[[Kategorija:Fudbaleri Girone]]</text>
      <sha1>cbrpc88ayu0qnp3jvis4rdbc7kw1yxr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pedro Porro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723550</id>
    <revision>
      <id>42656075</id>
      <parentid>42648565</parentid>
      <timestamp>2026-07-17T11:47:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42656075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4906" sha1="has9h5v7ymel6vhdxn75w3u5umwfsfn" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Pedro Porro
| slika                     = Pedro Porro France v Spain 7.24.26-108.jpg
| slika_širina              =
| punoime                   = {{nowrap|Pedro Antonio Porro Sauceda}}
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i dob|1999|9|13|hr=da}}
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠPA}} [[Don Benito]]
| rodnadržava               = [[Španjolska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.73 m
| pozicija                  = desni bek
| trenutniklub              = {{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
| brojnadresu               = 23
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2017 – 2019
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Girona FC|Girona]]
| nastupi(golovi)1           = 32 (0)
| godine2                    = 2019 – 2022
| klubovi2                   = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| nastupi(golovi)2           = 0 (0)
| godine3                    = 2019 – 2020
| klubovi3                   = → {{flagicon|ŠPA}} [[Real Valladolid]]
| nastupi(golovi)3           = 14 (0)
| godine4                    = 2020 – 2022
| klubovi4                   = → {{flagicon|POR}} [[Sporting CP]]
| nastupi(golovi)4           = 53 (7)
| godine5                    = {{nowrap|2022 – 2023&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;}}
| klubovi5                   = {{flagicon|POR}} [[Sporting CP]]
| nastupi(golovi)5           = 14 (2)
| godine6                    = 2023
| klubovi6                   = {{nowrap|→ {{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]}}
| nastupi(golovi)6           = 15 (3)
| godine7                    = 2023 –
| klubovi7                   = {{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
| nastupi(golovi)7           = 102 (6)
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2021 –
| nacionalneekipe1           = {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 20 (1)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 2.7.2026
}}
'''Pedro Antonio Porro Sauceda''' ({{IPA-es|peðɾo ˈporo}}; [[Don Benito]], [[13. rujna]] [[1999.]]), [[Španjolska|španjolski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao desni bek. Trenutno igra za [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] u [[FA Premier liga|Premier ligi]]. 

Profesionalnu karijeru započeo je u [[CF Peralada|Peraladi]], rezervnoj momčadi [[Girona FC|Girone]], a [[2017.]] godine debitirao je za prvu momčad. Godine [[2019.]] potpisao je za [[Manchester City F.C.|Manchester City]]. Bio je na posudbama u [[Real Valladolid]]u u [[La Liga|La Ligi]] te u [[Sporting CP|Sportingu]] u [[Primeira Liga|Primeira Ligi]]. Sa Sportingom je osvojio prvenstvo i [[Taça da Liga|kup]] te je uvršten u momčad sezone, a nakon isteka druge godine na posudbi, portugalski je klub otkupio njegov ugovor. Za [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] igra od [[2023.]] godine.

Za U-23 reprezentaciju [[Španjolska|Španjolske]] debitirao je [[2019.]] godine kada je imao 19 godina. Dvije godine kasnije debitirao je za [[Fudbalska reprezentacija Španjolske|seniorsku reprezentaciju]], sudjelujući kasnije na međunarodnim natjecanjima.

{{Sastav Španija 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1999||Porro, Pedro}}

[[Kategorija:Španski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Girone]]
[[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Valladolida]]
[[Kategorija:Fudbaleri Sportinga]]
[[Kategorija:Fudbaleri Tottenham Hotspura]]</text>
      <sha1>has9h5v7ymel6vhdxn75w3u5umwfsfn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plantigradno kretanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723815</id>
    <revision>
      <id>42655951</id>
      <timestamp>2026-07-16T14:56:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Les différents types de locomotions chez les amniotes.png|thumb|Usporedba strukture donjih ekstremiteta. S lijeva na desno: plantigradni, digitigradni i unguligradni. Crvenom bojom su označeni bazipodi, ljubičastom metapodije, žutom bojom falange, a smeđom bojom keratinski nokti.]] Kod kopnenih [[životinja]], '''plantigradno kretanje''' znači [[hodanje]] s prstima i [[kosti stopala|metatarzalnim]] kostima ravno na tlu. To je jedan od tri oblika kretanja koje kor...</comment>
      <origin>42655951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5047" sha1="qdh1s790w162ptr3fqri4dgpdg74sw3" xml:space="preserve">[[File:Les différents types de locomotions chez les amniotes.png|thumb|Usporedba strukture donjih ekstremiteta. S lijeva na desno: plantigradni, digitigradni i unguligradni. Crvenom bojom su označeni bazipodi, ljubičastom metapodije, žutom bojom falange, a smeđom bojom keratinski nokti.]]
Kod kopnenih [[životinja]], '''plantigradno kretanje''' znači [[hodanje]] s prstima i [[kosti stopala|metatarzalnim]] kostima ravno na tlu. To je jedan od tri oblika kretanja koje koriste kopneni [[sisari]]. Druge dvije mogućnosti su su [[digitigradno kretanje|digitigradno]] (hodanje na [[prst]]ima sa stalno podignutom [[peta|petom]] i [[ručni zglob|zglobom]]) i [[kopitari|unguligradno kretanje]] (hodanje na jednom ili više [[nokat|noktiju]] prsta, tj. [[kopito|kopitu]], sa stalno uzdignutom petom/zglobom i prstima). Noga plantigradnog sisara uključuje kosti natkoljenice ([[bedrena kost|femur]]/[[ramena kost|humerus]]) i potkoljenice ([[goljenica|tibia]] i [[lisna kost|fibula]]/[[palčana kost|radius]] i [[lakatna kost|ulna]]). Noga digitigradnog sisara također uključuje metatarzalne/[[Kosti zapešća|metakarpalne]] kosti, kosti koje kod čovjeka čine luk stopala i dlan. Noga unguligradnog sisara također uključuje [[članak prsta|falange]], kosti prstiju na rukama i nogama.
  
[[Image:Plantigrade.png|right|151px|thumb|Dio ljudskog skeleta, koji pokazuje plantigradni tip oslanjanja na stopalo.]]
Među izumrlim životinjama, većina ranih sisara (poput [[pantodonta]]) bila je plantigradna. Plantigradno stopalo je primitivna osobina kod sisara; [[digitigradno kretanje|digitigradno]] i [[kopitari|unguligradno]] kretanje evoluiralo je kasnije. Među [[archosauria|arhosaurima]], [[pterosauri]] su bili djelimično plantigradni i hodali su na cijelom zadnjem stopalu i prstima šake.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://pterosaur.net/terrestrial_locomotion.php |title = Pterosaur.net :: Terrestrial Locomotion}}&lt;/ref&gt; Od plantigradnih životinja, samo nekoliko, poput ljudi, [[kenguri|kengura]] i određenih [[glodari|glodara]], su obligatni [[dvonožnost|dvonošci]], dok se većina ostalih može povremeno kretati na dvije noge.

== Spisak plantigradnih životinja ==
Vrste plantigradnih [[životinja]] uključuju (ali nisu ograničene na):
* [[sisari|Sisare]]
** Nekoliko [[primat]]a (uključujući [[Homo|ljude]] i [[lemur]]e)
** [[Carnivora]]:
*** [[Ursidae]]: medvjedi
*** [[Amphicyonidae|Amficionidi]]
*** [[Musteloidea]]: [[tvor]]evi, [[rakun]]i, [[lasice]], [[jazavci]], [[vidre]] i [[crveni panda|crveni pande]]
*** [[Nimravidae|Nimravidi]]: lažne sabljozube mačke
** [[Oxyaenidae|Oksienidi]]
** [[Glodari]]: [[miš]]ev, [[pacov]]i, [[dikobraz]]i
** [[Jež]]evi
** [[Procaviidae]]
** [[Tobolčari]]:  [[kengur]]i, [[oposum]]i
** Gotovo svi bazalni sisari i nesisarski [[Synapsida|sinapsidi]] bili su plantigradni
* [[Ptice]]
** [[Morski gnjurci|Morski]] i [[gnjurci|obični gnjurci]]
* [[Gmaz]]ovi
** Gotovo svi gmizavci su plantigradni (uključujući [[pterosaur]]e, ali isključujući [[dinosaur]]e (uz većinu [[ptica]]) koji su digitigradni ili poludigitigradni).
* [[Vodozemci]]
** Svi vodozemci su plantigradni

== Evolucija ==
Glavne prednosti plantigradnog stopala su stabilnost i sposobnost nošenja težine; plantigradna stopala imaju najveću površinu. Glavni nedostatak, s druge strane, je brzina. S više kostiju i zglobova u stopalu, noga je i kraća i teža na drugom kraju, što otežava brzo kretanje.

Kod ljudi i drugih velikih majmuna, još jedna moguća prednost plantigradnog stopala je ta što može poboljšati borbene performanse pružajući snažniji stav za udaranje i hvatanje.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Carrier|first1=David R|last2=Cunningham|first2=Christopher|title=The effect of foot posture on capacity to apply free moments to the ground: implications for fighting performance in great apes|journal=Biology Open|date=15 February 2017|volume=6|issue=2|pages=269–277|doi=10.1242/bio.022640|pmc=5312108|pmid=28202470}}&lt;/ref&gt;

Plantigradno stopalo se normalno javlja kod ljudi u statičnim položajima [[stajanje|stajanja]] i [[sjedenje|sjedenja]]. Trebalo bi se normalno javljati i pri [[hodanje|hodanju]]. [[Hipertonija|Hipertonus]], [[spasticitet]], [[klonus]], ograničen opseg pokreta, abnormalni fleksioni nervni obrazac i kontraktura plantarnog fleksora, kao i neki tipovi [[obuća|obuće]] poput [[cipela s visokom potpeticom]] mogu doprinijeti tome da osoba stoji i/ili hoda samo na prstima.

== Povezano ==
* [[Čebiševljeva lambda veza]], u svom debiju poznata kao plantigradna mašina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://mech.spbstu.ru/Dzenushko_Dainis:_Walking_mechanisms_survey#The_Chebyshev_Walking_Mechanism|title = Dzenushko Dainis: Walking mechanisms survey – Department of Theoretical and Applied Mechanics|archive-url=https://web.archive.org/web/20190322094942/http://mech.spbstu.ru/Dzenushko_Dainis:_Walking_mechanisms_survey#The_Chebyshev_Walking_Mechanism|archive-date=22 March 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

[[Kategorija:Kretanje (biologija)]]</text>
      <sha1>qdh1s790w162ptr3fqri4dgpdg74sw3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kenguri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723816</id>
    <redirect title="Kengur" />
    <revision>
      <id>42655964</id>
      <timestamp>2026-07-16T15:23:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Kengur]]</comment>
      <origin>42655964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="smk80fqw5afpc1zz6kaqjmc93auffjx" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Kengur]]</text>
      <sha1>smk80fqw5afpc1zz6kaqjmc93auffjx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pakxé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723818</id>
    <revision>
      <id>42655996</id>
      <timestamp>2026-07-16T20:54:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <origin>42655996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5240" sha1="5ya6wfbpjef6hlicz11bqn2rjydyek7" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Pakse
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = ປາກເຊ
| izvorno_ime_jezik           = la
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Champasak Pakse8 tango7174.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = 
| slika_zastava               = 
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = 
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Laos
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|15.115088|N|105.801393|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Laos]]
| podjela_vrsta1              = [[Administrativna podjela Laosa|Pokrajina]]
| podjela_ime1                = [[Čampasak (provincija)|Čampasak]]
| podjela_vrsta2              = [[Administrativna podjela Laosa|Oblast]]
| podjela_ime2                = Pakse
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = 
| osnivanje_datum             = 
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = 
| vođa_titula                 =  
| vođa_ime                    = 
| nadmorska_visina            = 
| površina_ukupno             =  
| stanovništvo_datum          = 
| stanovništvo_ukupno         = 87000
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+7
| vremenska_zona_DST          = 
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 
| registarska_oznaka          = 
| pozivni_broj                = 
| veb-sajt                    = 
| napomene                    = 
}}

'''Pakse''' ili '''Pakxe''' (lao: ປາກເຊ Pȁk Sé) je grad u državi [[Laos]]u, smješten u pokrajini [[Čampasak (provincija)|Čampasak]]. 

== Klima ==
Pakse ima [[Tropska savanska klima|tropsku savansku klimu]] (Aw) prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]]. Prosječna godišnja temperatura je 26,6 °C. Najviše temperature bilježe se u [[mart]]u i [[april]]u, neposredno prije početka sezone monsuna. Najtopliji mjesec je mart, s prosječnom temperaturom od 29,7 °C, dok je najhladniji decembar, s prosjekom od 22,4 °C. Najviša ikada zabilježena temperatura iznosila je 39,4 °C u aprilu, a najniža 8,3 °C u januaru.

== Historija ==
Grad su [[1905.]] godine osnovali [[Francusko kolonijalno carstvo|Francuzi]] kao administrativno središte. Bio je glavni grad Kraljevine Champasak sve do [[1946.]] godine, kada je kraljevina pripojena ostatku Laosa. Tijekom [[Francusko-tajlandski rat|francusko-tajlandskog rata]] Francuska je [[Tajland]]u ustupila pokrajinu Preah Vihear iz Francuskog protektorata [[Kambodža|Kambodže]] te pokrajinu uz rijeku [[Mekong]], nasuprot Paksea, iz Francuskog protektorata Laosa. Pakse je dugo bio rezidencija kneza [[Boun Ouma]] iz dinastije Na Champassak (1911-1980), jednog od najutjecajnijih političkih vođa tijekom laoskog građanskog rata. Dao je sagraditi Dvorac Champasak, ali je [[1974.]] pobjegao iz zemlje prije nego što je gradnja dovršena. U maju [[1975.]] godine grad su zauzele snage [[Pathet Lao]]a. Od tada se Pakse postupno ekonomski razvija te postaje jedno od najvažnijih gospodarskih centrova u Laosu. Most preko rijeke [[Mekong]], izgrađen uz pomoć [[Japan]]a i koji povezuje tajlandski grad [[Ubon Ratchathani]] s Pakseom, znatno je povećao trgovinsku razmjenu između Paksea i susjednih područja.

== Ekonomija ==
Turizam u Pakseu posljednjih desetljeća je brzo porastao. Godine [[2006.]] grad je posjetilo 113.684 turista, dok ih je [[2013.]] bilo već 493.000.

== Stanovništvo ==
Grad ''intra muros'' broji oko 87.000 stanovnika dok na gradskom području živi 103.600 stanovnika. Velik dio današnjeg stanovništva [[Kinezi|kineskog]] je podrijetla. Međutim, [[1943.]] godine čak 62% stanovnika činili su pripadnici vijetnamske etničke zajednice. Većina stanovnika pripada [[Budizam|theravāda budizmu]], a grad ima velik broj budističkih hramova.

== Promet ==
Kroz Pakse prolazi Državna cesta 13, najvažnija prometnica u Laosu. DC 13 u gradu prelazi rijeku [[Xe Don]] preko dvaju mostova (jedan su izgradili Francuzi, a drugi Rusi), te rijeku [[Mekong]] preko još jednog mosta, koji je jedan od samo pet mostova u Laosu izgrađenih preko te rijeke. Pakse je važno prometno čvorište za putovanja prema [[Visoravan Bolaven|visoravni Bolaven]] te prema južnim pokrajinama [[Salavan]], [[Sekong]] i [[Attapeu]]. Grad opslužuje [[Međunarodni aerodrom Pakse]], čija je izgradnja dovršena [[2. novembra]] [[2009.]] godine. Iz zračne luke postoje redovite zračne veze s [[Vientiane]]om, [[Ho Chi Minh|Ho Ši Minom]], [[Bangkok]]om i [[Siem Reapom]].

[[Kategorija:Gradovi u Laosu]]</text>
      <sha1>5ya6wfbpjef6hlicz11bqn2rjydyek7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42655998</id>
      <parentid>42655996</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T21:00:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42655998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5284" sha1="6rlfg9xx68psdq8t8r0pstt99or1k3t" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Pakse
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = ປາກເຊ
| izvorno_ime_jezik           = la
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Champasak Pakse8 tango7174.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = 
| slika_zastava               = 
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = 
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Laos
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|15.115088|N|105.801393|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Laos]]
| podjela_vrsta1              = [[Administrativna podjela Laosa|Pokrajina]]
| podjela_ime1                = [[Čampasak (provincija)|Čampasak]]
| podjela_vrsta2              = [[Administrativna podjela Laosa|Oblast]]
| podjela_ime2                = Pakse
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = 
| osnivanje_datum             = 
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = 
| vođa_titula                 =  
| vođa_ime                    = 
| nadmorska_visina            = 
| površina_ukupno             =  
| stanovništvo_datum          = 
| stanovništvo_ukupno         = 87000
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+7
| vremenska_zona_DST          = 
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 
| registarska_oznaka          = 
| pozivni_broj                = 
| veb-sajt                    = 
| napomene                    = 
}}

'''Pakse''' ili '''Pakxe''' (lao: ປາກເຊ Pȁk Sé) je grad u državi [[Laos]]u, smješten u pokrajini [[Čampasak (provincija)|Čampasak]]. 

== Klima ==
Pakse ima [[Tropska savanska klima|tropsku savansku klimu]] (Aw) prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]]. Prosječna godišnja temperatura je 26,6 °C. Najviše temperature bilježe se u [[mart]]u i [[april]]u, neposredno prije početka sezone monsuna. Najtopliji mjesec je mart, s prosječnom temperaturom od 29,7 °C, dok je najhladniji decembar, s prosjekom od 22,4 °C. Najviša ikada zabilježena temperatura iznosila je 39,4 °C u aprilu, a najniža 8,3 °C u januaru.

== Historija ==
Grad su [[1905.]] godine osnovali [[Francusko kolonijalno carstvo|Francuzi]] kao administrativno središte. Bio je glavni grad Kraljevine Champasak sve do [[1946.]] godine, kada je kraljevina pripojena ostatku Laosa. Tijekom [[Francusko-tajlandski rat|francusko-tajlandskog rata]] Francuska je [[Tajland]]u ustupila pokrajinu Preah Vihear iz Francuskog protektorata [[Kambodža|Kambodže]] te pokrajinu uz rijeku [[Mekong]], nasuprot Paksea, iz Francuskog protektorata Laosa. Pakse je dugo bio rezidencija kneza [[Boun Ouma]] iz dinastije Na Champassak (1911-1980), jednog od najutjecajnijih političkih vođa tijekom laoskog građanskog rata. Dao je sagraditi Dvorac Champasak, ali je [[1974.]] pobjegao iz zemlje prije nego što je gradnja dovršena. U maju [[1975.]] godine grad su zauzele snage [[Pathet Lao]]a. Od tada se Pakse postupno ekonomski razvija te postaje jedno od najvažnijih gospodarskih centrova u Laosu. Most preko rijeke [[Mekong]], izgrađen uz pomoć [[Japan]]a i koji povezuje tajlandski grad [[Ubon Ratchathani]] s Pakseom, znatno je povećao trgovinsku razmjenu između Paksea i susjednih područja.

== Ekonomija ==
Turizam u Pakseu posljednjih desetljeća je brzo porastao. Godine [[2006.]] grad je posjetilo 113.684 turista, dok ih je [[2013.]] bilo već 493.000.

== Stanovništvo ==
Grad ''intra muros'' broji oko 87.000 stanovnika dok na gradskom području živi 103.600 stanovnika. Velik dio današnjeg stanovništva [[Kinezi|kineskog]] je podrijetla. Međutim, [[1943.]] godine čak 62% stanovnika činili su pripadnici vijetnamske etničke zajednice. Većina stanovnika pripada [[Budizam|theravāda budizmu]], a grad ima velik broj budističkih hramova.

== Promet ==
Kroz Pakse prolazi Državna cesta 13, najvažnija prometnica u Laosu. DC 13 u gradu prelazi rijeku [[Xe Don]] preko dvaju mostova (jedan su izgradili Francuzi, a drugi Rusi), te rijeku [[Mekong]] preko još jednog mosta, koji je jedan od samo pet mostova u Laosu izgrađenih preko te rijeke. Pakse je važno prometno čvorište za putovanja prema [[Visoravan Bolaven|visoravni Bolaven]] te prema južnim pokrajinama [[Salavan]], [[Sekong]] i [[Attapeu]]. Grad opslužuje [[Međunarodni aerodrom Pakse]], čija je izgradnja dovršena [[2. novembra]] [[2009.]] godine. Iz zračne luke postoje redovite zračne veze s [[Vientiane]]om, [[Ho Chi Minh|Ho Ši Minom]], [[Bangkok]]om i [[Siem Reapom]].

== Povezano ==
* [[Lista gradova u Laosu]]

[[Kategorija:Gradovi u Laosu]]</text>
      <sha1>6rlfg9xx68psdq8t8r0pstt99or1k3t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Tooltip-ca-nstab-main/sh-cyrl</title>
    <ns>8</ns>
    <id>4723820</id>
    <revision>
      <id>42656001</id>
      <timestamp>2026-07-16T21:08:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: Погледајте овај чланак</comment>
      <origin>42656001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="0at6ge5j077f2rcsxelfa78braibam4" xml:space="preserve">Погледајте овај чланак</text>
      <sha1>0at6ge5j077f2rcsxelfa78braibam4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42656002</id>
      <parentid>42656001</parentid>
      <timestamp>2026-07-16T21:10:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42656002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="ewrxgdg8avzgpk5hotsqe82xv5icxg2" xml:space="preserve">Погледајте чланак</text>
      <sha1>ewrxgdg8avzgpk5hotsqe82xv5icxg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oligoleksija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723825</id>
    <revision>
      <id>42656058</id>
      <timestamp>2026-07-17T09:47:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Andrena Subgenus Gonandrena.jpg|thumb|Pčela roda ''[[Andrena]]'', podrod ''Gonandrena'', ispoljava oligoleksiju sa [[drijen]]ovima]]  Termin '''oligoleksija''' se koristi u ekologiji [[oprašivanje|oprašivanja]] i odnosi se na [[pčele]] koje ispoljavaju usku, specijaliziranu preferencija za izvore [[polen]]a, obično prema jednoj porodici ili [[Rod (taksonomija)|rodu]] cvjetnica. Preferencija se povremeno može proširiti na više rodova unutar jedne biljne porodice...</comment>
      <origin>42656058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3763" sha1="jdmurvheppjcgwsltcnbkt6s6rrpzpr" xml:space="preserve">[[File:Andrena Subgenus Gonandrena.jpg|thumb|Pčela roda ''[[Andrena]]'', podrod ''Gonandrena'', ispoljava oligoleksiju sa [[drijen]]ovima]]

Termin '''oligoleksija''' se koristi u ekologiji [[oprašivanje|oprašivanja]] i odnosi se na [[pčele]] koje ispoljavaju usku, specijaliziranu preferencija za izvore [[polen]]a, obično prema jednoj porodici ili [[Rod (taksonomija)|rodu]] cvjetnica. Preferencija se povremeno može proširiti na više rodova unutar jedne biljne porodice ili biti ograničena na samo jednu biljnu vrstu. Kada je broj vrsta sa kojih insekt prikuplja polen vrlo nizak, koristi se termin ''monoleksija'', koji je prvobitno označavao oprašivanje samo jedne biljne vrste, ali je nedavno proširen i uključuje primjere gdje su biljke-domaćini srodni članovi jednog roda.&lt;ref&gt;Cane, J.H. (2020) ''A brief review of monolecty in bees and benefits of a broadened definition''. Apidologie 2020 DOI: 10.1007/s13592-020-00785-y&lt;/ref&gt; Suprotan termin je ''[[polileksija]]'' i odnosi se na vrste koje sakupljaju polen sa cvjetova širokog spektra vrsta. Najpoznatiji primjer polileksične vrste je domaća [[medonosna pčela]].

Oligoleksički oprašivači se često nazivaju ''oligolegima'' ili jednostavno ''specijaliziranim oprašivačima'', a to ponašanje je naročito zastupljeno kod porodica pčela [[Andrenidae]] i [[Halictidae]], iako postoje hiljade takvih vrsta u stotinama rodova, u suštini među svim poznatim porodicama pčela; u određenim dijelovima svijeta, poput pustinja, oligolegi mogu predstavljati polovinu ili više svih rezidentnih vrsta pčela.&lt;ref name=&quot;Michener&quot;&gt;Michener, C.D. (2007) ''The Bees of the World'', 2nd Edition, Johns Hopkins University Press; pp. 19–21.&lt;/ref&gt; Napravljeni su pokušaji da se utvrdi da li je uska preferencija domaćina posljedica nemogućnosti [[larva|larvi]] pčela da probave i da se razvijaju u skladu sa različitim vrstama polena ili ograničenja učenja i percepcije odrasle pčele (tj. da one jednostavno ne prepoznaju drugo cvijeće kao potencijalne izvore hrane), a većina dostupnih dokaza ukazuje na drugo. Međutim, nekoliko biljaka čiji polen sadrži otrovne supstance (npr. ''[[Toxicoscordion]]'' i srodni rodovi u tribusu [[Melanthieae]]) predmet su oprašivanja od strane oligoleksičnih pčela, te bi one stoga mogle spadati u prvu kategoriju. Dokazi dobijeni filogenetskim analizama velikih razmjera u vezi s evolucijom pčela ukazuju na to da je za većinu skupina pčela oligoleksija osnovno stanje, a polileksične loze su postale od predačkih specijalističkih vrsta.&lt;ref name=&quot;Michener&quot; /&gt;

Postoje slučajevi gdje oligolegi sakupljaju polen biljke-domaćina kao hranu za larve, ali, iz različitih razloga, rijetko ili nikada zapravo ne oprašuju cvjetove. Dobro proučen primjer je odnos između žute pasiflore (''[[Passiflora lutea]]'') i pčele koja se hrani njenim polenom (''[[Anthemurgus passiflorae]]'') u [[Teksas]]u.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Neff|first1=John L.|last2=Rozen|first2=Jerome G.|date=1995|title=Foraging and nesting biology of the bee Anthemurgus passiflorae (Hymenoptera, Apoidea), descriptions of its immature stages, and observations on its floral host (Passifloraceae).|hdl=2246/3659|url=http://digitallibrary.amnh.org/handle/2246/3659|language=en-US|access-date=28 November 2020|archive-date=24 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124071109/http://digitallibrary.amnh.org/handle/2246/3659|url-status=live|journal=American Museum Novitates|issue=3138}}&lt;/ref&gt;

== Daljnje čitanje ==
* Proctor, M., Yeo, P. &amp; Lack, A. (1996). ''The Natural History of Pollination''. Timber Press, Portland, OR. {{ISBN|0-88192-352-4}}

== Reference ==
{{Reflist}}
{{Wiktionary}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Oprašivanje]]</text>
      <sha1>jdmurvheppjcgwsltcnbkt6s6rrpzpr</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>